You are on page 1of 64
CS Tye eae DUGA UGROZENO DETINJSTUO NASE DECE HAR RSET GO ae PETA aI LEZ) LYM) Ue ELLs Pai oe ema Pesta M lod UCM UL ATE LANSIRANI SREDINOM + Oe MRC. BP aT iNet ay 1a FTL Eon ET ar a Sa a Bal <0 oe NT Cormeen oe caenie Magen a DUNN CTTN Cen e al a a gees al CASOPIS ZA VAZDUHOPLOVSTVO, ASTRONAUTIKU | ISTRAZIVANJE BUDUCNOSTI BALANSIIA@ x... pro. Rosia publasta wa 1000 Liban, Tova ci UKOPIS SE NE Inte owskO IZOAIACKD PREDUZECE Ducal det MLADEN STOJANOVIC en | dgavor wed GVRILD YUCKDVIC refakish kolo Nenad Brower, Tanasye Cavanv, Bora Hudec Est Jahupoe, Mian Kneten, Bans Raguron Bogojub Sanath strutn savet Tatami Anji, po. Angus, ike Boganane Voja Colanont pubis he, dr Rud edad, prot Mira ‘ankowé, po. 6 Dusan Kana, prt dr Dragan Popov pool. drLeo Rand ing Vado Ribas ipkng ah ences Richter Stan pli Mirae ‘eka Wan Tabakois tetnith wen DUSAN D.ARANOVELOWC stampa oP oeto ta 36 VRACAIU bretpata i ZEMLE~ Nk 2180 RACUN 08-1-188-1 2 dno godu ~ 6000 est mest} ~ 300 dn ST — MADEN RA 08 82011 708 0100056 3/72 SADRZAJ _ Uvodnik 4 Kriza privikavanja 4 FUTUROLOGYJA 7 Kako nautnici vide 2000. godinu? 7 Lunami grad 8 ASTRONOMYJA Gde su granice univerzuma? 10 ASTRONAUTIKA ___ I pored svega = uspeh B U kosmosu - Ijudi i automati 15 RADIOASTRONOMIJA ‘Avantura koja ne prestaje TELEKOMUNIKACIJE Jugoslavija u Intelsatu Py VAZDUHOPLOVSTVO Kakvi su nam aerodromi potrebni? %6 Krila Kine 2B VIZIJE | HIPOTEZE _ Praistonjski roboti 32 NAUCNA FANTASTIKA G Klaudio i D. Davalos: Cudesna noe 34 Rej Bredberi: DVOJNIK 35 EKOLOGIJA Ugroteno detinjstvo nase dece BIOLOGYA 7 Beba iz retorte MEDICINA Zamrzavanje umesto skalpela 50 KIBERNETIKA : Izgtadnja informacionih sistema u Jugoslaviji. 52 ARHITEKTURA Superkomfor u oblacima 7 IVANJA gornjem rubu gratikona. Jo$ dramatiénija u vom efektu je brzina Kojom se nova tehnologija firi svijetom. Laboratoriie rade reprekidno i izbacuju sve vide novih rezul- tata; 2 jof je vasnije Sto se ta otkriéa Sire U Draksi svojim viastitim mehanizmima mnogo brie nego Ho je moguée sagledati_doseg rjihovog utjecaia | prilagoditi mu se. Robert B. Young (Stanford Research Institute) is twaivao je vremenski razmak potreban da bi neko otkrige dospjelo u industrijsku pro: iavodnju | ustanovio da je kuénim pomoge lima otkrivenim prije 1920. (usisavae, had. jak), trebalo oko 34 godine; onima pro: fnadenim izmedu 1929. 1 1969. (televizija, stro] 22 pranje rublia | sl.) veé nije trebalo vide od osam godina. Danainje novotarije tuvode se jof brZe. To ubrzanje daje vremenu i natim Zivotima novo obelezje, ono nas prisiljava da stvaramo i lomimo nase odnose ' okolinom sve br2im tempom. Ono odredu- je trajanje natin odnosa sa stvarima, mjesti ma i Ijudima, i tu se krije klivé razumijeva- fia jednog od uzroka foka buduénosti BURNE INOVACIJE Kad bi se judi morali baviti samo problemom brzine, mnogo sta bi bilo jedno ftavnije. Ali, nije brzina sama po sebi jedino fo stvare ovaj pritisak. Tu su i novosti koje ievanredno povetavaiu napor urbanog 2 vota, Jedno je, naime, suotavati ses futinskim, veé poznatim krizama koje ne ilaze nesto br2im tempom; drugo je suote- vati_s2 i suprotstavijati_nerutinskim, ne ppoznatim, ponekad