You are on page 1of 35
Pele ir ie 50164 (oda 650-528 (retlat) 681-799 (propagande) Direktor Novinskordavathog sexiore ANTON MABTIC Zamenik gawnog | odgoverneg a (vd Beograd tndavacko-gale: avo Suc von ase 1 AUKOPIBI SE NE VRACAIU xdevwaid save 1 Rel DEBUREN prot. or BRANISLAY DiMiTeWeVIC (pradsednis, RADOVAN BRASKIG, TANASUE GAVRANOVIC, 2 VORAD Guise eSa0 saKUmoVIe: VE LAR MASLAG, NICOLA PANG, PERUNOVIC. prot-dr MOMCIO A uaa wistig, Lovie, Vidaiko VEticKOvie, VELMA VESOWIC, WLIVOIE VUKONG ‘Stain epoid saradeet BE MABIMIR RSCG. rr JOVAN at GELUS. ALEKSANDRA” BADANLAK MOMEILO "BULOWE. rind ZOENKS DizAn. BRANKO DAKCMIC. dr BRAN: KO vOVIEC. prot dr RADOVAN JOVI We, MMSUTIG ia cone Pict dr BRANKO LALOMe, DUSICA LU ic or Beran RADE, DEJAN Fe STANOWIC, “VLADA “fiStiC, JELENA UPN PRETeLATA, INosTRANSTVO. re) 28/72 0v0 lxcane YUISSN 0350-123x 4 Nauta | arusivo Okretanio fa buduénost 6 souks w 814 10 seton praznoveria 12 cracovinarsivo Razlike u mislienjima 1 6 torija nauke Dolaze ,,Porekia"” ee 23 Ekcioaiie-ceotosta Jezero koje nestaje jektronika agi ragunari hntka nova" 27 Zovimnive nauka 32 speruacie Kosmiéke sile i Zivot 34 trex koiu, ane zvezde 36 stranstomporeine putovanje — velika Huzija 38 Kriproiogie »Kolumbovo jaje" 41 hetne tehnika Rakete protiv brodova 43 veinjatiia Bolesnici su judi 48 ramaroiogia Lokovi ne padaju s neba 50 medicina Toksikologija danas 52 votorina Besnilo preti 54 nausna tantastixa Bil Pronzint. Voleo bih da mogu {sak Asimov: Rupa treskonu Zak Sternberg: Rat 56 vazaunopiovstvo 58 coonzma © kokoaki i jajet 59 Astronomia Vasiona, po meri éoveka GO crore Ui fekaan 64 eureka Problem taénog merenja 66 umotnost Boje sveta i svet boja a ‘nici Prvog susréta ju ‘enskin novinara za Neu= rraprujuein ae idle | rogram Hee tormiran Je | Ii toni odor 19081 lnacrefnara iz ovo oblast in ozs novnera JUGO: iu Stovremene, uber Prvi susret jugoslovenskih novinara (aie Prema podacins 38 1885 godin Tigostany teas! 28 anovnih tetova Lerosetnim trazom od 2542 500 SPoraka, nedalite 2, sa tra. Bom od 9.342000 primeraka, a ia 3 fv contara sa gadsnjim emitove- jam programa od 55.424 sala 9 Manchin ravio-stanica 30 god film programom od 116.419 390 Toje inpresiinasnaga u nasom inommatinom prosiors, reten0 je ha Susretna jogosiovenshi” ow. fara za navi ehnotoglu, 1 Kade Bi's0 ona organicovaino Ukjucia hrapora oruswa ka ubr2anom tet foleshor razvoju, sigurno bi bi postiamut Zien ci. ‘miku, radi borbe ideja, a radi dostizanja nautne istine 1 nje- nog podrusivijavanja. Jugosio- Vonska nautna | tehnoloska politika, —poruelli su_utesnici Bisreta, morala bi da bude u Saglasnosti sa svetskim tokovi- ima najprogresivnijeg dela Co- za nauku i tenniky __ & Saint su kratku POT 8 atm mall OsnovNe stele SCvorenia, 8823° taste, t0 84 }0, PTeKO 1 Belogacte, uve or Nar ocericy, predsednike pttine SFFUL funkemi progresa a 30, 2997800, TOK 3 game 20 gre rasbra¥e: i a See owe vor’ bia je 7 Pom nauk, tonne | teh {dal mersetame, jyrg I~ ale a odnosno uloga 28 {tosetava avrg infor 1c siesgivarvenju ete t- Seheoo vencle cosine Bajac'o tome ueesicl aon Pca. impresini® 4 Jataka Kol govore © S220) aeteradetave javnog irr: oz ore iporazavajueu B01°- ala, tu jugosiovenska oat seu de ei hc oacenuta worara arent neuke, tonke | te © i nolo uel, Konkrotne. 8 er tastaly gonosenie™ twacll J enmotoskog ‘aZvOl8 Sirateal mart su konetatovel aml egano sporo sazeva 38 180Rrermo. 84, 270018 svesto ngua, toh th odor nova prmend:Pro- nolo pel rasvoa. analiza. aud je, u_aasiina, opale iu a lo aa gu cane informer: rode tani, nedovolln@ fie ton oste 281° ie Storer egovelia| fp vo probleme Sraganiu 28.92 cea jomiznauko loail. je bila sarad- ja javnih glasila sa navenimt 4/Galaksija 183. pourdanu osnovu razvole Sociallstickog ‘samouprar novinara za Sa skupa nauku | tehnike, oe ccrtte f guar cates se saan a ea bese orenca tae ie crepolozala. specializovanin feat wore i oa Seni crit Gee Ser ae oe te asco jemokratizaci/a nauke ct oa aoe sae tern tic ed ean ge ep mma ya ———— gn | MERE Pras sen: ee an ET SS ee rae eae cers kap ent angazman. | bedl demokratska | social list ssionalni doprinos nauenog rada, jovaraluced vatskim Ga se da profes demokratiza adi stvaranja_ odg mnenia, sistem Dr Botidar Matié, predsed- nike Saveznog komiteta za na- Uku 1 tehnologiju, pozdravija~ n0 mnenia, Seimgati