Professional Documents
Culture Documents
Datum:
SUMPORNA KISELINA 25.02.2014.
Revizija: 2
1.2. Odgovarajuće identificirane namjene tvari ili smjese i namjene koje se ne preporučuju
Oznake upozorenja:
H314: Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka.
Oznake obavijesti:
P260: Ne udisati maglu/pare/aerosol.
Nema.
3.1. Tvari
Opis tvari: jednokomponentna tvar, industrijska kemikalija, vodena otopina sumporne kiseline 15-99 %
Naziv prema IUPAC nomenklaturi: sumporna kiselina
Molekulska formula: H2SO4
Opće napomene:
- odmah pružiti prvu pomoć i osigurati stručnu medicinsku pomoć,
- pružatelji prve pomoći trebaju biti odgovarajuće zaštićeni (pogledati “Odjeljak 7. Rukovanje i
skladištenje”),
- skloniti ozlijeđenu osobu od daljnjeg izlaganja,
- nakon veće kontaminacije upotrijebiti sigurnosni tuš za dekontaminaciju ako je moguće; u protivnom
isprati obilnom količinom vode, minimalno ispirati 30 minuta
- položiti ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj na mirnom mjestu i zaštititi ju od hipotermije,
Nakon gutanja:
- ne izazivati povraćanje. U slučaju spontanog povraćanja držati glavu ozlijeđene osobe nisko s tijelom
sagnutim prema dolje kako bi onemogućili ulazak povraćenog sadržaja u dišne puteve,
- ako je osoba pri svijesti, isprati usta vodom i dati popiti 1-2 čaše vode,
- ne pokušavati neutralizirati s bazama i ne primjenjivati drveni ugljen,
- potražiti liječničku pomoć.
Nakon dodira s očima: ispirati ozlijeđeno oko sa široko otvorenim kapcima 20 minuta tekućom vodom
štiteći istovremeno neozlijeđeno oko. Usmjeriti blagi mlaz vode izravno u oko kako bi se uklonili ostaci
kiseline. Prevesti ozlijeđenu osobu oftalmologu. Nastaviti ispirati tijekom transporta.
Nakon udisanja:
- izvesti ozlijeđenu osobu na svježi zrak, položiti ju na mirno mjesto i zaštititi od pothlađivanja;
- kod poteškoća s disanjem, postavite ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj. Što je prije moguće dati
ozlijeđenoj osobi da više puta duboko udiše inhalacijski sprej glukokortikoida. U ozbiljnim slučajevima
to može biti neophodno. Ako je ozlijeđena osoba prestala disati, oživljavati tehnikom usta na nos.
- u slučaju srčanog zastoja (izostanak otkucaja srca ili pulsa) odmah primijeniti metodu oživljavanja srca i
pluća. Zaštita vitalnih funkcija (otkucaji srca i disanje bez pomoći) imaju prednost pred svim drugim
aktivnostima,
- pozvati liječnika na mjesto nesreće.
Gutanje: bolne kemijske opekotine sluznice izazvane koncentriranom kiselinom – tamna diskoloracija
zahvaćenog tkiva; povraćanje većinom tamne mase; akutne reakcije srca i krvožilnog sustava kao posljedica
kemijskih opekotina (kolaps, šok, srčani zastoj); moguća acidoza, laktacidoza i hemoliza; posljedice hemolize
su poremećaj funkcije bubrega, moguće oštećenje jetre; zakašnjela sekvela čak i nakon nekoliko tjedana
(posebice strikture i stenoza probavnog sustava).
Koža: kemijske opekotine mogu se očekivati pri masenim koncentracijama većim od 10% ; brzo nastajanje
nagrizajuće ozljede poput termičkih opekotina (prvotno izbjeljivanje, zatim smeđa do crna diskoloracija,
kasnije gnojenje, purulentna inflamacija); šok reakcija.
Oči: bol, blefarospazam; nadraživanje do teških kemijskih opekotina, ovisno o koncentraciji: opasnost od
trajne zamućenosti i gnojenja rožnice, gubitak očne jabučice; ozbiljno oštećenje rožnice također je moguće
uslijed djelovanja aerosola.
Udisanje: osjećaj pečenja u nosu i grlu, kihanje, stezanje u prsima, bol ispod prsne kosti, kašljanje (sa
tragovima krvi), dispneja. Opasnost od laringospazma, edema grkljana, poremećaja funkcije pluća, oštećenja
pluća (nastanak apscesa moguć čak i nakon nekoliko dana).
Nakon udisanja što je prije moguće dati ozlijeđenoj osobi nekoliko puta duboko udisati inhalacijski sprej
glukokortikoida. Dati kisik.
Profilaksa za šok i tetanus prema potrebi, daljnje liječenje u bolnici.
U bolnici bi trebalo razmotriti izvlačenje sadržaja želuca (endoskopski). Odluku bi trebalo donijeti ovisno o
situaciji/nalazu trovanja (paziti na opasnost od perforacije, bez ispiranja želuca).
Prikladna sredstva za gašenje: tvar nije zapaljiva. Odabrati protupožarne mjere ovisno o uvjetima
okruženja. Koristiti suhi kemijski prah, ugljikov dioksid, pijesak.
U slučaju požara moguće oslobođanje opasnih para koje sadrže sumporove okside.
