You are on page 1of 116

f

<()Al-\~C\£ 'TotJ c

~-

EMIR HADZI-MUSIC;

EMIR HADZI-MUSI(;

\ -

ASEIZMICKE KONSTRUKCIJE U VISOKOGRADNJI

- proiektovanje i proracun-c-

Prvo izdan]c

"SVJETLOST"

OOUR Zavod za udzbenike i nastavna sredstva Sarajevo, 1985.

odgovornt urednlk :

MIODRAG HAMOVIC

PREDGOVOR

Recenzentl:

SVETOZAR BOGUNOVIC, dip!. Inf. gr ad., red. profesor Arhltektonskog fakulteta u sarajevo mr HALID HRNJIC, dip!. :.nt. grad., docent Arhltektonskog fakulteta u Sarajevu CGNJESLAV MALKIN, dlpl. Int grad., Zavod za studlje I projektovanje u Sarajevu

Le ktor :

EDINA NAMONI

Za s:ar:>pariju:

LAZAR ANDRASIC, grato into

Od kako je J 963. god. snazan pot res razorio Sko"plj"e i n,i~ onih koji su uslijedili lirom nase zemlje (i oko nje) primjetno je pooecano interesouahje naucnih i strucnih krugova na planu istraziuanja ouog [enoniena.

U nasim uslouimaieuiaoanje te problematike nameee.se ujerouatno u posebno oltroj formi s obzirom da su mjere preoencije, u ooom s1ucaju zaltite (aseizmicko projektovanje i gradenje ), II uskoj vezi sa kapacitetom nacionalne ekonomije,

S obzirom na cinjenicu da trenutno nemamo skoro uoplte kniiga - (udzbenika) nasil: autora uezanili za OVII tematihu, sigurno ce svaki pokusaj publicistihe u ovoj oblasti doprinijeti hoalitctnijem skolovanju mladih. kadrova i usaurlauanju zainteresouanih ilzzenjera-projektanaca.

Ovdje creba sa zaljenjem uhazati l1a Cinjenicu da se IW nasim arhitehtonskim i gradevinskim [ahultetima ova materija jedva izucaua kao zasebna disciplina (samostalni predlllec), vee je obicno inkorporirana (kao posebno poglavlje) unlllar predmeta dinamika konstruhcija, ukoliko se i ovaj predaje.

Obiglcdno je sazrela situacija da se, slijedeci inozemne primjere, aseizmicko projektooanje, odnosno zemljotresno iniicnjerstoo oeoaniii kao samostalna disciplina na naiim uniuereitctima. To je za sada slui a] santo na postdiplomskim studijima, a lie l/ redouno] nastaui.

Til se 1I prvi plan nainecc problem ualjanog izbora konstrnktiune koncepcijc i kcalitetnog gradenja,

Proracunske analiee co treba da poturde ili koriguju, jer proracuu sam po sebi nije i lie maze biti mjcra tot alne preuencije,

o tome sujedoce brojni primjeri objekaca sa ispravno odabranolll konstrukcijoni, koji su uz saujesno i struino gradenje odoljeli naletima mazlle stihije, a da im prethodno imunitet nije racunski kontrolisan.

To je prvenscveno bio razlog zbog cegaje znatan dio sadrzaja posuecen uprauo analizama hanstruluiunih. sistema u uisohogradnji tt uslouima aseizmiiihe gradnje.

Fzlobenc su i ahtuelne proracunshe metode pri cemu je preferirana hoaeistaticka, kao lIajjednosc(lvm}"a, sa snaznim uportstem u regulatioi i primjenjiva za sve urste objehata (izuzev onili van kategorije).

Cini mi zadouoljstuo ito i u ovoj priliei mogu izrasitieahoalnost receneentima na korisnim i dobronamjernim sugestijama, te Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, Unioerzitecu u Sarajeou i Institutu za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje u Sarajeuu, koji su materijalno pomogli ltampanje ovog teksta,

Nasfovria strana: :-.lIRA GOGIC

nustratcrn

~INA MUSIC

3RANISLAVA ZDRAVKOV1C ~ATASA ZALESKI

Tehni&i urednlk:

ME-ORAD BABIC

Korektor:

GORDANA BOROVCANIN

Izda ie :

"SVJETLOST" OOUR Zavod za LMl>enlke nastavna sredstva, Sarajevo

Za iz da vaca:

SA VO ZIROJEVIC:

Tira~: 1000 prlrnjeraka

Starnpa : SOUR "Grafis", RO "N.:INEF.VA, OOUR Stam;>arlja, sunouca

Autor

ovo :lJelo Stampano je uz finan;ljskt.: pornoc Univerziteta u Sarajevu

PROJEKTOVANJE I PRORACUNAVAKJE SEIZMTCKI OPTERECENIH OBJEKA T A VJSOKOGRADNJE

1. UVOD

Zastrasujuci broj zrtava sirorn sviieta, nastao kao posljedica prirodne stihije koju nazivarno zemljotres (trus, potres), bcz surnnje ie snazna opomeria koia potice na razrnisljanje i akrivira liudskc potencijale za odbranu,

Ovdie cemo navesti "pregled" brojeva zrtava sarno nekih katastrofalnih zerr.ljotresa: 60000 u Lisabonu - Portugal (1775. god.), 30e 000'..1 Indiji (1737. god.), 50000 u Kalabriji - Italija (1783. god.), 75000 u Mesini - Italija (1908. god.), 140000 u Kini (1920. god.), 143000 u [apanu (1923. god.), 66 000 - Peru (P70. god.), 23000 - Gvaternala (1976. god.), najkatastrofalniji potres nase ere u Tangshanu - Kina (1976. god.) sa oko 650000 zrravu, zarirn u Tranu (1978-79. go::,) sa 10000 zrtava itd.

Na zalost i nasa zernlia se nnlazi na torn tuznom popisu, er su na ovorn tlu reuisrrovani vcorna [aki, razurujuci potrcsi, (lei kojih ,\:mo navcsti sarno one iz minulc (bije dckudc: ,\L1brska, Suruicvo, Skopljc, ])('[1,11', Bania Luku, dio Slovcniic, Crnogor sko primorjc, Kopuunik.

Najtczc posljcdicc po hrnju zrruvu i rcskiru mutcri.alnim rrzaruniirna imali su zcrr.ljotrcsi u Skoplju 1963. (1971'» j 11,1 Crnogorskom ,,~jmor,i'j 1979. god. (9-l) .

• \1i CCIl10 sc tokorn nnre.lnih izlagunja dctaljnijc upoznati sa konvencionalnirn nacinima iskazivanja snagc i intcnziteta zemliotrcsa, ali CCDO t: ovo] prilici navcsti du se niegova snugu (u zaristu) prcdstavliu rnagnitudorn (Jl), sto ce nam sada 001')guciti da na bazi kornparacija izvedcmo i odredcnc zakljucke.

Tako ic prilikom cksplozijc "male" atomskc bornoe nac Hirosimorn (19-l5. god.) oslobodcna encrgiia iznosila 8 . 10~(' crgu (1 erg .= 0,1 ',uJ = 10-7 J), sto odgovara energiii zcrnljotresa M = 6,33. S druge strane, pri zemljotresu u Tangshanu jacina mu je iznosila M ~,- 7,8, a broi zrtnva ie bic, kaxo je vee navedeno, oko 650000,

Zakljucke na osnovu dircktnih porcdenja svakako ie tesko donositi, jer posljed.ce dejstva zernljotrcsa zavise ad velikog broja pararnetara, od kojih su u prvorn plar.u, pored niegove jacinc, poloza] zarista, gustina nasclienosti, kvalitet gradevina ire. Razarajuce dejstvo zcmljotresa dogada se u relativno kratkorn vremenskorn periodr , sto gotovo iskljucuje rnogucnost blagovrernene evakuacije sranovnistva i uklanjar.je materiialnih dobara.

U potrcsu nu Crnogorskorn primorju (1979. glld.) vrcrncna oscilovania tla prernu rcgistracijama instrurncnnta iznosila su : u Ulciniu '8 s, u Baru 20 S, au Perro>cu 17 s.

Opcenito se. smat:a da na )ugos!ovenskim scizrnicki aktivnim podrucjirna vriierne cpasnog oscilovanja tla moze da iznos.i oko 20 s.

Tr~ba istaci da su rt';gistro.vani katastrofalni potresi pri kojirna jc oscilovanje tla traialo veorua ~ratko: [ak_o Je npr. u razarajucem zcmliotrcsu 1967. god. (Khorasun u Iranu) to vruerne iznosilo sarno 4-5 s, a broj zrtava je bio 15000.

Pored velikog broja direktnih zrtava ove stihije, uz ko;i neminovno ide i nekoliko p~ta \'C~~ br~! povrijedenih ?soba, njene posljediee se ocituju u razaranjirna iii totalno:n urnstennma mater ijalnih dobara Zabiljezeni su slucajcvi kornpletne blokade privrednih kapaciteta, ukljucujuci : vitalnc kornunikacije za duzi period nakon potresa.

Oporavak pri:-rede i normalizaciia uslova poslovanja u slabijc razvijcnirn zemljarna koie _Je zad.eslla ka:a~trofa neriierko j.: izvan dornasaja nacionalnc ckonornije, tako da bi se tesko stabilizovale bez solidarne rnedunarodnc pomoci,

Svi pobrojani n~vodi s':l ~~ljani i ocigledni razlozi da se temeliitorn izucavanju fenomena potresa, IZ razlicitih aspekata, pristupa sa maksirnalnorn angazovanoscu.

Nerna ~umnje da se covjek susreo sa 10m opasnoscu jos u vriiemc svoga nastanka, ali na zal?st tek od druge polovice 2C-tog vijeka zabiljezenc su znacajnije naucne pcstavke 1 ponudena konkretnija tehn.cka rjescnja zasnovana na iskustvenirn ali i

na naucnirn saznanjima, '

Ovdje je za nas od posebnog interesa mlada tehnicku disciplina za koju se odornacio nazi:' .zemljotresno inzenjerstvo, lake su podrucja u koie ova disciplina zadire sadrzaJ.no ~eom~ bogata, u u~em s~slu njcna okosnica je projektovanje i izvodenje gradevinskih ohjekata u zemljotresnirn podrucjima, kao prcvcntivnirn mjerarna zastite.

Pr; tome rreba svakako imati u vidu di, 5C pomcnutu prcvenciju direktno oslanja na kornponenrc inzenjerske seizmologijc.

') OS>:(:)\'~1 POJ.\10VI IN2ENJERSKE SEIZJ\lOLOGIJE

2. L Poj arn zemljotresa i teorije 0 njeg ovo m nastajanju

U ovorn momentu dominiraju dvije teorije 0 nastanku zemljotresu, kao i mehanizrnima njegovog djelovanja. Starija reoriia ovu poiavu tumuci kao posljcdicu pueanja tzv. seizmickih savova kojorn prilikorn dolazi do oslcbadania ogrcrnnih kolicina akurnuliranc potenciialne energije u zemliinoi unutrasnjosti,

Poznato ie da Zemlja ima priblizno oblik kugle poluprecnika cca 6380 krn, te da je sastavljena od vise slojeva razlicitih d-:bljina, od kojih je za ova razrnatranja najinteresantniji povrsinski sloi.

To je tzv, Zernljina kora iii sial (silicijurn i aluminiiurn) dubok najvise 60 do 70 krn, Istrazivanjima jc utvrdeno da je taj 510; sastavlicn od blokovu mcdu koiirna postojc. naprsline u kojima je materijal znatno r.-.cksi od onega koji suciniavu olokove.

Relativnim pornjeranjima blokova nastaju pukotine na rnjcstima njihovih sastavaka. Ta rr.iesta se nazivaju seizrnicki sa\'ovi i srnarreju sc f'()tcneij~d nim izvoristern potrcsa.

U~r?ei k~ji i.zazh'aju ta I;omjeranja mogu biti razlicite prirode, ali se naicesce porrunje velika 1 nagla prornjena temperature u Zemljinoj utrobi. Pri tim pornieraniima nastaje smieanje po savovima spojenih blokova, gubitak ranije ravnoteze i velike

promjene u unutrasnjosri, .

Posljediea. takvog s:anj~)e oslobadanje akumulirane potencijalne energije i njenog transforrnisanja u kineticku (dakle, energiju kretanja), sto izaziva vibriranje masa u svirn pravcirna (sl, 2.1).

Slika 2.1.

Pod takvim okolnostima nastaje podrhtavanje Zemljine kore, sto se manifestuie u vidu potresa na njenoj povrsini, Pri to] poiavi tad a povrsinski sloievi titraju razlicitim

brzinama i ubrzaniima u svirn pravcirna. .

Novija teorija nastanka zemljotresa zasniva se na tzv. tektonici ploca, koja polazi od postavke da se Zemljina kora sastoji od veceg broia ploca, dijelova Iitosfere, Te ploce sukcesivno klize po povrsini time se formiralu konvergentne, odnosno divergentne zone, tj. zone njihovog priblizavanla i zone odvajanja.

U zonarna priblizavanja moze doci do kontakta ploca, koji se, opet, mogu ostvarivati direktno u priblizno istim nivoima iii u vidu "najahivanja". U svakorn sluca]u, posljedica tih dodira je podrhtavanje ploca, ti. potres.

Krctanje ploca se rnoze pratiti i registrovati, pa [e, na prirnjer, utvrdeno da se tzv, pacificka ploca (zapadna obala SAD) krece duz rasjeda San Andreas (Kalifornija) priblizno 6 em godisnje (ovo podrucjc se srnatra seizmicki vrlo aktivnirn). Pored izlozcnih tcorija, postojc i ncke druge, pa se take, prema jedno], nastajanje zcmljorrcsa turnaci vulkanskorn aktivnoscu, dok ic, prcma drugirn, to posliedica obrusavania karstnih stijena na relativno malim dubinama.

Ova posljednja postavka se ccsto dovodi u vczu i sa prornjenama rezirna nadzemnih i podzcrnnih voda.

2.2. Determinizacija karakteristika zemljotresa

Zcrnljotres treba ocito shvatiti kao prirodni fenomen. M.edutim, i takva pojava ima svoja karakteristicna obiljezja i efekte prema kojima se oni razlikuiu.

To je razlog da se ovdje upoznamo sa bitnirn parametrirna koji karakterisu svaki zemljotres, U tom pogledu najvazniji su:

Hipoeentar iii ognjiste, prostor lociran u Zemljino] kori, najcesoe na dubinarna izmedu 5 i 60 km (plitka ognjista) iii, rjede, na dubinama od 300 do 600 km (duboka ognjista) od povrsine kore,

Ovdje cerno napomenuti da su hipocentri razornih potresa u Jugoslaviji utvrdeni na dubinama do 30 km.

7

Sl1rfS

__ ~ I -l- t_~ 1 ~ -tc:'_ ",,""0""' • ,,0 _

\ I /Y· ZEMLJINE POVRSINE

I /

/ /

/:/

.V

LJ takvom prikazu zamisljamo kako duz tih pravaca dielu]u sile koie pod razliciitrn uglovima izbijaju na povrsinu. Zavisno od tih uglova , pri rastavljanju sila jednakih intenziteta na vcrtikalnc i horizontalne kornponente u odgovaraiucirn rackarna ria povrsini mozemo doci do nekih zakljucaka, Pri tome treba znati da u ovako pojednostavljenom pristupu zanemarujerno neke vazne zaktore, kao npr. osobine rnediia kr oz koji se \'r5i rasprostiranie itd., pa stoga, a irnaiuci u vidu i pretpostavku 0 silam.i jednakih intenzitera, zakliucke treba prihvatiti sana uslovno,

Take, prema sl. 2.2, uocavarno da u zoni neposredao oko epicentra dorninira vertikalna komponenta, dok u udaljenijim podruciirna od epicentra preovladava horizontalna.

Sve pojave 0 Kojima je bilo rijeci registruju se pomocu instrumenata instaliranir. u seizrnoloskim zavodima (stanicama) iIi direktno na objektima, Osnovni zadatak tih instrurnenata je registracija bitnih karakteristika zernljotresa, a ponajvise veliCine pornieran]a, brzine i ubrzanja tla, i to u tri ortogonalna pravca: jedan po vertikali i dva po horizonrali (istok - z apad i siever - jug).

Bez ulazenia u sistem konstrukciie i nacin rada, pornenucemo ovdje dva osnovna instrurncnta i njihovc namjene:

scizmogruf, odnosno scizmoskop jc instrument koji u vriicrne djelovanja zemliotresa utvr dujc velicinc pornjeranja tla u vidu grafikona koii se zove seizmograrn:

akcelerograf u vrijerne trajanja potresa registruie ubrzanja tla, a raj graficki prikaz se naziva akcelerogram,

Tako je npr. pri potresu u Crnoj Gori (15. IV 1<;79. god.) rcgisrrovano maksirnalno ubrzanie tla u Ulcinj u od 0,26 Ii', a period oscilova nia tla 1,1 do 1,4 s (g je f!ravit.lc1ono ubrzanjc).

Kuko jc vee istaknuto, dobiveni podaci nakon detaljnc obrade ornogucuju donoscnic zakljucaka 0 karakteru minulog zemljotresa u tretiranorn podruciu, sto, uz dodatne inforruaciie (oskulacije terena, ostecenja objckata itd.), sluzi za sveukupnu analizu pojave.

Da bi sc zcrnljotrcsi rnogli uporcdivati i donositi ocjcnc 0 njihovoj snazi j etekrirna djelovnnja, uvcdcnc su rnierne skalc poznate pod nazivorn seizrnickc skalc. Kako ccmo LI n~IS[:ld;LI vidicti, radi sc II vise razlicit ih skulu, no, to trcbu poscbno pouvuci, ustanovljuiu sc dva osnovna kriterija za njihovo forrnirunie. To su: iacina (snaga) i intenzirer zernliotresa.

Kada se gO\'ori 0 [acini zcrnliotrcsa, pr imicnjuje se dcvetostcpcna (1- 9) Rihtcrova skala (c. F. Richter -- USA, 1935. god.), Njczi.iu micra ic ocienu iacinc pot rcsu kao kolicinc oslobodcnc cneruiic u sarnorn hipocentru.

Ta mjera naziva se magnituda (M), a sa oslobodenom kolicinorn energije (E) povczana je relaciiorn :

Epicentar je projekcija hipocentra na Zemljinu povrsinu, Ova dva pojrna treba uslovno shvatiti kao fiksne tacke, jer se prakticki ti dogadaji odvijaju po nekirn povrsinama, pa se cesto upotrebljava termin epicentralno podrucje.

Seizrnicki talasi predstavliaju [ednu od najvaznijih odlika svakog zcrnljotresa. Ishodiste irn je u hipocentru i rasprostiru se u svim pravcima,

Generalna podjela seizmickih talasa se svodi na: - talase koji se prostiru kroz Zemljinu rnasu i

- talase koji se prostiru po Zemljinoj povrsini,

Talasi ko]i se prostiru kroz Zemljinu masu po svorn karakteru mogu biti ra zliciti, pa se svrstavaiu u dviie podgrupe:

- longitudinalni (uzduzni) ill P talasi i

- transverzalni (poprecni) iii S talasi,

P talasi se prostiru velikorn brzinom (24000 krnjh) i prvi dospijevaiu na p ovrsinu .. Pri prolasku kroz masu naizrnjenicno izazivaju pritisak i zatezanje mcdija. S talasi imaju manju brzinu prostiranja od P talasa i ona iznosi oko 14000 krnjh. Bitno obiljeije im je da ne mijenjaju zaprerninu medija kroz ko]i se prenose.

Pored navedenog, sustinska razlika izmedu ove dviic vrste talasa se oc ituic u tome sto je kod P talasa pravac oscilovanja cestica identican sa pravccrn njih ovog prostiranja, dok su kod S talasa pravci oscilovanja i prostiranja medusob no okomiti. Talasi koji se rasprostiru po povrsini (Releievi talasi), nastaju interfer encijom P i S talasa i karakterisu se znatno maniirn brzinarna, zavisno od osobi na sredinc. Tako su npr. te brzine pri prolazu kroz:

stiiene 2,3 - 5,6 krnjs, - sljunak 1,3 - 1,7 krnis,

- humus i pijesak 0,2 - 0,5 krn/s.