ol] juél udesnike Susrota, rekao feieatwne dete | ete Saas tance nauénim | term. ka swvaranju) Podizanje opéieg nivoa teh- ma, uBmerer apg arse: | niéke Kulture svh grade jod- itor Siar Boseona paznian | ne zemlje je nersoblazan Ko: ak u njeno} tennolosko] eman- Sogovoreno. ie, Pi Sietraclt znania, fads, oagovornog cipacili. To je i razlog Sto se vi morate izboriti da u vasim listo- inventivnog| i kreativnog vert eestor onal tats cra) ee: generar enti. 74.) Serial ie alerogproto sein cpreeieinataa | avn same ema sia, Story poxe go inors|Zoalue) kao jo informacia aac, Mat yf") eynhotmeloia sare eles EES ers agencija, neshvatlivo Je Koliko malo toga prodire u nagu dhev-, ‘Au Stampu. Pri tome, speciial zovane publikacije, koje veoma dobro ovo prate, na Zalost do- do reais, es Gazal su 12 Rin cinilaca da se omoguel Stver laze u ruke samo zaintere - era eae a Vingesmeno mantel Baas Ce ORL Sis mokrat yodenje nautno- {y sistemu javnog informisen) SMBH nace toe mokratsie epoiitikeJugosiavile a ga cilem stvarania mogaciry Beat, neopnodan eu Ye je podizanje na navi sri za adekvatnii Copres tong medi 'se stvorili ti zainte- te 42 Je Povo odgovornosti mirenju jaynog mnenie, ake vant Ko) 6 jednog dan savrement Tivo a cneaphod- hog u koriséenju navenih ite Pegi rT novinama", Hizovanim publikacijama’ Prvi_susret jugosiovenskih Rovinara za nauku i tehniku ée ver 5 pont | eagatin Javnots Peraueno-tehnolo8KOS razvoja u colin taveos_Oanovni jovi 3¥, Kak I verovatno, bee pretenzla. bit Vigan Suseta bl 85; gong w rezimeu GvodNeVE zabslezen sot Nicene rmavouraseri' Kada.s4 S0¥°rr, Sista novnara zarawkUite shag novinarsiva, Kao organ SYuagacima, rodakcila | S801) Ga. ge tstow., PTOGIAN| Zovana |osmisijena namera po- oman mm ewes, TAL, 5 gave u fUNll loa urease amog a2 femno, 0 axe politike care koje 98 formisanja da se okrenu_ ka en oe paige 0h) eave, Sige ta cunrabnens Geet un"unatan § inaie Cesar progresivallh get praveu radi naut ee, Became Pore nog ee feiasiom aut; ast tant Sel Boe Ae pace SaPE asi ps. manne Senor Ras) Se eal ou roo. aznagenih cilleva: Novinaru nagrada za nauku ! U PRAVE RUKE_- U sveéanim prostorijama Dvora na Radiéevom trgu u Zagrebu predsjednik Sabora SR Hrvatske doktor Andefko Runjié, kao predsjednik Odbora za dodjelu republiékih nagrada za znanstveno- istradivackl rad, predao je 4. maja ta ovogodisnja najvisa priznanja u ruke dvadeset tri uglednika. Medu njima, po prvi puta do sada, bio je i jedan novinar, ,,Vjesnikov'" dugogodignji struénjak za prirodne i tehniéke znanosti, diplomirani inzenjer Damir Mikuli¢ié. Primio je, takoder po prvi puta podijeljenu, nagradu ,,Fran Tucan" za poticanje i populariziranje znanosti Populariziranje znanosti po- jam je za koji se obiéno misli dda ga svi dobro poznaju i razu- meju — ali kad se 0 njemu povede ozbiljnlji razgovor po- koji se bave znano8tu i tehni- kom, kao | objasnjavanje vaz- esti tog posla. All ipak u dvije stranice dugom i inaée vrlo vaénom | korisnom tekstu. po- jam populariziranja znanosti ni- Je uopée definiran. Nigta bolje sreée nije ona} tko definiciju populariziranja ‘znanosti pokuéa potraziti u izv- jestaju grupe strutnjaka Kra- Tievskog drustva u Londonu ko- me je tema ,Razumijevanie znanosti_u_ javnosti”._ Napisan posetkom godine 1983, taj izv- je8taj objaénjava vaznost tog osla | prediaze nadine na koje Se najbolje moze organizirati i ‘obavijati — ali ne definira sto bi to stvamo trebalo biti Zbog toga nije ¢udno da ni unas u tome nije bilo vise sreée, Sve amo od osnivanja Sekcije Orustva novinara Hrvat- ske za znanost i tehniku u travnju 1974. | dvije godine ka- snije odr2anog _savjetovania Znanost i novinarstvo" 810 ga je prirodio Radio-Zagreb | tada- fhja. omisija Drugog programa Eppur si muove'", pa do razli- tin pokugaja_u raznim pa i najuglednijim drustvenim tie! ma i ustanovama (Savezna | Republika konferencija So jalisti¢kog saveza, te Jugosiave- ‘ska akademija 2nanosti | um- jetnosti | Svoutiliéte u Zagre- by), popularizaciju znanosti nitko nije jasno i nedvosmisie- no definirao. lako je uvijek bilo ‘onih koji su tvrdili da im se taj izraz ni malo ne svida, jer ne odrazava pravu prirodu posla, U_nas najvazniji problem i nije bila definicija te djelatnosti i njene uloge i zadaée nego ‘organiziranje onih koji se nio- me bave na takav nacin da bi to mogli