Gašenje požara:
- okolne spremnika i strukture hladiti raspršenim vodenim mlazom. Izbjegavati izravni kontakt vode i
koncentrirane kiseline,
- izbjegavati puštanje kontaminirane vode nakon gašenja požara u okoliš. Spriječiti otjecanje prolivenog
materijala u odvode ili vodene tokove,
- temeljito dekontaminirati opremu nakon uporabe.
Posebna zaštitna oprema za gasitelje: koristiti zaštitno odijelo otporno na kiseline (HRN EN 943)
uključujući samostalni uređaj za disanje (HRN EN 137). Odjeća za vatrogasce sukladna europskom standardu
HRN EN 469 definira svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara.
Zaštitna oprema: koristiti prikladnu zaštitnu opremu. Koristiti kompletna zaštitna odijela uključujući zaštitu
za dišne puteve.
Postupci u hitnim slučajevima: izbjegavati dodir s kožom i očima i udisanje pare. Prema potrebi prozračivati
zatvorene prostore kako bi se smanjila koncentracija pare .
Koristiti osobnu zaštitnu opremu i zaštitu za dišne puteve. Mogu biti potrebni prenosivi sigurnosni tuš i
slavine/fontane za ispiranje očiju. U slučaju velikog izlijevanja koristiti neutralizirajuće sredstvo ili apsorbens
za kemikalije i obilne količine vode.
Spriječiti širenje izlijevanja ako je to moguće. Izbjegavati kontaminaciju vodenih tokova. Spriječiti otjecanje u
odvode i vodene tokove. U slučaju kontaminacije vodenih tokova ili odvoda obavijestiti odgovarajuće
nadležne službe (pogledati pododjeljak 1.4.).
Apsorbirati materijalom koji veže tekućinu (pijesak, dijatomejska zemlja, veziva za kiseline, univerzalna
veziva, piljevina). Za neutralizirajuća sredstva upotrijebiti natrijev hidroksid (lužina, kaustična soda), natrijev
karbonat (kalcinirana soda) i natrijev bikarbonat (NaHCO3, soda bikarbona).
6.3.2. Za čišćenje
Veliko izlijevanje: koristiti alat za prikupljanje krutog apsorbiranog materijala, prikupljeni materijal odložiti
u prikladno označeni spremnik za otpad. Velike količine prolivene tekućine pomoću prikladnih pumpi staviti
u spremnike prikladno označene za odlaganje.
Oprezno neutralizirati ostatak sredstvom za neutralizaciju. Zatim isprati obilnom količinom vode.
Malo izlijevanje: anorganske kiseline i njihovi bezvodni oblici se, prema potrebi, prvo razrjeđuju ili
hidroliziraju opreznim miješanjem u ledenoj vodi. Zatim neutralizirati pomoću neutralizirajućeg sredstva;
provjeriti pH vrijednost. Staviti u spremnike za sakupljanje otopina soli, prilagoditi pH vrijednost na pH6 do
pH8. Posude za sakupljanje moraju biti jasno označene opisom njihova sadržaja te s oznakama opasnosti.
Čuvati spremnike na dobro prozračenom mjestu. Povjeriti ih nadležnim službama za odlaganje.
Ne prskati izravno vodom po izljevu ili spremniku sumporne kiseline. Poboljšati ventilaciju i dopustiti da
pare ispare u sigurno područje.
Za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2. Nadzor nad izloženošću i Scenariji izloženosti, pododjeljak 3.1.
Mjere zaštite: izbjegavati dodir s kožom i očima te udisanje para; koristiti zaštitu za oči i ruke; koristiti
kompletnu zaštitnu opremu ako postoji rizik od curenja ili prskanja.; koristiti pribor otporan na kiseline;
izbjegavati prskanje, osigurati adekvatnu ventilaciju; prilikom razrjeđivanja koncentrirane kiseline uvijek
dodavati polako i jako pažljivo kiselinu u vodu (a ne vodu u kiselinu); kod rukovanja velikim količinama tvari
potreban je sigurnosni tuš za hitne slučajeve, te slavine/fontane za ispiranje očiju – ove lokacije moraju biti
jasno označene.
Savjeti o općoj higijeni na radnom mjestu: pobrinuti se za održavanje čistoće radnog mjesta; ne dozvoliti
pušenje u skladišnom i radnom prostoru; kontaminirana odjeća mora se presvući i pažljivo očistiti; odjeću
temeljito isprati u vodi.
Uputa na druge odjeljke: za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2 i Scenarije izloženosti, pododjeljak
3.1.
Tehničke mjere i uvjeti skladištenja: čuvati na hladnom, suhom, dobro prozračenom mjestu; dalje od izvora
topline, zapaljenja i izravne sunčeve svjetlosti, odvojeno od zapaljivih tvari i reducenasa, baza, organske hrane
i hrane za životinje. Držati dalje od inkompatibilnih tvari. Držati spremnike čvrsto zatvorene. Spremnici i
cjevovodi moraju biti jasno i trajno označeni.
Ambalažni materijali:
- općenito otporni na kiseline: staklo, emajlirani metali;
- pri nižim temperaturama: polietilen (PE), polivinil klorid, polipropilen (PP);
Neprikladni materijali: neplemeniti metali.
Nema.
GVI KGVI
ppm mg/m³ ppm mg/m³ Pravna osnova
Značajno dodatno inhalacijsko izlaganje (veće od razina koje su rezultat drugih izvora uključujući
sagorijevanje fosilnih goriva) opće populacije nije predviđeno; DNEL/DMEL vrijednosti stoga nisu
predviđene. Nije predviđeno izlaganje opće populacije putem kože. Izlaganje opće populacije oralnim putem
nije relevantno i u svakom slučaju se ne bi moglo razlučiti od utjecaja ionskih vrsta koje se javljaju u prirodi.