ak bizarnim problem mma i krizama, @ upravo nam se to sve Cette dogada, ‘Okolina je oduvijek bila ravnote#om evag | stafog, poznatog i nepoznatog, Danas, medutim, u ve¢ini tehnolotki razvije rh urbanih podrugja, Koligina novog je u srahovitom porastu, i ta je ravnoteza grubo narulena. Na primer, kompjuteri su doveli do prave revolucije; Kompanije za telekornu rikacie upravo o¢ajni¢ki nastoje udovoljiti sve veto) potrebi za brzim vezama, pokuta Yaiuéi Ho prile primijeniti u svakodnevnom Fivotu dostignuéa svemirske tehnologije i | ‘drugih tranemisjskih sistema; industrija pro: lazi kroz braze tehnoloske promjene; moda ne mote vide, niti to pokusava, da se bavi samo novim ukusima i trendovima od kojih mnoge sama i stvara, veé je postala ovisna 0 ovim vlaknima i materijalima, kvalitetima koji do nedavno nisu ni postojali. Sve to umnogome utjeée na dnevni zivot obiénih Ijudi, stavlia ih pred nove proizvode, nove UUlogé | nove oblike organizacije. Oblici koje hheki ameriéki autori nazivaju ,dhocracy”, 2bog nating | brzine njihova. nastajanja, ostaju novom slikom, svijeta: dovoljno je ogledati stranice potrainje struénjaka u hlujorskim novinama: sve se Celée trate sistemski analitiari, Konzorcijski operater 5 Rat 1 Seni a CENA PROGRESA Eoemon ong tf Cte rol aga, ip nok oate oo mon farasiee Meher meee raster ee Te a etn natn vnginnta nea mts nt SHS agi eta Sweaty acs wie seamen Tae Caw eterwteeetumtina force Orato litt Geis tecemnerae Erg oe tt ae na «com altnmann ngoognane oe bt bat ty et a Sern a een ie Papeete ueem aa cake ae area = BE tpn unr nap ac lron e ob nn Seite mr are cee men een eget Sacks ae ae a ee See eo wo} ean vam en name, a aa See ee en i ee Baie destoatepoeea Su ars ed ica nage eats Some an ayeba et ntact een Selsey lon fetal ense capcom nem orn koderi, magnetobibliotekari, programeri sve odreda zvanja koja su proizidla iz kompjuterske revolucije, zvanja koja mozda do pred koji mjesee nisu ni postojala NOVA STRATEGIJA a ipak, ne smatramo da je bilo sta od dosad navedenog argument protiv promjens: fa kraju krajeva, i sam Zivot je promjena, Ali Ratko Ilié: Eksplozja mozga fon So s# danas dogada, cinjenica da su danainje promjene totalne u svojem dosegu, | ali | potpuno neselektivne, bez sigurnog cilia bez usmjerenja, bez reguiativa, pri éemu ni najdobronamjerniji programi ne mogu sakriti tu konfuziju ciljeva, navodi nas na wrdnju | da Covjek pak. mora na neki nagin steci kontrols nad. promjenom i makar onim | smentatnijim procesima u svojo) oko: | lini; neke od njih mora usporiti, druge | ‘eventualno ubrzati. Pri tome emo morati Uspostaviti Gitavu nova strategiiu, ako 2el Ljudi koji su ob da iv razgovaraju of Nije to grupna hvaéen) promie nimo ugednijom. | ama treba laze, da su u isto sitvaciji terapila raplia kako to nazvali, cinjenica da prvi put svakako ima sto Cut Je to éinio vee sedamnaest put Bilo bi iluzorno pokutavati jiti sve moguénosti: pokutaimo sve sto bi moglo biti nna prvi pogled ne poznato, udno, strana, daleko. i zato od Nitko ‘dovrdenushemu ili fecept 0 tome Ho treba Ciniti. Ali se zato zna, mnogo. razligitih stvari koje éovjek mote, posebno u velikom gradu, uvijek ‘odredene