bolje | uspjeénije radii Najuspelijom u tome pokazala 80 inicijativa Sekclje Drustva ovinara Hrvatske za znanost | tehniku od prije priblizno pet godina. Rezultat njenog nasto- janja | podr8ke sto ju je dobila 4 tadanjem rukovodstvu Repu- blitkog komiteta za znanost obitovao se upravo ovih dana, Naime, uz svesrdnu pomoé ta- danjeg i sadanieg zamjenika predsjednika Komiteta Antuna Potaka u nacrt novog Zakona 0 ‘znanstveno-istrazivatko} djolat- osti, a zatim i u sami Zakon Uslo je populariziranje znanosti kao vazna i neodjeljiva zadaéa, u prvome redu znanstvenika, ¢ zalim | svakoga tko je to u Stanju, prema cijelome drustvu Po prvi put Prakti¢na posljedica bila je injenica da je ove godine prvi puta medu dobitnicima nagra- {da znanstvenim radnicima i ime novinara Damira Mikuligiéa. Nagradama za Zivotno dielo, te godisajim nagradama Ruder Boskovie” za prirodne, ..Nikola Tesla" za tehnicke i , Bozidar Aozija za drustvene i/humani- stigke, pridruzila'se ove godine po prvi puta i Fran Tuéan” za opularizaciju znanosti. Dobili Su je i znanstvenici, javnosti poznatiugledni popularizator astronautike, umirovlieni profe- sor Davorin Bazjanac, te jedna- ko tako poznati popularizator speleologije doktor Srecko Bo- Bicovie 1 Fran Tuéan, po kojom je ta nagrada dobila’ ime, kao izvr- stan mineralog i petrograt, bio je i jedan od nagih najistaknut ji popularizatora znanosti. U ‘godinama izmedu 1915. 1 1921, te od 1945. do smrti 1945,-bio je predsjednik Hrvatskoga pri- rodoslovnog drustva, a tin zad- njih devet godina i giavni ured- ‘nik popularnog éasopisa toga drusiva , Priroda’. U tome po- slu pratiio ga je opée mislienje da je kao jedan od malobrojnih. prirodoznanstvenika kadar pri- odne znanosti prikladno pribli- 2iti svakom _zalnteresiranom Covjeku i uputiti ga u tajne prirode, 1 dobitnike nagrade Fran Tuéan" rese sliéne znaéajke i sposobnosti. Doktor Davorin Bazjanac umirovijeni je redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnie u Zagrebu. Uz -> oe staje jasno da ga malo tko Listinu znade dobro dofinirat. | to nije samo u nas nego i svuda po svijetu. Ni povremeni poku- Saji da se to popravi od kojih je Verojatno najpoznatiji priie sam godina odréan sastanak ovinera Koji se time bave, u mjestancu Laxenburgu tridese- tak kilometara juzno od Beta, ‘ni do danas jo8 nisu donije! ‘opéeprihvaéenu definiciju Popularizacija u Zakonu Tema toga sastanka bil uZnanost i tehnologija u U razvoju — uloga, i zadaéa 2znansivenilh novinara', a povod Konferencija Ujedinjenih naro- dao znanosti i tehnologili za razyo) sto je u Becu odrzana u kolovozu godine 1979. Donese- nna je tom zgodom i ,.Laxenbur- Ska deklaracija", dij cil) je pe oliganje uvjeta rada novinara ) vrijedna istraziva- autor brojnih djela iz znanstve~ hike. profesor Baz- ne fanastike na visoko} Iiterar~ fazovao i niz nara- oj razini i zasnovanih na era Strojarsiva. Ali dosijednom razumijevanjui uva. ti najpoznatiji je lz Zavanju osnovnih znanstvenih ba istrazivanja sve- natela i zakonitosti. Neka od ‘setih 1 Sezdesetin niin prevedena su na vise svjet- {9a stoljeta, kad je skin jezika, [Bnjavao sve vaznije Osim ovoga Sto je navedeno Iskog napretka nau obfaziozenju za _dodjelu. ‘6d lansiranja prvog _znanstvene nagrade, razioge 28 Tjudskog spustanje _nju potkrepljuje i manje poznat! Kruna toga bila je etal, Kad je prije dvije ili tr mirski letovi” izagla godine objavijeno da su znan- J, wkojoj su padijive Stvenici na tragu pete sile S10 fikupljeni i obradeni postoji u prirodi, samo nekol bdacio tome itada- ko dana nakon prve_ vijesti izvoja astronautike, ,Vjesnik” je objavio o tome Srecko Botigevié, yeti clanak U njemu je Damir Bivaé u Geoloskom Mikuliéié, na temelju nekoliko yogodiSnji je preda- redaka agencijskih vijesti i svo- ator prirodnih zna- ga poznavanje teme | svega Sto ice onih vezanih uz je na tome polju u posliednie jvetu ljubav, speleo- vrijeme utinjeno, objasnio. 