Scenariij izloženosti koji sadrže informacije o nadzoru izloženosti priloženi su uz ovaj sigurnosno-tehnički
list.
Odgovarajuća OZS za sprječavanje dodira s kožom jesu zaštitnaodjeća, kacige, rukavice, zaštitne naočale i
čizme otporne na kiselinu. Radnici koji su uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos
materijala osposobljeni su prema procedurama; zaštitna oprema je namijenjena samo kao predostrožnost za
najgori mogući scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici (vidjeti detaljnije u Scenarijima izloženosti).
Zaštita kože:
- ovisno o riziku koristiti prianjajuću dugu pregaču i čizme (HRN EN ISO 20347) ili odgovarajuću odjeću
za zaštitu od kemikalija (HRN EN 13034),
- zaštitna odjeća trebala biti otporna na kiseline,
- koristiti zaštitne rukavice sukladno HRN EN 374:
• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 50% m/m , vrijeme prodiranja ≥ 8
sati): neopren - CR (0,5 mm); nitrilna guma/nitrilni lateks - NBR (0,35 mm); butilna guma -
butil (0,5 mm); fluoro ugljična guma - FKM (0,4 mm); polivinil klorid - PVC (0,5 mm).
• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena
prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks – NR. Tekstilne ili kožne rukavice su u potpunosti
neprikladne.
• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 96% m/m, vrijeme prodiranja ≥ 8
sati): fluoro uglijična guma - FKM (0,4 mm). Zaštitne rukavice od sljedećih materijala ne bi se
trebale koristiti dulje od 2 sata u komadu (vrijeme prodiranja ≥ 2 sata): butilna guma - butil (0,5
mm).
• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena
prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks - NR; polikloropren - CR; nitrilna guma/nitrilni lateks
- NBR; polivinil klorid - PVC.
Zaštita za oči:
- koristiti naočale za zaštitu od kemikalija (HRN EN 166),
- ako postoji rizik za lice, kao i za oči, mora se koristiti zaštitni vizir (HRN EN 166),
- koristiti punu masku ako nastaju pare ili aerosoli koji mogu ozlijediti oči (HRN EN 136).
Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi se cjevovodom kako bi se mogao obraditi i ukloniti.
Emisije otpadnog plina pročišćavaju se nakon čega se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. Tekući otpadi
se tretiraju (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz
postrojenja za pročišćavanje otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište opasnog otpada i ne koristi se
u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje
otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
pH <1 20 C
Početna točka vrenja i područje 310-335 98%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa
C
vrenja 360 77%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa
Nema dostupnih
Plamište C
podataka
Nema dostupnih
Brzina isparavanja
podataka
Nema dostupnih
Gustoća pare g/cm3
podataka
Miješa se u svim
Topljivost(i) g/l Voda, 20 C
omjerima
Nema dostupnih
Temperatura raspada C
podataka
Ne ispunjava kriterije za
Oksidirajuća svojstva
oksidirajuća svojstva
10.1. Reaktivnost
Razlaže se kod zagrijavanja iznad temperature vrelišta. Produkti raspada: sumporov trioksid. Vodena otopina
reagira kiselo. Djeluje oksidirajuće s povećanjem temperature. Koncentrirana sumporna kiselina može
Nezapaljiva tekućina. Tvar je stabilna u normalnim uvjetima okoline i predviđenim uvjetima skladištenja i
rukovanja.
Može se miješati s vodom.
Izravna toplina i visoke temperature kako bi se izbjeglo oslobađanje oksida sumporne kiseline i oštećivanje
spremnika. Izbjegavati kontakt s inkompatibilnim materijalima. Egzotermna reakcija s vodom.
Tvar može opasno reagirati s: zapaljivim tvarima, bromatima, karbidima, kloratima, kalijem, perkloratima,
reducensima, metalima, metalnim karbidima, koncentriranim amonijakom, zemno alkalijskim oksidima,
organskim tvarima.
Akutna toksičnost
Način
Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
izlaganja
ekvivalentno ili slično Kriteriji za razvrstavanje nisu zadovoljeni.
Smjernici OECD-a 403 / LC50 (udisanje): Utjecaj sumporne kiseline nakon udisanja u
Udisanje
štakor (Fischer 344) 375 mg/m³ zrak potpunosti je uzrokovan lokalnim
muški/ženski nadraživanjem dišnih puteva.
REACH (stupac 2, Prilog VIII, poglavlje
Oralno/ LD50 (oralno): 8.5): test akutne toksičnosti ne mora se u
OECD 401
dermalno 2140 mg/kg tjelesne težine pravilu obaviti ako je tvar razvrstana kao
nagrizajuća za kožu.
Nagrizanje/nadraživanje kože
Način
Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
izlaganja
Dišni Studija je znanstveno
Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće
putevi neopravdana.
Studija je znanstveno
Koža Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće
neopravdana.
Razlog za nerazvrstavanje: nije predviđeno razvrstavanje za izazivanje preosjetljivosti kože ili dišnih puteva
na temelju teorijskih razmatranja te u nedostatku rezultata izlaganja ljudi nakon profesionalne uporabe
tijekom dugog vremenskog razdoblja.