Ovdje cerno pomenuti jos jcdan fen omen poznat pod nazivom Tsunami (Cunami). To je seizrnickl talas koji se prostire kroz vodcne mase, a izazvan je pokretirna dna okeana i mora. Karakterisc se velikim brzinama sa dugirn pericdima oscilovania. Priblizavanjern preprekama (kopnu) brzine im naglo opada]u, a visine rastu ; time izazivaju razorna djclovanja u pr iobalnim podruciirna.

Prodiranie seizrnickih talasa iz hipoccntra ka povr+ini moze sc idcalizirano prikazati snopom pravaca koje nazivamo seizrnicki zraci (sl. 2.2).

log E =, 11,8 -;- 1,5 M.

Stika 2.2.

Inacc, Rihterova skala pociva na prerpostavci da ic .acina zcmljotresa proporcionalna rnaksirnalnoj amplitudi oscilovanja tla, tc da se amplitude srnanjuju sa udalienoscu od epiccntra, Ovdie cerno iznijeti navode (Housner) koji ukazuju na \"[iicmc trujanja jakih udaru u blizini epicenrra u zavisnosti od magnitude. (Pod iakim udarorn najcesce se srnatra onaj pri kojem su ubrzania veca od 0,10 g, a blizina 20-30 km oko epiccntra.)

8

9

U sferi seizrnickih analiza od vitalnog znacaia je ccjena mogucih ostccenia na objektima pri djelovanju potresa, U tom pogledu magnituda ne nudi dovoljno pokazatelja, te je stoga mjerodavniji intenzitet zemljotresa.

Tabcla I.

Prerna tom kriteriju, forrnirane su skale seizmickih stepeni ko]e indirektnim putern ukazuju na intenzitet vibraciia tla. Niiaova postavka, bez obzira 0 koio] je skali riiec, zasniva se na opisu zemljotresnih efekata (ceistava) na povrsini tla, objekata na njemu podignutih, ponasanja ljudi i zlvotin]a, re predrneta u zatvorenorn i otvorenom prostoru,

Ocigledno se radi 0 subjektivizaciji problema, jer se postupak bazira na kornparativnim elementima, bez neophodnog prisusrva egzaktnih fizickih faktora. Izvjesno ie da je to osnovni nedostatak svih skala seizrnickih intenziteta. Medutim, za sada se ovc naivise koriste u postupcima se.zrnicke preventive. R:.clog tome treba potraziti u Cinjenici da se one oslanjaju nr, viekovno iskustvo, sto je bez surnnje fakat duzan postovania.

Seizrnickih skala ima vise i vccmorn su U-ro stepcnc (izuzetak su [apanska skala sa -; i sovjctska GOST-52 sa 9 icdinica). C primjeni su 0 \'C 12-to stcpcne skalc:

MCS (Merealli-Cancani-Sieber; iz 1917. god.),

_ MM ()\lodifided !vl.erealli iz 1931. gcd., prirnjenjujc se u USA), _ MSK ()\1cdvedc\'-Spohner-Kar:lik iz 1964, god.) ..

1) [ugoslaviji jc u prirnjcni MCS skala, ali se cine pokus aji da. se prede na ~JSK skalu; koja ima sve vise pristalica zbog njezinc voce ol;uhv.atnOs~l:. U nastavku ccrno izloziti opisni postupak ustrojstva MC S skale u skracenoj verzui:

nc osjcca se,

skoro se ne osjcca,

osjeca se na visim erazama,

u objektirna se osieca, a napoliu vrlo malo,

osjetan za sve, pojavljuiu se pukotine u malteru, drvece i bandere sc klatc,

znatno osjetan, porniera se namiestaj, osrece nia na objektima su rnanja,

osieca se i u vozilirna, nestrucno projektovani i izvedeni objekti trpe ostecenia,

ispravno proiektovani objekti izdrzavaju uz manja ostec~nj?, ?ok. nestrucno projektovani i izvedeni obiekti trpe znatna ostecenja I rusenia, iz tla izbija pijesak i mulj,

nastaiu velika ostecenja cuk i na dobro proje~to~~n!m i .dobro i~vedenim obiektirna (ukoliko nisu speciialno aselzmlckl proiektovani za

1 S
2 S
3 S
4 S
5 S
6 S
7 S
8 S
9 S -
10 razorne udare), skeletni sisterni irnaju velika pomjerania, dok se na panelnirn forrniraju uocljive naprsline, smicanie objekta na nivou temelja je uocliivo, podzernne krute instalacije pucaiu ,

10 S veci dio objekata se rusi, pukotine u tlu su vel ike, zeljeznicke sine se vitopere, obrusava se rnaterijal sa padina, rijeke i jezera se izliievaju,

11 S veoma mali broj objekata odolijeva urusavan]u, popustaju mostovi, nastaju vel ike pukotine u tlu sa miestirnicnirn propadanjern,

12 S nastupa totalno rusen]e uz primietno talasanje tla, perspektiva je

deformisana, a pojedini predrneti biva]u odbaceni uvis.

Iako su ocito magnituda i intenzitet dva razlicito koncipirana pokazatelja, opravdana se postavlja pitanje njihove medusobne povezanosti, To isto vazi i za uspostavIjanje korelacija izrnedu r'aznih skala, sto, u krajnjern, ornogucuje Iakse snalazenje pri koristenju podataka, a i stvara mogucnost poredenja.

Za nas je od interesa u prvorn redu preracunavanje sa skale MSK na MCS s obzirom da prva ima sve vecu primjenu u svijetu, a druga je jos oficlielno u upotrebi u naso] zernlji. Odrnah cerno reel da to preracunavanje i nije potrebno s obzirom da obje skalc imaiu jednak broj stepeni (12); samo je razlika u tome sto je skala MSK-64 mnogo detaljnija (sadrai podatke 0 pornacima, brzinama i ubrzanjirna za svaki stepen [ntcnziteta).

Sto se rice uspostavliania veze izrnedu magnitude i intenziteta, generalno se rnoze navesti da nije moguce ponuditi univerzalni matematski model s obzirorn na pomenutc kon ccpciiske razlike.

Ipak, u tom pogiedu irna dosta pokusaja od raznih aurora, no mi cerno ovdje prikazuri forrnulu (Sebalin 1970. god.) koja ie predlozena za Balkansko poluostrvo, pa stoga ima za nas posebnu vriic inost :

-_ ------=--~----.

\

'I

I

I

Magnituda (M)

Traianie u sekundama

._-----" --------~- ..

5 6 7 8

1 8 20 35

(2.2)

fo = 1,8 M - 3,5 log' Iz .-- 1,2, ~Jic jc:

lo - stcpen intenziteta (MSK) zemliotresa u epicentru,

it dubina cgniista u km.

C nastavku cerno predsraviti icdnu dosta grubu aproksimaciiu vcze izrncdu magnitudu i intcnzitcta, koia ipak rnozc korisno posluziti pri kornpariraniu tih velicina, a zavisno od izvora iz kojeg inforrnaciia potice,

Tabcla 2.

.\\agnituda (M)

5,0

6,5

7,5

8,0

6,0

7,0

Intenzitet ([-MSK)

7-8

8-9

9-10

II

10-II

6-7

Ukoliko su poznate rnagnitu da (M), dubina hipocentra (h), tada se na nekom rastojanju d od epicentra intenzitet potresa prerna skali MSK-64 rnoze izracunati prema:

I ,= 1,5 M - 3,5 log .. /d2 =--,z2.

C prednj u relaciju treba hid uvrsravati u krn.

(2.3)

11

Obrada tzv. seizmickih lokaliteta predstavlja jedan od najvazniiih zadataka inzcnjerske seizmologi]e, Rezultat te obrade je, u krajnjcrn, izrada seizrnoloskih karata koie su terneljna podloga za projektovanje aseizmickih gradevina.

Prilikorn analize odredenih pojava, u tehnickoj praksi i sire, prisutna su sustinski dva razlicita pristupa,

Prvi je deterrninisticki mnogo rasprostranjeniji i pretpostavlja riesenia na osnovama priprernljenih gotovih pararnetara. Konkrerno, u zernljotresnorn i nzinierstvu to bi znacilo da se, na prirnjer, seizmicka opterecenja odrcduju, pored ostalog, i na bazi parametara dobivenih na osnovu zemljotresa koji su sc dogcdili, a ne onih koji ce sc

vierovatno dogoditi. i

Drugi, probabilisticki (lat., probabilis - moguc, koji ima izgledajje rnnogo savrerneniji i ima svoje puno opravdanje bas u podrucju inzenjerske seizrnologije. On se osniva na vjerovatnoci nastajanja nekog dogadaja, pa kada ie rijec 0 prognozama u sferi pojave zemljotresa na odredenim (razmatranim) lokalitetima, logicno se narncce u prvi plan. Kako cerno u nastavku vidieti, u postupcirna seizmicke rejonizaeije primjenjuju se kornbinovano oba pristupa.

Seizrnicka rejonizacija, u pravilu, treba da na bazi naucnih analiza ponudi ocjcnu seizrnicnosti podrucja. Ta prezenraciia se vrsi putern seizmickih karata.

Prerna tome, pod tim nazivom treba podrazurnijevati postupak parcelacije odredene seizrnicki aktivne zone. Markiraniern pojedinih zona dobivaju se cgranicena sutpo drucja koja se medusobno razlikuiu po naznakama intenziteta moguce seizmicnosti, Na taj nacin, najkrace receno, dobivamo seizrnolosku kartu trctiranog prostora. .

Treba naporncn uti da se u kartarna seizrnicke rcionizacije uobicaieno naznacuju intenzitcti seizrnickih stepeni, ali se pojedina subpodrucia mogu difercncirati i putem drugih pararnetara, kao sto su npr. rnaksimalna ubrzanja i brzinc tlu iii dircktno scizrnicki kocfieijcnti (koji sluze za izracunavanje seizmickih optcrcccnju).

Inace, granice izrnedu pojedinih parcel a oznacavaju se linijama kojc nazivamo izoseiste. Velicina tih parcela zavisi od dosta uticajnih faktora gdje ic u prvorn plunu bro] podataka 0 zernliotresima koii su se dogodili. U scizrnoloskoj karri jugosluvijc iz 1950. godine prosiecne povrsine parcela iznose cko 2500 krn".

Zavisno od velicirie ukupnog prostora za koii se radi rejonizacija, razlikuju sc post upci rnakro j mikrorcjonizacije. U prvorn slucuju rud i se () iii rem podrucju, dllk sc postupak seizmicke mikrorejonizacije odnosi na uza pcdruc]a, tj. manic povrsine. Zbog toga ova; drugi mora ponuditi preciznije podatkc, pogotovo kada jc njegovo finale izrada seizrnoloskih karata rnanjih regija iii cak gradova.

Te kane su cesto temeljni dokument na osnovu kojcg se donose odlukc () grudnii i izradi projektne dokumentacije, pa je niihovo postoianje neophodno.

[asno je da se time apostrofira ekonomski aspekt gradnje na seizmicki aktivnirn prostorima.

Poznato je da gradnja u tim uslovirna iziskuje povecane troskove zbog obezbjcdenja objekata, sto rnoze biti od vitalnog znacaja za nacionalnu ekonomiju cijele zemlje. Prema nekim izv.orima (16), proeenti poskupljenja gradevinskih radova aseizmickc gradnje iznosc:

5'1:, za 7. stepen MSK skale,

8'1,~ za 8. stepen MSK skale,

11 % za 9. stcpen MSK skale,

Ove podatke treba primiti svakako uslovno, jer se ne precizira niz relevantnih pokazatelia, kao npr. konstruktivna koncepeija, ma.eriiali, tehnologija gradnje, terneljen]e i sl. j rnedutim, u svakorn slucaju mogu korisno posluziti za okvirnu orijentaciju. Izradi seizmoloskih karata treba pristupiti sa najvecorn odgovornoscu s obzirom da pogresno prognoziranje rnoze imati nesagledive posliedice.

Iz narednog uporednog pregleda prognoziranih i zernljotresa koji su se dogodili na sarno pet podrucia vidi se da su intenziteti potresa koji su se dogodili u pravilu bili veci od prognozir,anih.

2.3. Seizm icka rejonizacija

Tabela 3.

Skoplje

, Bania Luka Bukurcst

I Furlanija

I (Gemona) Crnogorsko primorie

--- .. ------,.-- .. -··--·-----I~·ntenz~~ ZemljO--

Datum Incenz.tet prerna karti I tresa kcji so

I dogodio

26. VII--I-;~~--' i' 6 i ') (Me'S) --- - 'j8l9-CMCS) ..

26. X 1969. ! 7 (MCS) I 8 (MCS)

4. III 1977. , 7 (AfEK) 18-9 (MSK)

6. V 1976. I II kales 9-10 (MM)

(mala sc.zmicnost) I

i 6 i 9 ".WCS - 1950) ! 8-9 (MCS)

• djelo:ni.;r.o

: 8 (MCS - 1978)

15. IV 1979.

Lokalitet

U nastavku cerno se detaljnije upoznati sa najvaznijim radnjama koje se u prethodnorn postupku moraju obaviti kako bi se prisrupilo izradi seizm oloskih karata.

Nairne, seizmicko rejonizirnnje ic rnogucc provost: nakon dugotrajnih analiza i prornatranja. U tu svrhu potrebno jc pribaviti veliki broj podataka raznog karaktera. Ovi se prikupljaju, zavisno od postavljcnih zadaraka, na razlicire nacine, Najcesce pomocu odgovaraiucih instrurnenata, zatirr, kcristeniern statisticke evidcncije, makroopscrvacijarna terena i slicno.

Svi ti podaci mogu se svrstati u dvije osnovne grupe: - inzcniersko-scizmomccriiski i

- gcoloski,

Inzeniersko-scizrnometriiski podaci su takvog karaktera da su direktno vezani za zbivanja na povrsini zemljinekore ; pri tome se prvenstveno rnisli na registrovanje pojava zernljotresa na pcvrsini, kao i svih pr atec.h manifestacija. Tu je najbitnija oejena intcnzitcta potrcsa prerna uporednim skalamu zasnovanim na idcntifikacijarna nastalih razaranja, ostccenja i sl.

Geoloski podaci sacinjavaju sklop velikog broja faktcra, uglavnom vezanih za oblast seizmo-tektonike, na osnovu kojih se rade seizmo-tektonske karte koje treba da prikazuju vezu izmedu tektonike i seizmike.

To je veorna komplikovan zadatak s obzirorn da je potrebno ustanoviti vezu izme du seizrnickih savova, odnosno rcgistrovanih. iIi lateurn:h ognjista sa geom)rfoloskim stanjem na povrsini.

12

13

Prilikom izrade mikrorcjonizacijc pnrcbno ie posebno obratiti paznju na sve rclevantnc pokazarelic, od kojih cerno navesti neke :

utvrdivanie nivoa pcdzemn.h ·"Od3. Uoceno ie, nairne, da visok nivo podzernnih voda utice na povecanje seizmicnosti iz dva razloga: nastanka pojave slicne hidraulicnom udaru i rnoguce pojave likvefakcije (liquefacere, lat. - rastapati).

lake su obie pojave 'leoma neugodne, ovdje cerno nasu paznju zadrzat] na pojavi Iikvefakcije. ana se [avlja u pjeskovitirn rerenima zasicenirn vodom. Pri oscilovanju cvrste cestice pijeska gube medusobni kontakt, pa ta sredina poprima osobine teenosti, sto se manifestu]e u gubitku nosivosti, naglom i znatnom slijeganju terena , Vrlo karakteristican slucaj ucinka OVe pojave dogodio se prilikorn potresa na Crnogorskom primorju 1979. godine kada su potonuli neki objekti (brodogradiliste Bijela, hotel "Fjord" i jos neki) 'u priobalnoj zoni.

Uopste govoreci, pri likvefakciji moguce su deforrnaciie terena u vertikalnorn i horizontal nom pravcu. U tom procesu najaktivniji je fini pijesak sa iednozrnorn srrukturorn, koii natopljen vodcrn prvi izbija na povrsinu terena. M.anifestacije ove poiave lako su prepoznatljive : izbijanie vode i pijeska na povrsinu kroz pukotine, ispupcenja i ulegnuca tla, rupe na povrsini itd.

Vazno je napornenuti da za ocjem; materiiala podloznih likvefakciii sluzi prisustvo pijeska sa precnikom zrna do 0,3 mrn ; naravno, uz prisustvo podzemne vode. Navescemo ovdje i mjere prevenciie za oslanjanje objekata na takvu podlogu uz napomenu da se njima pribiegava t, slucajevima kada sc gradnja ne rnoze dislocirati. To su: prornjena strukture materijzla 1.: visezrnastu i nabijanje tla s ciljern smanjenja poroznosti.

Visok nivo podzernnc 'lode, prerna nekim autorirna, uzima se u obzir u vidu prirasta]a seizrnickog inrenziteta trer.rur;e .nisrolokaci]c (do dubine od 10 m).

Navcdimo sada i osralc bitnc pckazatclie koie mora sadrzavati elaborat 0 scizmickoj rnikrorejonizaciii :

markiraiu se tereni skloni kliz mju k ao ncpovolini za gradnju s ohzirorn 11,1 mogucnost aktiviranja klizist r pri potrcsu ;

izrazito nepovoljnim srnatraj u se i k.mtaktne zone padina (sa nnslagama matcrijala) i dolina, jer postoii rnogucnost odbijanja seizrnickih talasa od stjenovite podloge ispod naslaga, pa se 0\<1 m esta rnoraju naznaciti,

Za projektovanjc je veorna vazno da se t; tim e1aboratima razluce lokaliteti sa tvrdorn (stienovitom) i mekorn podlogorn s obzirorn da te okolnosti bitno uticu na kcnstruktivnu, a time i arhitektonsku kcnccpciii objekatu.

Kako bi se izbjegla pojava opasae rezcnance (poklapanje perioda oscilovunja konstrukciie i tla), treba znati da SlJ ncb tla povoljna za oslanjanje konstrukciia sa krutorn konstruktivnorn semom i, cbrr.uto, meki, fleksibilni sisterni (skeleti) povoljno reaguju na stjenovitirn podlogama, a lose na mekim (period oscilovanja mekog tla blizak je periodu vlastitih oscilaciia · .. itkih sistema, krcce sc oko 1- 2 sckunde), Prezentiracemo ovdjc i kartu rnaksimalnih ocekivanih zemliotresa prema skali MSK-64, koju je pripremila grrpa eksperata UNESCO-a (sl. 2.3).

(U srvari uradena je takva karta za Ba.kansko poluosrrvo, ali mi ovdje izdvajarno separat za Jugosla\"iiu.)

14

Navescerno i podatak da su neki od potresa koji su se dogodili nakon objavljivanja ove kane demanrovali njene prognoze. Pri tome se misli prvenstveno na zemljotrese u podruciima oko granica sa Rumunijom i Italijorn. U oba slucaia intenziteti potresa koji su se dogodili bili su veci od naznacenih u karti,

Sliha 2.3.

2.4. Seizrn icki rizik

U zcmliotresnorn inzenjerstvu cgzistira utvrdeno nacelo da se ne projektuju i ne grade objekti koji bi bili apsolutno irnunipri trusnirn opterecenjima. Graditi takve objekte bilo bi ekonornski ncprihvatljivo, pa, prema tome, mora se racunati sa izvjesnim stepenom njihove povredljivosti.

Sada se odrnah narnece i pitanje prihvatljivog nivoa rnogucih ostecenja, odnosno sa kolikim rizikom se upustarno u gradnju. Odgovor na to pitanje je upravo u dornenu istrazivania seizmickog rizika, jedne od najsavrernenijih disciplina zemljotresnog inzcnjerstva,

Na osnovu navedenog, seiz micki rizik se moze definisati kao vierovatnoca pojave posljedica nekog zemljotresa koji ce se dogoditi.

U najsirem srnislu re posljedice ukljucuju ljudske zrtve, rusenja i ostecenia objekata, direktne i indirekrne stete u privredi itd.

Kada je rijec sarno 0 objekti rna, trcba znati da su mogucnosti njihove povredljivosti razlicite, sto zavisi u prvorn redu od intenziteta buduceg potresa, a POt om i od njihove konstruktivne koncepcijc.

Prema tome, sada se pojavljuje kao kljucni element intenzitet tog buduceg potresa (nivo pobude). S obzirom da je zemljotres slucajna pojava, onda se u vezi sa iznesenim mozc govoriti i 0 seizrnickom hazardu (hazard = slucaj),

15

Ocigledno su pojmovi seizrnickog rizika i hazard a bliski, ali se ne mogu poistovetiti, jer se seizmicki hazard moze definisati kao vjerovatnoca nastanka potresa u tretiranom podruciu i u odredenom vremenskorn periodu (na osnovu tzv, povratnog perioda).

