UDK 624.153./156 Primljeno 8. 5. 2003.

Izvedba graevne jame

"Zagrad" u Rijeci
eljko Arbanas
Kljune rijei . Arbanas Struni rad
graevna jama, Izvedba graevne jame "Zagrad" u Rijeci
ojaanja stijenske mase,
tapna sidra, Prikazana je gradnja graevne jame kompleksa "Zagrad" u Rijeci. Iskop graevne jame u stijenskoj
povratne analize, masi proveden je osiguranjem zasjeka tapnim sidrima i odgovarajuim podgradnim sustavima. Zbog
sloenih geotehnikih uvjeta na lokaciji neposredno okruenoj postojeim graevinama, bilo je nuno
aktivno projektiranje
pomno kontrolirati izvoenje radova. Uspostavljenim sustavom promatranja i mjerenja podgradnih
sustava osigurano je provoenje naknadnih analiza i potprojektiranja tijekom izvedbe radova.

Key words . Arbanas Professional paper

foundation pit, Construction of Zagrad foundation pit in Rijeka
rock mass strengthening,
rock bolts, The foundation pit construction for the Zagrad complex in Rijeka is presented. The excavation of the
back analyses, foundation pit in the rock mass was conducted by protecting the side hill cut with rock bolts and
active design appropriate support systems. The realization of this work had to be strictly supervised due to complex
geotechnical conditions at this construction site closely surrounded by existing structures. Early
establishment of an appropriate system for the support system monitoring and checking enabled
subsequent analyses and design during realization of the work.

Mots cls . Arbanas Ouvrage professionel

fouille, Creusement de la fouille Zagrad Rijeka
renforcement du massif
Larticle prsente le creusement de la fouille du complexe Zagrad Rijeka. Lors de lexcution de
rocheux,
la fouille dans le massif rocheux, les parois de lexcavation ont t stabilises par boulons dancrage et
boulons dancrage,
par soutnements appropris. En raison des conditions gotechniques complexes sur le site, entour de
analyses de retour,
prs de btiments existants, il tait indispensable de contrler soigneusement le droulement des
tudes actives
travaux. La mise en place dun systme dobservation et de mesures des systmes de soutnement a
permis des analyses ultrieures et des mises jour des tudes au cours de lexcution des travaux.
.
""
,
"" .


,
. -
,
, ,
,
.

Schlsselworte: . Arbanas Fachbericht

Baugrube, Bau der Baugrube "Zagrad" in Rijeka
Verstrkung der Dargestellt ist der Bau der Baugrube des Komplexes "Zagrad" in Rijeka. Der Aushub der Baugrube in
felsigen Masse, felsiger Masse erfolgte unter Sicherung des Einschnitts mit Stabankern und entsprechenden
Stabanker, Sttzsystemen. Wegen der komplizierten bodentechnischen Umstnde des Standortes, unmittelbar von
rckbezgliche Analysen, bestehenden Bauwerken umfasst, war es notwendig die Bauasufhrung sorgfltig zu kontrollieren.
aktives Entwerfen Durch das gebildete System der Beobachtung und Messung der Sttzsysteme ermglichte man die
Durchfhrung nachtrglicher Analysen und Entwurfseinzelheiten whrend der Ausfhrung des
Bauwerks.

Autor: Mr. sc. eljko Arbanas, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka,
Vukovarska 10a, Rijeka

GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597 591

Graevna jama Zagrad . Arbanas

1 Uvod mino. Ustanovljeno je da se teren sastoji od pokrivaa:

nabaaja (AF), crvenice (ts) i karbonatne stijenske pod-
Na lokaciji Zagrad u Rijeci, u neposrednoj blizini samo-
loge, koju sainjavaju dolomitni vapnenci cenomansko-
ga gradskog sredita Rijeke, u tijeku je izgradnja gara-
turonskog doba gornje krede (K21,2).
nostambeno-poslovnog kompleksa. U rujnu 2003. godine
otvoren je za korisnike garani dio kompleksa kao
najvea garaa u Hrvatskoj s ukupno 857 parkirnih mjesta. POKOS SJEVER

Gradnja stambenog kompleksa povrh garae tek predstoji.