810 feo je U Gasopisu to zapravo znati. To je ueinio ‘0 sedamnaestogo- toliko cjelovito i potpuno obra~ ‘stao mu vjeran do zlozeno da su neki od nasih je ledan od njegovinvrhunekin fiziéara za to saznali Dsobito. vrijedne su Upravo iz MikulitiGevog Clanka, inogratije .Coviek u Zato su i neki od njih smatrali "1 Kroz nage spilje i za potrebno na to upozoriti ‘ojima podrobno 1's tadanjeg glavnog _urednika opisuie podzemne _,Vjesnika". Sve, One su, kao |” Takvo trajno djelovanje u jovih djela, odigrale javnosti, posebice u sredstvima 3u u Birenju znan- javnog obavjestavanja, neproc- ja. zaatiti prirode | jenjivo vrijedno je upravo U ovo ie te idee sirio i dobe Sto se obiéno naziva Tre- i brojna javna preda- éom tehnoloskom revolucijom, ineduluéi! sudjeluju- Kad prirodne i tehniéke znano- memisijama na radi- sti postaju najvaznije za ukupni i fazvitak | napredak. lako smo vee pred vratima dvadeset i prvog_ stoljeéa, popularizator- ska djela_koja_premostavaju ponor nerazumijevanja izmedu alobrojnih kojt stvaraju zna- nije | yeéine Kojo] bi ono mogio Trebalo posluziti rijetka su, 1 zalo jo8 vrednija, Pogotovu 22- to S10 se istodobno ponovno javija u Siroj javnosti sve veéi interes, pa i naklonost, prema misticizmu, para — i pseudo znanosti, Zato je | moguée d ve brojniji ekstrasenzl | iscje telji zavaravaju brojne koji tu svoju zabludu skupo plaéaju— i trijezne se obiéno tok kad je v6 previge kasno. ‘A da toga bude to manie pomoéi ée sigurno i znanstve- fa nagrada Fran Tuan" — dodijeljena u novinarske ruke. ju istinu Mikulitié poteo se larizatorskim radom ‘olskim danima kad fan od najredovitijin Zvjezdarnice Hrvat- edoslovnog drustva, Jan od suatora 2uve: svemiru”. Od tada @ njegovog populari rada samo Sirlo, te iih tridesetak godina ‘90d 1,500 nasiova iz {9 spektra prirodnin | 2nanosti. Njih_ resi orba za znanstvene fanstveno tumaéenje ifodnih pojava, te za sie | promicanie bro}- Sata ‘mansiveno-ter- arogresa A U2 to Je Tomislav Krémar ——— ‘opis NOMIJA DANAS i. Racunara” znaju da je naé dugogod!- ik w Londona Andaike Zgorelec Worac 1 izdavaé prvog aéunarskog magazina (Personal Computer World, 1977), nu, nas zomljak’ (rodom tz Koprivnice) izdaveo je oS jopisa s podrutia raunara, a posiedniih godina radio kao firm | institu) fa Zice, medutim, nije napustiia kolegu Zgoreleca. Nedavno M bro} tromesaenika (od eeptembra mesotrika) za astrono- tnomy Now ij Je on iadavad, a uredakojskom Kolegiiumu i posnati popularizaton astronomile kao Patrik Mur (Patrick En'Nikolson (lain Nicolson), Primerak ko8ta 1,25 funti, a zo Sitanja th sugestiie moze se kor'stiti adresa: Asironomy Now, 46 Garway Road, London W2 4NH, Engians. Nauka danas: Bosna i Hercegovina Ind. Milan Tandara, nauénik u privredi (SOUR SBS) 0 kome ‘mo pisall u ranijem broju nGalaksije Cotrdeset devet registrova- ‘ih nauénih organizacija i 96 fakulteta za svojim naugnim jezgrima, relativno su dobar te- mel) 2a budusnost. Dva dog: aja poslednjih mjaseci su po- budila paznju sire javnosti i potvidila ocjene da se stvari zaista krecu na bolje. Prvo. je ANUBIH pokrenula_ inicijativa 2a stipendiranje mladih talena- ta. Izuzetno brzo za nage prili- ke, inieljativa se vee bli2i svojo} realizaoiji. SIZ nauke BIH, u ‘svrhu stipendiranja miadih tale- rata, treba da izdvoji namjen- ska sredstva u toku 30 mjeseci Na taj natin ée se omoguciti da se pomoéu konkursa izaberu miadi daroviti ljudi za postdi- plomski studij | spremanje dok- forata. 12 tin sredstava Ge se ‘obszbjediti stipendije u visini 4,5. prosjeénog liénog dohotka U BIH, Na istom principu ée se zapotljavati i nezaposieni ta- jentovani ljudi i ukljugi realizaciju nauénoistr projekata u- fundamentalnim ‘naukama. Ova} projekat je od neproc- Jenjivog znataja za stvaranie Sf novog nautnog kadra jer sada~ Snjih 3000 nauénih radnika, na- ravno, nije dovoljno za veée sigurnije Korake u buduénos Kada so uzme u obzit da se od tog broja, 1565 istrazivata na- lazi u samostalnim nauénim it stituijama i institucijama pri privednim organizacijama, a {396 na fakultetima, onda se situacija int i tezom. Drugi dogadaj predstavja primjer dobrog funkcionisanja Jednog trougla izmedu politike, privrede i nauke. Krajem april U Privrednoj Komori BiH potpi- ‘san je Samoupravr ‘0 zajednitkom projektu razvoja Sstrazivatkih ojlatnost v obia- sti_geneti¢kog inzenjeringa biotehnologije. Time je ofivo- fvorena inicijativa ANUBIH 1 Privredne komore BIH o br2em i uspjeSnijem ukljutivanju bo. sanskohercegovatke nauko i prolzvodnje u ovaj znagajan Sektor nausnotehnoloske revo- Tucije. Potpisnice sporazuma Su gotovo sve instituc ‘sporazum publike, koje su na bilo koji aGin vezane za ovu oblast, te fiz velikih privrednin sistema. Tu su: SIZ nauke BIH, Privrod- na Komora