Nerna surnnje da ie do takvih podataka veoma tesko doci i u ovorn slucaju razrjesenje problema jedino je rnoguce probabilistickim putcrn. Zbog toga se cijeli postupak zasniva na teoriji vjerovatnoce i maternatske statistike.

U konkretnim slucajevima potrebno ie, dakle, izracunati vjerovatnocu pojave zernliotresa na razmatranom lokalitetu, takvog intenziteta da ta] nece prernasiti unaprijed zadanu velicinu. Pri tome se ne .rnora uvijek ovo odnositi na intenzitet, vee se moze odredivati i vierovatnoca nekih drugih velicina, kao npr. pornjeranja i ubrzanja tla

iii objekta itd. !

Zbog toga se rade i karte seizmickog rizika na Kojima se tacke sa jednakim iznosima rizlka medusobno spajaju. To mogu biti npr. maksirnalna ubrzanja (koja se naznacuiu u % od g), koja nece biti primierice prekoracena u toku 20 godina sa 70% vjerovatnoce,

Za izradu karata seizrnickog rizika, pored niza znacajnih parametara, veorna vaznu, gotoVO kljucnu ulogu ima ustanovljenje povratnog perioda zernljotresa za razmatrano podruc]e (ucestalost zernljotresa), Za ocjenu vierovatnoce ucestalosti kao najpogodnija usvaja se Poasonova distribuciia, dok se vjerovatnoca pojave rnaksimalnih zemljotresa obicno izracunava prema Gurnbelovom rasporedu (tip 1). (Ta] tip rasporeda koristen je pri izradi karata seizrnickog rizika Zagreba, Turske i Svaicarske.)

Navedirno na kraju da se kane seizmickog rizika koriste pri projektovanju tako da se iz njih usvaia proiektna seizrnicnost lokaliteta u zavisnosti od narnjene objckta, predvidene trajnosti (amortizacionog perioda), dinamickih osobina konstrukcije i sl,

Prilikom izbora makrolokacije novih naselja neophodno je voditi racuna 0 sczirnicIdm pokazateljima s obzirorn da je gradnja u seizmicki aktivnim zonama skuplja. Kada smo govorili 0 problemima seizmicke rejonizacije, dotakli smo se ekonomskih

efekara ovc cinienice i citirali proccnte poskupljenj 1 gr adevinskih radova zavisnc od seizmicnosti zone grudcnja. 0 tom treba voditi racuna pri racionalnorn izboru mikrolokacija, odnosno prosircniu gradova novirr: naseljirna.

Iskustva pokazuju, mcdutim, da su i nakon katastrofalnih zernliotresa u Kojima su poruscna cituva nusclia na istiru lokalitctima podignuta ili rekonstruisana nova, Razlog ovorne je naiccsce sacuvana infrastruktura i komunikacijc Cije bi napustanie ili izrnjestanje bilo tesko ekonomski opravdati.

Prilikom biranja lokaliteta potrebno ie voditi racuna J karakteru terena uvazavajuci pri tom geoloske, gcornorfoloske i hidrogeoloske osobine.

Sa seizrnoloskog gledista srnatraju se nepovolinirr; svi nestabilni tereni, posebno na padinama, kao i kontakti brda i padina. Visoki nivci podzemne vode znatno uticu na poskupljenje troskova gradnie, narocito konstrukcije temelja,

Visoki i vitki objekti skeletnih konstrukcija nepovoljno reaguju na seizmicka opterecenja ako se oslaniaju na meko tlo za razliku od tzv. krutih konstrukcija. Svi navedeni clementi bi trcbali biti obuhvaceni claborarorn 0 seizmickoj reionizaciii, U poglcdu rasporcdu objckatu prcporucljivo jc oprcdjclicnie koje ornogucava sto vise slobodnog meduprostora, nurocito po pravcirr.a glavnih osa obiekta, cirne se ornogucava efikasnije rasciscavanjc i kornuniciranje.

Izbor lokacija objekata koji su od vitalne vaznosti, poseono u postzernljotresnom periodu (bolnice, ambulance, vodovodne i vatrogasne postaie itd.) mora podlijegati najstrozijirn kriteriiurnima, kako u pogledu izbora najpovcljniie seizrnicke zone tako i zagarantovanc dostupnosti,

Vcorna znacaian faktor jc gustina nascljcnosti, J zavisi o.i niza parumetara, medu Kojima su prcvalentni ekonornski pokazatclji. J as no ie da u seizrnicki aktivnirn podruciirna, ako je izbor za grudniu vee puo na niih, treba :diti za sto rnanjorn gustinom naseljenosti.

J edan, ccsto upotrebljavani, pokazatclj gustine ie odnos zbira svih etaznih povrsina i ukupnc povrsinc gradcvinskog zcmljista. Sa scizrn.ckog aspekta, on prejudicira niv, sc.:izrnickog rizika kuo posljcdicu izboru sprutnosti obiekata i niihove konstrukciic.

Drugi pokazarelj se odnosi ria broj stanovnika na usvojenu icdinicu povrsine (obicno hcktur). On odrcdujc stcpcn rizika po ljudskc zivote jer u cuzu]c na broj stunovnika koic trcba eventual no evakuisati, propusnu moe saobracajnica i sl.

Prerna nckim istrazivanjima, vcca gustine od 200 stancvnika na hektar u stambenirn nascliima rnoze se smatrati granicnom velicinorn, ier prekoraccnjem ovog iznosa naglo sc povccava mogucnost pojavc vcccg broja nastradalih, a i opcracijc nuznih intervencija su uveliko otezane.

Prilikom odredivan]a gustine naseljenosti treba imati u vidu rnogucnost pojave pozara u vrijeme trajanja i nakon zernliotresa. Smatra se da je sirenje pozara u takvim okolnostirna znutno povecuno ukoliko vise od 30% povrsine zemljista zauzimaju objekti. Dodajmo jos da su visine objekata u seizrnickim zonama li.nitirane zavisno od seizrnicnosti zone i konstruktivnog koncepta objekta,

Prilikom projektovanja sistema kornunikacija, pored postovania uobicajenih zahtjeva, treba obratiti paznju da se obezbijedi, u slucaju potrebe, nesmetana evakuacija i dostupnost svim obicktirna cija funkcionalnost naroc.to dolazi do izrazaia nakon zcrnljotrcsu. Pri tome treba imati u vidu da se u nasim uslovima procjenjuje sa 70% vjerovatnoee zaposjednost stambenih zgrada. Utemeljene su nacelne postavke projektovanja saobraeajnica u zonama VII i VIII intenz:teta:

_'. ASEIZMICKI PRINCIPI PROJEKTOVANJA

Sva dosadasnia saznania nauke i praksc na planu odbrunc od zcrnljotresa permanentno ukazuju same na jednu, mnogo puta potvrdenu, istinu. Ona se sazeto rnoze iskazati ovako: sarno ispravno projektovani i izvedeni objekti ornogucuiu zastitu od zemljotresa.

o tome svjedoce brojni primjeri iz svietskc i nase proslosti, jer ponasanje objckata i okoline u vrijeme trajanja potresa, kao u najboljoj laboratoriji, prikazuju domen i nivo strucne svijesti i savjesti.

To je razlog da se u nastavku vise pozabavimo osnovnim postavkama projektovanja u zemljotresnim podruciima sa aspekta aseizrnicke gradnje i naglasenim trctmanorn projektovanja konstrukcija.

3.1. Urbanizam

16

17

tranzitne saobracajnice treba da zaobilaze zone povecanog seizmickog rizika; za svaku urbanu cjelinu potrebno je obezbijediti minirnalno dvije ceste;

sirina kolovoza glavnih saobracainica mora se dimenzionirati i uzimanjern u obzir zahtieva da ne budu blokirane usljed urusavania objekata.

Prilikom projcktovanja komunnlnog sistema zahticvi se uglavnom svode ria sljedccc : instalacije vodovoda, kanalizacije, telefona, elektrike, gasovoda itd. trebaju biti, po mogucnosti, postavljene tako da budu dostupne nakon zemljotresa (sredine ulica i ispod zelenila);

konstruisanje spojeva, narocito vodcvoda i gasovoda, treba da je tako da bude obezbijedcna njihova flcksibilnost bez narusavan]a funkcionalnosti u uslovima trusne aktivnosti.

3.2. Gabariti

U procesu projektovanja objekata u seizrnickirn podrucjima pitanje izbora gabarita ima gotovo kliucnu ulogu.

Ovdje ce biti tretiran svakako aseizrnicki aspekt cije uvazavanie uvelikoj mjeri garantuje bezbiednost objekta, ali, to treba naglasiti, i ne iskljucuje postovanje svih ostalih principa arhitektonskog proiektovania,

Navedimo kao podatak iz vel.kog broja rninulih zernljotresa da su objekti ispravno odabranih gabarita, uz vrlo uspjesna arhitektonska riesenia, odolieli stihiji, ncrijetko cak i bez posebnc staticke provjere,

Prcma tome, i zuhtjcvi koii sc postavlaju prcd projcktuntc mcgu s e smutruti potpuno prihvatljivim,

:>.ii cerno se u nastavku upozr.ati SF. osnovnirn principirna Cije resp cktovanje prcjudicira ostvarcnie utvrdcnog zadatka ; ,)\,0 tim priic jcr sc to pitanj c znatno prcplice sa izbororu glavnog nosivog sistcma.

?liada to ne bi trebalo striktno razdvaiati S obzirom na me.iuso bnu uslovlienost, pitunje izboru gubarita odvojeno ccmo analiziruti :

-_ prema tlocrtnoj (horizontalnoj) dispoziciji i

- prema vertikalnoj postavci objckata,

U oba slucaia moraju uvijek oiti prisutni konvencionalni modaliteti analize aseizmickog irnunitcta objckata: scizrnicke, inercijalne sile napadaju cbjekat u horizontalnom pravcu (vertikalni pravac se ispitujc samo u iznimnim slucaievima), i to po pravcima .glavnih tezisnih osi osnovc objekta, te da su intenziteti tih sila, odnosno nihova raspodjela na pojedine clemente konstrukciie zavisni od masa (tczina) dijelova objekta i njihove distribucie po vertikali,

Tome treba do dati jos jedan, ne rnanje znacajan, zahtjev koj i se odnosi na forrniranje korpusa objekta kao homo gene kons:ruktivne cjeline i kao takve sposobne da uspiesno reaguje na izazove zemljotresa ,

Polazeci od iznijctih postavki, mozc sc zakljuciti da su n ~;!1ovoljniji oblici tlocrtnih riesenja oni koji su zatvorenog oblika i uz to simetricni (bisimetri ja).

[asnoje da su ovom zahtievu najbl.za rjescnja kvadratnih osnov a kao najidealnijeg oblika jer obezbjcduju viscstruku sirnetriju vcrtikalne nosive konstrukcijc.

Kako OVOI11.e nijc mogucc uviick udovoljiti, slijcdi zakljucak du sc mogu smatrati povcljnim rjesenjima i ona koia tcze tim oblicima. Tu se u prvorn rcdu misli na

IS

pravougaonu dispoziciju, a potom i na svc one koje su bliske pomenutim zahtjcvirna. Treba se podsjetiti da nesimetricna postuvka vertikalne konstrukci]e u uslovirna horizontalnih opterecenia izaziva nastajanjc torzionih momenata kao dopunskog opterecenia s obzirom da se centri masa i centri krutosti ne podudaraju.

I rjesenja sa jed nom osorn simetrijc nude doprinos stabilitetu 'objekta pri ovakvirn optcreccnjima. Na s1. 3.1. prikazana su rjcscnja koja udovoljavaiunavedenim uslovirna.

a)

b)

D

Slika 3.1.

Nerijetko projektanti iz raznih, cesto opravdanih razloga, npr. zbog rnorfologije tercna, tchnoloskih zahtjeva eksploatacije objekta i slicno, nisu u rnogucnosti da postupe prerna gornjim uputarna.

Pod takvim okolnostima cesto se pojavljuju rjesenja koja u vecoi iIi manjoj rnjeri odstupaju od utvrdcnih principa.

Tuko se susrcccmo sa nepravilnirn, izlornljcnim konturama osnovc, 5tO se smatra nepogodnirn ricsenicm i treba pi izbjcgavati, Ovakvi slucajcvi prikazni su na sl. 3.2.

a) b) c) d)
r

.

Slika 3.1. U tim situacijarna pomazcmo sc nu tai nacin, a tako i treba postupiti, !lto te nepravilne oblike, postavljanjem aseizrnickih razdielnica (dilatacija), dijelimo cielinu objekta na zasebne e1emente pravilnih i zatvorenih oblika (crtkano na s1. 3.2).

Kako bi ova] postupak imao puni efckat, dilatacije moraju ici po vertikali do zajednickog temelja dva susjedna clcrnenta, ukoliko je oslanjanje na istorn nivou i istorn sloju tcrena. Ako sc tcrnclienic mora lzvrsiti na raznim nivoima i na razlicitirn s10- jevima podloge, tada dilatacija mora prolaziti i kroz temelje (dvoini ternelji). Veoma vazan je i visinski gabarit. Ovdje vaze iste preporuke navedene pri razrnatraniu izbora osnove objekta, ti, naipogodniie su sazete i jednostavne forme. Srnatra se vrlo ncpovoljnirn rjescnjcm kada objckat po visini ima neuiednacenu i skokovitu raspodjclu masa, Primjcri takvih loslh rjcscnja prikazani su na sI.3.3.

19

Cesto se pri projektovanju objekata kombinovane namjene (stanovanje i prostori za lokale, administrativne potrebe i s1.) moraju obezbijediti i tzv. fleksibilne etaze (naicesce prizemlja). U takvirn slucaievirna neophodan je maksirnalan oprez. Prihvatan]c kornpletnog obiekta stubovima prizemlia (Ciji je raspored nerijetko haotican) je nepovoljno i treba ga izbjegavati (sl. 3.4).

Ukoliko se pribjegne takvorn izboru, potrcbno je inkorporirati simetricno rasporedene vertikalne dijafragme "provucene" kroz cijelu visinu obiekta,

Izrazito losim i gotovo pogubnirn po objekat smatraju se riesenia pri Kojima se uvodi nagla prorniena krutosti vcrtikalne konstrukcije u visim etazarna, gdje se interpoluje fleksibilna ctaza sa nizorn stubova izrncdu gornjcg i donieg kubusa, a cija [c vertikalna konstrukcija sistem nosivih zidova (sl. 3. '5).

Slika 3.5.

Slika 3.3.

Slika 3.5.

Glcduno sa ascizrnickog aspekte zastitc, pr i unalizi funkcionulnosti elerncnata objcktu potrcbno jc, uz uohicajcnc paramctre, obratiti paznju i na slijedccc:

na nivou prizcmlia objekta djeluju nujveca seizrnicka optcrcccnja, !ito znaci du tui dio objckta mora imati udckv atnu nosivost, odnosno nikako manju o d gornjih ctuzu. Prcrnu tome, svuko slubljcnjc konstr ukcijc na tom nivou ic ncpozcljno, pa slijedi zakljucak da t'leksibilna (rneka) prizcrnlja u staruben irn objcktima trcba izbjegavati ;

dirnenzionisanju, kako u pogledu nosivosti take i propusnosti kornunikaci.a (zajednickih) u objektu, neophodno jc posvetiti najvecu paznju.

Vrijeme oscilovania objekta pri dejstvu jakih zernliotresa krece se obicno u u rasponu od 20 do 40 sekundi, pa se pr ctpostavlja da ce u stambenim zgradama prilikorn rnaksirnalnog dejstva zernliotrcsa veci dio stanara biti na povrsinama hodnika i stepenista,

Prihvacaiuci ovo ocekivanje kao real.iu mogucnost, treba dirnenzioniranje prerna oba porncnuta osnova provesti za maksimalna opterecenja.

S ciljern uspicsnc evakuaciic u slucaju zatrpavania, potrebno je u visim ohjek-

tirna, kod svakog stcpenista, predvidjeti po dva izlaza. S ciliern zastite stanara od odlornljenog maltcra sa fasada, poruscnih dimnjaka, obloga, dekorutivnin elcmcnata itd. ncophodno ie prcdvidjcti mocne nadstresnice nad ulazirna.

.\.3. Asciz m icke razdjclnicc (cl ilatacije )

Poznuto ic da sc pri projcktovanju obickata visokogrudnje, narocito onih S:.J izduzenirn osnovarna ili ked nizova, rnoraiu prcdvidjeti dilataciie sa zadatkorn da se iskljuce dopunski uticaii (tzv. sckundarrta opterecenja) nastali tcmperaturnim pornjeranjima iii skupljanjcrn bctona.

Sii cerno sc ovdje haviti jcdnirn drugim uzrokorn, koji, takode, izisku]c izvedbu razdiclnicu, koie sc ncizostuvno moruiu ;, -cdvidicri \"CC prilikom izradc idcjnog projcktu, Sasvirn je izvicsno da, ukoliko su · .. cc projektovaue dilataci]e za anuliranie icmpcruturnih i drugih ut icuju, oudn trcbu tczit i du one budu i ascizrnickc,

Prilikoru diclovania potrcsa objckti iii diiclovi objckta ruzlicitih rnasa vibriraiu ; pr i tome moze doci do hor izontalnih pornicrunia u dva suprotna srnjera u odnosu na pocetni ravnotczni polozaj, Ako bi obiesti iii dijelovi objekta bili izvedeni neposredno jedan uz drugi, ti. u direktnorn kontaktu, doslo b i do sudarania cije posljedice su iii lokalna osteccnja iii totalno rusenie,

Kako bi se izbjegle ovakve nczeljene rnanifestacije, projektuju se aseizrnicke razdjelnice sa zadatkorn da oncmogucc direktno prcnosenje horizontalnih sila sa iednog obiekta na njemu susjcdni,

Principi fiksirunju ascizrnickih razdjclnica S:J:

a) ugradeni objekat mom bi:i odvojcn od susjcdnih ;

b) grupc zgrada iii zgrade razudenih osnova moraju se separisati s ciliern dobivunja sto simetricnijih oblika i konstruktivne ujednacenosti ,

c) ukoliko ie objekat projekto van sa razlicitirn visinarna, porrebno ie odvajunje pojedinih medusobno visinski razlicitih diielova (sl, 3.6);

d) cdvaianic poicdinih dijclova zgradc ic neophodno i u slucajcvima kuda sc "vi osluniaju na tla raxlicitih gcol11ehanickih osobina ;

Iskustvorn je potvrdeno da su ovakvi objekti vrlo ranjivi, cak i pri zernljotresima manjih intenziteta, te bi se ovakva riesenia mogla okarakterisati kao ncdopustiva. U pogledu ove problernatike moze se dati generalna preporuka da teziste objekta bude sto nize kako bi se smanjile amplitude oscilovanja,

Prilikorn formiranja vertikalnog gabarita predvidanju svih vrsta ispusta (erkeri, balkoni i sl.) treba pristupiti sa velikim oprezorn. Oni se rnogu izvoditi sam') onda ako predstavljaju dio rneduspratne konstrukcije, ti. kada se ornogucuje kontinualna veza. lnace, oslanjanje nosivih zidova na erkere trcba svakako izbjegavati.

20

21

i .1

l

~

r

S/ika 3.6.

za objekte do 5,0 m visine. Za svakih daljnjih 3,0 m povecanja visine objekta sirina se povccava za 1,0 em.

Prcma rome, sirina vdilatacije se rnoze izracunati iz relacijc:

H- 50 d = 3,0 +-_2..

3

(3.2)

U/ •

gdje je:

H vis ina objekta u met rima

d sirina dilataeije u em.

Kod objckata za koje se trazi proracun sirine razdielnice usvojena vriiednost ne smije biti manja od dobivene prema prethodno iznijetom ernpirijskorn nacinu, U propisirna nekih zernalja 'daje se rnogucnost odredivanja sirine aseizmicke razdielnice u funkciji vi sine objekata. Tako npr., prema italijanskim propisima, ukoliko se ne \'fsi poseban proracun, sirina se dobiva prerna:

Cj dilatiranje ie neophodno i unutur samot; obicktn uko su u njcrnu tavanicc srnaknute (sl, 3.7).

a)

-+t-OILATIRATI

b)

- -, - r-





- '- .'Iil;" '.'

