NAS KRS, XI, 18-19 (1985)
KLIMATSKE PRILIKE NA KRSU POCETKOM ZELJEZNOG DOBA
Duro BASLER, Zemualjski muze} Bil, Sarajevo
Osnovu za ova istragivanja predstavijaju
analize osteoloskih ostataka sa Gradine u
Koritima na Bukom Blatu. Sliéna istradi-
vanja _vr8io je jo8 Ivan Woldrich prilikom
arhcoloskih iskopavanja na sojenitkim na-
lazistima u Ripéu kod Bihaéa (1897) i
Donjoj Dolini kod Bosanske Gradiske
(1904), no dometi osteoarheologije (ako
tako motemo nazvati ovw disciplinu) bili
su tada u svojim zameteima, dakle i daleko
od toga da bi se po fizidkim karakteristika-
ma kostiju mogla odrediti konstitucija 2i-
Votinja, a preko toga i vanjski uzrognici sta-
aja,
Primjer modemog_pristupanja ovom
problemu predstavlja zaftitino arhcolosko
iskopavanje Gradine u Koritima, vezano za
izgradnju akumulacionog jezera Buiko Bla-
to. Naselja na Gradini datira iz 1X i VU
stoljeéa stare ere, dakle iz samog pocetka
Zeljeznog doba prethistorije, ali je 10 nase-
Jje bilo podignuto preko neznatnih ostata-
ka nekog starijeg naselja iz XVI do XV sto-
jeea stare ere, dakle iz bronzanog doba.
Ostcolotki ostaci ini se, potjeéu iz ovog
mladeg naselja. Njihov najveci dio potjece
od prehrane, U svemu je otkriveno blizu
2.000 komada, medu kojima su mogle biti
ustanovljene slijedege vrste:
= Konj (Equus caballus)
. Govedo (Bos taurus)
. Ovea (Ovis aries)
. Koza (Capra hircus)
Svinja (Sus domesticus)
Pas (Canis familiaris)
Jelen (Cervus elaphus)
Vepar (Sus scrofa)
Divlja macka (Felis silvestris)
SPIN w ae
Dominsntni su mali predivati, no Gini
se da je dominantna 2ivotinja bilo, ipak,
govedo koje je pokrivalo najveti dio potre.
ba u mesu, Tek na trecem mjestu nalazi se
svinja. Broj kostiju konja bio je malen, ali
su i one bile lomijene na naéin koji otkriva
da je i ova 2ivotinja bila koriftena u prehra-
ni.
Pas je bio uobidajena domata Zivoti-
nia, a nalaz divije matke moze upucivati na
to da je mladunée bilo pripitomijeno, pa se
kasnije nije povraéalo div\jo} _prirodi,
Ostaci jelena stoje po brojnosti poslije
goveda. Oni su na ovom naselju predstavlja-
ii etvrtinu ili treéinu Konzumacije mesa
Lov je, prema tome, predstavijao prilisno
vaanu granu privtede. Veprovi su bili rijet-
ki, i veéinom mlade Zivotinje, dok su sine
133i medyjedi ovdje potpuno izostali. Isto tako
i magarac.
Brojno prisustvo jelena odaje da je
okolina Buskog Blata, no i susjednih polja,
obilovala Sumama i Sikarama,
Sto se pojedinih vista tige, za koze se
moze reci da su bile brojnije od ovaca, To
se mode prosuditi po broju rogova, ali se
mora voditi raéuna o tome da mnoge ovee
namaju rogova, a skeleti jednih i drugih su
134
vilo slitni, pa ih je tekko odvajati. Bile su
maloga rasta, a taj dojam pojagala je i G+
njenica da su sauvani primjerci odreda
porijeklom od mladih Sivotinja. Goveda su
bila izrazito malog rasta i vetinom mladi
primjerci koji jo8 nisu bili dosegli svoju pot-
punu velitinu. Medu odrastim primjercima
dominiraju krave, So znaéi da su muski
klani jo8 u stadiju junaca, Krave su bile
maloga rasta, jedva 1 metar visine hrbata.
Davale su velo malo mlijeka, Konji su bili
takoder vrlo maloga rasta, ali sa relativnovelikim zubima. Domate svinje su bile ma-
Jene i primitivnog tipa koji kasno dozrijeva.
Oni nesto izrazitije odrazavaju Zivotne uvje-
te za ove viste Zivotinja na krsu,
Pas je bio osrednje veli¢ine tipa lovat-
kog.
Jeleni su bili osobito razvijeni, ali po-
neSto zdepaste grade, Veprovi su bili veliki.
Nalaz sa Gradine u Koritima predstav-
ja prvi pokuaj aplikacije osteoloskih nala-
za na klimatske i ekoloske prilike na kriu
u odredeno povijesno doba. Ovaj prvi rezul-
tat ée, bez sumnje, pruziti podstreka za sli-
Ena istradivanja i u buduénosti.
Danainje prilike na kréu su nam pozna-
te, pa se pitamo da li su one u dalekoj pros-
losti od gotovo tri milenija bile drugaéije.
Jedno je sigurno: Zivotni uyjeti Dalma-
ta u posljednjem mileniju stare ere bili su
telki, Na toplo i suho ljeto slijedila je ostra
i snijegom bogata zima. Domate zivotinje
bile su niskog rasta. Prije bismo mogli reti
da su bile sitne i ne toliko rentabilne kao
Sto su danas. Tako su ovce i koze bile dale-
ko vagnije za proizvodnju mlijeka i mlijec-
nih proizvoda, dok su krave sluzite tek 2a
dobivanje mesa, no i to meso bilo je tanko,
buduéi da je paga bila skromna, a za zimu
se spremalo samo li8se od drve¢a. Dalmati
nisu poznavali kosu, jer ¢e taj civilizacijski
novu donijeti tek Rimljani. Obilate Sume i
ne bai osobito topla Klima pogodovali su
jelenima i veprovima, Tako su u pogledu
domatih 2ivotinja, prilike za koze bile po-
godnije nego za ovce. Goveda su se morala
zadovoljiti minimumom, pa sv se mogle
odrdati samo patuljaste vrste. Nije to
nikakva posebna rasa, nego rezultat viSe-
stoljetnih losih Zivotnih uvjeta,
Da rezimiramo: osteoloski nalazi sa
Gradine u Koritima govore o prili¢no suro-
voj klimi koja je u IX i XH stoljeéu stare
ere previadavala u gorovitom zaledu Jad-
ranskog mora. Ti nalazi predstavijaju samo
isjetak i stanja kojemy ne poznajemo ni
poéetak ni kraj. Ljudi oko Buskog Blata
Fivjeli su tada, jednako kao i danas, u uyje-
tima koji se mogu smatrati kratkim. Za to
govore brojne i velike kamene gradevine,
Bradine i gomile, koje su izvedene od kame-
nje na kojemu se vide kanelure nastale is-
Piranje kaleijumovog karbonata ugljiénim
dioksidom iz padavina, Zemljani pokrivaé
od ilovate i terra rosse bio je daleko deblji
nego je danas, ali je proces ogoljavanja tla
bio vet u toku,
135