Predavanja iz predmeta:

„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

Agenda 21 – Svjetska strategija

očuvanja biološke raznolikosti
 Agenda 21 predstavlja globalni konsenzus i
preuzimanje obaveze saradnje u razvoju i
zaštiti okoliša na najvećem političkom
Agenda 21

nivou.
PREDMET:
Katedra „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
za stočarstvo
VETERINARSKI
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET
FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVUU SARAJEVU
VETERINARSKI
Katedra
PREDMET:
Agenda 21 polazi od pretpostavke da je zajedničko
za stočarstvo

rješavanje pitanja okoliša i razvoja jedini način osiguranja

VETERINARSKI

sigurnije i uspješnije budućnosti.

„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
FAKULTET, UNIVERZIET

CILJ
AGENDE 21
FAKULTET, UNIVERZIET

Koncept održivog razvoja

U SARAJEVUU SARAJEVU

podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između

ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo
''zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja
mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe“
(Izvještaj UN Komisije za okoliš i razvoj, 1987.)
VETERINARSKI
Katedra
PREDMET:
za stočarstvo CILJ AGENDE 21

• „Održivi razvoj“ je okvir za oblikovanje politika i strategija

VETERINARSKI
FAKULTET, UNIVERZIET

„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

kontinuiranog ekonomskog i socijalnog napretka, bez

štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske
djelatnosti u budućnosti.
FAKULTET,U SARAJEVU
UNIVERZIET U SARAJEVU
VETERINARSKI
Katedra
PREDMET: Ključni događaji i pokretačka snaga ideji o održivom razvoju bili
su Svjetski skupovi u Riju (The United Nations Conference on
za stočarstvo

Environment and Development (UNCED), 1992) i Johanesburgu

VETERINARSKI
FAKULTET, UNIVERZIET

„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

(World Summit on Sustainable Development (WSSD), 2002), te

usvajanje Milenijske deklaracije UN u septembru 2000.
FAKULTET,U SARAJEVU
UNIVERZIET U SARAJEVU
VETERINARSKI
Katedra
PREDMET:
za stočarstvo
VETERINARSKI
FAKULTET, UNIVERZIET

„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

FAKULTET,

• provođenje koncepta održivog razvoja je pitanje na kome

U SARAJEVU
UNIVERZIET U SARAJEVU

rade milioni ljudi širom svijeta, kroz:

- Komisije UN za održivi razvoj,

- brojne multilateralne i međunarodne institucije i organizacije,
- Vlade pojedinih zemalja i EU,
- civilni sektor i lokalne samouprave.
PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
Postavljeni zadaci u AGENDI 21:
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

REDUKCIJA SIROMAŠTVA
Polazeći od činjenice da je svijet suočen sa sve većim
siromaštvom, glađu, bolestima te povećanjem razlika između
bogatih i siromašnih, ističe se potreba aktivnosti na suzbijanju
siromaštva.
- treba biti prioritetnim zadatkom UN-a i zemalja članica.
- način smanjivanja siromaštva ne bi trebao ovisiti o
međunarodnoj humanitarnoj pomoći, već kroz jačanje
sposobnosti zarađivanja za život na održivi način.

- Treba voditi računa o očuvanju i zaštiti prirodnih izvora u

siromašnim zemljama te da od korištenja tih izvora korist ima
domaće stanovništvo.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ Postavljeni zadaci u AGENDI 21:
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA i ZAŠTITA

OKOLIŠA

U Agendi 21 je istaknuta potreba promjene obrazaca

proizvodnje i potrošnje te zaštite i unapređivanja ljudskog
zdravlja.
Ukazan je problem sve većeg broja gradova, koji nose
probleme u rasponu od zagađenosti zraka do beskućnika,
nedostatka čiste vode i loših sanitarnih uvjeta.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ Postavljeni zadaci u AGENDI 21:
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

• Agenda 21 govori i o jačanju uloge osnovnih društvenih

grupa – žena, djece i mladih, organizacija civilnog
društva, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, poslovnog
svijeta i industrije kroz društveno odgovorno poslovanje,
znanstvenika te poljoprivrednika