IJ

d =~~-,

100

(3.3)

gdje je H visina nizeg objekta iii nizeg dijela objekta,

Navcdimo, na kraju, da j e efikasnost rada razdjelnice uveliko vezana za izbor nacina njenog konstruisanja, ka o i kvaliteta izvedbe, Isto se odnosi i na nacin rnaskiranja razdjelnica,

Izbor matcrijala 3.4 .

(3.1 )

Izbor matcrijala direktno ie zuvisun od izbora konstruktivnc koncepciic objekta. Kuko bi opredjc ljcnje za odrcdcnu konstruktivnu koncepciju bilo svrsishodno, u uslovima aseiz micke gradnjc, ncophodno ie poznavari karaktcristikc poicdinih matcr iiala koji dolaze u obzir.

Kad a sc covori 0 osobinarna matcr ijala, treba imati u vidu veorna vaznu cinjenicu du u crudcni materijali u objcktima na seizrnickim podrucjirna podlijezu jednom posebnorn rczirnu ponasania. Seizrnicka optereccnja su po svorn karakteru dinarnicke naravi, pa su, prema tome, i predvideni materilali pri niihovorn djelovanju izlozeni serijarua (ciklusima) uzasropnih udara ; dakle, takvo opterecivanje ne mozemo nikako poistovccivati sa statickirn.

Uprosreno receno, staticko oprercci\'anj~ treba .sh\'a[i~! kao p:oce~ nar~:>t:.mja neke velicine (sile), potpu no od nulc do svoje konacne vrijednosti. Dinamicko oprerecenje se cak ne moze identifikovati ni sa jednokratnirn udarom.

Nacin djclovanja prornjenliivih opterecenja cesto ie najprakticnije prikazari. grafickirn putem. Nairne, ako u tiielu izlozcnom takvorn opterecenju uocirno jedan niegov dielic i postavirno prcsjecnu ravan kr~z niega, tada sc int~nz~tet napo~a .za tll ravan mijcnja zavisno od protoka vrcmena ; isto onako kako se muenja opterecen)~. Tukav urufick! prikaz dat ie na sl. 3.9 gdje su odvojeno iskazani nacini dj.elo\:~n)a jcdnOSJ~ljcrno promjenljivog opterecenia (s1. 3.9 a) i naizmjenicno prornienljivog nprcreccnja (sl, 3,9 b).

Ovakva rjesenia trcba muksimulno izhic:::~i\',lli s obxirurn J~I su mcduspratne konsrruk,·ij.: ~\~\\'ni prenosnici horizont.ur ill uptcrcccn]n 11<1 vcrtikulnu konsrrukciju, Ukoliko J':C bisrno dilatirali takav OJjcb:, doslo b i ell) ()src-::cnj~l vcrtikalric konstrukci]c od udara rnccusprutnih konstrukcija,

Ponckad j~ ovo dilutirunjc tesko ili ncruogucc izbjeci, pa se tada pribicgav. ubacivanju vertikulnog meduzida (u.b. dijafrucr-ic), kako ic to prikuzano na 51. 3.7 h.

Nacclo di.ncnzioniruniu sirin; uscizrnickih ruzdiclnica pociva 11<1 zrhticvu du o nc "nc srniju biti manjc od dvostrukc vrijcdnost maksimnlnih deforrnacia (amplituda) susjcdnih segrnenara ohiekata" (51. 3.8.

Citirana odrcdba iz nascg pravilniku u ichnickim norrnativirna za iZgLldlijll objckata visokogrndnjc II seizrnickim podruciima c irekrno sc odnosi na obickre visinc preko 15,0 m i, pr erna tome, mora sc sirina razdjelnice u tim slucaicvirna dobiti racunskim putern. Inacc, r\'C111,\ navedcnom pravilniku .. )jrcdcnu ic minirnalna sir ina raz Jielnicc :

3.0 L'1l1

23

a)

'f-

Slika 3,9,

b)

On JC postavio sljedeci zada tak : ako ie poznat napon kod statickog opterecenia pri koj em cc doci do kicunja prcsjcka uzorka (n pr. a ~c 4 ' I OJ ~N;), treha

cm-

utvrditi velicinu nupona uz naizrnjenicno opterecivanje i rasterecivanje, kada se ovo vrsi odredeni broj puta (npr. 10'; puta), pri kojern ce doci do slorna istog uzorka

(npr. ± a = 2,5' 105 k_~'.}. ern- .

Na taj nacin ic ustanovljenc da napon pr i kojcm nastupa slorn tezi nekoj graruo , koja se naziva dins mick a i:vrstoca materijala (an),

Kako se prilikcrn dimenzi onirania roe rnoze koristiti ta vrijednost, uzima sc cvrsroca koja odgovara izvjesnorn broju p erioda oscilacija (npr. n = 1 (,6 puta). Tu velicir.u

napona nazivamo relativna dinarnicka cvrstoca rnaterijala (aD.)' '

Prilikcm dinamickcg opter ecenia utica] hr mogenosti mater ijala znacajniji je nego pri statickcrn optereccnju , pa je za svaku vrstu posebno potrebno ustanoviti dinamicku cvrstocu za odr cdeno na ponsko stanje.

Sa sigurnoscu [e konstatovar;o stanje pre ma kojem [e cvrstoca materijala (najcesce ispitivani su beton, celik i drvo) vcca ukoliko se opterecenje prenosi brze,

Za utvrdivanjc dinumickih karuktcristika matcr ijala od poscbnog intercsu je njegovo ponasanic u clasticnorn i postelasticncm podruciu, s obzirom da u odredenoj fazi rada pod dinamickim opterecenjern konstrukciie (rnaterijali) trpe plastifikaciiu, S tim u vezi bitno je i poznavan]c tzv. dinarnickog moduln elasticnosti.

Sve savrcmenije metodc dinumickc analizc ponasanja obickata zahtijevaju POZl1cvanje uavcdenih parurnctara, posebno u slucajcvirna kada se postupci zasnivaiu na rnctodi lorna.

Kako bi sc ncdostatak izosrujunjn vjcrodostoi nih podataka 0 dinarnickim karukteristikarna mater ijala na neki nacin otklonio i uskladio sa velicinarna dopustenih napona i deformacija za clasticno podrucje, u propise su uvedeni odgovaraiuci korekcioni koeficijcnti.

Osnovno nacclo kojim se trcha ruko voditi pri izboru mutcrijala je da so prcdvidc duktilni (:i.il:.wi) i lagani matcriinli ; pri tcrnc trcba dati prcdnost osobini ;%ii3wsli S obz irorn da ic pitunje tcxinc vczun o /.a nil. fuktora kojima ic naiccscc tcsko udovoljiti.

Kriterijurne zilavosti i lakoce u dovoljnoj mjer i zadovoljavaju pr iie svega drvo i celik, a zatim i arrnirani teton, koji se rnoze uvrstiti u klasu vecrna pogodnih matcrijula u poglcdu ponasun]a pri oscilovanju sistema u koic su ugrudeni. Nasuprot spornenurih, imarno krte rnateriiale koji su vrlo nepogodni za ascizrnicku gradnju s obzirom da imaju veoma rnalu cvrstocu na zatezanie i smicanje. L n; kategoriju spadaju opeka, nearmirani beton, ~",amen i betonski elernenti.

S obzirom na razvijenu proizvodnju i prirnjenu ovih rnaterijala, prilikorn niihovog ugradivania u elemente obiekata (npr , zidove) vrse se intervencije u smislu otklanjanja navedcnih ncdostat.ikn kako ne bi bili iskljuccni iz primjene za gradnju u seizrnickim podrucjirna.

S ciljcrn osposoblinvunju [iii clcmcnutu du prime nuizmjcnicna optcrcccniu, odnosno da 51:: poholjsa njihov odgc\'or na z atczucc i sniicucc dcformacije, raz rudeni su raxliciti postupei sa kojin;u ccmo s c naknadno detuljnijc upoznati,

Ncobicno vaznu ulogu u ponasanju zido va na ncizrnjenicna opterecenia irna maher. Zbog velikc krtosti, upotrcba ccrnentn og malrera u scizrnickirn podrucjirna nile

Naizrnjenicno promjenljivo opterecen]e se cesto naziva i oscilatorno. Ako sa a" i a" oznacimo gornju i donju granicu napona, tada vrijednost prosjecnog napona :

a' = 1 (if' + o") 2

(3.4)

treba shvatiti kao stalni napon izazvan statickim opterccenjern oko kojeg oscilira velicina:

±" 1 ( 0 U\ a =--;- a - a )'

2

(3.5)

koja se naziva vis ina oscilaciie, a njezin dvostruki izuos (Z{)") amplituda prornjcnc napona.

Za ocienu dinarnicnosti vazan je odnos o'la", koji se nnziva karakteristika prornjenljivog opterecen]a,

U postupku istrazivania cvrstocc materiiala pr i dinarnickorn optercccnju vazno ie utvrditi zavisnost izrnedu broja perioda optcrccenja (II) i velicine dostignutog napona u materijalu pri slomu (ak).

Ovu zavisnost mozerno prikazati diiagrarnorn, koji se naziva W6hlero\,a kriva (sl. 3.10) prema istrazivacu koji ju ie prvi ustanovio eksperirncntalnim putern.

(G) .

n' ----

n

_-+- -'- __ ~ __ --'--=-6-=-o --9 (n)

Stika 3.10.

24

dozvoljena, vee se dozvoljava upotreba same produznog c ementnog maltera. Nasim ?ravilnikam propisane su cvrstocc maltera zavisno od ste pena intenziteta podruc]a, 1 to:

za VII i VIII stepen - malter cvrstoce ,\,1 25, za IX stepen - rnalter cvrstoce M 50,

za izvodenje arrniranih zidanih konstrukci]a u podr uciima svih stcpcna intcnzit eta - rnalter cvrstoce M 50.

Vee u vise navrata skrenuli srno paznju na znacajnu ulogu kako opstih tako i lokalnih karuktcristika tla. Taj fenornen zahvata najsire problerne projektovania u seizrnickirn podrucjirna, pocev od izbora sireg pcdrucia, preko urbanizaci]e, arhitektonske i konstruktivne koncepcije itd. do izvedbe.

Prerna tome, uz naisiru saradnju interdisciplinarnih aktivnosti iz ovog domena, rnoguce je donositi seriozna rjesenja ; time se iskliucuie rnogucnost bitnijih propusta sa nezelienim posliedicama.

Zbog toga je neophodno da se tek nakon analitickih studija (koja iziskuju i znatna rnatcrijalna sredstva) blagovrcmeno pribavi sva potrebna dokurnentacija na cijirn osnovarua se jedino mogu donositi mcritorni zakljucci,

Uostalorn, na takvo ponasanjc obavezuii, zakonski normativi Kojima se ne dopustu pristup projektovanju bez pribavljenih geotehnickih ispitivanja lokacije sa inzenjersko-geoloskim i hidrogeoloskim podacima.

.\ \i cemo se u nastavku zidrzati na osobinarna po.ilogc kojc direktno uticu na problernatiku projektovanja i dinarnickog ponasanja objekata pri zernljotresnim dcjstvima.

Naredna objasnjenja bice uvcliko olaksana nakon pregleda katcgorizaciie poicdinih vrsta tla sadrzanc u nusern pravilniku. PI ema pruvilniku, tla su svrstana u tri kategori]e :

I katcgorija tla : Sticnovitu i polustjcnovita tla. Dobro zbiiena i tvrda tla, deb-

liine manic od 60 rn od stahilnih nasla;!3 sljunka, piiesku i tvrdc glinc.

II katcgorija tla : Zbijena i polutvrdu tla, dcbljine vecc od GO m, stabilnc naslaze

sljunka, pijeska i rv-ce gllnc, -

- dobra tlo : cvrsta stijena i homogena sljunkovita tla.

Dinamicki ne',tabilni tereni su vrlo nepodobni Z1 aseizrnicku gradnju, pa jc potrebno, nakon posebnih terenskih i laboratoriiskih ispitivanja, utvrditi moaucnost i us love

za izgrudnju. ~

Dinamicka nestabilnost moze poticuti od raznih uzroka, kao sto su likvefrakcija, zasicenost vodorn, intenzivna slijeganja, poiave klizista, obrusavanja i slicno, Prema nascm pravilniku, na takvim terenirna objekti visokogradnje se ne izvode ukoliko to nije posebno uslovlieno namjenom obiekta.

Naibitniii elernenti koji karaktcrisu lokalne uslove tla su :

m igucnost pojave likvefrakcije ; 0 tome srno vee iscrpno govorili u 1II-2.3 kojcmjirilikorn je apostrofirana njezina izrazita nepodobnost ; ,

interakcija, kao pojavu uzajarnnog djelovanja oscilovania podloge i oscilovanja konstrukcije - djclovanje ovc pojave moze biti povoljno iii nepovoljno po konstrukciju ;

rezonanciia (rezonanca), kao rnogucnost povecanja seizmickih uticaia. Ova poiava nastaie kada se frekvencija (ucestalost) spoljnjeg uzroka (koji izaziva oscilovanjc) podudara sa frckvcnciiom sopstvenih oscilacija sistema (konstrukcijc). Ova pojava rnoze, pod odrcdcnim uslovirna, irnati katastrofalne posljedicc,

Trcbu naglasiti da se ovi spccifikurni lokaliteta analiziraju sarno pri projektovanju znucainiiih objekata. Za standurdnc objekte lokalni uslovi su vee obuhvaceni uvodcniern seizmickih kocficijenata pri proracunu za ruzne karegori]e tla. Generalno glcJajuci, treba imati u vidu slicdcca saznunja:

stjcnovire podloge u ciielosri prcuise frekvenci]u koja irn je suopstena, i to r0SC~1n() visoke frckvenciie 0 i )' do 20 Hz (jeJ1'1 here - iedan tit raj u sekundi); nasuprot stjenovitim, rnckana i pokretna tlu am irtizuiu visoke frekvenciie i PO,'dt ::,.::kog filtera propusraju niske titra]e.

Pozitivnc, o.Inosno negativnc efcktc koii se manifestuiu oscilovanjem tla, neophodno jc irnuti u vidu pri izboru konstruktivnog sistema,

3,5, Karakter-istlke i lokalni uslovi tla

4, ,-\SEIZ,\lICKr KO:t\ST!ZL'KTlV:t\I SISTE.\lr

ito:

slabo tlo: hetcrogcna tla, meki lapori i gline,

- srednjc rI(): homogcna pjescana tLl, d,-brn k'.)DSI)jilit)\Tle "line i la~"';'i umicreno hctcrogcna glii1()\'iu i pjc3k,wih)-sIjuI)\;.\wiLI ria,

s;\ si"ul"1l(1sCU sc maze nuvesti da je u procesu projcktovun]n pravilan i korektan izbor konstruktivne koncepciie izuzetno odgovoran i delikatan zadatak, Odgovornost proiektanta, kao i obicno, a ovdie sc tv visestruko potvrduje, dircktno ic znvisnu od broja zahtieva Kojima mora udovoljiti, Ovd]e je taj broj zahtjeva poscbno vclik. :t\c rcspcktuiuci rcdoslijcd knii cemo iznijcti, pri izboru konstruktivnog sistema treba voditi racuna 0 numjeni objekta, ekonornskim i rehnoloskirn rnogucnostima, osobinarna i lokalnirn uslovima tla imajuci uz sve to stalno u \'idu da se problem sagleda u s\'jetlu aseizmicke gradnje; dakle, 0 koncepciji konstrukcije 1)[1jekt,l koji ce u s\'om cksploatacionom ':ijeku biti podvrgnut je:inom pose:)nom rciimu rada s obzirom na karaktcre opterecavanja i udovoljenja osno\'nog razloga S"'0i! p05tojanja - bezbjednosti stllnovnist\'a i materijalnih dobara.

KaK() hi raj kompletan mehanizam projekto\'anjJ t'unkcionisao uspjcSno, neClphdclna jc permancntna i L1porna konrdinacija, dopunja\'anje i strpljenje svi!1. ucc31lika

;,roickt\ll1ata na tom oJ~':-,,,'ornom z,datku,

tla : Malo zbiiena i meku :1<1, debljine vece od 10 Jl1, od rastresitou sljunku, srednjc zbiienog pijcska i tesko gniecivc gline, sa iii

bcz slojeva pijeska iii drugib nckoherentnih rnatcrijala.

J asno ic da ovim sazctim prcgledom niie rnoguce obuhvatiti S\'C mogucc slucajcve, re ga treba shvatiti kao okvirnu crijeur.ici]u. Trcba znati du svaki gcotchnicki elaborat 0 ispitivanju podloge mora sadrzavati precizne pcdatke i navode neophodne za izradu projektne dokumentacijc,

Ipak c':e mozda u\'id u klasilikaciju sa:irzam.: u nasim prethodnim propisima donekle pomnc':i preciznoj dctcmliniz,lciji, T~U11') su tla takodc bila s\,rstana u tri k.atcgnriic,

1 I 1 kategori]a

2f,

Za pocctuk navedimo podatak da nijeina vrsta konstrukciie ne podlijeze take rigoroznirn zahtjevima u pogledu projektovanja i konstruisanja kao ova. Oni neposrcdno proisticu iz osobina osnovnog i vezivnog materiiala koji se koriste zu gradnju ovih objekata.

Kako srno vee ranije naglasili, ti materijali relativno dcbro primaju nap one pritiska, ali imaju vrlo malu otpornost na zatezanje i smicanje. Iz tih razloga proistek li su i zahtjevi za iznalazenje rnogucnosti otklanjanja cvih ncdostataka. Te m )~Ucnosti se ogledaju u ojacavanju konstruktivnih elemenata u raznim vidovima, pa je i prema tom osnovu izvrsena pornenuta podjela,

Irnajuci u vidu, s druge strane, prednosti ovih m atcriiala (posebno opeke) u pogle Iu toplotne i zvucne izolacije, te dugu tradiciju izvodenja i razvijenu industriju proizvodn]e, njihova upotreba se ne maze iskliuciti, Vee je receno da se uoceni ne.iostaci u poglcdu nosivosti ovih matcrijala mogu donekle otkloniti izvjemim postupcirna konstruisanja ; medutim, bilo bi vrlo pogresno zakljuciti da ie time cio problem zaokruzen i riiesen. Putevi pravilnog iznalazenja rjesenja, uz pretpostavku adekvatnog izbora seizmickog lokaliteta, po laze od korektnog i ispravno postavljenog projektnog koncepta.

U tom srnislu od izuzetnog znacaja, bas kod ovakvih konstrukcija, je odgovarajuce opredjeljcnje za dispoziciju objekta, Ona se mora odlikovati "Cistocom", sto podrazumijeva iednostavnost, simetricnost (bisimetriju) i pcvoljan balans masa po visini. Da bi se ovo shvatilo, treba znati da ove konstrukcije spadaju u kategoriju krutih sistema.

Period sopstvcnih oscilacija tih sistema iznosi obicno --- 0,4 sekunde. Istovrcmeno, zbog znatnih tezina elemcnata ovakvih konstrukcija, ovi objekti su izlozcni djclovanju inercijalnih sila veccg intenzitcta pri oscilovanju tla.

Nadal]e, ekscentrican polozaj masa otvara rnogucnost rotiranja objekta pod horizontalnirn opterecenjern, sto moze imati vcorna neugodne posliedice po niegovu bczbjcdnost.

Opisanc zahtjcve u pogledu dispozicijc u r:ajvccoj meri l)'.J~z')jehjc P) i )').1'1 rasporcd nosivih i veznih zidova po pravcirna glavr.ih ccntralnih (tczisnih) OSa incrriic.

To podrazumijeva, prije svega, bogat fond opstih i strucnih saznanja, sto u sprezi sa neophodnim iskustvorn treba da bude garanciia uspjesnog i valianog rjesenja. Na kraju, to rnoze i treba da bude embrij istrazivackog rada iz koieg cc nastajati nova i uvijek bolja rjesenja,

jedan, cini se, od najpogodnijih nacina selekcije 0 kakvoj je ovdje riiec predstavlja poznavanje karakteristika raznih tipova konstrukcija i njihovih podobnosti za dinarnicka opterecenja. Kako se radi 0 horizontalnim opterecenjima, za njihov prijem su, uglavnorn, pogodni vertikalni elementi konstrukcije (horizontalni, uglavnom, sluze za prenosenie opterecenja), to cerno na njih usredsrijediti nasu pazn]u. Analize cerno otpoceti prema klasifikaciji naicesce prirnjenjivanih konstrukcija. Dodairno jos da izboru veliki doprinos daju propisi (kod nas vee porniniani pravilnik) svojim odredbarna, a, s obzirom na delikatnost problernatike, i ogranicenja.