Lokacija gradnje neposredno je okruena postojeim
UL. POME
stambenim graevinama i prometnicama: ulicom POM
ERIO
B-4 RIO
+24.70 B-5
21
Pomerio na sjeveru i eljeznikom prugom RijekaZag- 270
Toka 1
80/80
40/70
1,2
K2
50/86
POMERIO 19
eb na jugu. U prvoj fazi izgradnje kompleksa izvedena +16.10
90 168/75
135/77
1,2
K2
180

je graevna jama neposredno uz postojee graevine u +18.02 +14.45

najsjevernijem dijelu etiri etae ispod postojeeg tere-

+19.56

B-3
na. Geoloka graa lokacije izuzetno je sloena: vapne-
naka stijenska masa prisutna je na bokovima, dok sre-
dinji dio lokacije presijeca jaruga s debelim glinovitim
1,2
K2 33
32 +7.60

naslagama. U sjevernom dijelu lokacije, s najviim zasi- +14.70

jecanjima postojeeg terena, kontakt je vapnenaca i fli- 37

41
39
nih naslaga. Toka 2
34
+13.50
350/15
63/80
153/89

Iskop graevne jame izveden je u fazama uz ojaanje

207/89
GARAA
40
270

90
AUTOTRANS
stijenske mase tapnim sidrima i odgovarajuim podgrad-
180

1,2 36 +5.83
1,2
Toka 3

K2
19/55
K2 35
270 260/55
152/30

nim sklopom: rotiljnom konstrukcijom u neposrednoj B-2

180
90

blizini graevina ili vieslojnim armiranim mlaznim B-1

ELJEZ
betonom. Tijekom izvoenja radova uspostavljen je sus- NIKA
PRUGA
RIJEKA
- ZAGR

"KALVARIJA"
tav mjerenja, promatranja i praenja ponaanja podgrad- G-6
EB
1

nih sustava, ugradnjom vertikalnih inklinometara i hori-

TUNEL
TEATRO
FENICE
zontalnih deformetara te geodetskih toaka i provedenim 0 10 20 30 40

mjerenjima po pojedinim fazama iskopa. Uspostavljena

je procedura aktivnog projektiranja koja je omoguila
potrebne promjene u zahvatima ojaanja stijenske mase
u zasjecima.
2 Geotehnike znaajke lokacije
Prostornom dokumentacijom na lokaciji Zagrad u Rijeci
predviena je izgradnja garanostambenoposlovnog
kompleksa koji u svom podzemnom dijelu predvia iz-
gradnju javne garae, a u nadzemnom dijelu stambeno-
poslovnih graevina. Predmetna lokacija priblinih je
dimenzija 90 60 m, (slika 1.).
Geotehnikim istranim radovima utvrena je graa tla
na lokaciji budue graevne jame i kompleksa graevina
[1, 2]. Iskoriteni su i rezultati istranih radova na pred-
metnoj lokaciji iz katastra geotehnikih istraivanja pro-
vedenih 1963. godine.
Istraena lokacija ima oblik depresije nagnutu smjeru
pruanja JZ-SI. Prirodni reljef terena bio je znatno izmi-
jenjen nasipavanjem i zasijecanjem tijekom stoljetnje
gradnje u Rijeci. Zbog zasijecanja, a pogotovo nasipa-
vanja, teren ima kaskadni izgled. Nadmorska je visina u
depresiji od 6,0 do 17,5 m, a na cesti iznad oko 24 m.
Izdanci osnovne stijene bili su vidljivi samo mjesti-
Slika 1. Inenjerskogeoloka karta lokacije kompleksa Zagrad
[1, 2]
Nabaaj (AF) se sastoji od mjeavine kamenih odlomaka
i smee pjeskovite gline u razliitim omjerima (0-90%).
Mjestimino su vidljivi ostaci cigle i organskih primje-
sa. U niem dijelu terena istraene lokacije debljina na-
baaja ne prelazi 2 m, dok je uza zid koji dijeli vrtove
od ceste ustanovljena debljina nabaaja 6,8 do 7,0 m.
Crvenica (ts) je po sastavu smeecrvena prainasta glina
vrste konzistencije. Sadri odlomke podrijetlom iz os-
novne stijene. Crvenica je ustanovljena buenjem samo
mjestimino iznad osnovne stijene te u sredinjem dijelu
lokacije znaajne debljine.
Osnovnu stijenu izgrauju dolomitni vapnenci (K21,2).
Njihova je struktura kristalasta, boja sivosmea. Stijens-
ka masa ima izraenu slojevitost. Slojevi su generalno
nagnuti prema sjeverozapadu. Stijenska masa pripada
skupini vrstih, dobro okamenjenih, karbonatnih stijena
sedimentnog podrijetla. Zbog preteite pokrivenosti tere-
na, kakvoa stijenske mase, odnosno stupanj okrenosti
i raspucanosti mogao se procijeniti na temelju mjerenja
rijetkih dovoljno otkrivenih zasjeka, a djelomino i na
temelju klasifikacije izbuene jezgre. Izmjereni Rock
Qualitity Designation, kao indikator stupnja raspucalos-

