SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Mihaela Varga, apsolvent

Preddiplomski studij smjera Hortikultura

PELARSTVO U HRVATSKOM ZAGORJU

Zavrni rad

Osijek, 2014.
 SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Mihaela Varga, apsolvent

Preddiplomski studij smjera Hortikultura

PELARSTVO U HRVATSKOM ZAGORJU

Zavrni rad

Osijek, 2014.
 SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Mihaela Varga, apsolvent

Preddiplomski studij smjera Hortikultura

PELARSTVO U HRVATSKOM ZAGORJU

Zavrni rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu zavrnog rada:

1. Prof.dr.sc. Tihomir Florijani, predsjednik

2. Prof.dr.sc. Zlatko Pukadija, mentor

3. Doc.dr.sc. Sinia Ozimec, lan

Osijek, 2014.
 SADRAJ

1. UVOD.............................................................................................................. 5

1.1. Hrvatsko zagorje .......................................................................................... 2

2. PELARSTVO VARADINSKE UPANIJE .............................................. 3

2.1. Sajam Sivka ................................................................................................. 5

2.2. Slatki put ...................................................................................................... 7

2.3. Regionalna punionica meda ......................................................................... 9

2.4. Gubici u pelarstvu u Varadinskoj upaniji ............................................ 10

3. PELARSTVO KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE ........................ 11

3.1. Brendiranje bagremovog meda .................................................................. 12

3.2. Edukacija pelara ....................................................................................... 16

3.3. Gubici u pelarstvu Krapinsko zagorske upanije .................................. 17

4. OPG HERCEG MAE .............................................................................. 18

5. ZAKLJUAK ................................................................................................ 23

6. LITERATURA .............................................................................................. 24

7. SAETAK ..................................................................................................... 26

8. SUMMARY .................................................................................................. 27

9. POPIS SLIKA ............................................................................................... 28

10. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

 1. UVOD

Pelarstvo je specifina grana stoarstva kojoj stoar nije nuno vezan za vlastito
zemljite. Osobu koja se bavi pelarstvom nazivamo pelarom. U pelarstvu razlikujemo
selee pelarstvo (u kojem pelar seli konice u blizinu pae ovisno o godinjem dobu) i
stacionirano pelarstvo kod kojeg pelar smjeta konice uglavnom na jednoj lokaciji i,
kao noviju granu, ekoloko pelarstvo. Pelari su specifina vrsta poljoprivrednih
proizvoaa jer ne ovise o svom zemljitu, esto ga ni nemaju ili imaju vrlo malo.

Pelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a uz 1288. godinu se vee i prvi pisani
dokument o pelarstvu u Hrvatskoj (Vinodolski zakonik), dok je prvo pelarsko drutvo
osnovano 1879. godine u Osijeku.

Med i drugi pelarski proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek. Med je i najstarija
vrsta zaslaivaa u ljudskoj prehrani, a za razliku od eera, ima daleko vrjedniji nutritivni
sastav, ali i vie kalorija (1 lica meda ima 64 kcal, dok 1 lica eera daje 46 kcal).

U Hrvatskoj se na godinu proizvede priblino 5.000 tona meda, a potronja meda po

stanovniku je samo 400 grama. (Gospodarski.hr, 2012.) Brojne su pelarske udruge koje
organiziraju edukacije svojih lanova, sve je vea svijest potroaa o znaaju meda i
ostalih pelarskih proizvoda, te stoga ne udi ni injenica da je i kod nas prisutan maloprije
spomenuti europski trend poveavanja broja konica i pelara. Ono to bitno razlikuje
pelarstvo od ostalih grana stoarstva je injenica da je veini proizvoaa pelarstvo hobi,
ali oni nastoje uiniti ga unosnim hobijem. Veina pelara nasljeuje pelarenje, te su
upoznati s pelarenjem kako su to radili njihovi oevi i djedovi. Bitno je da tijekom
bavljenja pelarstvom prihvate nove tehnologije neke izmjene koje im mogu poboljati
poslovanje, a nune su za ozbiljno bavljenje ovom djelatnou.
 1.1. Hrvatsko zagorje

Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-

zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, od Zagreba je odvojeno
Medvednicom, odakle mu i naziv za gorom.

To je preteno breuljkast kraj izmeu Medvednice, Kalnika, rijeke Drave, Sutle i Save
ijim se sredinjim dijelom, u smjeru zapad-istok, prua gorski niz Maceljska gora-
Strahinjica-Ivanica-Varadinsko topliko gorje koji dijeli Zagorje na dva dijela
sjeverno i juno. Sjeverno Zagorje dio je Varadinske upanije, a juno u cijelosti
obuhvaa Krapinsko-zagorsku upaniju te sjeverozapadni dio Zagrebake upanije.

Rijeka Drava predstavlja granicu izmeu Hrvatskog zagorja i Meimurja. Kalnik

predstavlja granicu prema Podravini, a djelomino i Prigorju. (Wikipedija, 2014.)