Klasifikacija, koju cerno u nastavku izniieti, nije osnovana na istor ijskom razvoju tipova konstrukcija, vee ponajvise na srodnosti i vrstarna materijala. Ta podjela bi izgledala ovako:

zidane konstrukciie, armiranobetonske konstrukcije, prefabrikovane konstrukcije, celicne konstrukcije,

drvene konstrukci]e.

Treba odrnah navesti da ovakva klasifikacija irna sarno okvirni karakter, jer unutar svake od navedenih grupa postoje podgrupe sa svoiirn specificnostima, pa cerno ih tako i analizirati. Tako bisrno imali za:

zidane konstrukcijc:

obicne zidane konstrukcije,

zidane konstrukcije sa vcrtikalnim scrklazirna, arrnirane zidanc konstrukcije ;

arrniranobetonske konstrukcije :

skeletne konstrukcije,

- sisterni od nosccih zidova - dijafragmi, skeleti u komuinaciji sa zidovirna i jezgril11~1;

prcfabrikovane konstrukciie:

vitki (skeletni) sistcmi, kru pnopanelni sisterni ;

skeletni sa ukrutarna ;

- celicne konstrukcije :

- drvene konstrukciie : standardni sistcmi.

Nakon obrade navcdenih tipova konstrukcija, upoznaccmo sc i sa savrcmcnim trendovima razvoja konstruktivnih sistema iz dorncna visokogradnie, posebno vertikalnih konstrukciia visokih obiekata (tornieva),

a)

4.1. Zidane konstrukcije

1 i t I

I' I

jl i

i; , i

Ii

~--~'==~~-===~.=9

Kako im i sam naziv kazuje, ove konstrukcije imaju vertikalni nosivi sistem kornpono van od zidova, koji se izvode od opeke, opecnih blokova, punih iii perforiranih betonskih blokova i karnena. Bez obzira na uvcdenu kategorizaciju, koia sc oslanja na razlicita projektna opredjeljenja, one imaju neke zaiednicke karakteristike. pa cerno se sa niima prvo upoznati,

28

b)

Stika 4.1.

29

?oJ nosecim i veznim zidovima trc ia podrazumijcvati one ciia jc dcbljina d >: 1 t) ern. Sepovoljnim rjcsenjima smatraiu se (Ina kod kojih se nosivi zidovi rasporcduiu samo u poduznorn (4.1 a) iii sarno u poprecnorn pravcu (sl. 4.1 b).

Tlocrtni rasporcd zidova uslovljen ic u.ihovim dcbljinarna i rastcjanjirnu, i to tuko da je razmak zidova iednog pravca zavisan od debliina zidova drugog pravca. Prema nasem pravilniku, najveci razrnak zidova u [ednorn praveu treba da ie:

5,00111 kod dcbljina 2i dova drugog pruvca od 1'J em, 6,00 m kod debljinu zidova drugog pravca od 24 em, n,50 m ked debljina zidova drugog pravca od 29 em, 7, 'i0 mkod debljina zidcva drugog pravca od 38 em.

Preporuke i zahtjevi u poglcdu tlocrrnog rasporeda i krutosti nosivih elernenata (zidova) trebaju se respektovati i u visinskorn smislu. Tu jc potrebno najvise voditi racuna da mase po etazarna budu St:-> [c rnoguce vise izbalansirane, odnosno da tezinc zidova po etazarna budu uicdnaccne.

N3. bezbjednost objekta vrlo nepovolino utice kornbinovanje nosivih elcrnenata i; jednoj etazi od razlicitih mareriia.a, npr. betona i zidova od opeke, pa se takva mogucnost iskljucuje kao nedopustiva.

Posebno je opasna primjcna miesovitih sistema u obicktu po raznirn ctazarna (npr. armiranobetonski skelct u prizernlj.i, gornji dio objekta od nosecih zidova), pa je i ova rnogucnost zabranjcna,

Razlozi ovc rigoroznosti lezc u nckornpatibilnom poriasanju ruzlicitih marcriinlu i konstruktivnih sistema pod ic.inakirn uslovirna optereccnja.

Pcscbno treba skrcnuti pazrij.r :1;;' tcn.icnciiu forrnirunja tzv, flcksibilnih ctaza, l,aii'cScc nrizcmlja, u vee moguce dobro projcktovunom i izvcdcnorn obiektu. Ovakvi z;Uwati najcesce su primienjivani pri rekonstrukcijama i adaptuciiama r<!StojeCih objckata s cilicrn d,)bi\'~ni<l adaptibilnijih prostora za funkcije jamog i ooslovnoc karaktcra (probiianje f'~l'.1:~a, lokali itd.".

1';>510je br:'ini primicri vclikih os tcce ni.t iIi totulnog ruscnju objckatu koji su hili r.JJngnuti ovukvirn zahvarirnu. (1 L'L:l , ... vlnkcdonijn" u S;';Ol'j~1 jc sru.scl1a 1I Zl'mll;'tresu 1963. gociine, a kuo glav.ii r.iz lo ; sc navodi posravljunjc armiranobctonskih stcr.ova 11 p~izeml;ll tng zidunoc .ibicktu II opcci pri rckonstrukciii.) Ravnornjerno rusporcuivunjc lkh)_·m.lcij'l i Si1<1 uL'c/,hjcl\Ujll sumo \TIl) krutc mCllu-spratne tavanice.

Ovdje se mislt na krutost u njir.ovirn r.ivnirna. O~a jc u covoljn?j mjeri zastu?l!en~ kod monolitnih arrniranobetonskih ploca tavuruca, a takode 1 ked montaznih 1 po.umontaznih sistema tava-iicn kod kojih se povccanie krutosti ostvaruic izvodcnern pritisnute plocc debliine nr.jmanje 4,0 em.

1.: svakorn slucaiu horizontalne dijrfrag me moraiu biri povezane sa vertikalnorn konstrukcijom kako bi u ciielosri r.a O\'U prcnijclc hcrizontalr.e sile,

Kao sto se iz navedcnog m ozc zakljlJCiti, mcduspratr c konstrukciic imaju u stvari ulc gu sprega, pa sc otud i zul·,tije\'<j l:jihAa n:lika kn:tost.

Na bazi tc pretpostl1\'ke, j.:oj:; jc u dcn'ljnoj. mjeri ~~perimel:tal~lo potvrJena, pri statickam proracunu vrsi sc rJ~'l'ad)clu pr:l'adUjLlCU1 optereccn)u; 0 tcme: CC :citi kasnije data dctal;nija raz;a~njer.;',.

Prer:1a tome sve tavallice ko;c TIC LUl'\'l,lju\<1ju ?aht;c\u « \'clikoj krutosti u s\'lljim :avr,irrla mo~u se smatrati l~ef'od"l':-;:n~ kao komtruktin1i clementi za prCD()SCn)c

horizontalnih opterecenj a, te bi za njihovu eventualnuprirnjenu trebalo dati valiano obrazlozenje, svakako tern eljeno na cdgovarajucern statickorn proracunu,

Zbog toga se moze kons tatovati da su drvene tavanice tipican predstavnik horizontalnih konstrukci]a, koje u ovakvirn prilikarna treba izbjegavati.

Vee smo napomenuli da zidane konstrukciie spadaju u kategoriju tzv. krutih sistema sa projecnim periodom oscilovanja manjim od 0,4 sekunde.

I pak, i ovd jc postoje nijan sc u pogledu njihovog tretrnana sa stanovista dinamickog ponasanja ciji je pokazatc lj (istina indircktni) upravo period sopstvenih oscilacija. Da bismo ova] stav pojas nili, pornoci ce nam naredni tabelarni pregled u korne su dati rezultati dobiveni rnjerenjem na zgradama Cija ie vertikalna konstrukcija izvedena od razlicitih mat erijala, razlicitih dirnenziia os nove i sa razlicitirn uslovima terneljnog tla,

Podrurn i Zhijena

sliunk.

i P + 4 glina

_. -- ----- - __ . -~~- .. 'I~~-----_- .. __:: __

i Podrurn i . i P -l- 5

Tabela 4.

1\laterijal vert. konstrukcije

Dimenzije os nove

(m)

Krupni blokovi

12x3<i

Opcka

12:< 48

Period oscilovania

Spratnost (visina) (rn)

Tlo

U poprec. U poduz.

pravcu pravcu

(s) (s)

0,244

Glina

0,.17-0,39

0 .. 17

Sljako-bctonski blokovi

,

12 x 30 '; P -i- 2

Cvrsta I glina

0,17-0,19 0,16-0,19

Ako usvoiimo stav da je period os cilovania reprezent krutosti objekta, tada iz predoccnog preglcda mozerno uociti:

krutost pruccnih oojckat a ic u poprccncrn i poduznom pravcu skoro podjcdnaka, odnosno ana malo zavisi od odnosa dirucnzija osnovc (uz prctpostavku 0 ravnomjernoj - adekvatnoj zastupljenosti nosivih zidova u obu pruvca);

krutost varira u zavis nosti od rnatcriiala, kvaliteta tla i visine objekta.

Smatra se da od tri po b r ojana pararnetra u prethodnom zakliucku najznacajniju ulogu ima visina zgrade. S tim ciljem takode su obavljena istrazivanja, pa je uz isti maternal (osnovni) i istu podlogu pri razlicitirn visinarna registrovano :

Tabela 5.

Spratnost

-----------~--------------.------------------------

P+2 P + 3 P+4 P + 5 P + 7

Period oscilovania u:

poprecnom pravcu poduznorn pravcu

---'-----

0,129-0,228 0,278-0,370 0,344-0,370 0,38

0,435

0,145-0,202 0,222-0,238

0,435

Kako cerna to kasni;e vidjeti, intenzitet seizmickih optereeenja, izmedu ostalog, direktno jc proporcionalan velicini koju nazivamo dinamicki koeficijent (kd), a

31

ta velicina je utoliko veca ukoliko vrijednost perioda opada, i obrnuto. Kracc reccno, iruenzitet opte.ecenja je veci stO je period sopstvcnih oscilacija manji (i to ima svoje podrucie vaznosti). .

S druge strane, prerna gornjoj tabeli, vidimo da u idealizovariim uslovirna, period raste sa porastom visine obiekta, Prem.a tome, za ocekivati je da, pod takvirn uslovirna i pri jednakim masama, one vise primaju manja opterccenja od niz ih.

S obzirom da idealnih uslova nerna, to je potrebno, radi dobivanja sto realnije predodzbe 0 intenzitetima opterecenja, uvesti jos niz korekcionih faktora koji obuhvataju odredene specificnosti, kao npr. karakter konstrukcije, I!slove tla (kategorija) i slicno ; 0 ovome ce kasniie biti vise riieci,

U svakorn slucaiu rnoze se donijeti generalni zakljucak da nizi objekti imaju male periode oscilovanja, pa, prema tome, i "navlace" opterecenia vecih intenziteta. Zbog toga je potrebno vee pornenuto nijansiranje ovih, uopsteno nazvanih, krutih konstrukcija,

Precizna razgranicenja unutar ove vrste konstrukeija, osnovana na svirn faktorima koji bi obuhvatili sve relevantne uticaje, gotovo je nemoguce uspostaviti. Ipak, prihvataiuci tezu 0 prevalentnosti perioda oseilovanja kao najmierodavnijeg pokazatelja, narnece se naredna sistematizaciia :

postojanje ima jos veci znacai, pa je njihovo izvodenie obavez no preko svih zidova dcbljine d .> 1 q em.

/~

s _ _[ l __

--.

Stika 4.2.

Sasvim krutc zgrade Zgrade srednie krutosti Elasticne zgrade

T C; 0,4 s

T = 0,4-0,6 s T> 0,6 s

Arrniranoberonske horizontalne serklaze treba shvatiti kao sastavne dijelove odnosnih rncduspratnih konstrukcija, tc, s obzirorn na opisani zadatak u razvodenju horizontalnih opterecenja koje ove imaju, proizlaze i njihove dimenzije. Njihova bi sirina morala, u pravilu, biti jednaka sirini zidova i nad kojima su postavljeni (sl. 4.3). ad ovoga se moze 0 dstupiti zbog izvodenja termoizolacije za iznos niene debljine (eea 5,0 em), kako je to prikazano na sl. 4A.

Tabela 6.

. __ --.-- ... ------

Povezujuci ovakvu sistematizaciju sa prethodnirn razrnatranjirn i 0 u t icaju visinc objekta, forrniran je stay da se u visinskom pogledu, pri kontroli scizrnickog irnuniteta, zgrade tretiraiu na sljedeci nacin :

zgrade visine do pet etaza (T ~ 0,4 s) Z] koie su mierodavni napo n i srnicania ("rade na smieanje");

zgrade preko pet etaza (T ~ 0,4 s) kod kojih sc rn iraiu analizirati i uticuji uslicd savijanja ("rade na savijanje").

Ovakva podjela irna vcliki znaca] sa prakticnc tackc glc.lista [er, kuko C<':1110 vidjct i, pojednostavljuje proracune,

Nakon ovih zajednickih os nova projektovanja zidanih konstrukcija, obratirno sada paznju na detalje konstruisanja koji zasluzuju potpuno ravnopravan tretman.

S obzirom na dopustenu spratnost vezanu za scizrnicku zonu gra Injc, ked objekata sa zidanorn konstrukcijorn vrlocesto se projektuju drvena krovista. Pored uobicajenih zahtieva koji se postavljaju pri projektovanju krovnih konstrukci]a, ovdje treba posebno obratiti paznju na nacin niihovog pricvrscenia za konstruktivni sistem objekta,

Za vriicme nekih zernljotresa dolazilo je do kornpletnog pomjeranja, pa i padania krovnih konstrukcija (sl, 4.2) ukoliko ove nisu bile povezane sa konstrukci jom zgrade. Povezivanje sc moze dobro ostvariti pornocu ankcra koji se ispustaju iz pitkrovne konstrukcijc, pa ih treba ranije predvidjeti, Kod tezih pokrivaca i u zonarna jucih intenzitcta uputno je rasporediti ankere na svaki duzni metar po jeIan ,

Doprinos opstoi stabilnosti objekta horizontalnih serklasa velik ie i kod tzv. uobicajenih opterecenja, Kod objekata koji se grade u seizrnickim po.irucj im.r njihovo

...1 J
.1 1
...1 1 J
" I
L I
I

!
1
1
1 5c

J
I I
J
m r:::: /J
F I
I::: 16' I
~=,
t=: ..I i
I:::"
I
J
I Stika 4.3.

Stika 4.4.

Visina serklaza ne smije biti manja od visine meduspratne konstrukcije. Ukoliko je visina etaze eea 6,0 m pored serklaza u visinama tavanica, preporucljivo je postavljanje meduserklaza na visini 1/2-2/3 visine etaze (sl. 4.5).

Konstruisunju dimnjaka potrcbno ic posvctiti vcliku pa;'nju. Niihovo potpuno iii diclomicno ruscnje bilo je skoro redo vita prateca pojava minulih zcrnljotresa, sto je za posljcdicu imalo, pored ljudskih zrtava i povreda, i nastanak znat nih ostecenja samih obickata. Ukoliko se dimnjaci projektuju kao slobodno stoieci, onda sc ani izvode kat) primurnc konstrukciic, sto prukticno znuci da ih treba statick i

32

33

kontrolisati kao zaseban obiekat. Ai..o dimnjaci prodiru kroz krovnu konstrukciju , onda ih ie potrehno od ove odvoiiti razdjcInicom.

ph S : : : ::227:3,"27;

! iii iii iii iii iii i i : iii I

! iii Ii Ii Ii I iii Iii ii i Ii i

pi I I \ I I \ \ , lS\-

I I ! ! , I ! ! ! ,

Slika 4.5.

Sirine otvora kod zidanih konstrukciia su limitirane na taj nacin da ne smiju biti vece od:

- 2,50 rn u zonarna VIII i IX stcpcna seizrnicnosti i

- 3 50 m u VII zoni seizrnicnosti.

:t\"av;deni rasponi se mogu povecati za 30';0 ukoliko se o~~o~ ojaca armir~nob,etonskim okvirorn povczanirn sa horizontulnirn scrklazimu u VISIDI mcduspratnih konst-

rukci]a, . ,.

Sirine rneduprozorskih stubaca su funkcija sirina odgovarajucih otvora, to:

- nc rnanje od 2/3 sirine otvora za YIII i IX seizrnickuzonu i

- nc manje od 1/3 sirine otvora za VII seizmicku zonu. . . . ..

Kod zidanih konstrukcija sve konzolne konsrrukcije predstavljaiu ~?sebno osietliive

dii lov . t Opste nacelo izvedbe ovakvih konstrukcija pociva na saznanju

Ije o\e SIS ema. 'Y klies "

da one mozu udovoljiti svoioj svrsi $,U110 onda ako se elastlcno.u jesterue rnoze

obezbiicditi kontinualnim prikljuckorn sa rnedusprutnirn tavarucarna (sl. 4.6 a).

a)

sui« 4.6.

b)

I ih k kci amo u zidove nije dopusteno

Prerna tome, ukljestenje kcnzo ru: «mstru 'clJa s:

(sl. 4.6 b). Ovo vazi naroci;o za konzolna stepcmsta.

34

4.1.1.

Obicne zidanc konstrukcije

Pod ovorn vrstom zidanih konstrukcija podrazumijevaju se one kod kojih se zido vi izvode od opeke i drugih materijala za zidanje, medusobno povezanih produznirn malterorn, cvrstoce najmanje M. 25.

Inace, sve provcdeno analize u opstem dijelu 0 zidanim konstrukciiama odnose se i na ovu vrstu zidanih konstrukciia, Kao specificnost isticemo ograniccnio u pogledu visina obiekata:

gradnja u podrucjims IX stepena intenziteta niie dozvoljena; u podrucju VIII stepena intcnzircta: P + 1;

u podrucju VI I stepena intenziteta: P + 2.

Sva uputstva i odredbe odnose sc i na zgrade zidane kamenorn. Ukoliko se radi karncnom ncpravilnog oblika (neobradeni kamen), nepravilnosti kamenih redo va treba izravnati serklazima dirncnzi]a kao za zidove od opeke. Za preporuku je postavljanje sto veceg broja .serklaza ; tako se oriientaciono rnoze uzeti da u visinskorn srnislu serklaze treba postavljati na razrnaku od 2,0 m u podrucju VIn stepena, a 3,0 u podrucju VII stepcnn intenziteta,

Zidane konstruhcijc sa ueruhalnim scrklaiima

4.1.2.

Vee smo raniie naglasili da sc ricdostaci rnateriiala koii se korisre za zidanjc elerucnuta konstrukcije rnogu ot k loriiti primienom raznih postupaka,

Svakako da je jedan od najboljili, cksperimentima i iskustvorn potvrdenih, izvedbu vcrtikalnih serklaza. Prije nego !ito damo potrebna objasnjen]a, navedimo cia i ovdje vrijcde upure i odrcdbc, prezentirane u opstcrn prcglcdu. Kod ove \TSlC objckata ogranicenja u poglcdu spratnosti su :

IX scizrnicka zona: P -:- 2

- VIII seizrnicka zona: P +- 3

- VII seizmicka zona: P,. 4.

S ciljern lakseg razurnijevanja i sagledavanja vaznosti postavlianja vertikalnlh serklaza, podsjeticemo se na odredena saznanja iz Otpornosti materiiala, a i prikazacemo rczultate rnodelskih ispitivanja kornparisanih sa proracunskirn postupcima.

Zakljucke koje cerno ovdje ustanoviti kasnije cerno koristiti i pri analizi vertikalnih dijafragrni u ostalim konstrukciiama.

Prilikom analize napona u presjeku elernenta izlozenog savijanju, iz momenara savijanja i transverzalnih sila u promatranorn presjeku, izracunaval] smo vrijednosti norrnalnih i tangcnciialnih napona, preko poznarih relacija, (s1. 4.7):

T; . S~ I, .: b.

(,U)

35

a)

rr III n: I
<) MK
TK
I . I
x
, b)

b

Slika 4.7.

Na osnovu ovako! dobivenih velicina izracunavali smo dalje vrijednosti glavnih napona (sl. 4.8) iz izraza:

a1.2=J-a:+~~ ±i'

a polozai glavnih ravni (ravni u kojima djcluju glavni naponi) iz :

(4.2)

2, tg 2:>: = -

(4.3)

a

Stika 4.8.