592 GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597

. Arbanas Graevna jama Zagrad

ti, u cijelosti je nizak. Izmjereni su rasponi vrijednosti 0-
16%. U zasjecima uz eljezniku prugu izmjeren je
RQD = 50 - 75%.
Geomehanika ili RMR klasifikacija [3] izraena je za
dvije mikrolokacije: jae zasijecanje uz Ulicu Pomerio,
te zaravnjeni dio terena uz prugu i za dva tipa karbonat-
ne stijenske mase - prosjeno raspucanu i okrenu stije-
nu te ekstremno raspucanu do zdrobljenu i izrazito okr-
enu stijenu. Za odabir ulaznih podataka za RMR klasi-
fikaciju odabrani su podaci mjerenja na izdanku na sje-
verozapadnom dijelu lokacije i podaci iz buotina [4].
U zapadnom dijelu s obzirom na izvedenu buotinu te
provedena geofizika mjerenja oekivane su naslage
flia [5].
3 Zahvati osiguranja zasjeka u stijenskoj masi
Na osnovi rezultata geotehnikih istranih radova pris-
tupilo se izradi projekta izvedbe graevne jame [6, 7] i
kao najzahtjevnijeg dijela osiguranja pokosa Sjever
su kao prosjeni za nasipni materijal c = 0 kN/m2 i =
35o. Analizirani su odvojeno gornji i donji dio pokosa, a
za donji dio dokazana je i ukupna stabilnost pokosa.
Za gornji dio pokosa Sjever razmatrala se mogunost
klizanja kroz nasip. Postojei potporni zid od suho zida-
nog kamena nije zadovoljavao traenu sigurnost te je bi-
lo potrebno provesti njegovo ojaanje. Postojei potpor-
ni zid ojaan je tapnim samobuivim sidrima nazivne
nosivosti 500 kN, raunske nosivosti 100 kN/m, duine
16,0 m na razmaku 4,00 m u 4 reda. Prenoenje optere-
enja sidara na iru povrinu predvieno je izvoenjem
mlaznog betona u sloju debljine 5 cm armiranog arma-
turnom mreom Q-131 te rotiljnom konstrukcijom di-
menzija 0,60 0,60 m. Rotiljna konstrukcija temeljena
je na stijenskoj podlozi u noici postojeeg potpornog
zida (slika 2.). Radovi su izvedeni na postojeem pot-
pornom zidu, a prije poetka iskopa.
30
POMERIO 19

ispod Ulice Pomerio.

INKLINOMETAR
- VERTIKALNI
DEFORMETAR

Na veem dijelu lokacije bio je predvien iskop na kotu 25

UL. POMERIO +24.70

+2,80 odnosno +3,20 m n.m. S obzirom na morfologiju SAMOBUIVA SIDRA NABAAJ (n)

lokacije najvii iskopi stoga su se morali ostvariti po

L=16.0 m, N=400 kN
16.00
10

10:1
bokovima i u sjevernom dijelu graevne jame, a najma- 20

nji u sredini graevne jame. Najzahtjevniji zahvati u POSTOJEI

POTPORNI ZID

izvedbi graevne jame odvijali su se u sjevernom dijelu 15

HORIZONTALNI
DEFORMETAR
+14.95

graevne jame gdje je projektom bilo potrebno rijeiti VAPNENCI (K2 )

