You are on page 1of 3
NAS KRS, XI, 18-19 (1985) KLIMATSKE PRILIKE NA KRSU POCETKOM ZELJEZNOG DOBA Duro BASLER, Zemualjski muze} Bil, Sarajevo Osnovu za ova istragivanja predstavijaju analize osteoloskih ostataka sa Gradine u Koritima na Bukom Blatu. Sliéna istradi- vanja _vr8io je jo8 Ivan Woldrich prilikom arhcoloskih iskopavanja na sojenitkim na- lazistima u Ripéu kod Bihaéa (1897) i Donjoj Dolini kod Bosanske Gradiske (1904), no dometi osteoarheologije (ako tako motemo nazvati ovw disciplinu) bili su tada u svojim zameteima, dakle i daleko od toga da bi se po fizidkim karakteristika- ma kostiju mogla odrediti konstitucija 2i- Votinja, a preko toga i vanjski uzrognici sta- aja, Primjer modemog_pristupanja ovom problemu predstavlja zaftitino arhcolosko iskopavanje Gradine u Koritima, vezano za izgradnju akumulacionog jezera Buiko Bla- to. Naselja na Gradini datira iz 1X i VU stoljeéa stare ere, dakle iz samog pocetka Zeljeznog doba prethistorije, ali je 10 nase- Jje bilo podignuto preko neznatnih ostata- ka nekog starijeg naselja iz XVI do XV sto- jeea stare ere, dakle iz bronzanog doba. Ostcolotki ostaci ini se, potjeéu iz ovog mladeg naselja. Njihov najveci dio potjece od prehrane, U svemu je otkriveno blizu 2.000 komada, medu kojima su mogle biti ustanovljene slijedege vrste: = Konj (Equus caballus) . Govedo (Bos taurus) . Ovea (Ovis aries) . Koza (Capra hircus) Svinja (Sus domesticus) Pas (Canis familiaris) Jelen (Cervus elaphus) Vepar (Sus scrofa) Divlja macka (Felis silvestris) SPIN w ae Dominsntni su mali predivati, no Gini se da je dominantna 2ivotinja bilo, ipak, govedo koje je pokrivalo najveti dio potre. ba u mesu, Tek na trecem mjestu nalazi se svinja. Broj kostiju konja bio je malen, ali su i one bile lomijene na naéin koji otkriva da je i ova 2ivotinja bila koriftena u prehra- ni. Pas je bio uobidajena domata Zivoti- nia, a nalaz divije matke moze upucivati na to da je mladunée bilo pripitomijeno, pa se kasnije nije povraéalo div\jo} _prirodi, Ostaci jelena stoje po brojnosti poslije goveda. Oni su na ovom naselju predstavlja- ii etvrtinu ili treéinu Konzumacije mesa Lov je, prema tome, predstavijao prilisno vaanu granu privtede. Veprovi su bili rijet- ki, i veéinom mlade Zivotinje, dok su sine 133 i medyjedi ovdje potpuno izostali. Isto tako i magarac. Brojno prisustvo jelena odaje da je okolina Buskog Blata, no i susjednih polja, obilovala Sumama i Sikarama, Sto se pojedinih vista tige, za koze se moze reci da su bile brojnije od ovaca, To se mode prosuditi po broju rogova, ali se mora voditi raéuna o tome da mnoge ovee namaju rogova, a skeleti jednih i drugih su 134 vilo slitni, pa ih je tekko odvajati. Bile su maloga rasta, a taj dojam pojagala je i G+ njenica da su sauvani primjerci odreda porijeklom od mladih Sivotinja. Goveda su bila izrazito malog rasta i vetinom mladi primjerci koji jo8 nisu bili dosegli svoju pot- punu velitinu. Medu odrastim primjercima dominiraju krave, So znaéi da su muski klani jo8 u stadiju junaca, Krave su bile maloga rasta, jedva 1 metar visine hrbata. Davale su velo malo mlijeka, Konji su bili takoder vrlo maloga rasta, ali sa relativno velikim zubima. Domate svinje su bile ma- Jene i primitivnog tipa koji kasno dozrijeva. Oni nesto izrazitije odrazavaju Zivotne uvje- te za ove viste Zivotinja na krsu, Pas je bio osrednje veli¢ine tipa lovat- kog. Jeleni su bili osobito razvijeni, ali po- neSto zdepaste grade, Veprovi su bili veliki. Nalaz sa Gradine u Koritima predstav- ja prvi pokuaj aplikacije osteoloskih nala- za na klimatske i ekoloske prilike na kriu u odredeno povijesno doba. Ovaj prvi rezul- tat ée, bez sumnje, pruziti podstreka za sli- Ena istradivanja i u buduénosti. Danainje prilike na kréu su nam pozna- te, pa se pitamo da li su one u dalekoj pros- losti od gotovo tri milenija bile drugaéije. Jedno je sigurno: Zivotni uyjeti Dalma- ta u posljednjem mileniju stare ere bili su telki, Na toplo i suho ljeto slijedila je ostra i snijegom bogata zima. Domate zivotinje bile su niskog rasta. Prije bismo mogli reti da su bile sitne i ne toliko rentabilne kao Sto su danas. Tako su ovce i koze bile dale- ko vagnije za proizvodnju mlijeka i mlijec- nih proizvoda, dok su krave sluzite tek 2a dobivanje mesa, no i to meso bilo je tanko, buduéi da je paga bila skromna, a za zimu se spremalo samo li8se od drve¢a. Dalmati nisu poznavali kosu, jer ¢e taj civilizacijski novu donijeti tek Rimljani. Obilate Sume i ne bai osobito topla Klima pogodovali su jelenima i veprovima, Tako su u pogledu domatih 2ivotinja, prilike za koze bile po- godnije nego za ovce. Goveda su se morala zadovoljiti minimumom, pa sv se mogle odrdati samo patuljaste vrste. Nije to nikakva posebna rasa, nego rezultat viSe- stoljetnih losih Zivotnih uvjeta, Da rezimiramo: osteoloski nalazi sa Gradine u Koritima govore o prili¢no suro- voj klimi koja je u IX i XH stoljeéu stare ere previadavala u gorovitom zaledu Jad- ranskog mora. Ti nalazi predstavijaju samo isjetak i stanja kojemy ne poznajemo ni poéetak ni kraj. Ljudi oko Buskog Blata Fivjeli su tada, jednako kao i danas, u uyje- tima koji se mogu smatrati kratkim. Za to govore brojne i velike kamene gradevine, Bradine i gomile, koje su izvedene od kame- nje na kojemu se vide kanelure nastale is- Piranje kaleijumovog karbonata ugljiénim dioksidom iz padavina, Zemljani pokrivaé od ilovate i terra rosse bio je daleko deblji nego je danas, ali je proces ogoljavanja tla bio vet u toku, 135

You might also like