Slika 1. Hrvatsko zagorje, Zlatar

(Izvor: autor)

2
 2. PELARSTVO VARADINSKE UPANIJE

Pisani dokumenti dokazuju da je pelarstvo u varadinskom kraju bilo razvijeno jos

u 16. stoljeu, a 1770. godine Antun Gruber iz Varadina bio je odlukom Kraljevskog
vijea imenova prvim uiteljem pelarstva u Hrvatskoj.

Pavao Wittmann iz Petrijanca na razmeu 19. i 20. stoljea izdavao je asopis "Napredni
pelar", a akademik dr. Ivo Tomaec iz Novog Marofa bio je osniva Hrvatskog
pelarskog saveza i strunjak za pele svjetskog glasa.

Pelarsko drutvo Varadin osnovano je jo 18. veljae 1940., dakle pred vie od 74
godine.

Danas cvjetove voaka i drugih bilja posjeuju pele iz oko 15 tisua pelinjih zajednica za
koje se brine oko 400 pelara na 460 pelinjaka na podruju Varadinske upanije.
Pelari Varadinske upanije uz pomo svojih pela proizvode visokokvalitetan med jer:

imaju dugogodinju tradiciju u kojoj su stekli neprocjenjivo znanje koje se prenosi iz

generacije na generaciju iskusnih pelara

jo uvijek pelare u izrazito istom okoliu, jer sreom u iroj okolici nema veih
kemijskih zagaivaa

Kvalitetu meda dokazuje sve vea potronja ali i injenica da pelari varadinskog kraja
ve niz godina na mnogobrojnim regionalnim, nacionalnim i meunarodnim izlobama i
ocjenjivanjima kvalitete meda biljee izvanredne rezultate i osvajaju visoke nagrade - titule
ampiona, zlatne medalje i druga priznanja.

Najzastupljeniji i najpoznatiji medovi Varadinske upanije su:

bagrem
livada
cvjetni - voni
kesten
mijeani: livada, kesten, uljana repica

3
 Slika 2. Zastava Pelarskog drutva Varadin

(Izvor: http://www.slatki-put.com/index.php?content=Tradicija_varazdinskog_pcelarstva)

4
 2.1. Sajam Sivka

Sajam po svojoj tematici daje teite na obitelji. Cilj je popularizirati obiteljski

pogled na konzumaciju meda i obiteljsko druenje kroz i sa medom. U tom smislu je
zamiljen i popratni sadraj nagradnih igara. Ciljana skupina posjetitelja obitelji s
djecom, proizvoai, preraivai-distributeri, struni savjetnici, udruge pelara i terapeuti,
na sajmu besplatno mogu razgledati ponudu izlagaa, te sudjelovati u bogatom programu
koji ukljuuje nagradne igre, predavanja i okrugle stolove, demonstracije tehnika, izlobe, i
sl.

Stoga je sajam, koji se odrava idealan marketinki alat za sve tvrtke koje svoju ponudu na
neki nain veu ili brendiraju uz med. Sajam je zamiljen kao spoj pet cjelina:

izlobeni dio komercijalni dio (izlagai, prodaja...)

edukativni sadraji strune radionice (poslovne) i predavanja za posjetitelje (na
jednostavan i zabavan nain)
zabavni sadraji igre sadrajno povezane sa temom sajma
VIP sadraji
Internet sadraji

Ulaz na sajam je besplatan. Posjet sajmu podrazumijeva razgledavanje, kupovinu, kuanje

ponude izlagaa, sudjelovanje u bogatom programu koji ukljuuje nagradne igre, struna
predavanja za pelare i okrugle stolove, demonstracije tehnika, tematske izlobe, i sl.
Organizatori sajma pokuavaju na jednom mjestu u jednom terminu okupiti sve zanimljive
teme povezane u medarskoj industriji u jednu priredbu.

U isto vrijeme ele animirati najmlae uzraste da kroz obiteljsko druenje provedu dio
slobodnog vremena sa svojim roditeljima kroz popularizaciju konzumacije meda i prema
djejem i enskom dijelu posjete te takoer pojaati ekonomsku aktivnost proizvoaa
meda (trgovaca), predstaviti pelarske proizvode kao zdravstvenu i sportsku dopunu
prehrane, te educirati posjetitelje o istima. (www.sajamsivka.com, 2014.)

5
 Slika 3. Plakat za sajam Sivka

(Izvor: http://www.slatki-put.com/index.php?content=galerija)

6
 2.2. Slatki put

Slatki put je rekreacijsko biciklistiko edukativna staza kroz prirodu sa mnogo

slatkih doivljaja i sadraja. Trasa prati obronke brdovitog predjela izmeu Varadina i
Varadinskih Toplica. Taj je prostor poznat po vinogradima, umama i vidikovcima s kojih
se prua pogled na Varadin i ravnice uz rijeku Dravu. Na tim obroncima od davnina su
prisutni pelari zbog istog okolia i zdrave vegetacije.