11.1.6. Karcinogenost
Reproduktivna toksičnost
Način
Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati
izlaganja
NOAEC: 19,3 mg/m3
Udisanje OECD 414
Nije potrebno razvrstavanje.
11.1.11. Simptomi
12.1. Toksičnost
toksičnost za mg/l test. mat. macrochirus sumpornu kiselinu na ribi uzrokovati štetne učinke za
ribe (nominalno) (sunčanica) sunčanici bilo je utvrđeno da ribe pri pH rasponu od 3,5-9.
/ slatkovodno je pH između 3,25 i 3,5,
statično 96- ekvivalentna 16 do 28 mg/l.
satno LC50
mjerenje
EC50/LC50 za Daphnia
Akutna (48 h): > 100 magna Nisu primijećeni toksični Sumporna kiselina neće
toksičnost za mg/l test. slatkovodno učinci na Daphnia pri uzrokovati štetne učinke za
vodene mat. (nominalno) statično graničnoj koncentraciji od vodenbuhe pri ekološki
beskralježnjake temelji se na: Smjernica 100 mg/l nakon 48 sati. relevantnim pH vrijednostima.
mobilnosti OECD 202
Desmodesmus
EC50 (72 h): > subspicatus
Akutna 100 mg/l test. (alge) Sumporna kiselina neće
toksičnost za mat.(nominalno) slatkovodno uzrokovati štetne učinke za
alge temelji se na statično alge.
brzini rasta Smjernica
OECD 201
Sedimentni Ne očekuje se kopneno ne postoji opasnost za
Nema podataka Nema podataka
organizmi izlaganje. sediment.
(vrijeme
izloženosti)/
testni materijal
aktivni mulj,
NOEC (37 d): slatkovodno,
cca 26 g/l statično Pokazalo se da su bakterije
Aktivni Analogija: toksične
Test. mat. Nestandardna prilično neosjetljive na učinke
slatkovodni učinke sumporne
(nominalno) studija koja kisele pH u uvjetima ove studije
mulj kiseline potiče pH.
na temelju: istražuje učinke na (pH 5,34-6,61).
brzine disanja bakterije u mulju
kanalizacije.
Sulfatni ion je sam po sebi netoksičan za bakterije a određeni rodovi anaerobnih bakterija koriste ga kao izvor
energije.
Abiotička razgradnja
Vrijeme poluživota Metoda Procjena Napomena
Pri koncentraciji od 0,1 mol/l u vodi,
Studija je znanstveno
Hidroliza sumporna kiselina je disocirana oko
neopravdana.
93%.
Biorazgradnja
Brzina Vrijeme
Metoda Procjena Napomena
razgradnje (%) (d)
Anorganska tvar (REACH Prilog
Studija je znanstveno neopravdana.
VII stupac 2)
Ne smatra se da sumporna kiselina ima bioakumulacijski potencijal. Sumporna kiselina lako se razlaže na
vodikove ione i sulfatne ione koji su prisutni u biološkim sustavima.
Budući da je sumporna kiselina vrlo topiva u vodi, izlaganje tla smatra se nerelevantnim.
Sukladno rezultatima procjene, sumporna kiselina nije PBT niti vPvB tvar.
Nisu poznati.
Zbrinuti sukladno nacionalnim i regionalnim propisima. Izbor metode obrade otpada sukladno nacionalnim,
regionalnim i europskim propisima. Odgovornost s mogućnostima prilagodbe lokalnim uvjetima naslovljena
je na ovlaštenu tvrtku za zbrinjavanje opasnog otpada.
Identifikacija otpada
KBO: 06 01 01* (sulfatna i sulfitna kiselina)
Ne ispuštati u odvode i kanalizaciju. Ne odlagati s ostalim industrijskim ili kućnim otpadom (vidjeti
pododjeljak 10.5).
14.1. UN broj
Koncentracija
Ispravno otpremno ime UN
(m/m)
SUMPORNA KISELINA s ne više od 51% kiseline ili BATERIJSKA TEKUĆINA,
51 %
KISELA
> 51 % SUMPORNA KISELINA s više od 51% kiseline
ADR/RID/ADN/IMDG/ICAO: 8
ADR/RID/AND/IMDG/ICAO: PG II
ADR RID
prijevozna skupina: 2 prijevozna skupina: 2
Tunelski kod: (E) Listica: 8
Listica: 8 Klasifikacijska oznaka: C1
Klasifikacijska oznaka: C1 Oznaka opasnosti: 80
Oznaka opasnosti: 80
ADN ICAO/IATA
Listica: 8 Listica: 8
Posebna oprema: PP, EP IMP kod tereta: RCM
Klasifikacijska oznaka: C1 Putnički i teretni avion:
Opasnosti: 8+N3 - EQ: E2; Ltd Qty: 0,5 l/Pkg; Pkg Inst: Y840
Posebne dodatne odredbe: 8, 22, 30, 34 - Max Net Qty/Pkg: 1 l; Pkg Inst: 851
Teretni avion:
- Pkg Inst: 855; Max Net Qty/Pkg: 30 l
ERG kod: 8L
IMDG
Koncentracija (m/m) Posebne predostrožnosti za korisnika
Brod kategorije skladištenja B;
EmS: F-A, S-B
51%
Segregacijska grupa 1: kiseline (Acids)
Svi cjevovodi, spojnice i priključci koji se koriste za istovar proizvoda moraju biti izrađeni od materijala
otpornih na sumpornu kiselinu.