• Agenda 21 ističe potrebu edukacije, osposobljavanja i

podizanja svijesti javnosti te informisanja kao podloge za
odlučivanje, ali i govori o potrebnim finansijskim
sredstvima
 Agenda 21 ukazuje na sve što održivi razvoj obećava:
PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

• uravnotežen i pravičan ekonomski razvoj održiv u dužem

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

vremenskom razdoblju;
• smanjenje siromaštva, kroz osiguranje njihovog boljeg
pristupa neophodnim uslugama i sredstvima;
• sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procese
odlučivanja (nacionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog
društva, poslovni sektor, profesionalne organizacije,
sindikati);
• pažljivo upravljanje i očuvanje neobnovljivih resursa;
• racionalna/održiva upotreba energije i prirodnih izvora
(vode, zemljišta, šuma, itd.);
• smanjivanje otpada, učinkovito spriječavanje i kontrola
zagađenja te smanjivanje na najveću moguću mjeru
ekoloških rizika;
• zaštitu kulturnih identiteta, tradicije i nasljeđa;
• integrisanje pitanja okoliša u razvojnu politiku.
 ODRŽIVI RAZVOJ
PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ 1. Uzroci i utjecaj globalnih promjena
• Iz definicije održivog razvoja možemo zaključiti da djelatnosti za
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

zadovoljenje ljudskih potreba nose posljedice na okoliš i na cjelokupan

život čovjeka.
• Te posljedice se mogu uočiti neposredno nakon uzroka ili pak nakon
dužeg vremenskog razdoblja.
• One mogu uticati na pojedinu grupu ljudi, određenu regiju ili na čitavu
Zemlju sa cjelokupnom ljudskom populacijom i svim oblicima života.

• Zadaća održivog razvoja trebala bi biti rješavanje uzroka negativnih

globalnih promjena i najvažnije od svega, preventivno djelovanje.
• U budućnosti još više pridavati važnost educiranju mlade populacije i
usavršavanje stručnjaka sa svrhom rješavanja takvih problema i
njihove prevencije.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
2. Rast svjetskog stanovništva

Kod rasta svjetskog stanovništva tri su činjenice očite i

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

međusobno povezane:
a) rast se odvija prema zakonitostima eksponencijalnog rasta;
b) rast sve više potiče razvoj negativnih globalnih promjena;
c) broj stanovnika na Zemlji raste velikom brzinom i apsolutno je
neizbježno da će se taj rast morati zaustaviti intervencijom
čovjeka ili prirode.

Taj broj ima konačnu vrijednost preko kojeg je održivi razvoj

nemoguć i preko kojeg dolazi do kolapsa ekosistema. Mnogi
znanstvenici predviđaju da bi se rast stanovništva mogao zaustaviti
na brojci od 10 do 12 milijardi stanovnika [Newth, 2003.].

Svaki se dan svjetsko stanovništvo povećava za oko 240.000 ljudi.

 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

Mnogi dokazi govore da su za razliku od nametnute kontrole rasta

stanovništva, ekonomski i socijalni razvoj – smanjivanje
siromaštva, briga za osnovne potrebe, bolja pismenost, jednaka
prava za žene i sudjelovanje u radnoj snazi – najefikasnija sredstva
za usporavanje rasta stanovništva.

Prije 2.000 godina živjelo je na Zemlji oko 170 miliona ljudi, a danas
oko 7 milijardi. Najveći je porast stanovništva u siromašnim zemljama
Afrike i Azije.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ 3. Urbanizacija
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

Ono što se zbilo u prošlom i početkom ovog stoljeća u razvijenim

zemljama, ponavlja se danas u mnogo kraćem vremenu i u
nerazvijenim zemljama, gdje su zbog neočekivanog “eksplozivnog“
priljeva stanovništva nastali brojni megagradovi i metropole s
teško rješivim infrastrukturnim i socijalnim problemima, te sa sve
većim opterećenjem okoliša.

Do 2025. godine pet milijardi ljudi živjeti u gradovima, odnosno

60% svjetskog stanovništva.