1,2

+12.50
+13.00

zasijecanje ispod postojee prometnice Ulice Pomerio +10.50

(pokos Sjever) i neposredno uz postojeu graevinu k. 10

+8.50

br. Pomerio 19 (pokos Istok). 12.00

+6.50

Na pokosu Sjever kota postojee prometnice na Ulici 5 +4.50

+3.50

Pomerio je +24,00 m n.m. Juni dio prometnice osigu- SAMOBUIVA SIDRA

L=16.0 m, N=400 kN

ran je kamenim potpornim zidom visine do 7,0 m teme- 0

ljenim na terasi na koti +17,00 m n.m. SAMOBUIVA SIDRA

L=12.0 m, N=880 kN

Slian je problem na sjevernom dijelu pokosa Istok.
Postojea stambena graevina P + 5 na koti je terase
+17,00 m n.m uz koju je neposredno bio predvien is-
kop na kotu +3,20 m n.m. U ostalim dijelovima grae-
vine s obzirom na nie visine zasjeka i veu udaljenost
graevina od ruba iskopa, projektna rjeenja bila su ma-
nje zahtjevna.
Ukupna visina zasjeka pokosa Sjever prema Ulici Po-
merio je 21 m. Geotehniki profil izgraen je od nasipa
ceste u gornjem dijelu i stijenske mase u podlozi. vrstoa
stijenske mase odreena je u skladu s empirijskim zako-
nom vrstoe za stijensku masu [8, 9] s RMR = 34 do
dubine iskopa 9,00 m (kota + 6,50 m n.m.), a dublje s
RMR = 56. Dubine rasprostiranja pojedinih zona tronosti
stijenske mase odreene su iz rezultata geofizikih ispi-
tivanja. Parametri vrstoe nasipa prometnice usvojeni
0 5 10 15 20 25 30 35
Slika 2. Popreni presjek pokosa Sjever na raunskom i mjer-
nom profilu [6, 7]
Provedenim analizama stabilnosti za cjelokupnu visinu
pokosa, a radi postizanja potrebne istim sidrima kao za
dio pokusa "Sjever" ali u 8 redova te tapnim samobui-
vim sidrima nazivne nosivosti 880 kN, raunske nosi-
vosti 180 kN/m, duine 12 m na razmaku 4,00 m u 2
reda. Prenoenje optereenja sidara na iru povrinu
predvieno je izvoenjem mlaznog betona u dva sloja
debljine 5 cm armiranog armaturnom mreom Q-131 te
odgovarajuom rotiljnom konstrukcijom (slika 2.).
Analize su provedene za lom kroz stijensku masu i kru-
nu kliznu plohu metodama granine analize prema Spence-
ru [10] i Bishopu [11] programskim paketom Slope/W,
GEO-Slope [12]. Za kritinu kliznu plohu i ukupnu visi-

GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597 593

Graevna jama Zagrad
nu pokosa uz unoenje raunskih sila djelovanja tapnih
sidara, dobiven je faktor sigurnosti Fs = 1,525.
Za usvojenu geometriju ojaanja izvrene su naponsko-
deformacijske analize programskim paketima Sigma/W,
GEO-Slope [13] metodom konanih elemenata i FLAC
[14] metodom konanih razlika. U provedenim napons-
ko-deformacijskim analizama za stijensku masu primi-
jenjen je elastoplastini model ponaanja stijenske mase.
Za analize su upotrijebljene vrijednosti modula elasti-
nosti dobivene na osnovi korelacija s RMR klasifikaci-
jom stijenske mase [15, 16], te ekvivalentne vrijednosti
parametara MohrCoulombova zakona vrstoe [17].
Analiziran je iskop u est faza po dubini s ugradnjom
tapnih sidara nakon zavretka pojedine faze iskopa do
postizanja konane kote projektiranog iskopa. Naponsko-
deformacijskim analizama odreene su oekivane vrijed-
nosti pomaka na osnovi procijenjenih parametara vrsto-
e i deformabilnosti stijenske mase.
U ostalom su se dijelu graevne jame takoer rjeavale slo-
eni zahtjevi osiguranja stijenskih pokosa, naroito u
iskopu ispod graevine Pomerio 19, (slike 3. i 4.). U ju-
nom dijelu graevne jame s niom visinom stijenskih
pokosa, primijenjene su uobiajene metode ojaanja sti-
jenske mase tapnim sidrima i vieslojnim armiranim
mlaznim betonom.
4 Izvoenje radova
Radovi na predmetnoj lokaciji, izvodi ih Strabag d.o.o.
Hrvatska, a zapoeli u veljai 2001. Glavni projekt gra-
evne jame izraen je u Institutu graevinarstva Hrvats-
ke, Poslovni centar Rijeka [7]. Investitor je Austrograd
d.o.o. Rijeka.
U tijeku izvoenja radova na iskopu i osiguranju stabil-
nosti zidova graevne jame, uz geotehniki i projektant-
ski nadzor, primijenjen je pristup aktivnog projektiranja.
Uspostavljen je sustav mjerenja, promatranja i praenja
ponaanja podgradnih sustava, ime su osigurani podaci
Slika 3. Pokos Sjever i Istok u fazi iskopa na koti +5.00
594
. Arbanas
Slika 4. Pokos Sjever i Istok u fazi iskopa na koti dna graevne
jame
za provoenje povratnih naponsko-deformacijskih anali-
za za stvarno ponaanje stijenske mase u iskopu i susta-
va ojaanja. Uspostavljenom procedurom aktivnog pro-
jektiranja omoguene su promjene u zahvatima ojaanja
stijenske mase u zasjecima. Pri tom se uglavnom prim-
enjivao projektirani primarni sustav ojaanja stijenske ma-
se [18]. Vee promjene u podgradnom sustavu izvedene
su na pokosu Zapad gdje je zbog nepravodobne ugradnje
podgradnog sustava i neadekvatne odvodnje oborinskih
voda dolo do pojave neprihvatljivo velikih deformacija
[19]. Projektirani podgradni sustav dodatno je ojaan
samobuivim tapnim sidrima vee duine i nosivosti.
Glavnim projektom osiguranja graevne jame [7] odre-
eni su tehniki uvjeti izvoenja radova popraeni odgova-
rajuim geotehnikim nadzorom, odgovarajuim progra-
mom opaanja i promatranja te kontrolnim mjerenjima
nosivosti ugraenih sidara [20, 21, 22, 23]. Program opa-
anja i promatranja obuhvatio je geodetsko opaanje
mree repernih toaka postavljanih sukcesivno s izvoe-
njam radova na ukupno osam kontrolnih geodetskih profila
[24], te kontrolna mjerenja pomaka sa dva vertikalna in-
klinometraekstenzometra (deformetra) i tri horizontal-
na ekstenzometra (deformetra) postavljena na lokacija-
ma koje omoguuju odgovarajue praenje ponaanja
zasjeka tijekom odvijanja radova [25]. Kontrolna geodets-
ka opaanja i mjerenja pomaka inklinometrima i eksten-
zometrima provodila su se u fazama u skladu s izvrenim
iskopima po pojedinim etaama proraunskim fazama
iskopa. Iz iskopanog materijala uzeti su uzorci stijenske
mase po pojedinim fazama iskopa na kojima je prove-
deno ispitivanje vrstoe [26, 27].
Izvoenje radova na pokosu Sjever, kao najzahtjevni-
jem geotehnikom zahvatu graevne jame, provedeno je
iskopom u fazama u uzdunim etaama visine 2,0 m i
sukcesivnom izvoenju rotiljnoga podgradnog sustava
ojaanog samobuivim tapnim sidrima od vrha prema
dnu iskopa. Provoenjem povratnih naponko-deforma-
GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597
. Arbanas Graevna jama Zagrad