BiH, SIZ vodoprivro Ge BiH, Prirodno-matematigk! fakultet u Sarajovu, Institut za biologiiu, Hemijski institut Mode I nauka BIH, u stanju u kakvom je danas, dati znaéajniji doprinos u ubrzavanju nauéno-tehnickog progresa rezultate koji ohrabruju I daju Detalj iz Instituta za elekiroenergetiku, Energoinvest, Sarajevo PMF-a u Sarajevu, SOUR UPI, ‘SBS, Energoinvesi, Sipad, AIPK Banjaluka, APRO Hercegovina. U'SIZ-u nauke BIH, kao veo- ma znaéaine dogadaje u pro- lo godini, istiéu uspjesan zvr- Setak rada na tri tzv. makropro- jekta: _,.Mikroprocesori", dioaktivna _kontaminacij nUpraviianie enrgljo" Posebno su zanimjivi rezul- tai rada_na_makroprojektu ‘Radioaktivna _kontaminacija’ Naime, izvrsena je sinteza de- setogodisnjeg ——_istrazivanja (1975—1985,) stanja radioaktiv- ne kontaminacije zivotne sredi- ne na teritoriji SRBIH (56 lokali tela). Rad je prezentiran u Uupravo izradenom Atlasu kara- ta _radioaktivnosti —teritorije SRBIH. Na osnovu izradenih karata moguée je pratiti stanje | romjene radioaktivne konta- minacije ispitivanog ekoloskog lanca radionukleidima, a dobi- jeni rezultatipredstavjaju ‘snovu za dalje praéenje stanja 7/Jul 1987. | mogu poslutiti kao polazna tacka za Istrazivanja radioaktiv- nosti teritorije SRBIM. Takode, izvrsena su i radio- bloloska istrazivanja kao Sto je izugavanje hemoragiénog sin- roma u toku akutne radiacio- re bolesti, s posebnim osvrtom fa moguénost _preventivnog dielovania. Polazeti od dostignutog ste- pena razvoja naucnoistrazivaé= ke djelatnosti u SABIH, SIZ nauke BiH je u_predhodnom eriodu svoju aktivnost usmje- fio na stvaranje predusiova za slobodno medusobno djelove- je naugnika i odredivanje mje- ‘sta nauke sa stanovista potreba fovog drustva. SIZ nauke je u tu svrhu definisao 15 drustvenin fazvojnih cilieva u éijo) funkcli Ge se raditi_multidisciplinarni nauénoistrazivacki —_projekti Planirane multidisciplinarne projekte karakteri8e visok pen povezanosti nausnoistrazi- vaékin organizclja | udruzenog Tada. Ako U ostvrivanju ovih projekata svi segmentl budu funkcionisall kako treba, sa op- timizmom se moze gledati na buduénost nauke u BiH. SA Jugoslavije? Poslednjih godina nauka ove republike bikjezi solidnu polaznu osnovu da se na ovo pitanje odgovorl pozitivno. RSE Planirant projekt! i drustveni ciljevi istrazivanja u BIH oc Broj oct oc Wi oc iv ocv oc vi pe vit De vil Dc x ex De xt De xut eC XV Naugnotstrazivacka nator, organizacl aziv DC Ekonomski institut, Sarajevo Privredni ister Ekonomsko-socijaini sistem sii trsi&tem rada, roba soci Inn Donat upravia razon stem samoupiawneg ool ivanja. Ekonomskt inatitut, Sarajovo Razvo} matorjalne | intelaktuaine protrvodnie! flesvoy, organizacija 1 upravjanje razvojem materijaine 1 intelektualne protvodnie U usiovima sayremenih promjena u sult Priradne-matomatiki fakultet u Sarajovu ,Resursi” Mineralni biologk) | voor 1 raavo) drustva — otkriar postojecim: Energoinvest, RO Centar 2a istrazivanje | raavo) mater Material Protzvodnja kvaltetnin mater rodnim tzvorima. la na prete2no viasttim pri- Prirodno-mat atidki fakultet, Sarajevo “Genet inzanjering”™ ‘sposabljavanje za samostalan rezvo} biotehnoloaile na baz ‘enetickog Inzenjersiva u procesima. proizvodnje. hrane, Sago Suma, prozvedie farmaceuskih drugh boleh supstanct Korisionje multidisciplinarnin veijednosti €umskih ekosisto~ ma i Euanje nithove stablnosti —povecaaje proizvadne Grveta | drugih proiavoda $ume — proizvodnja viastith sred- tava rada | razvoj domadin tehnologia Matinski fakultet, Sarajevo — OUR Institut za procesnu tonniku, energetika | tehniku sredine (Podcil) A) Energoinvest RO Institut za elektroenergetiku (8) AL Masinska oprema nergetska oprema’ azvo} | proizvodnja energetsko, procesne i druge matinske i Glektro opreme vee efixasnosti | na bazi malooipadnih fehnotogija, sa novim vidovima konverzije enrgie. Masinsk! fakultet, Sarajevo Produktika’ & bucija i primjena sistema produktike u razticitin i " Poliopriveedni fakultet, Sarajovo oljoprivreda’ varanje | proizvodnia Viastitog bloloSkog epromater Ssvajanje novin tehnologia | prolzvoda | obecbjedivanje ‘rustveno-ekonomskih | drugin protpostavki za rezvo} save- ‘mone poljoprivrede i prehrambene industri Energoinvest, AO Institut za termotehniku i nuklearnu teh Proisvodnia elektriéne snergije putom nukleamne tehnologiie ‘2 koristenjem toplotnih gubltaka | prolzvodnia | Korigtenj= vodnih potencijala u vezi sa DC IV X. Zomaljski muzo] BIH, Sarajevo “Athaologlia, etnologija,istoria isvazivanje U oblast! arheologile, einologife | istorie. Priradno-matematihi fakultet. Sarajevo EKOIOgIa Rarvianie sistema globalnog praenia parametara kvaliteta Eovjekove Enotne sredine koji omoguéuje programiranye | projekiovanje konkretnih skija 2a obuvanje ekolo8ke ravno~ fede dka danas: Bosna i Hercegovina rezultaliftratvenje trebali da neprieds rad u racic sie. ; rama privegnity neprvrednih Gjslatnoet, To Je sacvim elmo tamjeren program Ke}l oburva- , BM ta Darna’! primjonona itrast To ‘ : Vanja. Na tim rezultatima treba 1 ; we / da s° grade Tacvoina, Wiad mie f Imamo_jedan_metodolosk i ie tn oki soca ae, a : Cacloni | racionaini spo) nut ne sredine |sredine uaruzerog rada. Medutim, ako privteda,& - (remenu doK se. bud via istaBivanja u okvru DG. ne 1 bude gradi rasvoji slo ove ovo é0 ostati mrivo siove na yovor sa dr Svetozarom Zimonji¢éem, predsednikom ANU BiH papiru. vetozar Zimonji¢ je istaknuti struénjak iz oblasti tehniékih nauka, profesor Elektrotehniékog centar BiH Istrezivanja." Sarajevo, univerzitetski Podruéju baznin i primjenjenin Jzdvajanje za pamet is aun ‘Nedavno je Akadema nuke tteta u Sarajevu, a od prije nekoliko godina | Predsjednik ANUBIH. Pravi éovjek na pravom Brimnieno nema Ba da wash lh cohrohuia incl sa tu, reklo bi se ved prilikom prvog kontakta. Covjek iza kojeg stoje decenije neposrednog See omc oe erin eae Preeti melas ‘alackog rada, u razgovoru je nekonvencionalan, jezgrovit, te kao takav izuzetno prijatan Hdaipacia no omogucava to finansiranju tin programa? inieljative? 'vornik. ovezivanje, U verifikaciji | finansiranju —_.Drustvo se vet odavno, bar Ludi sa fakulteta, Koji po programa koji nose naziv ,Oru- svojim dokumentima, izjesnio Hozar talna istrazivanja, negdje u nje- _nja novin tehnologija, Inovacija Biitodl svog posla,trebaju erie Stveni cijev'", ueestvuje veliki da kreativnost | davovitost nieu ie ; Noj_sredini ede primjenjena i siiéno. vega dase zanimaju za bazna bro) privredrin organizacija, elitizam. Medutim, ein se Kao tednik yc istrazivanja, a dole, kao osnovi-__Koje biste primjore iz privre- Istrazivania, mogu da ostvaruiu Njinovo uéesée so krote izme- da smo otekivali da svar same aH . ‘ea piramide eu razvojna ietrazi- do BIH istakil kao pozitivne u Spregu sa privredom samo ne qu 60 | 60 adsto potrebnin treba da se dogode. 8 onim Sto Vanja. Ako bi govorili o raspo- fom pogledu? 7 ee jiestima odie nalaze da sredstava, a ta sredstva su vio. smo napisall mislili_ smo da oo} redu kadrovskog potencijala uy Rostole razvojna jezgra. Vrlo ie znagaina, Svaki od projekata smo obavili posao. Praksa |e okviru ove piramide, ondabi 10 Zelje | — zbrka Posresno ako privreda tra2l od Gbunvata izmedu 500 1 1000 pokazala da se nista nije dogs. Odsto bilo u baznim, 20.0dsto\u ~~ 2aviei sa kog nivoa Covek fakulteta il njinovih instituta da itjardi, Vremenski_gledano, ilo rimjenjenim, a 70 odsto kacra gjgi*visl,St Koo nivon Zouk $2001 Ukute u razvojna isra- frotrami Waju iameds S17 iu Akedemiji BiH smo — W razvojnim istrazivanjima Sajucl sa pozica nekog onttd 2Nanla Zapravo, mi nih izba- godina. Na svakor od njin use- shvatili da zapravo_nedostale . Dera Gas Thuan je cbc aes ae FulemO Iz pritodnog ambijenta Stvuje izmedu 5 | 10 nautnol- Koncept, Konaéna Konstrekcta i neeebenu mine: tr ieee {Beseliavamo inv ambljent u strazivackin instituclja sa cjo- jednog sistema brige | pracenia ee aiielve (bro tee rovalipec. Curscay Ri Eye ‘a Home onl ne mogu da rade tog podrusja BiM, pri emu, darovitosti kroz obrazovnl pro ( Shale, Spogigiu rezvoinn potenelel Tako da mogu da ovalino ettaano. To je a) fe- Grn So.jo wo bine, on rau Ses Te we DIS es Ne ~ Pal easel ae pact eae vane omen zbog koga se, bez obzi- . Sam, ;ohercegovackl. U okviru Akademijo formiram Geznataan nodoniatakiudru- Srategie. Ut grubu sped fa na jako mnogo dokumenata Bo syojo| sanoweol probionatt= Lanee wcht acme formiramo gio mgvona pean fo: tmclie sth Ole, Seae MMU apewenjraue ince epee) emo menera odor tol apo tne Gabor smo ga zamoill 2a stanovnike,.programski nea ebro ove, da cruga seg: Jo, odmakao,Energolnwest, On Ey fera ne moze aretvorit Ug ‘ritoriuma 2a niihovu prak- udims, u