Med lokalnih pelara, kao i ostali proizvodi od meda, vrlo su cijenjeni zbog svoje visoke
kakvoe. Dominantno su to cvjetni med, med od bagrema i livadni medovi. Slatki put
posjetitelju i namjerniku otkriva raskone bjelogorine ume (bukve, graba, bagrema i
hrasta), vinograde, vonjake, polja i livade punih autohtonih biljnih vrsta s jedne, te male
lokalne proizvoae i njihove izvorne proizvode s druge strane.

Slika 4. Trasa Slatkog puta

(Izvor: http://slatki-put.com/index.php?content=slatki_put)

7
Polazina toka je na sredini 10 kilometara dugog puta sa parkiralitem i mogunou
iznajmljivanja bicikala. Pjeako-biciklistika staza duga je priblino 4 km prema jugu
(Varadinskim Toplicama), a prema istoku (Imbriovcu) oko 3 km. Preklapa se sa
Toplikom i Jalabetskom vinskom cestom te Toplikom biciklistikom rutom. Kretanje
olakava postavljena signalizacija s oznakom Slatkog puta i pojedinih destinacijskih
toaka.

Na destinacijskim tokama moete se odmoriti i uz pomo domaina saznati poneto o

procesu nastajanja slatkih proizvoda, kuati neke od takvih proizvoda i educirati se o
vrijednosti prirodnih proizvoda u naoj prehrani. Tematski put moete zaokruiti
gastronomskim uitkom u nekom od objekata seoskog i izletnikog turizma.

Kulturne znamenitosti na trasi Slatkog puta su u sklopu Seoskog turizma Crnko gdje
posjetitelji mogu razgledati dvije autentine seoske kue i zbirku predmeta iz prolosti
ovog ruralnog podruja (narodne nonje, plugovi, pree i drugi predmeti svakodnevne
upotrebe) te upnu crkvu Sv. Elizabete u Jalabetu, mjesnu crkvu u Kelemenu i pil Sv.
Benedikta u Vukovcu. (www.slatki-put.com, 2014.)

Slika 5. Seoski turizam Crnko prodaja pelinjih proizvoda

(Izvor: http://slatki-put.com/index.php?content=slatki_put)

8
 2.3. Regionalna punionica meda

Zagorsko upanijsko poglavarstvo podralo je gradnju Regionalne punionice meda

u Ludbregu, kojom e se osigurati opstanak i dalji razvitak pelarstva na ovim prostorima.
upanija e ukupno sufinancirati gradnju punionice sa 125.000 kuna, a takoer sve
pelarske udruge iz Krapinsko-zagorske upanije podravaju gradnju punionice i uloiti e
svaka po 2200 kuna. Ukupno ulaganje je 2,9 milijuna kuna, od ega je kredit HBOR-a 1,8
milijuna kuna, a Varadinska, Meimurka, Koprivniko-krievaka i Krapinsko-zagorska
upanija zajedno daju 500.000 kuna. Ostatak e osigurati Pelarska zadruga iz Ludbrega i
ostale pelarske udruge.

Punionica meda u vlasnitvu pelara putem koje e svoj med plasiran na domae i strani
trite bez posrednika, odnosno postojeih otkupljivaa trebala bi omoguiti prodaju meda
po ekonomski opravdanoj cijeni. Prema pelarima sadanje otkupne cijene su ak i ispod
proizvodnih trokova pa neposredno utjeu na nazadovanje pelarstva kao gospodarske
grane.

Poglavarstvo je takoer donijelo odluku kojom se odobrava sufinanciranje izvoenja

Katastra pelinjih paa i evidencije pelara i pelinjaka u Republici Hrvatskoj za pelarske
udruge i Krapinsko-zagorsku upaniju od ukupno 10.500 kuna. Tako bi se, objanjeno je
na sjednici zagorskog Poglavarstva, pridonijelo razvitku pelarstva i iskoritavanju
posebno kvalitetnih paa za pele u Krapinsko-zagorskoj upaniji koji predstavljaju uvjet
za buduu proizvodnju u pelarstvu.

Time bi se dolo do tonih podataka o broju pelara i pelinjaka, vrstama konica, broju
pelinjih zajednica, a time e se i pelarstvo uskladiti s Europskom unijom. Katastrom
pelinjih paa odreuje se osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pae to je osobito
vano za ouvanje biljnog pokrova odreenog mjesta. (www.seljaci.org, 2008.)

9
 2.4. Gubici u pelarstvu u Varadinskoj upaniji

2014. godina bila je loa za godina za pelare. Kino i vjetrovito vrijeme ostavilo
je trag u proizvodnji meda. Cvatnja u prirodi bila je skraena, izlijetanje pela
onemoguenost, pa su se potroile i zalihe hrane u konicama. Umjesto da se med vrca,
pele je bilo potrebno prihranjivati.