cijskih analiza na osnovi izmjerenih deformacija i pro-

vedenih ispitivanja testova nosivosti tapnih sidara omo-
gueno je praenje i prognoziranje ponaanja stijenske
mase u zasjeku u iduim fazama iskopa.

Slika 6. Dijagram raunskih horizontalnih pomaka na pokosu

Slika 5. Pogled na graenu jamu tijekom izvedbe Sjever na osnovi rezultata provedenih naponsko -
deformacijskih analiza u fazi projektiranja [28]
Radovi na pokosu Svjever provedeni su uz manje inter- Izmjerene vrijednosti stvarnih pomaka znatno su vee
vencije sekundarnim i tercijarnim ojaanjima u podgrad- od proraunskih veliina. Na osnovi izmjerenih veliina
nom sustavu u okviru projektiranih mjera ojaanja stijen- pomaka na horizontalnom deformetru na pokosu Sjever
ske mase do projektirane kote iskopa, (slika 5.) Primar- provedene su povratne naponsko-deformacijske analize,
no ojaanje udvostrueno je u podruju flia. U tako iz- kojim su utvrene prosjene vrijednosti deformacijskih
vedenoj graevnoj jami izgraena je konstrukcija druge
znaajki stijenske mase po pojedinim etaama [29]. Ma-
faze kompleksa - podzemne garae kapaciteta 857 par-
ksimalni izmjereni pomaci na deformetru doseu 6,0 mm,
kirnih mjesta.
a najvei pomaci na vrhu pokosa reda su veliine 8,0 mm,
(slika 7.).
5 Rezultati provedenih povratnih analiza
Provoenje povratnih analiza ukazalo je na odreena
odstupanja projektiranog osiguranja stijenskih zasjeka
ojaanih tapnim sidrima od stvarnog ponaanja in situ
izvednih konstrukcija. U prvom redu to se odnosi na
veliinu ostvarenih deformacija u vapnenakim stijens-
kim masama u odnosu na vrijednosti izraunane na os-
novi preporuenih vrijednosti deformacijskih znaajki
temeljenih na korelacija s vrijednostima klasifikacijama
stijenske mase [15, 16, 28]. Svi predloeni izrazi daju
znatno vee vrijednosti modula deformabilnosti stijens-
ke mase u odnosu prema izmjerenim vrijednostima pri
izvedbi iskopa pokosa Sjever [29].
Za mjerni i raunski profil na pokosu Sjever provede-
ne su naponsko-deformacijske analize za iskop u faza-
ma i ugradnju tapnih sidara nakon izvedbe svake faze
iskopa. Deformacijske znaajke stijenske mase odree-
ne su za svaku etau iskopa na osnovi korelacije s RMR
klasifikacijom stijenske mase pojedine etae [16]. vrs-
toa stijenske mase odreena je laboratorijskim ispitiva- Slika 7. Dijagram horizontalnih pomaka na pokosu Sjever na
njem uzoraka stijene iz predmetne etae. Raunske de- mjernom profilu dobivenih povratnim naponsko -
deformacijskim analizama na osnovi rezultata in situ
formacije dobivene naponsko-deformacijskim analizama mjerenja na ugraenoj mjernoj opremi [28]
doseu maksimalne vrijednosti od 0,50 mm (slika 6.) [29].

GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597 595

Graevna jama Zagrad
Provedene povratne naponsko-deformacijske analize
rezultirale su vrijednostima modula elastinosti stijenske
mase 20 i vie puta manjim od onih dobivenih iz kore-
lacija s klasifikacijama stijenske mase [16]. Dobivene
razlike najvjerojatnije su posljedica nedovoljno tonih
korelacijskih odnosa u podruju niih vrijednosti RMR
klasifikacije stijenske mase, a zbog relativno male baze
mjerenih podataka u tom podruju. Drugi je razlog u
primijenjenom numerikom modelu koji relativno slabo
omoguuje modeliranje ponaanja stijenske mase ojaa-
ne tapnim sidrima [13,29].
Ostvareni maksimalni pomaci, iako viestruko vei od
prognoziranih naponsko-deformacijskim analizama, jo
uvijek u ugraenim tapnim sidrima zbog pomaka akti-
viraju sile znatno manje od raunskih, te nije postojala
potreba za dodanim ojaanjem primarnoga podgradnog
sustava.
Znaajan je problem pitanje uporabivosti metoda grani-
ne ravnotee pri analizama stabilnosti stijenskih zasjeka
ojaanih tapnim sidrima. Postavlja se pitanje veliine
unesenih sila u tapna sidra u raunske modele, s obzi-
rom na to da veliina sile u tapnom sidru uglavnom ovisi
o ostvarenoj deformaciji stijenske mase, koju modeli
graninih analiza ne uzimaju u obzir. Faktor sigurnosti
kritine klizne plohe dobiven jednom od metoda grani-
ne ravnotee stoga ne predstavlja realan faktor sigurnosti
stijenskog zasjeka ojaanog tapnim sidrima. Primjena
metoda granine analize stabilnosti stijenskih zasjeka
ojaanih tapnim sidrima zahtijeva i paralelno provoe-
nje naponsko-deformacijskih analiza koje e preko veli-
ina izmjerenih deformacija omoguiti spoznaje o veli-
ini ostvarenih sila u tapnim sidrima. Takav pristup omo-
guuje ekonominije projektiranje potrebnih tapnih si-
dara za osiguranje stabilnosti stijenskih zasjeka.
Pritom se pojavljuje i problem raspodjele optereenja
prenesenog sa tapnog sidra na okolnu stijensku masu.
Modeli ponaanja tapnih sidara i stijenske mase u oko-
iu sidra uglavnom opisuju ponaanje upanja tapnog
sidra numerikim ili analitikim modelima. U literaturi
su brojni prikazi analiza ponaanja tapnih sidara u sti-
jenskoj masi. Numerike metode opisuju ponaanje sid-
ra u stijenskoj masi diskretizacijom prostora primjenom
metode konanih razlika [30, 31] ili metodom konanih
elemenata [30, 32]. Analitike metode opisuju ponaa-
nje interakcije tapnog sidra i stijenske mase [33 do 37].
IZVORI
[1] Arbanas, ., Benac, .: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, Geotehniki izvjetaj, Idejni projekt, Knjiga 7, Institut
graevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka, El. br. 5500-1-
516017, Rijeka, 2000.
596
. Arbanas
Pritom se ne analizira samo ponaanje sidra u skladu s
testom upanja, ve i s uniformnim ponaanjem stijens-
ke mase i u sluaju otvaranja pukotine u stijenskoj masi
[35, 37, 38, 39]. Postavlja se zahtjev daljnjeg istraiva-
nja koje e omoguiti tonije opisivanje ponaanja prije-
nosa optereenja sa tapnog sidra na stijensku masu na
osnovi rezultata mjerenja in situ.
6 Zakljuak
Na lokaciji Zagrad u Rijeci, u sreditu urbanog prostora,
gradi se garano-stambeno-poslovni kompleks Zagrad.
Kao prva faza izgradnje izvedeni su radovi na iskopu i
osiguranju graevne jame.
Graevna jama izvedena je u sloenim geotehnikim
uvjetima, neposredno uz postojee prometne i stambene
graevine. Za potrebe osiguranja zasjeka u stijenskoj
masi primijenjen je pristup ojaanje stijenske mase tap-
nim sidrima i odgovarajuim podgradnim sustavima. Ti-
jekom izvoenja radova geotehnikim je nadzorom pri-
mijenjen pristup aktivnog projektiranja.
Provedene analize ukazale su na potrebu promjena u pri-
stupu projektiranju stijenskih zasjeka ojaanih tapnim
sidrima. Pri tome se kao znaajan problem javlja odabir
korelacijskih odnosa izmeu klasifikacija stijenske mase
