GLAZBA 20.

STOLJEĆA
-dijeli se na: ekspresionizam, nacionalni stil, neostilovi (neoklasicizam, neobarok...)
-u 2. polovici se javljaju: AVANGARDA i AMERIČKA GLAZBA (jazz i rock)
-karakteristike:
-dobre: eksperimentiranje u smjeru potrage za novim izražajnim sredstvima,
instrumentima, formama; nepostojanje jednog velikog stila, već
individualna pristup umjetnika  miješanje različitih
stilova; snimanje glazbe; pojavljuje se glazba na filmu; mijenja se
odnos među publikom i umjetnikom  glazba je dostupnija
-loše: otuđenje umjetnika i publike, elektronika omogućila pojavljivanje svega i
svačega na pozornici  smanjuju se umjetnički kriteriji
-dominira disonanca - prikazivanje stanja u društvu; nije više samo cilj uveseljavati
publiku - izvrnuta stvarnost
-nova izražajna sredstva - disonanca (neskladnost)
-nove tonske građe - dosad dur i mol
-od 20. stoljeća: stari modusi, pentatonske, kromatske (12 tonova), cijelostepene
-novi instrumenti: drugačiji načini sviranje starih instrumenata, elektronski instrumenti
-nova djela: npr skladba za klavir i motornu pilu
-promjene u pogledu ritma, melodije, akordi
-prošireni tonalitet - osim osnovnih tonova tonaliteta (7) koriste se i vanljestvični tonovi
-politonalitetnost - suprotstavljanje više tonaliteta odjednom, najčešće 2 (bitonalitetnost)
-atonalitetnost - nepostojanje tonaliteta, nego upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno
ritam
-POLIMETRIJA (HORIZONTALNA POLIMETRIJA) - slijed različitih mjera
-POLIRITMIJA (VERTIKALNA POLIMETRIJA) - u 2 ili više dionica istovremeno se
sukobljavaju različite mjere
-AKORDI - suzvuk od najmanje tri tona
-u povijesti udaljenost terce - temelj
 u 20. st: kvarto-kvintna akordika - uvođenje CLUSTERa (nakupina) - grozdasti akordi
koji se koriste kao zvučni efekti

ATONALITETNOST
-nepostojanje tonaliteta, upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno
-tonalitet - zvučni dojam koji čini 7 tonova
-tonika - (tonalni centar) - osnovni ton prema kojem svi ostali gravitiraju
-nastala pojavom ekspresionizma 20ih god 20.st
-2 vrste -slobodna - dopuštena bilo kakva organiziranost tonova; ne smije se imati
osjećaj tonaliteta - gubi se smisao
-organizirana - nazivaju je DODEKAFONIJA - 12 tonska tehnika
skladanja
-Arnold Schonberg - otac 2. bečke škole (1. otac Haydn)
-predstavnici - Alban BERG i Anton WEBERN
-DODEKAFONIJA - na principu 4 niza tonova
1. osnovni niz - nasumce položeni svih 12 tonova - nijedan se ne smije ponoviti
2. Retrogradni niz - osnovni niz unazad
3. Inverzija - obrnuti smjer intervala
4. Retrogradna inverzija - inverzija unazad
-kada se odabere jedan niz, ne smije se prekidati; slaže se onda ritam i akordi, pa tempo i
dinamika
OPERA U 20. STOLJEĆU
-mijenja se prilagođavajući vremenu
-pišu je gotovo svi skladatelji bez obzira na stilski izraz i svjetonazor - nema zajedničkih
osobina
-Alban Berg „Wozzeck“ 1925.
-L. Janček: „Jenufa“; E. Krenek: „Jonny svira“; I. Stravinski: „Život razvratnika“; A.
Schonberg: „Mojsije i Aaron“; B. Bartok: „Dvorac Modrobradog“; D.
Šostaković: „Katarina Izmajlova“; S. Prokofjev: „Rat i mir“; B. Britten: „Nasilje
nad Lukrecijom“; K. Penderecki: „Vragovi iz Louduna“; G. Ligeti: „Le Grand
Macabre“
-hrvatska opera: B. Bersa: „Oganj“; J. Hatze: „Povratak“, J. Gotovac: „Ero s onoga
svijeta“ (1935); K. Odak: „Dorica pleše“; B. Papandopulo: „Sunčanica“; I. Brkanović:
„Ekvinocij“; M. Kelemen: „Opsadno stanje“; I. Kuljerić: „Richard III.“

NOVI NACIONALNI STIL

-prije: korištenje nar. elemenata u glazbi i njihova obrada; nar. plesovi; najčešće opera
-20.st: nacionalni stil nije više samo potreba isticanja nac. identiteta nego postaje trend,
odnosno ravnopravan stil sa svim ostalima
-proširio se i na ostale zemlje osim slavenskih
NEOKLASICIZAM
-oko 1920.-1940-ih
-vraća se klasičnim idealima glazbenog stvaralaštva
-pojavljuje se kao reakcija na pretjeranu emocionalnost romantizma (skladatelji se vratili
baroku i bečkoj klasici)
-obnavljaju se stari oblici fuge, koncerata, plesnih suita, kvarteta i simfonija zbog težnje
za ravnotežom oblika i sadržaja  ističu jednostavnost izraza, uzdržanost i
kontrolu emocija
-skladbe: naglašen ritam, slobodna disonantna harmonija
-neopterećene su tonalitetom