Na podruju Varadinske upanije 303 registrirana pelara imaju 15.837 konica. Ove
godine evidentan je gubitak u prinosu meda i do 90 posto. Kada bismo taj gubitak izrazili
kroz novac, dolazimo do gubitka od oko 15 milijuna kuna u medu te jo oko tri milijuna
kuna, koliki e biti troak prihranjivanja kroz zimu. U konanici, za podruje Varadinske
upanije, rije je o gubitku od oko 18 milijuna kuna. Iako je teta milijunska, nije mogue
proglasiti elementarnu nepogodu. Ako se neto ne poduzme odnosno ako se pelarima ne
pomogne, teta bi idue godine mogla biti i vea.

Varadinska upanija je rebalansom prorauna osigurala 200.000 kuna za pomo

pelarima koji zbog vremenskih prilika pretrpili velike gubitke. Novac su dobili svi lanovi
pelarskih drutava koja djeluju na podruju upanije, a tim novcem kupljen je eer.

Zbog niskih prinosa, cijena meda je porasla, no varadinski pelari su se dogovorili da se

ona ipak nee drastino mijenjati. Do sad je cijena bila 40 kn, a trenutnim dogovorom
utvrena je nova cijena od 50 kn, no sve ovisi od pelara do pelara. Problem je i to se na
tritu nalazi mnogo uvoznog meda. Kupci moraju biti paljivi, jer na deklaracijama ne
pie ba tona zemlja podrijetla, pa se u tom medu moe sakriti i 90 posto kineskoga.

Inae, 200.000 kuna od upanije pelari bi, kae, trebali dobiti negdje u studenom. Za
usporedbu, u Koprivniko-krievakoj upaniji pelarima su dali 300.000 kuna, a u nekim
su upanijama bili jo izdaniji, pa je pelarima dodijeljeno ak 600.000 kuna. Sve je to
ipak kap u moru trokova koje pelari moraju pokriti radi loe godine.

Varadinska upanija godinje subvencionira rad pelarskih drutava, pa je tako ove

godine ve dodijeljeno 60.000 kuna za motrenje medenja, organizaciju pelarskog sajma
Sivka 2014. godine i drugo. (Gotal, 2014.)

10
 3. PELARSTVO KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE

Krapinsko-zagorska upanija broji vie od 450 pelara sa 16.000 konica i

godinjom proizvodnjom veom od 470.000 kilograma meda, od koje je ak 60-70 posto
bagremov med. Na podruju upanije djeluje vie pelarskih udruga, a neke od njih su:
pelarska udruga Hrvatsko zagorje Zabok, Konjina, Lobor, Krapina, Mae, Pregrada

Udruga pelara Konjina Nektar broji 76 aktivnih lanova koji dolaze iz vie opina i
to: iz Konjine, Marije Bistrice, Donje Stubice , Lobora, Zlatar Bistrice, Hraine,
Budinine i grada Zlatara. Zadnjih godina u udrugu se ulanjuju pelari iz susjedne
upanije, odnosno iz grada Sveti Ivan Zelina i okolice. Za lanstvo koje je organizirano u
udruzi vode se sve evidencije koje su propisane zakonom o udrugama. Prosjek starosti
lanova udruge iznosi 51 godinu. Trajni zadatak udruge je ukljuivanje i bavljenje
pelarstvom sve vie mlaih ljudi.

Udruga radi na unapreenju i razvoju pelarstva po suvremenim naelima, metodama i

tehnologijama na podruju svojeg djelovanja. Okuplja lanstvo i aktivira ga u radu svojih
organa i radnih tijela u rjeavanju svih pitanja interesantnih za razvoj pelarstva. Pomae i
organizira u izgradnji uzornih pelinjaka u vlasnitvu svojih lanova. Organiziraju se
struna predavanja, seminari, savjetovanja i izlobe u svrhu izobrazbe svojih lanova kako
bi bili u trendu moderne tehnologije i pratili svjetska dostignua u pelarstvu. Pomae
svojim lanovima oko nabavke pelarske opreme i pomae oko strune pomoi preko
radnih strunih grupa kao to su veterinarski savjeti i grupe naprednog pelarenja. Brine se
o urednosti pelinjaka i stalno potie pelare na ekoloku svijest, jer je i to jedan od uvjeta
za zdrave i jake pele. Organizira i programe iz ekologije preko strunih predavanja,
upoznavanja zatienog bilja, ekolokog pelarenja, sadnje medonosnog bilja, itd.

Od svih aktivnosti koje provodi Udruga uspjelo se i prikupiti neto strune literature i
formirati malu knjinicu koja je dostupna svim pelarima upravo da se i individualno
osposobljavaju u naprednom pelarstvu. Udruga surauje sa svim strunim slubama iz
upanije , Opinom Konjina, Gospodarskom komorom u Krapini i ostalim pelarskim
Udrugama na nivou nae i susjednih upanija. (www.nektar-konjscina.hr, 2013.)

11
 3.1. Brendiranje bagremovog meda

Posebna pria o tome medu poinje 2010. kada na Svjetskom natjecanju u Semiu u
Sloveniji Ivan Koi iz Udruge Nektar u Konjini postaje njime ampion odnosno
apsolutni pobjednik. Takoer u Sloveniji u listopadu 2011. Vinko Fereni takoer iz
Udruge Nektar iz Konjine na 13. meunarodnom ocjenjivanju meda ponovno je imao
najbolje ocijenjen bagremov med.