Zaki Uspieino diel unom raznih moguénost, ueiniti za zaity Svoje dusevne i tielesne okoline, 2a svoj ‘manje naporan, manje uznemiravajuti Zelimo ti da grad i Covjek u niemu predive sukob $ buduénoséu, moramo mu ati moguénost Kontrole nad njom, To podrazumijeva nesto Sto jos nigdje na svijetu hije ueinjeno, nesto sto lako jednom mode postati oblik organizacije cijelog tehno- loSkog svijete, esto Sto Ge se uskoro Dostaviti imperativno pred svaku vrstu ljud- ske zajednice: ukrotiti tennologijy Coviek ima pravo da odreduje tehno: logiju Koju 6e pritwatiti, ali tek nakon sto je pomno razmotrio sve promiene do kojih ta Tehnologija w njema i njegovo} neposredno| okolini, ne samo trenutaéno, nego iu perspektivi, mode dovesti, Stavise, on to mora uéiniti. Jer, ne postupi li tako, uopée Buduci da s ove planete ne mozemo pobjeci, razenie rjesenja je jedino sto nam preostaje. Vremena ima doduse malo, ali ne i premalo: jo8 uvijek ga imamo dovolino da nefto.utinimo, zapocnemo li odmah, Mi fimo danas u isto} situaciji u kojoj se nadu fudari koji, zavrdvsi svoju smjenu, keegu fema izlazu wz okna i u trenutku kad im se da naslucuju svijetio kraja tunel ddiednom oko sebe zaCuju rusenje stijena Optimisti medu njima ustraju u twrdnji da se svijetlo veé_ vidi pa je vrijedno pokusati i moguée stiéi do njega, te potinju tréati S10 je moguée brie, I nama se radi o tome da Istréimo na svijetlo — ali da bismo to mol moramo prvo. svi postati svjesnirusenia ftijena oko N88. Uspijemo li nekako pre ivjeti taj period stragnih kriza_slijedece ade, dobit emo novu Sansu, naéi emo se u novom suijetu nezamislivih moguénosti 2a cielo Covjecanstvo, Medutim, ne uspiiemo Ii se provuei kroz tu slijedeeu dekad, do kraja tunela tetko da demo ikada dospijeti i ni na jednu od najvaznijih eta 2ivota OPSTA MOBILIZACIJA Najmanje Sto smijemo i &to_moramo Uiniti este istinski angazman cjelokupnog znanja | sposobnosti naseg drustva i intel ‘gencije, na nagin vrlo sian mobilizacii Strugnjaka wu ratno doba: veliki broj uée hiake ‘treba zajedni¢kim naporima da. za poéne specijaina istrazivanja problema koje fu nauka i tehnologija bog nenautnog koristenja njihovih dostignuéa postavile pred Problemi koji nas otekuju, najzad, u rajmanju ruku komplicirani su koliko i automobil + njegovih nekoliko tisuéa de Tova. Stoga je potrebno naci i organizirati mnogo vise nauénih i istragivackih timova fhego sto ih ima autoindustrja, jor v drustvu postoje brojna podrutja na kojima se treba fangaZiratimnoswvo briljantnih umova i ti mova. | ne samo njih — | milijuni gradana, Poslovnih ljudi, funkcionera i sindikata, ozvani su da’ sudjeluju u_pripremanju i gsyarvaniupoledni dlova programa bu Tekst pripromili VLADIMIR, MATEK i SLOBODAN LANG, ‘prema materijalima iz Casopisa »DIALOG" i , SCIENCE” ‘Na osnovu rezvoja neuke, postignutih nauénih dostignuta, statisti¢kih podataka 0 tempu razvoja RL re a ee eee ea Cee Re ae ee ae a eee ed Fe Ne Ya ene a ae Mle PY eT ‘zna€aj Tone su danas jedan od najznacainjih putokaze privrede svih razvijenin zemalja. Zivot Pee hee Dias. Perea ee eee ba eatery ote ae eee Ra i gre Pome re ear ie meee eecteete aeled at : eagle Fi cree ES renee Bras oP