Key emo, Ukin et 4,40 sied, dr Zimonié dekvatno postavjeno ékolsve, mente sa gled|sa cazvola val Ina bas jodan takav clo pram fe og, Postellsttultura. gnu realizacju bio je dase jedan dio nasih ‘akademika’f Jovan pesimisiéki: .Co- izurotno mala ulaganja u infe- ta | podmiadlvania tog kadra. de o Kojem sam govorlo, ng Hola mots a privat! to opre- pomocu ajin ukllucuje nautna jedan dio drustvene, srscine, da var mozemo resto iektuainy Komponenty po jedi. 1088,ne moze ako ako retin inetita kos bave ah Seems Nieto piiajedsciol- Srecina Gin u jugcsioversia Satpeno orien ereaine. ares, Ci eipvoea are soins. Ee ae cee ore oarrioieole © sleria ag: | net Gracmnre retoretenostl u iz. programe. Zakliucak Skupstine ne, Koll bi po njinovel funkeitT mo ga otkuda tal pesimi- nas optimistina kada fo riaé o Kade bl te ova dva gornja slola elomentima | _nekim baznim BBeednll plramide o Kojo} sam S17 'nauka jo tio Ga se rowel Ui Crpayntinovel funkci | emcee coer) eleedircll arable, Oda Fania mmc basanites cael See Bron necrecete, cok 26 '©."e io tih programa ponudl kao prihvate tog posla, Cll ovog edgovor: sno 0 njenom sprovodenju 4 ee ee Marlo Intenzivan ugesée nauéne sredine ove re- Odbora je da pokrene pitanie ipesegeaseeanings oem ne tae eis ESS eae oa Bae Ti ca amiceiaroose Secs irae, Sirs ha pare pie zam. “Uzrok tome je 0 tome, naroéito kada je reco Yom novih kadrova. : ete ostvarit ramima." © mladim talentima. shvati Ua: see nih istrazivanja nema bitnog Zenica. No, kod ovih poslednjit Siéi U bilo koju zemlju Zapad- is ia a imamo eho anu BiH? alesse nerORipariichs) Gores iniabice er aaa Me Evropo pate can teaepac; Kole biste programe, odpo- Smo da zadatak Koji smo sobi een eee atek Tin slolerines Sula einiivolte eal cama eer oe ce" ‘sno DC istakli kao najznaésj- postavili nije stvar Kola se moze laze na niz teskoéa koje Nauéna pirarnida fo8k! razvo). T : Se eecnae. rye? Tijesiti za okruglim stolom ali se . Zapravo zavrSava jadna imple- da se zbog toga naé vrlo poz: wa ne mislim da ima ne a foiiiegulprebredittioey cr os nati Institut , Hasan Brkié™ bavi pa imalpeke 1DC su tako I formulisani da moze za okruglim stolom po. ‘ptimista ‘posilie postaje _ Neosporno je da ovakva mentacija — prenoSenje rezul aad _welike sre¢e u nokalv sui'Imaju 2nat 1a tomo, _krenuti, Mi smo to | pokrenull Bia Meautm, fe pak. Stategia pie Sega webe'da tata u praigulkao kraj shod dieiom azvojnm itavanic amar imcorscjama,allzsto ro mote se cared toh iso "U-dogavors se Sone na Seimlsta: Kade hoo se calenialna beanie raorm, Ne COI oy canec nero cetera caren Stole meer’, mk Wrage ee, 2eéajan a koji manje. OC pro- ke ovih dana ée biti lansiran a, bar onima iz oblasti Zalost, ni blizu ni i b aioe Sent oeder ei; nurunal 4 ek integraciia. quktika — siroka distribucija i jedan istrativacki zadatalc ; KearoveldJekts Urect’ su Mic nema) one) sates rjeim iesashenjina, Pree iiaien2 0d sko- primjona produktine vu razith Gs slave cis at ces ae a8e prvo pitanje je bilo sirogin Seeman LO peat er tes SRSA nado ce zaprave. ee es {im dlelatnostima je jedan od pltanje teorijske strane i da 10 pesimizmom. ‘svoju istorij nu za obrazo- $@ prol inj multidiscipli- koji je usmjeren rediozi koncer istema Tavne ed. Skupéti’ vane | jednv dosta restiktveu nim ‘stazhanjima vee tolko ‘nos! nauke /riade,Sazee RM ercHSEHU——orako niu procktvrost u recishin Lot Sense es cas ers tsvojera Strategy teh- politku u razolu navenolsira- pula doziveli Mah, Neible2ne $0.6 takvin misfonina? Hera eer eee T KOKI im Gietatnostima, pocey od prok ject arubtson’ sistom. Conky Sevacioja evel ovo. rathogtacreu BM. Gable fea se jaan Gazal io)” Fovexanost mots a Mipotonciai were Cie sU vodnje, Da bi to bilo moguce sistem treba da so ugradi o S%mamo tri puta manje danas vodia Bika na podruejulzgradi u svi prurednim orga svoju produ podiogu da I Il UBIH.Tiprogrami Zvodzle, D2 tomat- srednje | visoko obrasovanie. (ade 1 odraeu na bro} favsnovehniéxog raroja se- Naaclama, Trebalolpostojs se mogio osvarhat. Nai PMH Ne ecbenl pro skin cbisnt Ukoiosuuitjatons. TS agape obrazovanie. ka zomija koja ima takvu pre- princip da nijedna organizacija mode se povezivati a es HZ! ezi tehnciogije kao Ho su, infor, Janie talteo Ae a terziju mora da, slkovito rete- ne, mode poslovat! bez svoje 2ivanje | neposredna proiz Ginaida se odgbvesran °2,92- maciona tehnologia, tohnolo- za jednu ll edna 1 po godine ‘no feared Jean dovoline Tadne| gripe. One felbnks|kaje oja. Moto be. pavecabils I tatPtarle gija robotizacije, tehnologija mose da se pojavi takav Sister oegzistentnu piremidu naus- imaju razvojne grupe mnogo _istrazivanje i primjenjeno. ‘etrazhati i noistrazivatke djelatnosti, gdie vaksija 183. Suu vihu piiamide fundamen nedostatak matarila, uvode: nema razvoinog. istredl ahr wakes, Sane: Uni brian fotsibine protvodnie drugs, Meduirn rate vijome ne Wave atte prebrodataja, testoes, vor, U on fb hkama dul 1987, Dalle ve Oneelatnost ici Geka Mi weaime” ae he nivou znanja, na nivou krlterijue ma, metodologije nauénog istrazivanja dode do sistema ‘Treba da se poduzmu akcije koje imaju jedan 2dravorazum- ski i logiéan cil. U okviru tak- yog shvatanja dosli smo do ideje da seu Siz-u nauke, SiZ-u obrazovanja | kulture, Otvori proces podrzavanja | usavréavanja znanja nekih \judi koji su po dosta jednostavnim kriterijumima pokazali izvjesnu darovitost. Forsirajuéi takav spoktar liudi mi Gemo onda izviaéiti talente. Oni ée se za- ravo sami istaéi all im treba dati Sansu da se istaknu, Zbog toga Je i dosio do ove inicl- Jative. Potetkom juna bi tre- alo da se pojavi jedan kon- Kurs. Na bazi Izvjesnog broja kriterijainin elemenata, Koji ne izdvajaju samo talents i koje mogu da preskode i mnogi re- lativno dobri studenti, vrsi¢e se ‘odabir Ijudi koji Ge dobiti sti- Pendije u trajanju od tridesetak mieseci. Stipendija Ce biti do- sta solidna, negdje oko jednog 9 prosjetnog lisnog dohotka u BiH" Postoji Ii opasnost da neki 1 stipendije dobiju proko veze, ako ih po svojim moguénosti- ma ne zasluéuju? nTa opasnost uvilek postojl Tu nema neke mreze koja bi to sprijetila. U .svakom slucaju, ‘svaki kandidat mora presko¢iti te neke kriterjaine elemento, Nastoja¢emo da se niko ne Provute a da ne zadovolji po- Stavijane uslove." Danas so sve dese éuju misijenja da je kod nas titula doktora nauka devalvirala i da ‘se doktor postaje mnogo lakse ‘nego prije. Ima il istine u tak- vim mighienjima? wApsolutno nije taéno da su u ovom vremenu svi nasi dok- torati spustili nivo, kao &to nije taéno da su svi doktorati prije Petnaest i vi8e godina bili jako te8ki i znagaini. Prirodno je da je bro} doktorata u ovom vre~ ‘menu znatno veci nego S10 je bio ranije. Mi smo svo} naucni Potencijal ek poteli da gradi mo. No, ima nesto Sto podupire negativnu stranu kada se raz- ‘govara 0 doktoratima, To je &to af doktorant, najée8ée, nema uslova da posveti dio vremena radu na svom doktoratu. Ako doktorant radi doktorsku temu dvije godine, neka je radi dvije ‘godine, a ne da zaraduje novac ‘na jednoj strani ada mu dokto- rat dode kao hobl. Treba naj- Zad shvatiti da se jedan swvarno koristan doktorat ne moe stva- rati Iz hobija, Samir Adanalié » odliéan lek za duu i telo, pa itati organizatorima ,,Godiénjeg znoverja'’. Javne viasti, koje su tno bile donele nekoliko zakon- a, kao to je onaj o zabrani buduénosti (koji se, uzgred rete- keoristio), prihvatili su ovu ju kao dobrodosiu. Naugnici su ilieni ovo akcijom preduzotom ‘avnog zdravlja. Ljudi zdravog mo su pozdravili priliku da se u zamke razne vrsie, jer ® dobro unovéuje, narotito u U modi 2 se najlepée zabavijati u salama bill organizovane iri velike anifestacije: salon kritike". .Sa- lorija" i ,saion spektakia" kritike™ icritike" 60 biti eastavijen od di a, A iB. Na panoima A biéo prikazano ako. kako propagandi | -nauéna objasnjenja pokazivati tvrdnii ili teorija sa panoa A. 2 u vezl sa astrologijom i vidovl- Ol A reprodukovati proro¢anstva nih profesionataca. Privat), slavni Nostradamu- godine objavio svoj ledeéu godinu. U to vrer Polisku, a Francuska je it nacistiékoj Nemaékoj. Naslov »1940: Godina vali¢ine za Fran- je | najokrutnije, vodi propast ‘duzeti rat pod tim okolnostima, uran poraz. Na taj natin, bez {da pogresimo, mozemo zakijutiti ska pobediti snutku kad se Almanah pojavio u 1, Poljska je vet bila podeliena \Iha i Sovjetskog Saveza. U maju- 0, Francuska je | sama dozivela anou se vidi tekst primirja koji skupaciju. Dato su fotokopije na- fh novina’ koje su se pojavilo u 4 okupacijom, 1946, Moris Priva je nastavio da svoja godignja proroganstva. Da ‘enje biti slabije od praznoverja? \. Gotovo jednoglasno, sve zvez-

You might also like