Slika 6. Paa za pele: bagrem u proljee

(Izvor: Boica Brkan / Oblizeki)

Pria sa zatitom zapoela je jo 2005. godine, otkad se tri godine zaredom bagremov med
fizikalno-kemijski analizira na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Na temelju pomnih
komparativnih analiza utvreno je da parametri uzoraka bagremova meda iz Zagorja imaju
vie vrijednosti od obino zadovoljavajuih vrijednosti meunarodnih normi za taj med
(postotak saharoze, udio ukupnih kiselina, broj peludnih zrnaca itd.).

12
Oni koji vole med od 2012. se godine mogu ravnati i zajednikom etiketom, jamstvenim
igom, jer, zanimljivo je, i meu zagorskim medom od bagrema ima razlike. Vesna i
Damir Krog iz Krapine, primjerice, ve deset godina pelare, a na izlobi 100 % zagorsko
su se obiteljskim pelarstvom predstavili prvi put.

Krenuli su sa desetak, a sada imaju 120 konica u Dolie kod Hunjakova. Upravo oni su
pokazali obian bagremov, tek neto tamniji, i cjenjeniji svjetliji, vrlo svijetao, poput
svjetlosti, zatieni bagremov med, koji je djevianski, ranoproljetni, slabije arome i mirisa
na cvijet akacije, ali i slai.

Slika 7. Brani par Krog i njihov bagremov med

(Izvor: Boica Brkan / Oblizeki)

Upravo se u tome medu najbolje oslikava zagorski kraj i njegova ista priroda, ist zrak,
ouvane ume i biljna raznolikost. elei i potroau zajamiti podrijetlo najboljega meda,
Zagorci su, iskustvom svoga slavnijega zagorskog purana, brendirali i taj svoj proizvod
neupitne kakvoe. Uz to, krasnu tradiciju imaju i mediari, osobito iz Marije Bistrice, sa
svojim medenjacima, gvircom

13
Bagremov med zagorskih brega svijetlout je, bistar, srednje do jako slatkast s mirisom na
bagremov cvijet. Djelovanje mu, tvrde, pojaava aj od kamilice. Bagremov med osobito
povoljno utjee na ivani sustav, pomae pri nesanici i ublaava stres, poboljava ishranu
stanija, normalizira oksidaciju i detoksikaciju organizma, pospjeuje ionizaciju,
organizmu osigurava kalij i natrij. Pelari podsjeaju i na antioksidativno, antiseptiko te
antibakterijsko djelovanje slino penicilinu.

Med ili, po Aristotelovoj tvrdnji, destilirana rosa koja pada sa zvijezda, uspjeno je
predstavljen i u slanim i slatkim jelima zagorskih shefova, ali i u slasticama babica koje se
natjeu na tradicionalnoj priredbi Babiini kolai. (Brkan, 2013.)

povoljno utjee na ivani sustav, pomae pri nesanici i ublaava stres, poboljava ishranu
stanija, normalizira oksidaciju i detoksikaciju organizma, pospjeuje ionizaciju,
organizmu osigurava kalij i natrij

Slika 8. Bagremov med

(Izvor: Boica Brkan / Oblizeki)

14
Savez pelarskih udruga Krapinsko-zagorske upanije, kao i same udruge i proizvoai,
uza svoje razliite pelinje proizvode kako za jelo tako i za kozmetiku i sl. predstavljaju
takoer i vrlo jednostavne a provjerene i uinkovite recepte s bagremovim medom:

Imunitet

Svako jutro popijte au blago tople vode sa sokom pola limuna u kojoj ste otopili licu
meda.

Posjekotine i opekotine

Med spreava razvitak nekih bakterija, rane odrava istima, apsorbira vlagu iz zraka te
ubrzava zacjeljivanje, smanjuje nateenost, bol i oiljke.

Mamurluk

Fruktoza ubrzava oksidaciju alkohol u jetri djelujui kao svojevrsni otrenjiva. Izmijeajte
15 ml meda sa 80 ml naranina soka i 70 ml jogurta te popijte.

Smirenje

Ako ste pod stresom i iscrpljeni, preporua se naveer popiti au tople vode ili aja u
kojoj ste otopili licu meda i iscijedili sok pola limuna.

15
 3.2. Edukacija pelara

Krapinsko-zagorska upanija u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom d.o.o

organizirala je ve etvrtu godinu za redom edukaciju/osposobljavanje za pelare s
podruja Krapinsko-zagorske upanije.

Tijekom teorijskog i praktinog dijela edukacije u trajanju od 120 sati, polaznici njih ak
84 - su osposobljeni za strunu i sigurnu upotrebu pribora koji se koristi u pelarstvu,
odravanje pelinjaka, obraivanje pelinjih proizvoda te provoenja zatitnih mjera u
pelinjaku. Cilj edukacije bio je ojaati znanja i vjetine polaznika iz podruja pelarstva
kako bi postali konkurentniji na tritu.