Pri ovorne ie jedan glavni napon bio napon pritiska, a drugi zatczanja.

Treba se takode podsjctiti da su u glavnim ravn irna rangencijalni naponi jednaki nuli, dok u ravnima pod uglom od 45° poprimaju ekstrernne vrijcdnosti:

J02

Tma.x = ± 4

nun

(4.4)

Nas ce za sada najvisc intercsovati vrijednost glu\"nog napona zutezanja, tj, vclicina :

(4.5)

Sasvim je izvjesno da je pojava ovog napona vrlo nepozelina u clcmcntima sacinjenirn od materijala male otpornosti na zatezanje i smicanje, a takvi su upravo oni koje upotrebljavamo u zidanim konstrukcijama.

Naravno, kada ovi naponi dostignu iii pogotovo predu granicu cvrstoce, nastaiu naprsline, 10m i urusavanie. To su one dobro znane pukotine pod uglom na pravcima glavnih napona (najcesce pod 45°).

Ocigledno je da se takvim elementima mora pomoci u vidu raznih intervencija od kojih je svakako najefikasnija uokvirivanje zidnih elemenata serklazima. Eksperimenti izvrseni na odgovarajucim modelima (SAD, Japan) (sl. 4.9) nedvojbeno potvrduju ove zakljucke.

Pri ovom opitu model koji se sastojao sarno od zidanog elerncnta postavlicnog na betonski temelj popustao je pri relativno malorn intenzitetu sile, i to najprije na spojnici zida i temelju.

36

Drugi ~lodel, uokvircn serklazima (armiranobetonskirn iii celicnirn), pokuzuo je vrl,o vcliku otpor nost, a prvc naprsline pojavilc st; sc u sarnom zidu kad jc sib bilu veceg intenzitcta nego u prvom slucaju. J asno :e da su odlucuiucu ulozu u druzorn

slucaju odigrali scrklazi. <> ,

p,

----~!

, I

I I


I
I
T

l 1 SMa 4.9.

o~ !ntcresa ic d~. sad a pogJc?am'). kako sc ponasaju vcrtikalnc dijafra:,!mc pri razrurn oprcrcccnuma, punostjcnc 1 pcrforirunc i sa raznim uslovima osluniania. Reclmo.?dmah da te zadatak kornparativno riesavan eksperimentalno i proracunsk i po teonji lorna, te da su se serne naprslina gotovo u cijeJosti podudaralc.

Dimenzije modela birane su tako da se eliminise ut.caj izvijanja, odnosno cubitak

stabilnosti. '

Navedimo jos da se slika slorna karakterisc pokazateljima prema nacinu rusenia :

klizne povrsine (u ovom sluca]u lini]e), naprslinc zutczunja,

povrsinc droblicnja.

U svakorn slucaiu slika slorna zuvisi od dimer ziia zidnl1,l! plutnu i oprcrcccnj.i.

OROBlJENE POVR 51

KLlZN E POVflSI

KlIZNE POVRSI

NAPRSLINE ZATEZANJA

9

Slika 4./0.

Nn slici 4.10. prikazane su scrne slorna zidnoz platr:a opterecenog i oslonicnog po cijeloj duzini, i to za slucaieve visokog, srednie visokog i niskog platna. Porncnuta klasifikacija osniva se na odnosu:

11 = b[a,

gdje je b visina 1 a duzina vertikalne diiafragrne (sl. -1.11). Tada su krireriji :

za visoka zidna platna je: za srednje visoka platna je: za niska zidna platna je

D

,a ,

~_. _"--r

II ?: 2,00,

:2 > n ?: 1,57, 1; < 1,57.

Predocene seme slorna, kao sto je vidljivo iz skica, dobivene su za slucaj same vertikalnog opterecenia, Nastale naprsline treba shvatiti kao nizove plasticnih zgIobova, jer je tretirano stanje deformacija u plasticnom podrucju.

N1SKA SREDNJA

VISOKA

1 57

, I .

Sh'ka 4.11.

Kako plutna rnogu biti razlicito opterecena i oslonjena, jasno je da ce se i seme slomova razlikovati. Ovdie cerno prikazati rezultate sarno za sluca] kontinuiranog opterecenja kakvim su platna :Jajcesce opterecena.

'".:'ako na sl. 4.12. a vidimo semu slorna dielornicno optcrcccnog i po cijeloj duzini .~slonjcnlJg visokog plarna, dok slika .. \.12. b prikazuie rakvo stanjc Z:1 nisko platno.

Slika 4.14.

a)

Kako znarno, rni konstrukeije u pravilu tretirarno sa gledista teorije elasticnosti, sto znaci da se dozvoljavaju sarno elasticne deformacije. Granieu iscrpljavanja elasticnih sposobnosti u napregnutom materijalu tesko je precizirati, pogotovo ako j e ovaj heterogen. Kada su iskoristene sve elasticne rezerve, stvorene su pretpostavkc za nastanak plasticnih deforrnaciia. To stanje se rnakroskopski ne rnoze rcgistrovati, ali ie sigurno da su ostvarene predispozicije za pocetak pJastifikacije. Ukoliko dode do povecanja opterecenia, pogotovo ako je one dinarnickeg poriiekla, proizvoljno usrniereno, ociro da ce slom nastupati prema prikazanim semama. S obzirom da je vertikalno opterecenje prirnarno, onda pri dejstvu horizontalnih i vertikalnih komponenti seizrnickog opterecenja ovakve serne ruscnja rnozemo prihvatiti kao realne, Uostalorn, one su potpuno saglasne "zivim modelima" tesko ostecenih zidova u zernliotresima.

U zidanirn konstrukcijarna vcrtikalni elernenti primarno su napregnuti na slozeno savijanje _ ckscenrricni pritisak, kod kornbinovanog deistva vcrtikalnog i horizontalnog optcrcccnia (sl. 4.15).

Utica; vertikalnog opt erecenia kod prcgradnih zidova je manii nego sto ie to slucai kod nosivih zidova.

Silk" 4. 12.

Dielornicno oslonjcno platno optereccno po ciicloi duzini prikuzuno je na sl. -I. J 3. <1, cr-k su na sl, -1.13. b i c prikazunc scrnc slomu nu plntnirnu koju imuiu otvorc.

a)

b)

c)

.'

N

Slika 4./J.

i

I .~

0::. intcrcsu je takode da sc vidi i raspored sila u platnirna ncposrc.lno pred slorn, st» ic prikazano na prirnjcru jeduo.; visokog plat nu (sl. 4.14),

Slika 4.15.

39

Ispravno postavijena mrcza serklaza donekle mijenja prvobitno zarnisljeni konstruktivni sistern kao zidanu konstrukciiu, povecavaiuci nienu zilavost, a zrutno po.e Jnostavljujc sanaeionc intervencije eventualnih ostecenia nakon zernliotresa. Zapravo, uvodenjern tc m-eze dobivamo [edan novi sistcm, vrlo blink po svorn nacinu ponasan]a skeletnorn, u kojern sada z.dovi igraiu ulogu ispune kod i:isto skeletnih sistema,

Na taj nacin u ovoj kornbinaciii armiranobetonskih serklaza i zidanih elcrnenata svaki ugrudeni rnateriial ucestvuie prcma svojirn pozitivnirn osobinurna, i to oriako kako zclimo, tj. z idovi prirnuu sile pritisku, a scrkluzi sile zatczania i smicania. Kao poscbno vcliku prc Ino st pomenirno m ')gucnc·st uokvirivanja otvora postavlianjern okvira od scrklazu cime se omozucuje povecanje dopustenog otvor a (51. 4.18).

Na osnovu svega do sada iznijetog, slijedi logican zakljucak da je uvodenje u zidanim konstrukcijama vertikalnih serklaza sasvirn neophodno, jer u velikoj mier i doprinose opstojsrabilnosti objekata, cak i pri samo djelovanju vert.i~alni.h teret~. Vazno ie naglasiti da pod pojmom rnreza seklaza treba podrazurnijevati kornbinaeiju horizontalnih i vertikalnih veza koje trcba da djeluju kao cielina. Kako bi se tai zadatak obezbijedio, posebno je znacajno konstruisanje njihovih spoieva, jer se same na taj nacin moze osigurati sadeisrvo svih elemenata konstrukci]e, horizontalnih i vertikalnih.

Isto tako, ukljucivanje temeljnih konstrukciia u zajcdnicki rad ciclokupnog sistema rnoze se najbolje ostvariti povoljnim povezivanjcrn vertikalnih serklaza sa nurna (ankerisanjem). Time se moze sprijeciti klizanje objekta po spojnicarna zidova sa temeljima; kakvi slucaievi su se dogodili u minulim zernljotresima ,

Kako bi se udovoliilo I svim ovim zahtjevima, postavlianje vertikalnih serklaza mora se obaviti po odredenim pravilima:

postavliaiu se na svim uglovima obiekta, na rnjestirna sudara svih poduznih i poprecnih nosivih zidova,

na svim slobodnim krajevima zidova cija ie debljina d ): 19 em,

kod z idova vece duzinc, na razrnaku nc vecern od 5,00 m.

Uz sve ovo trcba jos voditi racuna da sc u kornbinaciji sa hor izoritalnim serklazima forrnira sistem kvadratnih iii pravougaonih polia.

Na sl. 4.16. prikazana je osnovu objcktu zidane konst rukcijc sa rasporcdorn vcrtikulnih scrklaza.

I

r~ l

_n I
I
I
I
I
I
== P I
I
-1 Slika 4.16.

~--. lo ... ~

Slika 4.!8.

Postupak uokvirivanja trc'xt srnatruti vrlo pogoLinim nacinom pricvrsccnia svih clcmcnata konsuukciic , a ist o tuko i IZ\· .• ]e~ll>si\·i:] clcrncnutu, kuo kulkanskih (zabutrnh) zidovu, nadzidaka i slicno.

Problem prcgradnih zidova zasluzuc posconu anaiizu. Prilikom svih iole [acih. a neriietko i slabijih, zcmljotrcs.i uocljiva su ost cccnia iii totalna rusenia OVi:1 clemenata. Veci broj stanovnist .. 'a z a .lobi"'] povrcde U;);'an; Z:lOg popustunia prcgra dn ih zid""a 1I ioku vihrirunju (l:)ic'~;l'l. ()I'.~li je doj.uu d.i sc pr,)blcmu bez1.1jcd.nosti ovih clcrncnatu do sadu nije posvccivalo dovoljno pahje. Nairne, po prirodi svojc funkcije u objektu, oni se tretiraiu kao nenosivi zidovi. slobodno polozeni na rneduspratnc tavanice.

Nasuprot tome, objckat radi kao cielinu, pa i prograde moraiu trpjeti o Iredene deformacije; htjcli mi to ili nc, one se pri tome aktiviraju. U tom kosrnaru pornjeranja prvi popustaju naislahiii ; tako sc dogada da ovi clernenti prvi ispadaju iz sistema.

Istina, njihov staticki status se rnoze obuhvatiti proracunorn, sto se cesto i cini, ali po pravilu sc usvaja njihov tretrnan kao izolovanin elemenata, pa se provjera svodi uglavnom na kontrolu njihove stabilnosti pri opterecenju kojc djeluje upravo na njihovu ravan. U strucnoj literaturi odornacen ie terrnin "sadejstvo ispune". To bi upravo trebala biti seizmicka analiza por.asana zidova ispune pri oscilovanju objcktu, sa ukccntorn na ispitivanje pon <1S:.lIlj1 ovih zidova, pod prctpostavkorn da optcrcccnjc djclujc i u niihovo] ruvni.

To je poznati postupak uvodcnja "zamjenjujuc:h" dijagonula, koje prcuzimaiu ulogu pregrada u cijelorn sistcmu, koji se tada promatra kao rcsetkasti sisrem.

Pres] ek vertikalnih serklaza je u pravilu kvadraticnog oblika, dirnenzija jednakih debljini zida, ali ne rnanji od 19/19 em.

U izuzctnirn slucajcvima, slicno kao i kod horizomulnih scr k laza, do~u;:;la sc 1I1l1:1- njenje do 5,0 em u svr hu izvcdbe toplotne izolacijc (sl. 4.17).

j_

max 5,Octn

T

40

--t f<.-

m a x S.ocm

Slika 4.17.

41

Postoje i neke druge prepor.ike, koje preferi~aj~ izvo:::l.enje pregrad,a ,od prefabrikovanih panela. Tai p03tu?ak se riietko KOnStI S oh.zlrom .. na teskoce. ve.zane ~a tehnoloski proces gradcnia, ogreniccnia u pogledu d~mCnZIJ.8, ostv?renJe izolaciia .i narocito uspjesno rjesenje ?rikljucaka na ostale zid ove I tavaruce.

Cini se, ipak, da upravo rjesenie treba p:majvis~ tratiti u pogodnom nacinu ostvarivanja tih kontakata, . ,. . . Rezultati statickog ispitivanja seizmickog imuniteta zidova .ispunc u naJv~coJ mien ovise 0 nacinu niihovog pove:zivan;a sa primamim el~memlma k_ons:~~k~IJe. Pr:;na nekirn navodirna, ova proviera [e ne;:)phodna za sve zidove tog tipa cua Je povrsma

veca od 12 m". .

Prema izlozenorn, proracunavanje se mora o?nivati, ~a odre~eni~ pretp?sta~kama vezanirn za nacin pricvrscenja ovih panoa, u. da II ce se nJI~ol'l r~bovl pn tome tretirati kao slobodni, siobodno oslonjeni iii elasticno uklijesteni,

Ako se iskliuci uticaj trenja, onda se mogu smatrati jos povoIjnim sljedeci nacini pricvrscen j a :

Kontakti panoa sa vertikalnirn vezama (serklazima) treba da s~ ostvar7 n~ taj nacin sto ce se zidanje prekinuti na "smorc" (sl. 4.19).

Time se ostvaruie dovoljno intimna vcza i

Slika 4./9. ravnomjerna distribuciia cnergiie.

Kod OI'Og postupka poseban znaca] irm redosliie.l [zvodenja. ~aime, p~~re');1J ie betoni;anje serklaza obavit. nakon prethojrng zi~anja panoa, I to. posli]e vr_emenskog perioda u kome je izv-seno orvrdniavanie I'ez:vno; sre~stl'n u Zl:~ (ma1t.e:a)

izvrsenoz CI'entualn~g slijegania. Time sc otlda:1la m :l;!UCno3t odvaiania zida ,):::1 I'ertik;lnih serklaza i hor izontalnc konstruk tiic.

k,)!1stl'llkcij,m11 mogu se ostvariti pornocu

4.1.3. Armirane siidane konstrukcije

OYe konstrukcije predstavlja] u, svakako, najefikasniju klasu zidanih konstrukciia u pogledu opste rezistentnosti na sva opterecenja.

Vertikalna konstrukci]a ovakvih sistema sastoii se od zidova u opeci, opecnirn blokovirna ili betonskim blokovima, cesto posebno oblikovanim za srniesta] armarure, sto u kombinaciii sa krutim rncduspratnim konstrukcijarna i pri dobrom konstruisanju veza formica izvanredno podoban sistern. Nosivi zidovi u ovakvim konstrukcijarna arrniraju se u horizontalnorn iIi u vertikalnorn pravcu, a u zonama visoke seizrnicnosti u oba pravca.

Prerna tome, lako ie zakljuCiti da se na taj nacin 0 bjedinjuiu sve vrline koie se postizu ojacanjem konstrukciia s ciljern eliminacije nepovoljnih lponasanja zidanih sistema. U prilog ovoj tvrdnji govori Vee i sam podatak da se prilikom prirnjene ovakvih konstrukcija dozvoliava najvisa spratnost, i to:

p + 7, bez obzira na seizrnicnost lokaliteta,

U konkretnoi realiz aciii ovakvih objekata cesto se odstupa ' od klasicnog nacina zidania opekom iii blokovima, pa se koriste odgovarajuce, horizontalne ili vertikalne, tvornicki pripremljene zidne ploce. Na ta] nacin, ukoliko se jos primjenjuju polurnontazne iIi rnontazne meduspratne tavanice, ovakvi sisterni su na sarnoi granici uvodenja prefabrikovanih koncepciia izgradnje. Koiicina i raspored armature i ovdje sankcionisani su propisirm, a mi cerno se ovdje na nekirn primjerims upoznati sa osnovnirn nacelima postavlian]a armature u zidovirm.

Priic toga pogledajmo kako izgic Jaju neki tipovi opecnih i betonskih bloxova kou sc, poreI srandardnih 0:11ikJ, koriste ZJ iZI'clJU ovakvih konstrukciia.

Povoljni k·mtnkti sa norizontalnirn

hetonskog iii pljosteg 7.~1 .eza. . .

?rimjer podobnog nacina uokvirivu.iia zlbatnClg zida s ciliern sprecavarun nlc.",ll\lg

urusavanja prikazan je na 31 4.20. .' .' ". . I ovdje naglasavam> da pJstu?ak ne bi sluzio sroio!. SWSI ako se ~1.e obe~'l~J~dl pogo dna veza okvira sa ostali;n diielovim 1 bnstrukCl)e. To se PJ';,t.l~~ dovoljnim sidrenjern armature koja se .spusta iz element~ osn~vne. konst.r~"~~Je. > • Kolicina i raspored armature u h:1rizontalnim I vertlkalmm ser klazirna odredeni

.su pral'ilnikom.

ern

29cm .~

Slika 4.2/ .

stika 4.2().

Horizontalna arrnatura trcba da se po laze u svaku drugu spojnicu (sl. 4.22), Vertikalno arrniranje zidova, u punim dionicarna, ukoliko ne raspolazemo sa posebno oblikovanirn opekarna iii blokovirna, zadaje dosta poteskoca. Kod standardnih formata tih elcmenata, pri postavljanju vertikalne armature, narusava se pravilan vez, te le neophodno njihovo kresanje; time se usporava gradnja.

Iz tih razloga obicno sc zadovoliavarno arrniraniem stubaca na rnjestima suceljavanja zidova (sl. 4.23).

U zonarna visoke seizrnicnosri to nije dovoljno, pa je potrebno vrsiti podebljanje zidova zastitnim malterorn koji prekriva obostranu armaturu postuvljenu po "obrazimu" zidova (sl. 4.24).

43

42

Svakako ni ovaj posrupak ne bi imao efekta ako se ova arrnatura ne povezc sa ostalirn elementima konstrukcije.

Slika 4.22.

Slika 4.23.

AR .... ATURNE .... REZE SA

K VAD. QKN I .... A

Slika 4.24.

Armlr anobetonske konsrrukct]e

4.7.

Vee duzi niz godina ova vrsta konstrukcija u gradevinarstvu uopstc zauzirna dominantan polozaj,

Brojni su razlozi za ovakvu tvrdnju, pa cemo spomenuti samo neke: armirani beton kao gradevinski matcriial irna niz veorna povolinih osobinu, posebno sa gledista statickog i dinarnickog ponasania pod oprcrcccnicm, nudaljc, on jc vcornu jcdnostavan za ugradivanje, sto ornogucuje udovoljenjc projektnih zahticva u poglcdu realizacije formi i oblika, pogodan ie za odrzavanje i primjenljiv u gotovo svirn klimatskim uslovima itd.

Kao glavni materijal u nosivim konstruktivnirn clernentima on je gorovo nezarnjenljiv, Njegovo ugradivanje ornogucuie konstruisunje jednostavnih i adaptibilnih veza, sto treba smatrati izuzetnom prcdnoscu u odnosu na drugc matcrijalc u konstrukcijama. Sve ovo, i jos niz mnogobrojnih pozitivnih karakteristika arrniranog betona, uslovilo je veorna brz i efektan razvoj konstrukcija, sto jc, nadulje, ornogucilo izvedbe vrlo visokih objekata, savladivanjc velikih raspona i slicno.

Sa gledista njegove prirnjene pri projektovanju ascizrnickih objekata , u nicgovc, pored vee spomenutih vrlina, treba ubrojati veorna izrazenu sposobnost apsorpciie energije, kao i duktilno ponasanje pri vibriranju. Dodaimo ovornc ios i relativno jednostavnu mogucnost saniranja ostecenih elernenata izgradenih od ovog materijala.