14.7. Prijevoz u razlivenom stanju u skladu s Prilogom II. MARPOL 73/78 i Kodeksom IBC
15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebni propisi za tvar ili smjesu
Sukladno članku 29. Zakona o kemikalijama (NN 93/13) Ocjenjivanje kemijske sigurnosti je provedeno za
tvar sumpornu kiselinu. Scenariji izloženosti nalaze se u Prilogu sigurnosno-tehničkog lista.
Novi dokument.
AC - kategorija proizvoda,
ADN - europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima,
ADR - europski sporazum o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu,
CLP - razvrstavanje, označavanje i pakiranje,
DMEL - izvedena razina izloženosti minimalnog učinka,
DNEL - izvedena razina izloženosti bez učinka,
Sektori uporabe:
SU3: Industrijska uporaba: Uporabe tvari samostalno ili u smjesama na industrijskim lokacijama;
SU4: Proizvodnja prehrambenih proizvoda,
SU6b: Proizvodnja celuloze, papira i papirnatih proizvoda
SU8: Proizvodnja kemikalija u rinfuzi, na veliko (uključujući naftne proizvode),
SU9: Proizvodnja finih kemikalija,
SU10: Formulacija [miješanje] smjesa i/ili prepakiranje (isključujući legure),
SU14: Proizvodnja osnovnih metala, uključujući legure.
Kategorije proizvoda:
PC19: Intermedijer
Kategorije procesa:
PROC1: Uporaba u zatvorenom procesu, nema vjerojatnosti izlaganja;
PROC2: Uporaba u zatvorenom, kontinuiranom procesu s povremenim kontroliranim izlaganjem (uključujući
uzimanje uzoraka i održavanje);
PROC3: Uporaba u zatvorenom šaržnom procesu (sinteza ili formulacija)
PROC4: Uporaba u šaržnom procesu i drugim procesima (sinteza) gdje se javlja mogućnost izlaganja,
PROC5: Miješanje ili namješavanje u šaržnom procesu za formulaciju smjesa i artikala (višestruka primjena
i/ili značajan kontakt),
PROC8a: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u nenamjenskim
postrojenjima,
PROC8b: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u namjenskim
postrojenjima,
PROC9: Prijenos tvari ili smjese u male spremnike.
Napomena:
Navedeni podaci bazirani su na sadašnjem znanju i iskustvu. Svrha ovog Sigurnosno tehničkog lista je opisati
sigurnosne mjere vezane uz ovaj proizvod. Međutim, STL ne sadrži niti implicira garanciju sastava, svojstava
ili djelovanja proizvoda i neće proizvesti nikakav pravno valjani ugovorni odnos.
Sumporna kiselina se najčešće proizvodi iz sumpora (prirodnog ili dobivenog rafiniranjem nafte) ili iz plina
koji sadrži sumpor a koji se ispušta uslijed obrade na visokoj temperaturi; primjerice taljenja metala ili
izgaranja fosilnih goriva. Sumporna kiselina se također može proizvoditi kao rezultat sustava za kontrolu
zagađenja koji izdvajaju sumpor. Može se primijeniti nekoliko postupaka kako bi se proizvela sumporna
kiselina, međutim, najtipičniji industrijski postupak je kontaktni postupak.
Iako postoji nekoliko drugih postupaka koji se primjenjuju za proizvodnju sumporne kiseline, kontaktni
postupak je daleko najčešći. Svi drugi postupci su, poput kontaktnog postupka, dobro zatvoreni, i razvrstani
kao PROC 1, ERC 1. Procjena izloženosti za kontaktni proces kao takva vrijedit će i za druge postupke.
Proizvedena sumporna kiselina može se zatim razrijediti s vodom ili kondenziranom parom kako bi se dobile
različite komercijalne koncentracije: 25% - 100%.
Nisu poznati.
Polje za
Vrsta informacija Objašnjenje
podatke
Volumen disanja pod Standardna vrijednost za radnika koji udiše u 8-satnom radnom
10 m3/d
uvjetima uporabe danu.
Područje dodira kože s 480 cm2 Zbog nagrizajuće prirode sumporne kiseline izloženost kože se
tvari pod uvjetima (ECETOC ne smatra relevantnom za karakterizaciju rizika jer se mora
uporabe. zadano) spriječiti u svakom slučaju.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili
nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom
kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.
Cjevovodi i spremnici su zabrtvljeni.
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika odvodi se
cjevovodom kako bi se obradio, tj. kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao.
Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj prostoriji bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je
smještena kiselina. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni
osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi.
Radnici nose zaštitna odjela otporna na kemikalije (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni
kombinezon).
Tamo gdje je potrebno koristi se zaštita za dišne putove (kao filtri P3). Potrebno je imati sigurnosni tuš u
blizini za slučaj nehotičnog izlijevanja.
Sumporna kiselina može se razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost za 95% sumpornu
kiselinu na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).
Polje za
Vrsta informacija Objašnjenje
podatke
Godišnja upotrijebljena 1 200 000
Najgori mogući slučaj za proizvodnu lokaciju
količina po lokaciji t/god.
Procijenjeni broj dana emisije na temelju kontinuirane
Dani emisije po lokaciji Do 365 d/god.
proizvodnje
Nisu poznati.