Slika 9. Budui pelari

(Izvor: http://www.kzz.hr/05016138)

Krapinsko-zagorska upanija ve dui niz godina potie pelarstvo kroz dodjeljivanje

financijske pomoi pelarskim udrugama, organizaciju ocjenjivanja i izlobe meda,
financiranje registracije upanijske robne marke Bagremov med te kroz edukacije za
zanimanje pelar. Dosad je u educirano ukupno 212 pelara. (www.kzz.hr, 2014.)
16
 3.3. Gubici u pelarstvu Krapinsko zagorske upanije

Ove su godine zabiljeeni veliki gubici pela u Krapinsko-zagorskoj upaniji, ime

je nanesena golema materijalna teta pelarima. Pelariti je u zadnje vrijeme sve tee jer se
mijenjaju klimatski uvjeti, javljaju se razne bolesti za koje nema adekvatnih lijekova, pa
pelari sami spravljaju razne ljekovite. Pelari nastoje odrati pelinju vrstu jer pela danas
ne moe sama opstati u prirodi.

Pela je veliki imbenik u opraivanju biljaka, i to oko 95 posto, a svi znamo da bi bez
opraivanja biljaka za 10 godina izumro biljni svijet, a s njime i ljudska i ivotinjska rasa .

Tijekom zime 80-ak pelara Nektara izgubilo je 953 registrirane pelinje zajednice od
ukupno 2680, odnosno oko 35 posto. To je jako zabrinjavajue jer danas na tritu
pelinjeg materijala cijena jednog roja s grane iznosi od 200 do 300 kuna, a pele na
okvirima, odnosno nukleus od sedam okvira prodaje se po 500 do 600 kuna. Pritom istie
da su pelari Nektara zbrajajui ukupne gubitke pela doli gotovo do iznosa od pola
milijuna kuna, to je vie nego poraavajua statistika. (www.seljaci.org, 2014.)

17
 4. OPG HERCEG MAE

U Zagorju postoji velik broj dobrih pelara koji se bave proizvodnjom meda i pelinjih
proizvoda. Meu njima je i Radovan Herceg, pelar iz Velikog Bukovca kod Maa, ija
obitelj se medarstvom bavi ve puna tri desetljea. Ve je Radovanova baka drala pele i
proizvodila med, a nastavio je njegov otac Mladen. Znanje i volju za proizvodnjom meda
naslijedio je i Radovan, te njegova supruga koji su uhodali svoj mali medni biznis.

Slika 10. Pelinjak OPG-a Herceg, Mae

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

Hercegi se medarstvom bave intenzivno ve 8 godina. Registrirali su Obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo Herceg, te svoje proizvode prodaju na kunom pragu, odlaze
na sajmove i izlobe, a stvorili su i svoj krug stalnih muterija.

Na svojim policama nude pregrt razliitih proizvoda od bagremovog proljetnog vonog

meda, kestenovog, lipe, meda u sai, meda s peludom i propolisom, a novi proizvod je med
nazvan uma. Hercegi su inovativni u svojoj proizvodnji, pa su proizveli i vone demove
koje mijeaju s medom. (Herceg, 2014.)

18
Med od bagrema sa saem

Sae je pelama kua ili dom. Pele u njega pohranjuju svoju hranu med, cvjetni prah i
propolis. Zato je med u sau najoriginalniji med jer nije vrcan. Onako kako ga pele
napune i naprave mi ga samo izreemo na komade i upakiramo u tegle te zalijemo
bagremovim medom.

Slika 11. Bagremov med sa saem

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

Med od kestena

Karakteristinog je intenzivnog mirisa i pomalo gorkastog okusa. Najljekovitiji je med za

probleme s kompletnim probavnim traktom i srano-ilnim sustavom. Takoer pogoduje
jetri, slezeni, ui (pogotovo nakon operacije ui).

Slika 12. Med od kestena

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

19
Med od lipe

S obzirom na injenicu da lipov med potie znojenje, njegovo koritenje se preporua kod
prehlada i gripa, kao i za eliminaciju toksina iz organizma. Lipov med se preporua kod
upala dinih i probavnih organa. Pospjeuje metabolizam, blagog je okusa te mirisom
podsjea na aj od lipe.

Slika 13. Med od lipe

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

Med od bagrema

Najblaeg je mirisa i okusa, lagan za eludac i stoga ga uvijek preporuamo za malu djecu,
ali i dijabetiarima (ima najvei postotak fruktoze). Dobar je za dine puteve, smirenje i
najbolji je za zasladiti aj.

Slika 14. Med od bagrema

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

20
okomed

Spoj dva boanska okusa meda i okolade nee Vas ostaviti ravnodunima. Sastojci: med
od bagrema i okolada kakaovac (15-20%).