NEOBAROK
- skladatelji 20.st. u baroknoj glazbi kao veliku vrijednost nalaze motoričnost i
monotematičnost
- često koriste barokna djela kao inspiraciju što uzrokuje česte obrade
- predstavnici: PAUL HINDEMITH – „Ragtime“ (u prijevodu izlomljeni takt)
 obradio Bachovu fugu u c-molu
CARL ORFF
Bela Bartok (1881 - 1945)
-Mađar - etnomuzikolog, dirigent, skladatelj, pijanist
-skuplja narodnu glazbu JI Europe
-elementi narodne glazbe, ekspresionistički elementi, klasične forme
-razvio originalan stil, prožet karakterističnim elementima mađarske narodne glazbe
-sa 10 godina javno nastupio kao pijanist, a na Akademiji u Budimpešti studirao
kompoziciju
-prvi veliki uspjesi 1917 izvedba baleta 'Drveni princ', 1918. opera 'Modrog grada dvorac'
-začetnik tzv. nove glazbe 20.st
-kompozicije su mu originalne, u djelima koristi folklorno melodijsko blago
-djela: 'Rumunjski plesovi', 'Divertimento', 'Allegro Barbaro', 'Koncert za orkestar',
'Sonata za solo violinu', '3. klavirski koncert', 'Koncert za žičane instrumente,
cellestu i udaraljke', balet 'Čudesni Mandarin'
Sergej Prokofjev (1891-1953)
-umro u Moskvi
-slijedi nekoliko glazbenih pravaca, postajući u biti neoklasicist
-u kasnijem stvaralaštvu rado prelazi u lirsko raspoloženje ne zanemarujući grotesku
-završio konzervatorij u Petrogradu (upisao sa 13 godina)
-napisao više od 130 djela
-opere:'Igrač','Zaljubljen u tri naranče','Plameni anđeo','Vjenčanje u samostanu','Rat i mir'
-pokopan isti dan kao i Staljin, nitko mu nije bio na pogrebu
-baleti: 'Romeo i Julija' 'Pepeljuga', 'Priča o kamenom cvijetu'
-simfonijska priča ?Peča i vuk'
-filmska glazba za Einsteinove filmove
-5 simfonija

Arnold Schonberg (13.9.1874. Beč - petak 13.7.1951. Los Angeles)

-njegov mecena bio Mahler
-tehnika „Sprechstimme“ - govorno pjevanje
-započeo učiti violinu sa 8 godina, proučavao partiture Wagnerovih opera
-1908. uveo napuštanje tonaliteta u svoj rad, od 1923 sklada 12-tonskom tehnikom,
podučavao teoriju glazbe i skladao na Pruskoj akademiji u Berlinu i UCLA
(Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu)
-dodekafonija - (jer ga je žena ostavila zbog ljubavnika) (?)
-mnogo knjige o muzičkoj teoriji  „Teorija o harmoniji“, „Temelji muzičke
kompozicije“
-otac 2. bečke škole
-pisac
-djela: -I. faza: kasni romantizam, prošireni tonaliteti, „Preobražena noć“ za gud. sekstet
i komorna simfonija
-II. faza: ekspresionizam, slobodni tonaliteti i dodekafonija, „Erwartung“
(iščekivanje) monodrama za solo glas i orkestar“, „Pierrot
Lumaire“ gov. glas i komor. sastav;„Pet klavirskih komada“,
„Preživjeli iz Varšave“
-III. faza: krajem života Schonberg se vraća tonalitetnoj skladbi

Carl Orff (1895 - 1982 Munich)

-počeo skladati kao srednjoškolac
-bio dirigent i korepetitor
-osnovao Školu za gimnastiku, glazbu i ples
-za djelo „Musik fur kinder“ dao izraditi dječje instrumente poput triangl, timpana, malog
i velikog bubnja....
-djela: 'Carmina Burana' (dio trilogije, ostali dijelovi 'Catulli Carmina, Triumf Afrodite'
-ostala djela: 'Tanzende Fanne', 'Moma Vanna', opera 'Gisel' ', tragedija Antigonae,
Oedipus
AVANGARDA
-glazba nastala od 2.svj. rata do 70ih godina 20.st.
-franc. avan - ispred, garde - straža  izvan granica tradicije, nešto novo
-smjer koji je eksperimentalan i, psram ostale glazbe, napredanu kompozicijskoj tehnici
-predstavnici: Boulez, Stockhausen, Ligeti, Penderecki, Cage

