You are on page 1of 8

KREIRANJE INPUT PROZORA, ULAZNI I IZLAZNI ELEMENTI I PROZORI

Kada kliknemo na prazan prostor novog lista papira, primjetićemo da će se pojaviti horizontalna
linija što ukazuje da je program spreman da napravi novi input prozor. Kada ukucamo (npr. 2+2) i
pritisnemo Shift+Enter, ili Enter na numeričkoj tastaturi, Mathematica će napraviti output prozor
koji će sadržati rezultat tražene operacije. Input i output prozori označeni su zagradama na
lijevoj strani papira, pri čemu svaki od navedenih ima svoju zagradu (unutrašnje) i zajedno su
označeni još jednom zagradom (spoljašnje).

Ako u jedan prozor unesemo više nezavisnih izraaza, svaki izraz će imati svoj izlazni prozor (i
zagradu).

Tačka zarez iza ulaznog izraza će sprječiti izračunavanje datog izraza.

Grupa prozora može biti otvorena pokazujući sadržaj svih prozora, ili zatvorena, pokazujući samo
prvi prozor u grupi. Da bi zatvorili grupu prozora potrebno je dvokliknuti na spoljašnju zagradu.
Na isti način otvaramo zatvorenu grupu prozora.

DEFINISANJE PROMJENJIVIH
Kada radimo duge operacije, zgodno je dati nazive varijablama, odnosno određenim rezultatima
koji nam se prilikom proračuna pojavljuju.

Ovako dodjeljujemo varijabli x vrijednost 5:

In[1]= x=5

Out[1]=

Nadalje kada god se x pojavi u proračunu, Mathematica će ga mjenjati sa 5.

Važno je napomenuti da vrijednost koja se dodjeli određenoj varijabli ostaje trajna. Jednom kad
se dodjeli vrijednost varijabli, ona će tu vrijednost zadržati sve dok se eksplicitno ne ukloni.
Varijabli takođe neće više pripadati dodjeljena vrijednost ako se započne novi prozor.

Najčeši uzrok grešaka prilikom rada u programu Mathematica jeste upravo zaboravljanje
definicija napravljenih ranije prilikom kreiranja dokumenta.

Varijabla koju definišemo može imati skoro bilo kakvo ime. Ne postoji limit pri dužini naziva
varijable, i jedino pravilo je da naziv ne smije početi brojem:

Na primjer, x2 može biti varijabla, ali 2x znači 2*x.


Mathematica koristi i velika i mala slova. Pri tome postoji konvencija po kojoj ugrađene funkcije
koje Mathematica posjeduje uvijek počinju velikim slovom. Da bi se izbjegla konfuzija prilikom
korištenja varijabli i funkcija treba varijable označavati imenima koja počinju malim slovom.

aaaaa, varijabla koja se sastoji od malih slova

Aaaaa, ugrađena funkcija čiji naziv počinje velikim slovom.

npr:

U navedenom primjeru Plot je jedna od ugrađenih funkcija koje Mathematica sadrži u svojoj
biblioteci dok je sa x označena promjenjiva.

Prilikom korištenja varijabli za početak je potrebno napomenuti nekoliko stvari:

x y znači  x puta  y.

xy bez razmaka označava varijablu sa nazivom  xy.

5x znači  5 puta  x.

x^2y znači (x^2) y, a ne  x^(2y).

VELIKA SLOVA I UGLASTE ZAGRADE


Pored već napomenutog pravila da ugrađene funkcije počinju velikim slovom, sve što se nalazi
pod funkcijom zatvara se u uglastu zagradu

In[1]=

0 .6

0 .4

0 .2

5 10 15 20 25 30

 0 .2

Out[1]= 
Kod funcija koje se sastoje od više riječi svaka riječ počinje velikim slovom:

In[2]=

100

80

60

40

20

Out[2]=  5 10 15 20 25 30

Čak i standardne matematičke funkcije kao sinus i kosinus počinju velikim slovom:

In[3]=

Out[3]=1

Za konstante e, i, i π takođe se koriste velika slova:

In[4]=

Out[4]= {2.71828,0. +1. ,3.14159}

S obzirom na poslednju konstataciju malo i se može koristiti kao varijabla, npr:

In[5]=

Out[5]=

LISTE I VITIČASTE ZAGRADE


Liste imaju centralnu ulogu pri korištenju programa Mathematica. Lista izraza, odvojenih
zarezima, zatvara se u vitičastu zagradu. Bilo šta može da se ugradi u listu, npr 2D ili 3D grafici.
Kada izračunamo listu, u output prozoru dobijamo drugu listu.