i deformacijskih znaajki, koje mjerenjem pokazuju stvar-
ne znatno nie vrijednosti. Drugi, znaajniji problem jest
primjena metoda granine ravnotee stabilnosti stijens-
kih zasjeka ojaanih tapnim sidrima. Uobiajeni postupci
usvajaju modele u kojima se tapna sidra zamjenjuju
silama u veliini nazivnih nosivosti sidara. U stvarnosti,
u tapnim se sidrima realiziraju sile proporcionalne ost-
varenim deformacijama i krutosti pojedinih sidara, koje
su redovito mnogo manje, daleko manja od raunskih
sila. Iz toga slijedi da su faktori sigurnosti dobiveni meto-
dama granine analize na modelima u koje je unesena
nazivna vrijednost sile u sidrima znatno razliiti od stvar-
nog faktora sigurnosti zasjeka ojaanog tapnim sidri-
ma. Primjena metoda granine analize stabilnosti stijen-
skih zasjeka ojaanih tapnim sidrima zahtijeva i para-
lelno provoenje naponsko-deformacijskih analiza koje
e preko veliina izmjerenih deformacija omoguiti
spoznaje o veliini ostvarenih sila u tapnim sidrima.
Prethodni zakljuci ukazuju na potrebe daljnjih istrai-
vanja koja e omoguiti kvalitetnije iskoritavanje tap-
nih sidara pri ojaanju stijenske mase.
[2] Arbanas, ., Benac, .: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, I fazaGeotehniki izvjetaj, Glavni projekt, Knjiga 9,
Institut graevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka, El. br.
5400-1-516017, Rijeka, 2000.
GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597
. Arbanas
[3] Bieniawski, Z.T.: Engineering Rock Mass Classification, John
Wiley & Sons, New York, 1989.
[4] ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field
Test: ISRM Suggested Methods for the Quantitative Description
of Discontinuities in Rock Masses, Int. Jour. Rock Mech. Min.
Sci. & Geomech. Abstr. 15 (1978) 6, 319-368.
[5] Marinos, P., Hoek, E.: Estimating the Geotechnical Properties
of Heterogeneous Rock Masses Such as Flysch, Bull. Eng.
Geol. Env. (2001) 60, 85-92.
[6] Arbanas, .: Garano-stambeno-poslovni kompleks Zagrad,
Projekt graevne jame, Idejni projekt, Knjiga 8, Institut
graevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka, El. br. 5500-1-
514732, Rijeka, 2000.
[7] Arbanas, .: Garano-stambeno-poslovni kompleks Zagrad, I
fazaProjekt graevne jame, Glavni projekt, Knjiga 10, Institut
graevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka, El. br. 5500-1-
514732, Rijeka, 2000.
[8] Hoek, E.: Strenght of Rock and Rock Masses, ISRM News
Journal 2 (1994) 2, 4-16.
[9] Hoek, E., Kaiser, P.K., Bawden, W.F.: Support of Underground
Excavations in Hard Rock, A.A. Balkema, Rotterdam, 1995.
[10] Spencer, E.: A Method of Analysis of the Stability of the
Embankments Assuming Parallel Interslice Forces,
Geotechnique 17 (1967) 1, 11-26.
[11] Bishop, A.W.: The Use of the Slip Circle in the Stability
Analysis of Slopes, Geotechnique 5 (1955) 1, 7-17.
[12] GEO-Slope Int. Ltd.: Users Guide Slope/W for Slope Stability
Analysis, Version 4, GEO-Slope Int. Ltd., Calgary, 1998.
[13] GEO-Slope Int. Ltd.: Users Guide Sigma/W for Finite Element
/ Deformation Analysis, Version 4, GEO-Slope Int. Ltd.,
Calgary, 1998.
[14] Itasca Consalting Group: FLAC, Fast Lagrangian Analysis of
Continua, Version 3.3. Manual, Itasca Consulting Group Inc.,
Minneapolis, 1995
[15] Serafim, J.L., Pereira, J.P.: Consideration of the
Geomechanical Classification of Bieniawski, Proc. Int. Symp.
on engineering Geology and Underground Construction,
Lisbon, (1983) 1, II.33-II.42.
[16] Hoek, E., Brown, E.T.: Practical Estimates of Rock Strenght,
Int. Jour. Rock Mech. & Mining Sci. & Geomechanics
Abstracts 34 (1997) 8, 1165-1187.
[17] Hoek, E., Brown, E.T.: Underground Excavations in Rock,
Istitution of Mining and Metallurgy, London, 1980.
[18] Windsor, C.R.: Rock Reinforcement Systems, 1996
Schlumberger AwardSpecial Lecture, Proceeding of