Slika 15. okomed

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

Med sa peludom i propolisom

Koristan je za podizanje imuniteta, gastritis, ir na elucu, slabokrvnost, protiv stresa, za

jetru, za skidanje kolesterola. Pravilno se konzumira 1-3 liice dnevno otopljene u ustima.
Jedna liica za djecu od 1 godine starosti, do 3 liice za odrasle osobe.

Slika 16. Med sa peludom i propolisom

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

21
Propolis

Propolis je najjai prirodni antibiotik i antioksidans. Propolis djeluje na bakterije, viruse,

gljivice i parazite tako da ih unitava ili sprjeava njihov rast i razvoj. Vee slobodne
radikale u organizmu. Izvrstan za imunitet u svako doba godine.

Slika 17. Propolis kapi

(Izvor: https://www.facebook.com/pages/OPG-Pelarstvo-Herceg/)

22
 5. ZAKLJUAK

S obzirom da se trenutno kod nas koristi samo 2-3% panih povrina, prostora za
poveanje kapaciteta i obujma proizvodnje definitivno ima. U EU nema poticaja po
konici, ali postoje ulaganja u razvoj od oko 24 milijuna godinje. Primjenom ekolokog
naina proizvodnje meda prodajne cijene u EU kreu se od 10 do 15 /kg. Uz izbor
odgovarajueg naina pelarenja, zatite zemljopisnog podrijetla te vrste meda, potrebno je
istovremeno raditi na izobrazbi i uinkovitijoj organiziranosti pelara. Organiziranjem se
proizvoai preko udruga i saveza mogu zatititi prilikom doraivanja legislative i lobirati
kada je to potrebno. Uspostavljanje boljeg odnosa izmeu pelara i otkupljivaa meda
moe poveati konkurentnost, a dobar primjer ovakvog povezivanja su dugogodinji
ugovori u EU. Temeljne pretpostavke uinkovitosti pelarske proizvodnje mogle bi se
saeti na slijedee: koritenje to jednostavnijih konica i mobilno pelarenje, kako bi se
iskoristili potencijali izdane pae te koritenje vlastite radne snage. Time dolazimo do
zakljuka da Hrvatsko zagorje itekako ima potencijal razvijati se i ponuditi Hrvatskoj, a i
svijetu kvalitetan med i ostale pelarske proizvode.

23
 6. LITERATURA

1. Agroekonomika isplativost proizvodnje meda i drugih pelarskih proizvoda [online],

(1.12.2012.), Dostupno na:
http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/22/agroekonomika-isplativost-proizvodnje-
meda-i-drugih-pelarskih-proizvoda/7726, [18. rujan 2014.]

2. n.a. (2014.): Sajam pelarstva, pelarske industrije i pelarskog turizma [online],

Dostupno na: http://www.sajamsivka.com/, [18. rujan 2014.]

3. n.a. (2014.): Slatki put. Dostupno na http://www.slatki-put.hr/, [18. rujan 2014.]

4.n.a. (2013.): Udruga Nektar Konjina. Dostupno na: http://www.nektar-

konjscina.hr/index.php/o-nama/o-udruzi, [18. Rujan 2014.]

5. n.a. (2014.): Zagorskim pelarima uginulo 35 posto pelinjih zajednica. Dostupno na:
http://www.seljaci.org/index.php/pcelarstvo-savjetnik-69/1271-zagorskim-pelarima-
uginulo-35-posto-pelinjih-zajednica, [18. rujan 2014.]

6. Brkan B., Bagremov med zagorskih brega tako djevianski [online], (29. rujan 2013.),
Dostupno na: http://oblizeki.com/bagremov-med-zagorskih-brega-tako-djevicanski-11901,
[18. rujan 2014.]

7. Gotal V., Prinosi meda manji za ak 90 posto [online], (1. rujan 2014.), Dostupno na:
http://regionalni.com/aktualno/novosti/prinos-meda-manji-za-cak-90-posto-15801/, [18.
rujan 2014.]

8. n.a. (2008.): Gradi se regionalna punionica meda. Dostupno na:

http://www.seljaci.org/index.php/pcelarstvo-savjetnik-69/1532-gradi-se-regionalna-
punionica-meda, [18. rujan 2014.]

9. Herceg R., OPG Pelarstvo Herceg [online], (2014.) Dostupno na:

https://www.facebook.com/pages/OPG-P%C4%8Delarstvo-Herceg/511056998953495,
[18. rujan 2014.]

10. Hrvatsko zagorje [online], (25. srpanj 2014.), Dostupno na:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_zagorje, [18. rujan 2014.]

24
11. n.a. (2014.): Jo 84 educirana pelara u Krapinsko-zagorskoj upaniji [online].
Dostupno na: http://www.kzz.hr/05016138, [18. Rujan 2014.]

12. Kratus K. (2010.), Zagorski med najbolji na svijetu, Dostupno na:

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/89838/Zagorski-med-najbolji-na-svijetu.html, [18.
rujan 2014.]