Zbog sve veće urbanizacije sve se više oduzimaju prirodna staništa

različitim biljnim i životinjskim vrstama koje nam se čine
nevažnim, ali tek kada se pojave posljedice njihovog uništavanja ili
nestanka počinjemo shvaćati njihovu ulogu u održivom razvoju i
povezanost u ekosistemu.
 Oduzimanjem livada, šuma i drugih staništa zbog urbanizacije
stradaju mnogobrojne druge životinjske i biljne vrste koje imaju
„Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“

daleko veći značaj i nezamjenjivu ulogu u ekosistemu.

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

• U programu UN-a za okoliš (UNEP) procjenjuje se da je do

24 % vrsta koje pripadaju skupinama kao što su leptiri, ptice
i sisavci već potpuno nestalo s teritorija određenih
europskih država.

• Prema podacima koje je od 2007. objavio Međunarodni

savez za očuvanje prirode (IUCN),u Europi je ugroženo 23 %
vodozemaca, 19 % gmazova, 15 % sisara i 13 % ptica.
 „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
4. Potrošnja energije

Danas potražnja i potrošnja primarne energije (fosilna goriva,

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

energija vjetra i vode...) i sekundarne (prerađena primarna

energija - električna energija, benzin…) sve više raste s porastom
stanovništva i životnog standarda.
Od 1971. do 1997. godine povećala se globalna potrošnja energije za
70%, a i dalje će rasti za više od 2% godišnje.

Današnja civilizacija najviše se oslanja na izvor energije iz fosilnih goriva

(nafta, ugljen i zemni plin). Ti izvori danas zadovoljavaju oko 80%
energetskih potreba. Međutim, to su neobnovljivi izvori energije.

Nafta će se najprije potrošiti, ugljena ima za još nekih 100 godina,

pesimističke prognoze za plin govore da ga vjerojatno neće nedostajati
barem još 170 godina, no ipak će se i oni iscrpsti. U prosjeku se računa
da fosilna energija može zadovoljiti globalne energetske potrebe do
2050. g.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
Energetika kao nauka o energiji nastoji pronaći rješenje energetske
krize u obnovljivim izvorima energije, a to su oni koji se s vremenom
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

neće iscrpiti.

Najpoznatiji takvi alternativni izvori energije su:

• solarna energija – koristi sunčevo zračenje za proizvodnju električne
energije pomoću fotonaponskih ploča i za grijanje vode pomoću
solarnih kolektora;
• eolska energija – koristi se energija vjetra za pokretanje
vjetroelektrana koje proizvode električnu energiju;
• energija geotermalnih izvora – koristi se toplina iz unutrašnjosti
zemlje za grijanje i/ili pokretanje parnih turbina;
• energija vodenih valova – koristi se kinetička energija valova za
proizvodnju električne energije;
• energija biomase – koristi se plin (metan) i tekuće gorivo koji se
dobiva razgradnjom organski otpadnih tvari;
• nuklearna fuzija – koristi se energijom dobivenom spajanjem atoma
vodika i helija
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
5. Potrošnja sirovina i gomilanje otpada
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

Sve veći utrošak energije ide ukorak s višom potrošnjom sirovina,

bilo u industriji ili u domaćinstvu. Potreba za sirovinama narasla je
u svijetu od 1950. g. za 500%.
U tome prednjače visokorazvijene zemlje čiji udio u svjetskoj
industrijskoj proizvodnji 74%.

Sve većom eksploatacijom sirovina, njezinom preradom i

proizvodnjom, kao i potrošnjom javljaju ogromne količine otpada
(kako komunalnog, tako i toksičnog) kojeg je sve teže zbrinuti.