Medutirn, treba spornenuti da ni ova] ruaterijal nije savrsen, pa, prerm tome, ima i svojih ncdostataka, Navederno neke, kao npr. ncophodnu izradu or late pri ugra-

44

divanju, rclativno veliku tezinu u odnosu na neke dru,,::c materijale, p:13102n:15t tzv, sckundarnim uticajirna, kao sto su npr ternoeruturne promjene skuplianje,

bubrcnje itd. .,

4,2.1, Skeletne armiranobeionshe konstrukcije

Po i ovakvim konstrukcijarna podrazurnijevaju se one ciji se osnovni sistern sastoji od rasporedenih okvira u oba pravca (po pravilu orrogonalnih) (sl. 4.2:i).

1-~-~ I

- T ~.-- ~~--~

I I I

- ~~ Ii --~-7-'-~ -t - t ---~

j ~-~-_.- -!~----~

- -~---t~-+--·----..-------

Stika 4,25.

l~azll1ak o_k~ira projcktujc sc prema uslovirna koji proisticu iz narnjcnc objekta , njegove VlS1l1C, osobina tla, a svakako respektujuci ekonomske pokazatelje,

Okviri u sastavu skelera su naicesce istog tipa za jedan pravac, ali se ponekad iz odrcdcnih razloga (Iunkcijc objekta) predvidaju i kornbinacije raznih tipova okvira (sl. ·U6).

PRESJEK A-A

I~ i-Ilt-t-i-~ij ~

DC I -. ,+c "'"'' c-c

P RESJEK B,S B~

OSNOVA

Stika 4.26.

45

Sseletne konstrukciie kuo cjelina ko.noonovuna od okviru i rncduspratnih konstrukcija realno dje1uju kuo prostorni sistcm , ali sc nuicescc s ciljcm pojcdnost.ivljcn]u proracuna usva]a ravni tretrnan okvira sa pripa Jajucim optcrcccnjirna.

Kao sto je poznato, okvir i su, u pruvilu, staticki neodredeni sisterni, te je jos u postupku idcjnog projcktovania potrebno pravilno odabrati dimenzije prcsjeka srapova okvira (StUbO\,<1 i precki). Prilikorn izbora dirnenziia presjeka neophodna ie maksirnalna angazovanost projekranta. Za 0\'0 pos.oii vise razloga:

neadekvatno odabrane dimenzije prilikorn izrade idejnog projekta nepovolino se rnogu reflektovati na dalji rok -azrade s obzirorn da u.slucaju neodgovarajuceg izbora slijede nuzne korekciie, 2 sarnirn tim povecan]e obima poslova na pro[ektovanju ;

,

treba znati da skclcrni sistemi Yaz~ kao vrlo povoljni zu us love ascizruicke gradnjc, pogotovo ako su fundirani na tvrdoj podlozi.

Medurim, zbog svoje anatomlie i relativno skrorr.nih dimenzija presieks (u poredeniu sa ostalirn sisternima), pri vibriranju trpe znatna pomjeranja. 0\'0 ima za posljedieu, pored naglaseno neugodnog osiecaia zatecenih liea na objektu pri deistvu porresa, cesto teska ostecenia zidova ispune, sto opet moze prouzrokovuti pone de lieu, a poncku i ljudskc zrtve ;

ako sc oprcdijclimo za "jacc" dimcnzijc prcsjckn, pored ncckonornicnosti , tim po\'ecanjem tezine (rnase) konstrukcijc povecavaiu sc i djelujuca scizmicka optereccnja koja napadaju obieka., [er su ova direktno proporeionalna musuma. Druga krainost (male dimenziic' povlaci nepovoljne efekte 0 Kojima srno vee gO\wili.

Prema tome, postoie jaki razlozi za oprezan pristup prilikom izbora dirnenziia presieka, te se i ne mogu ustrojiti univerzalna rnjerila.

Kada je riiec 0 dimenziiama rresieb, istaknimo Cinjenicu da eve direktno uticu na elasticne karakteristike elernenata , a time i konstrukciie kao ejc1ine. Taj utica] manifestuie se preko numu vee znanog :"t)eficijcn~<i krutosii stapa, obicno dcfinisanog odnosorn proizvoda elasticnc j gC01T..ctrijske karakreristikc presjeka i njcgovc du-

zinc (_E' J).

I ,

Irnajuci ovo u vidu, sa iedne, i uobicajenu praksu, sa druge stranc, ked okvirnil: konstrukcija susrecemo se sa pojavom nianjih krutosti precki u odnosu na krutosti stuoova (iako precke irnaju, po pravilu, vccc dimenzije presieka od stubO\'a!. ?vo irna za posljedieu da u odrcdenoi fazi intcnziteta opte~ec~nja pl'\f,~ ~a krajevima precki dolazi do plastifikaciie presieka, ?dn?sno na.s:~,JanJa pl~stlenlh z~l?bo~~. To treba smatrati kuo povoljnu okolnost, Jer jc povoljnije za okvir da plastifik acija

nastupi prvo u preckarna.

Prerna tome, kompletna koncepcija okvira, ukliucujuci i njegovu gcornetriju, treba da bude takva da ne nastupe nelincarne deformaciie presjeka srubova.

Pojava plasticnih zglobova u okviru srnanjuje njegov stepen staticke n.eodredenos~~:

Povecaniem tog broja zglobova sistcrn se prihlizava sraticki odred~~o! ko~figur~eIJI sa prijetnjom da u daljem roku plastfikacije ~onacno pred~. u staticki I.a~llan kinematicki lanac. L' tom trenutku ok'.·ir postaJe neupotreblJlv kao nOSIVI element. Brzina O\'og procesa umnllgl)me zavi5i bas od miesta nastajanja plast~cnih. zglobo\'a. K<i-;o (:\'ofO\'i ob'ira PO\'czuju minimum dnl s:ar<l, to rOJavn na tIm C\'orO\'1ma

46

vee smunjuje stcpcn ncodrcdcnosti za jcdan ; u cvorovima gdie se susticu tri stapa zglob obara neodredenost za dva ltd.

Ova razrnatranja ilustrovacerno na narednom prirnjeru (sl. 4.27).

a)

b)

c)

I :...._

-'-

_ ....

- ....

-'-

m-=2·3- 2·1- 2·2==0 m=2·3-4·1-2·2=-2.

Stika 4.27.

Kao sto je .vidlj~vo iz' pregleda rniesta plastifikaciie. pocemog krutog okvira (sl. 4.27 a), on JC vee u prvoj fazi sa zglobovirna na preckarna postao sarno dva puta ncodreden (sl. 4.27 b), ali ostaie stabilan, dok je u fazi prema sl. 4.27 e. postao s~aticki odreden, da bi pri plastifikaciii svih cvorova (sl. 4.27 d) presao u labilan sistern,

Ocito je, dakle, da su plasticni zglobovi u cvorovirna okvira veorna nepozelini, pa konstruisanju njihovih cvorova treba pristuplri sa naivecorn paznjorn.

Iz svcga izlozenog ipak sc rnoze zakljuciti da pri proiektovaniu skeletnih konsrrukciia, posebno u pitanjirna oko izbora dirncnzija presieka, naivazniju ulozu irna

iskustvo konstruktora. '

Inacc, skclctne konstrukcije, bcz dodatnih ukrucenia (verrikalnih dijafragmi iii jezgra), smatraju se najcistijirn koncepciiama, kako u statickom tretrnanu take i u funkcionalnoj f'leksibilnosti, sto je inace veorna rijedak slucaj s obzirom da se stepenisni zidovi i liftovska okna cesto koriste kao elernenti za ukrucen]e, Izuzetak su slucaicvi kada se jezgra postavljaju uz objekat, sto u statickom srnislu predstavlja veorna nepovoljno riesenje,

Kako je vee naglaseno, ovakve konstrukcije imaju znatna pomjeranja pri vibriranju, pa se konstruisanje veza svih nenosivih elemenata (pregradnih zidova, fasadnih panoa, parapeta) mora predvidjeti tako da u tim uslovima ne dode do njihovog odvajanja iii potpunog rusenja.

Ovo se posebno odnosi na pregradne zidove. U tom pogledu treba znati da se ovi P?mjeraju zajedno sa glavnom konstrukcijom, donekle ucestvuiu u preuzimanju dijela seizmlckih opterecen]a i disipaeije energije (dissipare, lat. - rasipanje, razbacivanje).

Polazeci od tih saznanja, niihov irnunitet se dokazuje proracunorn, ali u svakom slucaju treba voditi racuna 0 dva principa pri projektovanju:

geometrijske ose zidova ispune, ukoliko se ovi posta\,ljaju izmedu stub ova skeleta, treba da koincidiraju sa osama okvira kako bi se eliminisao nepovoljni efckat ekscentricnosti (sl. 4.28) ;

47

NEPOVOLJNO

POVOLJNO

1 I

Slika 4.28.

zavisno od predvidenog materijala i sistema zidova ispune, vertikalni i horizontalni priklj ucci za elemente okvira moraju biti tako koncipirani cia istovremeno svojorn fleksibilnoscu u sto manjo] mjeri ucestvuju u disipaciii energije i svojim ustroistvom spriiece odvajanje.

Primjeri ispravnog konstruisanja takvog jednog prikljucka dat je na sl. 4.29.

PRECKA OKVIRA

110 ISPUNE

Slika 4.29.

Svakako uviiek treba teziti da se za matcrijal ispune upotrijebi sto laksi mutcrijal. Ako se predvida izvedba od .opekc (najcesce supl]e), tad a sc veza sa stubovirna okvira ostvaruje putcm betonskih zeljeznih profiia, koji se polazu u spoinicc zidu i ovi povczuiu sa arrnaturorn zida (sl, 4.30). O\U zcljcza trchu du uluzc 1I "mcso"

VERTIKALNA ZELJEZA ZA VEZU

-

i

f/J 6/150cm

I

.I

HORIZONTALNA ZELJEZA. ZA

VfZU

¢ 6/S0cm

Slika 4.30.

48

zidu, minirnalno 50 em, a u podrucjima visoke seizrnicnosti treba da idu od stub do stubu.

Inace, okviri se projekruiu sa i bez vidljivih podvlaka (sl. 4.31), a pricvrscenje za

Slika 4.31.

i

I

temeljnu konstrukciju, kao sto znamo, moze biti zglobno (sl. 4.32 a) iii sa ukljestenjem (sl. 4.32 b).

a)

Slika 4.32.

p}

/11

/

U pogledu fundiranja skeletne konstrukcije treba istaci da se ona najuspjesnije prilagodava visokirn vibracijumu kojc prcdaju sticnovita tla. Ovakva tla se rnogi; srnatrati posebno pogodnim za oslanjanje skeleta finih dimenzija, tj. konstrukciia male krutosti,

Meka i rastresita tla su nepodobna za oslanjanje ovakvih sistema, pored ostalog, jcr su ovi osjetljivi na nejednaka slijcganja, narccito aka se tcrncljenje vrsi na terneljimu samcirna.

Pod ovakvim konstrukcijama podrazumijcvaju sc one cij= sc vcrtikalni nosivi sistcm sastoii od arrniranobctonskih zidova rasporcdenih u oba pravca objekta.

J edan od uslova efikasnosti rada ovih konstrukciia u seizrnickim uslovirna je ukupna povrsina zidova u osnovi obiekta, koja se norrnira u procentu bruto-povrsine osnove obj ekta,

4.2.2. Konstruhcije =. armiranobetonskili zidoca (diiairagmi}

Tako ie nasim pravilnikom odredeno da povrsina poprecnog presjeka zidova za svaki ortogonalni pravac ne smije biti manja od 1,5% bruto-povrsine osnove objckta , dakle:

za svaki pravac min. Fz1dov• ;:::0,015 Fbr.(OBDOVe)'

(4.7)

T

b

_____L 1
a
T DIa~2
Slika 4.33.
49 Normira se i odnos vis inc prema sirini svakog zida i on ne smije biti manji od dva (sl. 4.33):

b_ ); 2. a

Takode je propisana i minimalna debljina diiafragme: dmin• = 15,0 em.

(4.8)

(4.9)

Nosivi zidovi u ovakvim konstrukcijarna su punostjeni ili perforirani otvorirna za prozore i vrata (sl. 4.34).

bl

c)

0)

I 1
I
I I
I I
I I
I I
I I
I I
I
I I
I b

·1 1

Stika 4.34.

Horizontalni presjeci diiafragmi 3U pO pravilu pravougli, a debljina konstarnna po visini ; od toga se ponekad (iz ekonornskih razloga) odst~~a kod .objeka~~ znatn: visine. Povrsine otvora biraju se tako da sto manje srnanjuju nosivost dijafragrni pri horizontalnim optereceniima.

Sistem vertikalnih zidova ukrucuiu meduspratne konstrukcije, monolitne iii montazne, sa ili bez podvlaka.

Dobrim povezivanjem vertikalnih i horizontalnih elernenata dobiva se vrlo rezistentan objekat na djelovanje seizmickih sila.

Kod ovakvih sistema se, takode, preporucu]e izbor dispozicije u osnovi, koji obezbjeduje sto ravnomjerniji i simetricniji raspored nosivih zidova (sl. 4.35).

Isti stay treba postovati ked visir.skog rasporeda masa i teziti .da P?lozaj te~ista objekta bude sto nizi. Ako se proiektuju "meke" etaze (obicno prizeml]a), ha~tlc~o rasporedeni vertikalni eiementi, oslabljeni otvorima koii neriietko n~ udovolJ~vaJu propisanom kriteriiu (4.7), rnogu imati negativan cdraz na stabilnost obiekta. Pri neadekvatnorn rasporedu dijafragrni, distribuciia izazvanih sila rnoze u ovirn

50

I

izazvati zatezanja, dielomicna, iii po cijelom presjeku. U takvim slucajevima ova pojava se mora otkloniti preraspodjelorn zidova u osnovi.

Pogodnim projektnim rjesenjima koja inkliniraju simetricnoj raspodjeli dijafragm po pravcirna glavnih osi postize se ne sarno povoljan balans m asa vee i otvara mogucnost ekonornicne i brze gradnje.

1
~~

- ._
I 1
I Slika 4.35.

Izrazito nesimetricni sistemi sa koncentracijom zidova pretezno u jednom dijelu os nove povlace veorna nepovoljne efekte s obzirom da centar rotacije osnove pada u to podrucje na znatnom rastojanju od njenog centra masa. Pri tak .. voj pojavi nastaju veliki torzioni momenti pri horizontalnirn optereceniima, Primjer takvog rjesenja prikazan je na sl. 4.36.

Konstrukcije od vertikalnih dijafragmi i krutih meduspratnih tavanica, zbog ovakve konstitucije, spadaju u klasu izrazito krutih sistema. Iz tog razloga ove, za razliku od skeletnih konstrukcija, pri vibriranju imaju mala pornjeranja, sto im je velika prednost.

• C.M.

I

t

Slika 4.36.

Ovakvi nosivi sisterni naicesce se primjenjuju prilikom starnbenih objekata Cija spratnost (vis ina) u tom slucaiu nije limitirana. U nasoi zemlji je veoma razvijen i razraden tehnoloski proces gradnje takvih objekata (primjenom klizne opiate), te se uspjesno realizuju objekti sa 20 i vise etaza.

S obzirom na znatnu krutost ovakvih konstrukcija, rastresita i meka tla su veoma pogodna za njihovo fundiranie, jer ova, kako je vee ranije lstaknuto, prigusuiu visoke frekvencije i propustaju niske. Dakle, ovakvikruti sistemi uspjesno se sup rotstavljaju niskim frekvencijama.

Istovrerneno, zbog naglasene krutosti, ovakve konstrukcije su malo osjetljive na eventualna nejednolika slijeganja podloge.

Postupak i nacin armiranja elernenata ovakvih konstrukcija nisu predmet ovih razrnatranja, ali cerno istaci veliki znacai ispravnog konstruisan]a spojeva nosivih elcrncnata, Sto se ticc zidova ispune, i ovdje vaze svi zakliucci i upute date priliko m analize tog problema za skcletne konstrukcije,

51

4.2.3. Sheleti u kombinaciji sa zidovima i jezgrima

Vee iz samog nazivase moze zakljuciti da se ovdjc radi 0 konstrukcijarua nastalirn kombinacijom prethodno analiziranih sistema. To istovrcmeno ukazujc du su time sintctizovane glavne vrline skeletnih i sistema nosivih zidova, sto nadalje podrazumijeva fleksibilnost prostora za funkci]e objekta koju nudi skelct, sa jcdnc, i povecanje krutosti objekta kao cieline koju obezbieduiu dijafragrne, sa druge strane, U konstruktivnom pogledu takvom kombinacijom dobivamo sistem "srednje krutosti" veoma dobrog ponasanja pri vibriranju. Cesto se ovakve kombinacije nazivaju "mjeSoviti" sistemi, sto teorijski irna opravdan]e, ali ako se radi 0 izvedbi od istorodnog materijala (u ovom slucaju armirani beton), prornatrajuci objekat kao cjelinu, ta] stay treba prihvatitf samo uslovno. Ovo isticemo zato sto termin "mjeSovit" bezrezervno stoji kod sistema komponovanih od nosivih e1emenata u materijalima veoma razlicitih elasticnih karakteristika, kao npr. skelet od celika, a dijafragme od armiranog betona.

Vjerovatno ni kod jedne vrste konstrukcija koje se primjenjuju u objektirna visokogradnje nije u tolikoj rnjeri naglasena vaznost proiektantske ociene pri izboru rasporeda i broja poiedinih vertikalnih elemenata konstrukcije kao kod ovih.

Iz samog opisa ovih sistema slijedi da se prakticno radi 0 postavljanju elemenata za krucenje u skeletni sistem. Ti elernenti su, uopsteno receno, vertikalne dijafragrne inkorporirane u rastere skeleta, jer i jezgra ne predsravljaju nista drugo nego pogodno stilizovanu kornpozici]u zidova. Taj raspored i broj ukrutnih elemenata su od naiveceg znacaia prilikom projektovanja objekata sa ovakvirn sisternima. Ovo isticemo, jer se cesto pri fiksiranju tih elemenata ide iz jedne krajnosti u drugu - iii ih je prernalo iii su nepravilno rasporedeni.

Kada sc govori 0 ocjeni uccsca iii saradnje skclcta i zidovu, opct sc, ncriictko, pribjegava jednoj krajnosti - palijativnoj procjeni da sva horizontalna opterecenja primaju sarno vertikalne dijafragme.

Takav stav pri generalnom tretmanu sistema je ncodrziv, jer se ucescc skclcta u raspodjeli ovih opterecenja rnoze iskljuciti samo posebnim konstruktivnirn postupcirna, ali tada i sarna zamisao 0 zajednickom radu otpada, pa, prema tome, i zarnisljena koncepcija gubi smisao.

Dakle, prisustvo okvira bez obzira koliki je njihov doprinos treba rcspcktovati, Kako bi se otklonio neprihvatljiv stay 0 elirninaciji sadejstva okvira u sprezi sa zidovirna, norrnativima se propisuje minimalni iznos (u procentima) od ukupnog horizontalnog opterecenja sa kojim treba racunati da pripadaju okvirima.

Tako se, prema nasern pravilniku, okvirima mora predati minimalno 25% od ukupne seizrnicke sile koja djeluje na objekat,

Kako je vee istaknuto, veliku pazniu treba posvetiti broju i rasporedu ukrutnih elemenata. To je razlog da se ovim problemom detaljnije pozabavimo. S ciljem iednostavnosti raziasnienia postavki os nov nih principa, odvojeno cerno tretirati slucaieve:

- kada su elementi za ukrucen]e pojedinacne vertikalne dijafragme;

- kada ovoj svrsi sluze kompozicije vcrtikalnih dijafragrni koje nazivamo jezgrim""i'.

Navedimo odmah opstu odrednicu - elernenti za ukrucenje moraju "pokrivati" oba pravca os nove objekta, sto znaci moraju se predvidjeti tako da prihvataju opterecenja odvojeno za svaki sluca] njegovog djelovanja i da se "provlace" po cijeloj visini objekta,

52

U slucaievirna pojcdinacnih zidova, polazni stay se osniva na poznatorn statickom principu u poglcdu zuhtjcvu stnbilnosti iz CCPl prcizlazi da je time odrcdcn i minimulni broj zidova. Kao sto znurno, raj zahtjev ie ispunjcn kada irnarno tri zida, uz uslov da sc njihovc sistcmskc Iinijc ne sijcku u jcdnoj tucki.

U tom slucaju radi sc 0 statieki odredenorn, ravno rn problcrnu. Naravno, ako ie broj zidova vcci od tri, imarno staticki neodrcdcn zadatak, jer tada za njcgovo rjescnje nisu dovoljni uslovi ravnoteze (rastavljanje sile u komponente po poznatim pravcima - Ritcrov iii Kulrnanov mend), pa ie potrebno u postupak uvesti

us love deformacija, .