MUZIČKI BIENNALE ZAGREB

-međunarodni festival suvremene glazbe, osnovan 1961.g
-susret skladatelja Istoka i Zapada koji su tada stvarali u vrlo različitim društvenim i
političkim uvjetima
-izvodila se glazba iz svih krajeva svijeta
-poticaj za uključivanje hrv. glazbe u suvremene svjetske glazbene tokove
-niz godina predstavlja sve što je povezano sa suvremenom glazbom
-na njemu su po prvi put izvedena djela hrv. i stranih autora
-održava se u proljeće svake neparne godine u Zagrebu

SERIJALNE TEHNIKE SKLADANJA

-podrazumijeva se primjena serije, osim za visinu tonova, i za druge parametre zvuka - za
trajanje, intenzitet i boju
-TOTALNA ORGANIZACIJA - jer skladanje započinje određivanjem serija za svaki od
parametra i te serije u potpunosti određuju građu jednog glaz. djela
-prvi upotrijebio: OLIVER MESSIAN

ALEATORIKA ili NEDETERMINACIJA

-uključuje slučajnost u proces skladanja, pa i izvođenja glaz. djela
-2 naziva: ALEATORIKA (europski, alea-kocka) i NEDETERMINACIJA (američki)
-primjer: K. STOCKHAUSEN: „Klavierstuck XI.“
-djelo dobiva drugačiju formu u svakoj novoj izvedbi
-pri zapisu se rabi grafička notacija, gdje se simboli nota zamijenjuju novim, grafičkim
znakovima, najčešće uz dodatna objašnjenja
-primjer: A. LOGETHETIS: „Styx“
-am. skladatelj John CAGE - Indeterminacija
-2 tipa indeterminacije:
-TRADICIONALNA NOTACIJA, skladba se kao takva ne mijenja tijekom
izvođenja - primjer: J. Cage, „Music of Changes“
-GRAFIČKA NOTACIJA, velika sloboda izvođača

OSLOBAĐANJE ZVUKA
-novi izvori zvuka  elektronički instrumenti
-primjer novih instrumenata (tj. prerađenih) - PREPARIRANI KLAVIR (izum J. Cagea)
u žice se stavljaju različiti predmeti (čavli, komadi drveta, plastike, gume) koji
mijenjaju boju zvuka ili prigušuju zvučanje žica
-utjecaj istočnjačke glazbe

KONKRETNA GLAZBA
-ideja negdašnjeg bruitizma koji je koristio šumove i buku umjesto tonova
-predstavnik: PIERRE SCHAEFFER
-snimio zvukove iz svkodnevnog života i njihovom preradom u el. studiju stvorio
smislenu glazbenu cjelinu
 -prve skladbe „Etida sa željeznicom“, „Etida s vretenom“, „Etida s tavom“
ELEKTRONIČKA GLAZBA
-zaštitni znak druge polovice 20.st
-1950. - kelnski „Studio za električnu glazbu“, skladatelj K. Stockhausen
 počeci elektroničke glazbe
-el. glazbala -
-osobine tonova moguće vrlo detaljno predvidjeti i kontrolirati
-skladatelji odabiru boju tona, trajanje, dinamiku i frekvenciju
-građa se obrađuje računalno u skladu sa umjetnikovim zahtjevima, glazba se
pohranjuje na medij
-to su: sintetizator, el. violina, el. gitara, el. bubnjevi, el. računalo, ekspander
-živa el. glazba:
-početak 60ih godina - želja da se el. glazba prenese iz studija u koncertne
dvorane
-kombinacija žive izvedbe sa snimljenim predloškom

MINIMALIZAM
-lat. minimus - najmanje
-djela nisu kratka, značenje minimalnog odnosi se na vrlo male promjene glazbenih
elemenata tijekom skladbe (kao promjene ritma, melodije, harmonije, boje ili
dinamike)
-umj. pokret MINIMALIZAM - 1965. - filozof RICHARD WOLLHEIM
-suvremena umj. djela koja temelje vlastitu estetsku vrijednost na paradoksalnom
nedostatku umj. sadržaja
-stabilni metar, ponavljanje kratkih melodijskih uzoraka, s polaganim uvođenjem sitnih
promjena
-predstavnici: TERRY RILEY („In C“) , STEVE REICH („Drumming“), PHILLIP
GLASS („Music in Fifths“)

MULTIMEDIJI
-nakon 2. svj. rata pokušaj ostvarenja multimedija u pravcu TOTALNOG TEATRA
(glazba + gluma + balet + film + ....)
-HEPENING
-60te godine, New York
-skupina improvizacija u kojoj mogu sudjelovati izvođači i publika
-glazba + ples + slikarstvo + film + čitanje poezije + gledanje dijapozitiva
-INSTALACIJE - reagiraju na najmanje promjene u okolini i novi su izvori zvuka
-transformiranje u akustičan zvuk pomoću sintetizatora
-NOVA JEDNOSTAVNOST
-70te godine 20.st
-skladatelji ponovno traže zajedništvo sa širom publikom
-koriste stare tehnike skladanja i poznate glazbene forme
-melodija i harmonija, konsonanca
-nadahnuće u velikanima romantizma, od kasnog Beethovena, Mahlera, čak i
Berga