13. Novak J.(2014.): U varadinskom kraju saa u konicama ostala bez meda [online],
Dostupno na: http://www.evarazdin.hr/index.php/aktualno-a/gospodarstvo/item/953-u-
varazdinskom-kraju-saca-u-kosnicama-ostala-bez-meda, [18. rujan 2014.]

25
 7. SAETAK

Hrvatsko zagorje pokazalo se kao jedan od kvalitetnih izvora meda i ostalih

pelarskih proizvoda na podruju Republike Hrvatske. Na tom podruju djeluje mnogo
pelarskih udruga iji su ciljevi razvitak i unapreenja pelarstva, promicanja potronje
pelinjih proizvoda, ouvanja prirodnog okolia iji je pela sastavni dio, te stalnog
okupljanja graana radi poticanja uzgoja pela.

Svake godine Krapinsko-zagorska i Varadinska upanija organiziraju edukacije za

osposobljavanje novih pelara te je njihov broj svakodnevno u porastu. Cilj edukacije je
ojaati znanja i vjetine polaznika iz podruja pelarstva kako bi postali konkurentniji na
tritu.

U nastanku meda nema ni recepta ni tajne. Treba samo mnogo rada, higijene i prirode.
Sve to za pele mogu danas napraviti neu ostaviti za sutra. Samo tako mogu se pelinje
zajednice odrati jakima i zdravima, a pelarstvo napredovati.

Kljune rijei: Hrvatsko zagorje, pelarstvo, pelarski proizvodi

26
 8. SUMMARY

Croatian North west has proven to be one of the good quality sources of honey and
other bee products on the Croatian territory . In this area acts many apiculture associations,
whose goals are the development and improvement of beekeeping, promoting the
consumption of bee products, preserving the natural environment which is an integral part
of the bee , and the constant gathering of citizens to encourage beekeeping.

Every year, Krapina-Zagorje and Varadin organize training for training new beekeepers
and their number is increasing daily . The aim of training is to strengthen the knowledge
and skills of students in the field of beekeeping to become more competitive in the market.

The emergence of honey has no prescription or secrets . It only takes a lot of work ,
hygiene and nature. "All I can do for the bees today, I will not leave for tomorrow. " This
is the only way for bee colonies to maintain strong and healthy , and beekeeping thrive.

Keywords : Croatian North west, beekeeping, bee products

27
 9. POPIS SLIKA

1.Hrvatsko zagorje, Zlatar

2. Zastava Pelarskog drutva Varadin

3. Plakat za sajam Sivka

4. Trasa Slatkog puta

5. Seoski turizam Crnko prodaja pelarskih proizvoda

6. Paa za pele bagrem u proljee

7. Brani par Krog i njihov bagremov med

8. Bagremov med

9. Budui pelari

10. Pelinjak OPG Herceg, Mae

11. Bagremov med sa saem

12. Med od kestena

13. Med od lipe

14. Med od bagrema

15. okomed

16. Med s propolisom

17. Propolis kapi

28
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Zavrni rad

PELARSTVO U HRVATSKOM ZAGORJU

BEEKEEPING IN CROATIAN NORTH WEST

Mihaela Varga

Saetak: Hrvatsko zagorje pokazalo se kao jedan od kvalitetnih izvora meda i ostalih
pelarskih proizvoda na podruju Republike Hrvatske. Na tom podruju djeluje mnogo
pelarskih udruga iji su ciljevi razvitak i unapreenja pelarstva, promicanja potronje
pelinjih proizvoda, ouvanja prirodnog okolia iji je pela sastavni dio, te stalnog
okupljanja graana radi poticanja uzgoja pela. Svake godine Krapinsko-zagorska i
Varadinska upanija organiziraju edukacije za osposobljavanje novih pelara te je njihov
broj svakodnevno u porastu. Cilj edukacije je ojaati znanja i vjetine polaznika iz
podruja pelarstva kako bi postali konkurentniji na tritu. U nastanku meda nema ni
recepta ni tajne. Treba samo mnogo rada, higijene i prirode. Sve to za pele mogu danas
napraviti neu ostaviti za sutra. Samo tako mogu se pelinje zajednice odrati jakima i
zdravima, a pelarstvo napredovati.

Kljune rijei: Hrvatsko zagorje, pelarstvo, pelarski proizvodi

Summary: Croatian north west has proven to be one of the good quality sources of honey
and other bee products on the Croatian territory. In this area acts many apiculture
associations, whose goals are the development and improvement of beekeeping,
promoting the consumption of bee products, preserving the natural environment which is
an integral part of the bee, and the constant gathering of citizens to encourage beekeeping.
Every year, Krapina-Zagorje and Varadin organize training for training new beekeepers
and their number is increasing daily. The aim of training is to strengthen the knowledge
and skills of students in the field of beekeeping to become more competitive in the
market. The emergence of honey has no prescription or secrets. It only takes a lot of
work, hygiene and nature. "All I can do for the bees today, I will not leave for tomorrow.
"This is the only way for bee colonies to maintain strong and healthy, and beekeeping
thrive.

Keywords : Croatian north west, beekeeping, bee products

Datum obrane:

29