2.2.4. Ekološki čimbenici na koje ne utječe upravljanje rizicima
Proizvodnja i uporaba sumporne kiseline može uključivati posebnu opremu i zatvorene sustave visokog
integriteta s malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.
Ispusni plinovi mogu se filtrirati i pročišćavati; to obično uklanja >99% sumporovih oksida. Otjecanje se
kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Emisije u okoliš su ograničene određenim procesom za obradu otpada
dizajniranim tako da ograniči izloženost okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina se
pročišćavaju i zatim se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije
atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija) prije
ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za pročišćavanje
otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se
isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje otpadne vode obično se izvodi
neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
Emisije otpadnog plina pročišćavaju se i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok SO2: < 2 kg SO2 / t H2SO4.
mjere
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz
Učinkovitost: postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi su
Obrada otpada na lokaciji
potpuna primijenjeni kako bi se osiguralo da je neutralizacija
uspješna.
Brzina ispuštanja otpadne vode
(postrojenja za pročišćavanje otpadne 2 000 m3/d Standardno: 2 000 m3/d
vode)
Prikupljanje taloga za poljoprivredu ili Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište
Ne
vrtlarstvo otpada.
Rezultirajući dio inicijalno
U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje
primijenjene količine u otpadnoj vodi 0,01%
neutralizacijom.
ispuštenoj s lokacije
3. Procjena izloženosti
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za
ovaj Scenarij izloženosti kako je specificirano PROC kodovima. Najprije je proveden preliminarni analitički
stupanj procjene (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a (TRA) model. Detaljniji
analitički stupanj (Stupanj 2) proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Neprikladna
procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti izvedena pomoću ECETOC
TRA modela rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH
tool (ART). Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjim tablicama.
Nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom procesa povezanih sa Scenarijem izloženosti 1 jer on
uključuje samo zatvorene industrijske procese.
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji postrojenja za
obradu otpadnih voda gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je uklanjanje u
postrojenja za obradu otpadnih voda učinkovito tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih
prijemnih segmenata biti minimalna. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske
prehrane nisu predviđeni.
3.1.4. Kvantitativna karakterizacija rizika za radnike
Nadraživanje dišnih
PROC 1 9,3 x 10-9 0,1 9,2 x 10-7
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 2 9,2 x 10-8 0,1 4,2 x 10-3
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 3 4,2 x 10-4 0,1 1,4 x 10-1
puteva i nagrizanje
Akutni
Nadraživanje dišnih
lokalni Udisanje PROC 4 1,4 x 10-2 0,1 2,3 x 10-1
puteva i nagrizanje
učinci
Nadraživanje dišnih
PROC 8a 2,3 x 10-2 0,1 1,2 x 10-3
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 8b 1,2 x10-4 0,1 3,2 x-10-2
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 9 3,2 x 10-3 0,1 9,2 x-10-7
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 1 9,4 x10-9 0,05 1,8 x10-6
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 2 9,2 x10-8 0,05 8,4 x 10-3
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 3 4,2 x 10-4 0,05 2,8 x 10-1
puteva i nagrizanje
Dugotrajni
Nadraživanje dišnih
lokalni Udisanje PROC 4 1,4 x 10-2 0,05 4,6 x 10-1
puteva i nagrizanje
učinci
Nadraživanje dišnih
PROC 8a 2,3 x 10-2 0,05 9,6 x 10-5
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 8b 4,8 x 10-6 0,05 5,6 x10-2
puteva i nagrizanje
Nadraživanje dišnih
PROC 9 2,8 x 10-3 0,05 1,8 x10-6
puteva i nagrizanje
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom na prvom stupnju s konzervativnim
procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima ERC kategorije. Za procjenu drugog
stupnja u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci su izabrani da najbolje odgovaraju opisu uporabe
sumporne kiseline kao intermedijera.
postrojenju za obradu
otpadnih voda)
Nema Temeljeno na najgorem scenariju izmjerenih
Ispuštanje u zrak 33,3 kg/d
podataka proizvodnih emisija.
Tlo (samo izravno) Nema Ne očekuje se izravan gubitak u tlo za ovu
0 kg/d
Poljoprivredna zemlja podataka ERC kategoriju.
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razdvaja na
vodikove ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može
miješati s vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov (H3O+) kation.
Sumporna kiselina se proizvodi na veliko, općenito na velikim proizvodnim lokacijama, koje će imati
postrojenja namijenjena za obradu otpadnih voda, uključujući i kemijsku i biološku obradu, što rješava
problem ispuštanja u okoliš.
Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u
postrojenje za obradu. Postupci neutralizacije primjenjuju se kako bi se spriječio utjecaj na pH prijamne vode.
Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razdvaja u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao sulfatni anion i vodikov kation te se ne
očekuje da će se akumulirati u sedimentu. Ipak PEC vrijednosti sedimenta izračunavate pomoću EUSES-a
prikazane su niže.
S obzirom na brzo razlaganje sumporne kiseline u vodi i vrlo ograničene atmosferske emisije, ne očekuje se
značajna izloženosti tla ili podzemnih voda. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione
u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne
prirode, pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša. Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje
su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljene su ispod.
Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se
kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje, regionalna PEC vrijednost u zraku za proizvodnju
sumporne kiseline vrlo je nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i
zanemariv rizik za regionalni okoliš.
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje preko sustava za obradu otpadnih biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra malo
vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama
ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.
Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući
gnojiva
Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući i
proizvodnju gnojiva, proizvodnju ulja koja se koriste za lipolizu, sulfate, dušična gnojiva, granulaciju složenih
gnojiva, fosfornu kiselinu (mokri postupak), titanijev dioksid (sulfatni put), fluorovodičnu kiselinu, fine i
specijalne kemikalije. Uz ove uporabe scenarij izloženosti za intermedijernu uporabu također uključuje
reaktivnu uporabu u obradi vode, uporabu kao granulacijskog sredstva i uporabu kao sredstva za štavljenje,
dok se sumporna kiselina upotrebljava u kemijskoj sintezi za nastajanje sulfata. Velika postrojenja znače da su
svi spremnici i reaktori smješteni na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u
zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji. Spajanje i razdvajanje pri utovaru i istovaru cestovne/željezničke
cisterne u pravilu se odvija na otvorenom.
Nisu poznati.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili
nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom
kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.
Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom
prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Cjevovodi za
odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.
Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj sobi bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je
smješten materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni
obučeni su u vezi postupaka i zaštitne opreme koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij
kako bi se smanjila izloženost i rizici.
Radnici koriste zaštitna odjela (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni kombinezon koji su
otporni na kiselinu). Prema potrebi se koristi zaštita za dišne puteve.
Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost od 22.5 cP (0.0225 Pa
s; 22.5 mPa s) je prijavljena za 95% sumporne kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa.
Nisu poznati.
Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malo ili niti
malo mogućnosti izlaganja.
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. Otjecanje se
kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija do neutralnog pH) prije
ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz postrojenja za obradu otpadne
vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo
kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon
koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.
kanalizacijski sustav
Učinkovitost:
Umanjenje zračnih emisija implementirane Ispušni plinovi se pročišćavaju.
odgovarajuće mjere
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit
uz postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi
Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost: potpuna
su primjenjeni kako bi se osiguralo da je došlo do
uspješne neutralizacije.
Brzina ispuštanja otpadne vode
(postrojenja za obradu otpadne 2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d
vode)
Prikupljanje taloga za Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište
Ne
poljoprivredu ili vrtlarstvo otpada.
Rezultirajući dio inicijalno
U procjeni drugog sloja razmotreno je uklanjanje
primijenjene količine u otpadnoj Manje od 0.01%
neutralizacijom.
vodi ispuštenoj s lokacije
3. Procjena izloženosti
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za
ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je proveden analitički stupanj ugrubo
(Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a. Detaljniji analitički stupanj (Stupanj 2)
proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Procjena Stupnja
1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti (SI 2) izvedena pomoću ECETOC TRA modela
rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART).
Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđeni 50%-tni i
90%-tni (najgori slučaj) akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i dugotrajne koncentracije
izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim Scenarijem prikazani su u
donjim tablicama.
Uporaba u zatvorenom
procesu, nema vjerojatnosti 1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9
izlaganja
Uporaba u zatvorenom,
kontinuiranom procesu s
povremenim kontroliranim
2 Tekućina 8,2 x 10-9 9,2 x 10-8 3,6 x 10-8 9,2 x 10-8
izlaganjem (uključujući
uzimanje uzoraka i
održavanje)
Uporaba u zatvorenom
šaržnom procesu (sinteza ili 3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4
formulacija)
Uporaba u šaržnom procesu
i drugim procesima
4 Tekućina 1,2 x 10-3 1,4 x 10-2 5,4 x 10-3 1,4 x 10-2
(sinteza) gdje se javlja
mogućnost izlaganja
Utovar/prijenos 8a Tekućina 2,0 x 10-3 2,3 x 10-2 8,8 x 10-2 2,3 x 10-2
Utovar/ prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6
Utovar/ prijenos (mali
9 Tekućina 8,1 x 10-4 3,2 x 10-3 3,2 x 10-3 2,8 x 10-3
spremnici)
Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti
jer su one isključivo industrijske i nema izravnog ispuštanja korisnicima.
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem dijelu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje, niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji STP-a gdje se
primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da će uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih
voda biti učinkovito, tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih prijamnih segmenata biti
minimalna. Isto tako zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske prehrane nisu
predviđeni.
Nadraživanje dišnih
PROC 9 2,8 x 10-3 0,05 1,8 x10-6
puteva i nagrizanje
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom u prvom stupnju s konzervativnim
procjenama i standardnim vrijednostima. Za procjenu drugog stupnja u EUSES-u izabrani su prikladniji
detalji i ulazni podaci koji najbolje odgovaraju opisu uporabe sumporne kiseline kao intermedijera. Regionalni
podaci i frakcije emisije izračunati su pomoću EUSES-a. Kompletni EUSES ulazni podaci prikazani su ispod.
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), odmah se razlaže na vodikove
ione i sulfatne ione (na svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može izmiješati s
vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
sveprisutni bezopasni sulfatni anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će
se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije
se primjenjuju kako bi se osiguralo da nema utjecaja na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH
vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
otpadnih voda)
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i
hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji
ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak niže su prikazane PEC
vrijednosti sedimenta izračunate pomoću EUSES-a.
Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi
ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne prirode pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša.
Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC
vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljeni su ispod.
Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se
kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje regionalna PEC vrijednost (Stupanj 2) u zraku vrlo je
nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i zanemariv rizik za regionalni
okoliš.
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra
malo vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim
vodama ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.