ac) ed Patented eee je stalne baze na nje- Lae Pa aa ia een eet a Be te eet Pine tel 5. Sean ni oe trie ra errant e eer iow ae cede Saontnnn 4 Ta ag a ee ae eee saunas fae Race ot oo oa Ens ba STE POT T Prenvseinnt enters Pa phan ng Borsa Kako nauénici vide 2000. godinu UW a aD ee cc eh CIM ara arn “Ae cua aenie gs eC OYE MON Cae chee rhe ee eee ee ; petro g) Caan Chore Patera need te Pe ad oa wale oraenel, es tetany Caos Caen eee Pe aera oe ie. a eee Roe Re a nas en aera ree Meee ina er na cere ee ee cer ei Pn iret am Nate) Pie praenerisaers eee a ie er oe Ca aoe cea ea le pee eae ee ete ae Bictieens Pg ro eke ee 415, VeltaGkh messel i kosmieks | mirani snow. ees Ba Pee enim ies a ee aera RES ae aed Bard en Serer cams Reece rae Dace Breet) 2 et enn ong 3 Batiskat ze duboko ronjonje do | ko zamranute jane cele | sporma) okt pacer ath Ee eee eC re oe une u robotime a redanje doce een Tear ey eae erent eae ee eee cy Ceca oe Cee eer ae ied Pre Meer hs en cr aa OR nme ce ees eno hrs Se me Cer nei s ere i ieee er Conan pone ein ne none Prvenstveno ée trebati saviadati proizvodnju onih materijala ko- aC es See ES ead ey ree ee ay Eee Cae od tree ca ts Se ete aaa ore RC eS PO ees Be ee od Reems Re a tn Eee car ms Me a as Cre Sie Peat oe es een eae Penn en Poe ys Pe es Coenen (Omen is uénost izgradnje vetih 2grada. ec Ome Roe ed eer reg SOR aeons cre a ee ae ead kkoja bi se dobijala, na primjer, ee a vode iz Mjeseéevih stijena. Ovi oe ee red FOS ener eer os Ceci Pe ie aoe ae Oa je tezina, @ ona je na Mjesecu er OC aus eo U ee oa ‘metickog zatvaranja zgrade pre- Co eS uae ee unr Ce ey Pe Lc) POUR ate RD ty Lael U Mateos PRVI LUNARNI GRAD & Ee R res aN cece er cas A he NTT TNS SOTO OR aN TU eerie PCN SARL eel oN erate TRO ee pene ee ot tos PMR eer aero eT eer PNT RL vay NN or Mae) Ue ONL Peet ae etd Patera iro ON A aay aR Co ESP ego Penna an NIJE DALEKO VRIJEME KAD CE EKSPEDICIJE NA MJESEC ~ BILO AMERICKE. er a PICKS UNG ye URNA ac la Pie a Neate aaah US eae Pear errs Breer eso RST Aa TONE ee chou) Sea eS Pra SWAN cA LT lke ctw Cee Bree Cay pepe race re eee cid PO ea ety arama aed ees ee ae ae oLn ecm eo ma eo , er Bere! emi ad peo Pee ere eae a ea a i ene peer re es Perot eal Pa ed pees oie eR Aaa Pa ea aad BAVA a Wwe a Liga c a aaa ALCS re IAIN FUNKCIJE — A NALAZE SE ol Mela Oe acc we age ee ges Cee ara aaa Rare W aay ‘ZAIZLAZAK NA POVRSINU; Roe oe bilge ZU Res PATA eee Teton e TIN te aoe roar e Ly lain eo AR sol ALI IT daa el CA re LUNARNIH MATERA, DESNO: SFERASA RAZNIM Oa TONNE ee aaa ee arama Sele. Wn Vote 7a te SS Cee 4 ASTRONOMIJA IZA ,,KRAJA SVETA“ GDE SU GRANICE UNIVERZUMA? RAZMISLIANJA © GRANICAMA VIDLJIVOG DELA SVEMIRA DOSKORA SU PREDSTAVLJALA MONOPOL TEORETICARA ~ KOSMOLOGA, MEDUTIM NEDAVNO SE POJAVILO SAOPSTENJE DVOJICE ASTRONOMA CiJl JE RADIO-TELESKOP U TOKU PET GODINA ISTRAZIVAO SIROKI KRUZNI POJAS ZVEZDANOG NEBA, ZAHVATAJUCI OKO 80 ODSTO ,, TERITORIJE” ZVEZDANE SFERE. Na talasy od 1450 megaherca, doktori 8. Dz. Haris i Dz. D. Kraus, sa univerzitetske radio~opservatoriie u Delavary (SAD) odre- satinili katalog 2a preko Objekata.,,To je", re su, ,najdublje i najfire istrazivanje vi dela" Vasione na. frekvencii