EUROCK 96, Special Papers Volume, Torino, 1996.
[19] Arbanas, ., Kovaevi, M.S. Jardas, B.: Reinforcement
Systems in Construction of Open Pit Zagrad in Rijeka, Croatia,
Proc. XIII European Conf. on Soil Mech. and Geotech. Eng.
Geotechnical Problems with Man-made and Man Influenced
Grounds, Prague, (2003), 2., 23-28.
[20] ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field
Test: ISRM Suggested Methods for Determining Point Load
Strenght, Int. Jour. Rock Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr.
22 (1985) 2, 51-60.
[21] Kovaevi, M.S.: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, Test nosivosti samobuivih tapnih sidara, Kontrolna
ispitivanja na sjevernom pokosuredovi 1 do 5, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2001.
GRAEVINAR 55 (2003) 10, 591-597
Graevna jama Zagrad
[22] Kovaevi, M.S.: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, Test nosivosti samobuivih tapnih sidara, Kontrolna
ispitivanja na sjevernom pokosuredovi 6 do 8, Kontrolna
ispitivanja na istonom pokosuredovi 1 do 3, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2001.
[23] Kovaevi, M.S.: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, Kontrolna ispitivanja tapnih sidara, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2001.
[24] imunovi, S.: Garano-stambeno-poslovni kompleks Zagrad,
Geodetski izvjetaj opaanja repera graevinske jame Zagrad,
Reper d.o.o., Zagreb, 2001.
[25] Kovaevi, M.S.: Garano-stambeno-poslovni kompleks
Zagrad, Kontrolna geotehnika mjerenja, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2002.
[26] ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field
Test: ISRM Suggested Methods for Rockbolt Testing, Pergamon
Press, pp. 161-168, Oxford, 1981.
[27] ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field
Test: ISRM Suggested Methods for Determining the Unaxial
Compressive Strenght and Deformability of Rock Materials,
Int. Jour. Rock Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr. 16 (1979)
2, 135-144.
[28] Bieniawski, Z.T.: (1979), The Geomechanics Classification in
Rock Engineering Applications, Proc. 4th Congr. Int. Soc. Rock.
Mech., Montreux, (1979) 2, 41-48.
[29] Arbanas, .: Utjecaj tapnih sidara na ponaanje stijenske
mase pri izvedbi visokih zasjeka, Magistarski rad, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2002.
[30] Gerrard, C.M., Pande, G.N.: Numerical modelling of
Reinforced Jointed Rock Masses I. Theory, Computers and
Geotechnics (1985) 1, 293-318.
[31] Brady, B., Loring, L.: Analysis of Rock Reinforcement Using
Finite Difference Methods, Computers and Geotechnics (1988)
5, 123-149.
[32] Marene, M.: Numeriko modeliranje sidra u stijenskoj masi,
Graevinar 46 (1994) 6, 325-332.
[33] Farmer, I.W.: Stress Distribution along a Resin Grouted Rock
Anchor, Int. Jour. Rock Mech. & Mining Sci. & Geomechanics
Abstracts 12 (1975), 347-351.
[34] Indraratna, B., Kaiser, P.K.: Analytical Model for The Design of
Grouted Rock Bolts, Int. J. for Num. and Analyt. Meth. in
Geomechanics (1990) 14, 227-251.
[35] Spang, K., Egger, P.: Action of FullyGrouted Bolts in Jointed
Rock and Factors of Influence, Rock Mechanics and Rock
Engineering (1990) 23, 201-229.
[36] Hyett, A.J., Mossavi, M., Bawden, W.F.: Load Distribution
along Fully Grouted Rock Bolts with Emphasis on Cable Bolt
Reinforcement, Int. J. for Num. and Analyt. Meth. in
Geomechanics (1996) 20, 517-544.
[37] Li, C., Stillborg, B.: Analytical Model for Rock Bolts, Int. Jour.
Rock Mech. & Mining Sci., 36 (1999), 1013-1029.
[38] Bjurstrom, S., (1974), Shear Strenght of Hard Rock Joints
Reinforced by Grouted Untensioned Bolts, Proc. 3th. Congr.
ISRM, Denver, (1974) 2, Part B, 1194-1199.
[39] Ferrero, A.M.: The Shear Strenght of Reinforced Rock Joints,
Int. Jour. Rock Mech. & Mining Sci. 32, (1995) 6, 595-605.
597