Stupanj 2
8,8 x 10-4 0,0025 0,352 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
slatkovodno
Stupanj 2 sediment 7,3 x 10-4 0,002 0,365 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Stupanj 2 morski
1,03 x 10-4 0,002 0,051 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
sediment
Stupanj 2 morsko 1,2 x 10-4 0,00025 0,48 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2
Scenarij izloženosti obuhvaća uporabu sumporne kiseline tijekom miješanja, prepakiranja, pripreme i u
proizvodnji Oleuma. U pravilu proizvodnja i proizvodni proces bi bili kontinuirani s uporabnim razinama koje
variraju između 100 i 500 tona na dan u velikom postrojenju. Tipično veliko postrojenje znači da su svi
spremnici i reaktori smješteni uglavnom na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u
zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji.
Nisu poznati.
2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja
Uporaba sumporne kiseline tijekom miješanja, pripreme, prepakiranja ili u proizvodnji Oleuma često
uključuje specijalizirane procese i visoke temperature. Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez ikakve
mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.
Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne
kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom
prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Vodovi za
odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.
Radnici su u pravilu odvojeni od proizvodnih strojeva i sustava bez izravnog dodira s instalacijama u kojima
se nalazi materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih ili
željezničkih cisterni osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao
predostrožnost za najgori scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici.
Radnici koji u uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos materijala osposobljeni su vezano
prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij kako
bi se smanjilo izlaganje i rizici. To prema potrebi može uključivati odjeću, naočale i opremu za disanje
otpornu na tekućine.
Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku
uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost 95%-tne sumporne
kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).
Nisu poznati.
Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i
izolirani.
Emisije u okoliš su ograničene određenim procesima za obradu otpada dizajniranim tako za ograničavanje
izloženosti okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina pročišćavaju se a zatim se mogu
preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju
ili površinske vode. Tekući otpadi tretiraju se (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna
kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za obradu otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište
otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje zagađivanje tla rasprostiranjem taloga.
Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.
Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje
moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih
oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625
(raspon 200 - 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.
otpadnog plina
Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz postizanje
Učinkovitost:
Obrada otpada na lokaciji skoro potpune neutralizacije. pH alarmi su primjenjeni kako bi se
potpuna
osiguralo da je došlo do uspješne neutralizacije.
Brzina ispuštanja otpadne
vode (postrojenja za 2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d
obradu otpadne vode)
Prikupljanje taloga za Sav taj mulj se skuplja i spaljuje te šalje na odlagalište ili reciklira za
Ne
poljoprivredu ili vrtlarstvo ponovnu uporabu natrag dobivenih materijala, ako ih ima.
Rezultirajući dio inicijalno
primijenjene količine u Manje od
U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje neutralizacijom.
otpadnoj vodi ispuštenoj s 0,01%
lokacije
3. Procjena izloženosti
Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini nakon miješanja, pripreme i prepakiranja sumporne kiseline
provedena je za procese relevantne za ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je
proveden analitički stupanj (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC (TRA) model. Viši
analitički stupanj (Stupanj 2) od Stupnja 1 proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).
Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalna nadraženost i nagrizanje kože. Ne postoje dokazi
o sustavnim učincima koji slijede nakon izloženosti kože sumpornoj kiselini. Procjene sustavnih doza za kožu
povezanih s akutnom/kratkotrajnom i dugotrajnom izloženosti sumpornoj kiselini stoga nisu izvedene.
Procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem izvedena pomoću ECETOC TRA modela rafinirana je korištenjem
inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART). U modelu ART
mehanistički model izloženosti udisanjem i stručno mišljenje iskorišteni su kako bi se predvidjele realističnije
procjene koncentracija izloženosti udisanjem povezanih s procesima koji uključuju sumpornu kiselinu.
Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđene 50%-tne i
90%-tne (najgori slučaj) percentilne vrijednosti akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i
dugotrajne koncentracije izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim
scenarijem izloženosti prikazani su u donjim tablicama.
Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti
jer su one isključivo industrijske.
Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u
potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće zaostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do
indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne
uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je u postrojenju za obradu
otpadnih voda na proizvodnoj lokaciji gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je
uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda učinkovito. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja
koje su izvor ljudske prehrane nije vjerojatno.
Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijama na prvom stupnju procjene
konzervativnim procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima. Za procjenu drugog sloja
u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci izabrani su kako bi najbolje odgovarali opisu uporabe sumporne
kiseline kao intermedijera.
za obradu otpadnih
voda)
Izmjerene emisije u najgorim slučajevima povezane s
Ispuštanje u zrak 205 kg/d -
uporabom intermedijera
Tlo (samo izravno)
Ne očekuje se izravni gubitak u tlo za ovaj ERC niti
poljoprivredna 0 kg/d -
širenje mulja.
zemlja
U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razlaže na vodikove
ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može miješati s
vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki
bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se
trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije
primjenjuju se kako bi se uklonio utjecaj na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje
potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.
Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim
koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i
hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji
ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak PEC vrijednosti sedimenta
izračunate pomoću EUSES-a prikazane su niže.
Emisije u zrak su kontrolirane i zanemarive te su stoga i indirektne emisije u tlo (i podzemne vode) putem
atmosferskog taloženja također zanemarive. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione
u dodiru s atmosferskom vlagom.
Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim
vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra
malo vjerojatnim indirektna izloženost bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama ili tlima
ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.