preko 4 megaherca’. Rezultat rada je ,,Ketalog sag jen po merenjima na jednoj frekvenciji”. Odstojanje do osmatranog iavora zraée- ‘ja u astronomiji, odreduje se po njegovor siaju. Radioastronomija je u takvim mere- ‘lima nezamenljva, jer omoguéuje da se vide ‘ajudaljeniji kosmitki objekti, nedostupni ‘obiénom teleskopu. POSLE .CRNIH" ~ ,BELE PEGE" tan itn phon! preci kup energie mnogo vweéu od one Kole Bl se mola bjasnti Korweralom materje U energu. Prema Hietmingu~"privrtonika ‘Caples, woes nebeske renee” — Pita te'na mote’ it rato on ‘radiate postojane bein rupa”, Koj i prodstar- Mat por ammo 2 Haris i Kraus su utvedili da procenat sve slabijih izvora u katalogu sa 8000 radiviavo +a postojano opada. Drugim regima ukoliko ‘0 vile prodire u svemirske dubine, utoliko je manje ,zvezda". Najmanji je broj onih radio-izvora koji su ‘ajsiabij, do kojih je rastojanje ogcomno i za astronome, naviknute na Kosmigke razmere! do 10 milljardi svetiosnih godina. Kad su {astronomi nacrtali krivulju medusobne zavie- nosti broja zabelezenih objekata i udalje- osti od Zemije, otkrili su nefto vee po- ‘znato: podseCala je na teoretska predvidanja © takozvanim, singularnim modelima iskriv- ljene vasione”, koja su kosmolozi naginili na osnovu opéte teorle relativitet Pretpostavijamo da je Vasiona nastala u ‘igantskoj eksploziji nekog superkomprim® Fanog ,,jezgra”. Teoretski je neophodno da zamislimo da su prostor I vreme sabijeni jednu tebku, a Citwa kosmicka materija komprimirana do beskonatne gustine u tom nnulton” obimu. Taj momenat naziva se Specifiénom taékom u evoluciji — , stvarne singularnost". Nae vreme, kao Stoperica na GRUPA MAGLINA U.,SEVERNOJ KRUNI”: UDALJENA JE OD NAS ‘OKO 120 MILIONA SVETLOSNIH GODINA, ONA SADRZI TOLIKO MNOGO ‘SISTEMA DA JE NA NASOJ SLICI BROJ MAGLICASTIH MALIA GOTOVO DVOSTRUKO VECI (0D BROJA ZVEZDA U PREDNJEM PLANU. ALI, SVAKA OD TH ‘MALIH MRLJA JE SLIKA NEKOG ZVEZDANOG SISTEMA, KOull SE SASTOJI OD MILIJARDI FIKSNIH ZVEZD, NOVA PLANETA IZMEBU SUNCA | MERKURA Ameritki saronom profesor Heir Kurtin ane rete tle, narvene Zoe {eo ne grékom a “ahor | mors Sek ‘otkrio desu planeta sinéevog sistema. To ede integrana planeta i ‘omiletragmensta stona, Koja w na'udaljenos ox 14 mailona tilameters od Sunce okie o unttreinio, Sebi Mereure Dosa we tnatralo da ized Sunce | Merkura ne postoli nkskvs plants. Ako se nove i ‘onde: bi Zoe bo protvretan ter Blancte mala Some) orbit Marka ru geri tao wri al obekuje we & voli nestpienem ta Zo pi podetku utakmice, ,startovalo" je u trenut- ku eksplozije. A'do tog trenutka i sami Poimovi prostr” i ,vreme” 2a nat su nezamistvi. Eksplozijom materia se razletela po vom prostoru na izotropan nacin, sino aduvanom balonu, na kojem se razrasta slogeni ,crtek” galaksij, zvezdanih skupina i svega ong Sto danas mozemo na¢i u aso} /getov0} Vasioni”. Eksplozija je ,oslobodita” materiu (ona je postala dostipna osmatranjul, prostor (dobio je osobenosti gravitacionog polja) i vreme (dobilo je svojstvo trajanja). U takvo), sada_pribvaéeno] lil, postoji_ prapoéemni trenutak kad novorodeno zvezdano tolo mote poslati svetlosni_zrak — signal” — ‘prema jo8 nepostojeéo} Zem “Tu nastaje