Današnje poznavanje opasnosti koje nam prijete od vlastitog

otpada nalaže nam kontrolu cijelog ciklusa: od proizvodnje do
recikliranja i mjesta konačnog odlaganja ostataka.
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ Najefikasniji način upravljanja otpadom odvija se primjenom
„integriranog (cjelovitog) sistema upravljanja otpadom“.
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

Osnovni je cilj uvođenja koncepta strategijskog i sistemskog

upravljanja otpadom je upravo zaštita okoliša i zdravlja ljudi, a
provodi se sljedećim prioritetnim postupcima:
1. smanjenjem količine i štetnosti otpada na samom početku proizvodnje
- za to je odgovoran proizvođač;
2. materijalnim iskorištenjem otpada – recikliranje ili kod biološkog
otpada kompostiranje;
3. toplinskim ili energetskim iskorištavanjem otpada u spalionicama
smeća (s odgovarajućim filtrima za dimne plinove) koji se nije mogao
reciklirati - time se dobiva toplotna energija i rješava problem otpada;
4. sigurnim odlaganjem, odnosno deponiranjem prethodno obrađenog ili
neutraliziranog otpada [Glumpak, 2009.]
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“ 6. Opskrba hranom i pitkom vodom

Ono što već danas postoji su s etičkog stanovišta nedopustive

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

ekstremne razlike u opskrbi, raspodijeli i konzumiranju hrane i upotrebi

vode između bogatih industrijskih zemalja i siromašnih zemalja u
razvoju.

Očekuje se da će da će se potreba za hranom povisiti do 2050. g. za 110%

(prema UN Environment Programme, 1997)
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
Zbog sve veće potražnje hrane javljaju se sljedeće posljedice:

• potrebne su sve veće površine zemlje za uzgoj poljoprivrednih

VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

kultura i stoke, ali zbog urbanizacije, industrijalizacije i gradnje

puteva oduzima se kvalitetna ravničarska zemlja. Radi toga se
koristi zemlja brdskih površina ili se pribjegava krčenju šuma da
bi se dobila zemlja koja nema odgovarajući kvalitet i osobine za
plodonosan uzgoj;
• potrošnja gnojiva i pesticida neprekidno raste, a to ima za
posljedicu kontaminiranje zemlje, vode i zraka štetnim
kemikalijama;
• ono što je poražavajuće je da, kad pogledamo historiju poljoprivrede od
najranijih dana do danas, KADA JE PROIZVODNJA MESA U PITANJU,
vidimo da se odnos energije sadržane u hrani i energije potrebne za
proizvodnju te iste hrane neprekidno pogoršava. Na samom početku
poljoprivrede on je iznosio 50:1, a danas on iznosi 1:80. Razlog tome
je što se za proizvodnju mesnih proizvoda troši daleko više energije i
potrebne su veće površine tla;
 PREDMET: „Zaštita autohtonih vrsta životinja sa osnovama zooekologije“
• 70% raspoložive vode troši se u poljoprivredi pa je problem
vodoopskrbe jedan od najvažnijih okosnica trajno održivog
razvoja;
VETERINARSKI FAKULTET, UNIVERZIET U SARAJEVU

• ako se nastavi ribolov ovakvim intenzitetom, računa se da za 40

g. više neće biti ribe za izlov.

Zabrinjavajuća je i situacija opskrbe dovoljnim količinama pitke

vode. Kroz historiju su se stalno događali sukobi za izvore vode,
no uskoro bi opet moglo doći do toga.
Nažalost, za takvu prognozu postoji jedan jak argument, a to je da
voda određuje granicu broja ljudi koji mogu živjeti na svijetu.
Ne radi se o tome da se ukupna količina vode na planeti
smanjuje, ona ostaje uvijek ista, već se sve više zagađuje i
nejednako raspoređuje djelovanjem čovjeka i klimatskih
promjena.
Za rješavanje ovog izazova potrebne su:

- nove ideje,
- tehničke inovacije,
- uređaji za pretvaranje morske vode u
pitku (što iziskuje puno energije),
- smanjivanje umjetnih gnojiva i
pesticida,
- novi putevi i novi načini poljoprivredne
proizvodnje u skladu s ekološkim
načelima održivog razvoja,
- te proučavanjem i primjenom znanja iz
biomimikrije,
- nauka koja nam nudi rješenja za naše
brojne probleme, a koje je priroda već
odavno riješila.