In[6]=
Out[6]=

In[7]=

1 .0 1 .0
1 .0 1 .0

0 .5 0 .5 0 .5
0 .5

1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6

 0 .5  0 .5  0 .5  0 .5

Out[7]={  1 .0 ,
 1 .0 ,
 1 .0 ,
 1 .0 }

UGRAĐENE FUNKCIJE I MANIPULACIJA LISTOM


Prilikom korištenja mnogih ugrađenih funkcija kao rezultat dobijamo liste. Kod ispisivanja izraza
pod funkcijom potrebno je obratiti pažnju na formu izraza koju možemo predstaviti na sledeći
način: Funkcija[varijabla{definisanje varijable}].

Definisanje granica varijable vrši se u obliku: {varijabla, min, max}

ili ako se funkcija vrši sa određenim korakom: {varijabla, min, max, korak}

TABLE:

In[8]=

Out[8]=

Na primjer, lista funkcija iz prethodnog primjera se može mnogo zgodnije dobiti korištenjem
funkcije Table na sledeći način:

In[9]=

Out[9]=

PRINT:

In[10]=
Out[10]=

Out[11]=

PLOT:

In[10]=

1 .0

0 .5

1 2 3 4 5 6

 0 .5

Out[10]=   1 .0

PART:

Ukoliko želimo da izdvojimo određeni element iz liste koristimo funkciju Part ili oznaku [[…]]:

In[1]=

Out[1]=

In[2]=

Out[2]=

MatrixForm:

In[2]=
Out[2]=

Inverse:

In[1]=

Out[1]=

OPCIJE
Mathematica omogućava mjenjanje nekih osobina koje funkcije sadrže kao osnevne. Na primjer
možemo mjenjati boju grafika, dodati naslov na grafik...

Npr: ako izmjenimo prethodno prikazan primjer iz funkcije Plot, dodajući ,


odvojeno zarezom od liste koja definiše varijablu, dobijamo:

In[1]=

1 .0

0 .5

0 .0

 0 .5

 1 .0
Out[1]=  0 1 2 3 4 5 6
ili višestruke opcije, koje međusobno odvajamo zarezom:

In[1]=

1 .0

0 .5

0 .0

 0 .5

 1 .0
Out[1]=  0 1 2 3 4 5 6

HELP:
Da bi pronašli koje opcije podržava neka funkcija najlakše je označiti datu funkciju negdje u
svom notebook-u i nakon toga pritisnuti F1, ili u padajućem meniju HELP izabrati Documentation
Center, ili Function Navigator.

BOJE
Mthematica automatski boji simbole, zagrade, operatore ukazujući na greške ili neke osobine
onoga što se unosi.

PLAVA:

Kada unosimo funkciju ona će biti ispisana plavim sve dok se ne poklopi sa nekom od ugrađenih
funkcija,kada postaje crne boje, npr:

P
Pl
Plo
Plot
Plot3
Plot3D

plava boja ne predstavlja grešku već označava ili varijablu (prije izračunavanja, nakon čega
postaje crna), ili naziv funkcije prije nego što on dobije svoj konačni oblik.

LJUBIČASTA:
Nezatvorene zagrade će biti ljubičaste boje:

In[1]=

CRVENA – ŽUTA

Ako takav Input ipak izračunamo pojaviće se crvene zagrade uokvirene žuto i žuti krstić pored
zagrade. Ukoliko kliknemo na dati krstić otvoriće nam se prozor message koji opisuje grešku.

CRVENA:

Ako funkcija zahtjeva više argumenata nego što joj je zadato pjaviće se crveni zarez na mjestu
gdje nešto nedostaje:

In[1]=

Netačna imena opcija takođe će obojiti crveno:

In[2]=

ZELENA:

Lokalne varijable mogu biti obojene u nekoliko vrsta zelene boje.

You might also like