Eudo, Svetlost (kao i radio-te las) rasprostire se u prostoru ogromnom, ali ipak ne krajnjom ‘breinom. Posmatrajuci Udsljene objekte, jem zragenju. trebaju miljarde godina da bi stiglo do Zemlj, mi i poral, Teletiitta, Proms Adina, prosresvns devaatsperiela (poled ‘ezulat je iakjutivo prosornesremensce akties Ako st kate de dekalate parinola potsan ix overcast ov "Totao pomraéenie Sunes {hoje & m 'e SAD poumatraovog ‘noida &@ oe tad Gobi pousden odgovor © portojeni | Wicd lonete Zoe, tori relates izqubice Vidimo u onom uzrastu kojeg su imall u vreme kad su nam poslali svoje ,signale”. Najuda- Jjeniji su, prema tome, fajstarij. Ako se foila”, na primer, pre 10 milijadi godina, Onda nam je neki izvor koji danas vidimo na rastojanju od 10 milijardi svet. losnih godine, poslao svoje zrake u trenutku nastajanja. A kako videti zvezdu Cije je rastojanje veée od 10 milijardi svetlosnih godina? Zar ‘ona nije mogla da nam potalje svoje zrake re trenutka nastajanja Univerzuma? ‘Nije mogla! Ona se nalaziiza, principijelne vidijivost, za orizonta starog’ de sveta"?" U optterele- iékim modelima Vasione, koji sadrze Wy singularnost (momenat rodenja) po stoji_,horizont vidljivosti", Koji u prineipy ograniéava_moguénost daliih prostornih ‘osmatranja — mada to, razume se, ne znadi da je kosmos u celosti konagan. 10 POVODOM LETA »WENERE“-8 Podaci koje su na Zemlju poslale éetiri stanice tipa ,, Venera’ (4, 5, 6 1 7) pokazuju da je Venera okritens veoma gustom i topiom atmosterom, éiji je osnovni sastojak lugljen dioksid. Temperatura na njenoj po- vitini, na noénoj strani — na koju se spustila ,Venera-7” — dostiZe gotovo 600 stepeni Getzija, a atmosterski pritisak oko 100 ‘atmosfera (gotovo sto puta vie nego ni Zemiji). Gustina atmostere je 60 puta veca ‘nego na povrdini Zemije. Oblaci i ovako Veliko} meri slabe sunéevu 2 osvetljenost na povrSini Venere odgovara natem sumraku. | vidjivost je matnosmanjena, jer snaino resipanje svetlosti preko molekula tako guste atmosfe- 1, stvara uslove koji odgovaraju nasoj mali. »EFEKAT STAKLENE BASTE“ Zbog éega na Veneri postoje tako visoke temperature i pritisak? Po svemu sudeti, presudni uticaj u tome ima Einjenica da je Venera za tretinu odstojanja bliza Suncu od Zemije. Medu prediozenim.teorijama_nsj- veéu pabnju zaslubuje model sa takozvanim nffektom staklene baite"’: stakleni krov ropusta sunéeve zrake, ali zadrlava top lotu.Na Veneri tu ulogu ima njena atmo- sfera Proreéuni pokazuju da i manji deo sunéevog zratenja koje stite do povrsine Venere, 2bog postojanja znatnin koliGina ugjen dioksida i malih koli¢ina vodene pare (takode otkrivene neposrednim merenjem Pomoéu instrumenata’ranijih stanica tipa ana} zaeava toplot, Porto tm ire I atmosferskog pritiska taj efekat se fot vibe pojateva, Medutim, ne mote se fskljugiti ni moguénost da’ u_toplotnom retimu Venere znaéajnu ulogu ima unutrat- ‘ja toplota planete. Interesantno pitanje predstavija | priroda ‘oblaka na Veneri. Od vidljive gornje granice njenog oblatnog sloja snazno se refiektuje suntevo zraéenje. To od Venere Gini jarku _zvexdu", vidljiva na nebu nate planete. Sastav i ostale osobenosti tih oblake jot nisu

You might also like