I

I

I

I

Stika 4.37.

Prerna iznesenorn, broj i raspored zidova u dispozicijarna datirn na sl. 4.37 a. i b. ie ispravan, dok su postavkc prerna sl. 4.38 a. i b. neispravne.

,

I I

---b- _

I

I

---~--.-

t

Stika 4.36.

Vcom.i C<!S1<l xc loa O\'lI svrhu koristc i stcpc lis ni zidovi, a kuo pogodnu okolnost trcba smatrati da sc stcpcnista obicno u osnovi lociraju centralno iii simetricno (ako ih je vise) (sl. 4.39).

: ! I • I

.J" .- .... - -- - .. - t .-.--- ..... - . .,.

; ! i! ! !

, I'; ~ !

.-~--!- .,..._ .. - ...

~ I I l : i

~:-:-~~_:_f

--t--- t---~--r-H;I : ,- ---r--l

'I I!

I I I'"

I , I I

-l-rl +.:L.

. ~_. .!

I

[DJ

.

.

Sliha 4.39.

53

Vrlo je znacajan i polozai zidova t; osnovi, pa je potrebno teziti da sc oni postave stc jc rnoguce vise sirnetricno kako bi sc ekscentricno djelovanje opterecenja svelo na nairnaniu rnjeru, s1. 4.40.

a)

ti)

"""'!"'""

I

1-'-'+'-"

i J.

Slika 4.40.

Ako se radi 0 iezgrima kao elernentirna za ukruccnie, vaze gotovo iste posravke k20 za samosralne dijafragrne, Pri tome jezgra treba promatrati kao sklop prigodno postavljenih zidova za odrederu; funkciju u objektu, Radi se uglavnom 0 liftovskim i instalacionirn oknirna Cije omedivanie treba predvidati u arrniranobetonsko] izvedbi, pa ih tada koristiti kao vrlo prikladne elemente za prijem horizontalnih opterecenja.

Zavisno od projektnog riesenja, iezgra se lociraju razlicito u obiektu, a njihov broj je uglavnom prilagoden f.mkcij], odnosno namieni (kapacitetu) zdanja.

Kako ovi sklopovi irnaju rnocne rutosti, te time navlace zriaran dio opterecenja,

treba nastojati da se postavljaju sto blize geometriiskorn tezistu osnove kako bi se izbjegla njena eventualna rotaciia oko centra kru:osti. Prem i tome, polozaj iezg-a prerna s1. 4.41 a. ie najpovoljniii, dok p)lobj dar na sl. 4.41 c. treba svakako izbiegavati,

a'

b)

c)

__ .r".;:.,~ __ .~

----~:---

sui« 4.4!.

Konstrukcija ovih ukrucenja obicnc se sastoji od najmanje tri zida iii dva, zbog obos.ranih nizova otvora oblikcvanih kao U profili. Kod objekata znatne vi sine i visoke frekvencije vertikalnog prevoza forrniraju se lifrovske baterije sa vecirn brojern celija, pa time i sa vise zidova. Kako okna moraju imati otvore, zidove treba povezivati spojnim preckama cime se povecava njihova krutost,

Razlicite mogucnosti stilizaci]a ovih sklopova prikazane su na s1. 4.42.

Ukoliko se ekscentricna postavka [ezgra ne moze izbjeci, potr ebno je jcdnu ili vise diiafragrni postaviti tako da se njihovim prisustvorn centar krutosti priblizi sto vise teiistu (centru masa) 03r_0\'e kako je to uradeno u dispoziciji prerna s1. ·U3.

54

Na kraju, u velike prednosti ovakvih konstrukcija pribrojirno i rnogucnost njihovog oslanjanja na tla koja se najceSee susrecu - gline, pjeskoviti i sljunkoviti rnaterijali,

b

Slika 4.42.

jer se najbolje prilagodavaju dinarnickim pomieraniima ovakvih podloga. Takva tla, kako je vee spomenuto, u dovoljnoj mjeri prigusuiu frekvencije visokih i niskih tonova.

Slika 4.43.

Sto se rice izbora dimenzija presjeka ovakvih konstrukcija, treba se pridrzavati naccla iznijetih ked analize skcletnih i sistema vertikalnih nosivih dijafragmi.

4.3. Konstrukcije od prefabrikovanih elemenata

Ovakve konstrukcije sastavljene su od gotovo prefabrikovanih elernenata. Povezivanje se obavlja direktno na gradilistu prema provjerenim postupcima i uz strucan nadzor, a potorn se vrsi kontrola kvaliteta obavljenih radova.

Ovakav nacin gradnje datira vee duzi niz godina, te su stecena potrebna iskustva i na planu aseizrnickog gradenja. S obzirom na sve vecu primjenu raznih tipova konstruktivnih sistema, narocito u domenu stambene izgradnje, i nacina gradnje tipskih objekata u velikim serijarna (nova naselia), izazvana je ekspanzija industrijske proizvodnie elemenata za ovakve objekte.

Kao glavni rnaterijal za nosive clemente upotrebljava se prenapregnuti iii arrnirani beton ciia se priprema vrsi tvornicki,

55

Upravo u to] cinienici !ezi jedna od najboljih karaktcristika ovih konstrukcija, jer se priprerna vrsi pod stalnorn kontrolorn, prerna ustaljenirn i dokazanirn rcccptirna.

U prednosti ovakvog sistema gradenja treba ubrojati i:

- postizanje velike preeiznosti dimenzija konstruktivnih elernenata ;

- brzina gradnje je znatno veca nego kod standardnog nacina.

Sa aseizmickog aspekta konstrukcije ovog tipa su veoma rezistentne, a, zbog svojih relativno malih dirnenzija presjeka, i lagane su, te su zato i inereijalne sile koje ih pri potresu napadaju manje.

Ovome treba do dati i znacaian podatak da su, zbog prirode ovakve koncepcije, osnove objekata u pravilu pravougaonog oblika, cesto i bisimetricne, pa time udovoljavaiu opstim zahtievima u pogledu gabarita, 0 cernu smo vee ranije ~ovorili. Kada smo govorili 0 zidanim konstrukcijama, ukazano je na jedan od krupnijih nedostataka takvih sistema koji se veoma nepovoljno reflektu]e na njihov seizmicki imunitet, To je osobina veznih materijala (maltera) da, zbog svoje krtosti, slabo podnose srnicuce i zatezuce napone, pa su, s ciljem otklanjanja ove manjkavosti, navedeni nacini ojacanja takvih konstrukeija.

Kod ovih sistema tai nedostatak je iskljucen, jer takvi rnaterijali se ne koriste, pa se ovi postupci gradnje mogu srnatrati daljnjim uspjesnirn usavrsavanjern.

Od znaca]a je spornenuti u nizu odlika ovih sistema i mo gucnost brze i efikasne sanacije eventualnih ostecenia nakon zernljotresa. Ovo se posebno odnosi na krupne panelne sisteme gdje se intervencija najjednostavnije obavlja zarnjenorn osrecenih elemenata.

Svakako ie potrebno navesti i nedostatke ovakvih objekata. Nije tesko uociti da su oni najslabiji na rnjestima spojeva pojedinih konstruktivnih i ostalih elerncnata, pa stoga ovorne treba posvetiti duznu paznju. Kako bi se ot klonilc te opasne mogucnosti, konstrukcije ovih tipova redovito se podvrgavaju aseizrnickorn testiranju.

Prerna svojoj konstruktivno] koneepciji, bitno sc razlikuju, uglavnom, dvije vrste sklopova:

- vitki, skeletni sistemi

- panelni sistemi.

Kada je rijec 0 skeletnim sklopovirna, ugluvnorn vrijcde svi ranijc dati nuvodi prilikorn analize skeleta, uz napornenu da se, ukoliko se radi 0 izvedbi od prenapregnutog betona, otvara rnogucnost savladavanja vecih raspona, Podvlake su po pravilu utopljene u ploce tavaniea. Slabe tackc su cvorovi okvira, te njihovo konstruisanje treba prcdvidjeti tako da svoiorn duktilnoscu obczbijedc dis ipaciju energi]e, {ito ce se postici pravilnim izborom i rusporcdorn armature (kabll\va za prenaprezanje).

Iz poznatih razloga, plastifikacija cvorova se ne smije dozvoliti ,

Treba reel da nasa iskusrva iz rninulih zernljotresa ukazuju da su ovukvi sisterni dobro izdrzali nalete stihije, sa izuzetkorn osrecenja (ocekivanih) zidova ispune.

Fragment osnove takvog tipa objekata koji se kod nas najcesce primjenjujc ([.\f5), kao i detalj spoja precke sa stubovirna dati su nu sl. 4.44.

Ked ovog sistema skelet treba da prihvati gravitaciona optereccnja, dok zu preuzimanje horizontalnih sila ubacuju arrniranobctonskc dijafragme, koje sc betoniraju na lieu rniesta.

Zgrade od krupnih panela spadaju u kategoriiu objekata sa tzv. krurorn konstruktivnom sernorn. Ovakav zakljucak slijedi neposrcdno iz analog ijc sa zidanirn konstruk-

cijarnu, sto jc u cijclosti opruvdano kada sc zna, kuko srno vee navcli, da ove sisternc rnozcrno smatruti usavrscnijim oblikorn zidanih,

a)









I I I

--, ....• - ----_._----+---_.

l =4,24m

SVI STUBOVI 36/36 em

Slika 4.44.

OSNOVA PRIKLJUCKA

L

_._._

e) PRESJEK I-I

. }.

UKRUTNI A.B. ZIDOVI BETON RANI

N~ .rcu MJESTA

;--";;lil1\L', vcrt ikalnu konsrrukci]« ovih sistcrnu S~ISlll:i s, "d rclut ivno hliskll pnsl:t','licnih poprccnih (2,5-4,0 rn) i poduznih (ua cca 5,0-8,0 m) zidova.

Takvom postavkom, uz njihovo rncdusobno povezivanje krutirn horizontalnirn dijafrugmarua, formir a se presterna konstrukcija, s.sterna "kutija", znatnc krutosti. Ovoruc treba pridruziti vcliki dopr inos krutih nadvoja iznad otvora u zidovirna. LT poglcdu spratnosti, cdnosno visine ovakvih cbjekata, mozc se reci da je oDa uslovliena najvisc ckonomskirn pokazateljima,

Tuko ic P --1- 12 obicno gornja visinska granica, u nasirn uslovirna, ali to ne treba shvatiti kao limitiranje uslovlicno statickim razlozima. S obzirorn na prisutnu analogiiu sa zidanirn konstrukcijarna, i ovdjc sc rnoze navesti opravdana klasifikaciia vezanu za spratnost ovakvih sistema, a zusnovana nacinorn deforrnisania sistema kao cielinc.

56

57

4.4. Celicne konstrukcije

Prema ovorne, imamo objekte visine do pet etaza za koje su prevalentne deformacije srnicanja i one iznad re visine kod kciih su to deforrnaci]e nastale savijanjem.

Zbog svoie koneepcije, pri kojej su poduzni, a posebno poprecni zidovi postavljeni relativno blisko, pregradnih zidova irna veorna malo, a u nekim posebno razradenim riesenjirna gotovo da ih i nerns, pa se i to moze navesti kao njihova odlika. Taj gust raspored zidova ukazuje na jos jednu povoljnu okoinost, jer su intenziteti pripadajucih seizmickih sila srazmierno rnanii nego u suprotnirn slucajevirna.

Sto se tice debljina panela, stoji : ovdie princip da se one odreduju racunskirn putern, gdie je skoro redovito rnierodavan kriterij stabilnosti (izvijanja) panoa. Prema iskustvenirn podacima i rezultatirna opita, debljine stijena ne bi trebale biti manje od 14 em prilikom primjene lakih i 12 em prilikorn prirniene teskih berona, Ipak, kako se i rnoze ocekivati, ta karakteristika presjeka uslovliena je intenziretom proracunske seizrr.icnosti i, naravno, visinorn objekta, re razmakom zidova.

Svakako je za preporuku da se odrzi njena jednakadebljina po visini zgrade, a ukoliko se ovo ne predvida, tada treca postovati dokazano nacelo da se debljina panoa smanjuje sa visinorn objekta, saglasno statickirn i ekonomskim zahtjevima. Prerna nekim izvorima (Gudeliman, vidi popis literature), preporucliivo je da se debljina panoa bira prema:

fold ~ 24 kada su paneli pricvrsceni na gornjoj i donjoj strani;

fold ~ 34 kada su paneli pricvrsceni na sve cetiri strane (gdje je io spratna visina).

S1. 4.45. prikazuje sernarski raspor ed ?anoa iednog cbiekta.

Kako su medusobni spojevi panda, a isto tako njihovi spoievi sa rnedusprarnirn tavanicama, najosjetljivija mjesta ovakvih sistema, to treba ove obraditi sa naj.. -ecom paznjorn, a kod visih objekata i u zonama povecane seizmicnosti kontrolisati ispitivaniern na lieu mjesta.

Temeljenje obiekata od krupnih panela, zbog niihove krute konstruktivne serne, treba vrsiti na rnekim i rastresitim tlirna.

58

sui« 4.45.

360

Ovd]e ce biti riieci 0 skeletnim celicnim konstrukcijama objekata sa ukruceniima. Ova, recirno to odrnah, rnogu biti u vidu celicnih spregova ili kao armiranoberonske dijafragrne, jezgra.

StO se tice sarnog skeleta, moze se rcci da ovdje vriiede uglavnom iste postavke i zakliucci navedeni ked analiza provedenih za slicne armiranobetonske konstrukciie.

Kao specificnost koja proistice iz osobina glavnog materiiala od koiih se one izvode, treba reci da su dirnenziie stapova okvira skrornnije, 5to ima za posljedicu da se pri vibracijarna javljaju veca pornjeran]a.

Iz tog razloga problem pricvrscenia pregradnih zidova ovdie se istice u nesto ostrilo]

formi. i

Nelinearne deforrnacije presjeka mogu se predvidjeti sarno na kraievima precki i u dijagonalarna spregova za ukrutu.

Svakako, cvorovima skeleta treba posvetiti najvecu paznju. Dopusta se ostvarivanje veza bilo pornocu zakovica, bilo zavarivanjem, te imaiucl u vidu da se u zoni cvorova nikako ne mogu dopustiti nelinearne deforrnaci]e, prilikorn izbora nacina ostvarivanja prikljucaka 0 tome treba vodirl racuna,

Kod objekata razudene os nove iIi kod objekata cija je osnova jako izduzena (tvornicke hale) primarnorn celicnorn konstrukcijom problem dilarirania treba vrlo studiozno obraditi i uskladiti miesta seizrnickih i temperaturnih dilataciia. Zastita celicne konstrukcije 0::1 korozije i pozara kod ovakvih sistema mora biti u cijclosti propisno obezbijedena s obzirom na niihovu osjetliivost prerna ovirn agensirna.

Kao izrazito krti materijali, Iivcni celik iIi gvozde ne mogu se ugradivati u primarnu kcnstrukciju.

Cclicni spregovi za ukrucenje objekata postavljaju se u oba pravca, horizontalnom i vertikalnorn. U statickorn srnislu, to su naicesce ravni staticki neodredeni nosaci. U poglcdu pravca ukrucivanja, i icdni i drugi se postavlia]u po poprecnirn i poduznim pravcirna obickta (s1. 4.46).

Stika 4.46 .

Horizontalni spregovi, posebno kod iednovisinskih industrijskih objekata, sa laganim i "mckanim" konstrukcijama, treba da obezbiiede saglasnost deformaciia

59

vertikalnih elemenata, slicno krutirn horizontalnim arrniranobetonskim diiafragmama. Iz tog razloga oni moraju da se protezu poduzno i poprccno po cijeloj dirnenziji objekta,

Slika 4.47.

Vertikalni sprcgovi treba da ukrucuju objekat takode u poprecnorn i poduznom pravcu. U poljirna u koiima se predviduju moraju ici po cijelo] visini objekta. U poprecnorn pravcu oni se fiksiraju obicno uz krainje okvire, dok u poduznorn njihov lokalitet, prema tome i broj, zavise od duzinc i oblika osnove objekta (sl. 4.47). U svakorn slucaiu oni sc.moraju postaviti u svakorn diiclu objekta koji cini cjeIinu, npr. od kraja objckta do dilataci]e ili izmedu dviie dilataciic, odnosno kod objekata manje duzine, negdie oko sredine.

Ulogu vertikalnih spregova, kako smo vee naveli, mogu vrlo uspjesno da odigraju vertikalne dijafragrne, samostalne iIi jezgra (sl. 4.48).

a)

>< ><
>< 2<:::
>< ><
X X
X X
X X
X X
X X
>< ><
~?: _?:;~ %~n ~ ~ ~ Ji'i/' Stika 4.48.

U takvirn slucaicvirna neophodno je pogodnim vczivanjem obezbijcditi cfikasnu saradn]u skeleta i ovih ukrucenja,

4.5. Drvcne konstrnkcije

Vertikalna konstrukcija ovakvih objekata u klasicnorn nacinu prrmicnc drveta, koji su po pravilu nevelike spratnosti (rijetko iznad P - 2), rcdovito se prcdv ida u kombinaciji rnaterijala. Obicno se drvena konstrukcija zidova postavli.i na kruti podrum iii prizemlje koji se rade od zida blokovima, opckorn ili karncnom , odnosno od betona, Osnovni razlog takve postavke je velika podloznost drveta n.i ncgativrie uticaje vlage.

Imajuci u vidu veliku tradiciju grudnje ovakvih obiekata, sa jcdnc, i razviicnu tchnologiju zastite, sa druge strane, ovakvi objekti irnaju vijck trajanja koji sc rnoze mjeriti decenijarna, pa i stoljecima.

60

[ugoslovcnska i svietska iskustva nedvojbeno potvrcuju da drvene konstrukcij e izvanr cdno dobro reaguju na zcmljotrcsna opterecenia. Ovu cinjenicu ie lako objasniti kada sc irna u vidu da se radi 0 relativno laganorn m atcr ijalu velike clasticnosti (modul clasticnosti drveta jc rnanji za oko tri puta od modula elasticnosr i urmirunog bctona).

Zbog male krutosti ovih konstrukcija, one trpe znatna pornjeranja pri trusnim dcjstvirna, pa je konstruisanje veza u ovorn slucaju od naiveccg znacaja za ukupnu stabilnost obickta.

Kako znarno, veze se mogu ostvariti na razne nacine. Najcesce su to tzv. tesarske vezc "na zusjek", tc zavrtnjevirna, ekserima, rnozdanicima i klamfarna.

Prilikorn primjene tesarskih veza nalaze se maksimalan oprez, jer se tim postupcima prcsjcci clcmenata najvise slabc. Ukoliko se zidovi izvode po sistemu bondruka sa ispunorn iIi sa obostranom drvenorn oplatom, zadovoljavajuca krutost zidova se ostvaruje ako se primarna konstrukcija zasniva na principu resetki. U takvim slucajevima ukrstene dijagonale su nepovolino riesenie s obzirorn na neophodnost njihovog zasjecanja,

4.6. Savrcrocnc konstrukcijc visokih objeka ta (tornjcva)

Cil] narednog prcgleda ic upoznavanje sa savrerneniiim trendovirna gradnje pri cernu ccrno se ograniciti na objekte znatnih visina u poredcnju sa relativno malim dimenziiarna osnove.

13rojni su razlozi za oprcdjcljcnja ovakvog tipa gradnjc, no njihovo navcdenje i pravdanic ie predmct rnultidisciplinarnih studija, sto ce ovdje izosrati, Sta to znaci vrlo visok objckat, tesko jc dcfinisati, odnosno utvrditi precizno razgraniccnje, ali u svakorn slucaju rnoze se reci da se radi obicno 0 obiektima cije visine premasuju 60 m (ovdie cc sc pod visinorn podrazumijcvati vcrtikalna mjcra objekta od kote isplanirancg tcrcna do niegovog vrha),

Kada jc riicc 0 namjeni takvih gradevina, im iju se prije svega u vidu one koie sluzc za administrativnc, odnosno poslovne svrhc, rjcde stambene.

Za izvcdbu nosivc konstrukcijc koristc sc razni rnateriiali: prcdnaprcgnuti i klasicno armirani bcton, celik, a veorna ccsto kornbinacijc tih materijala.

PremaIznesenim navodima 0 pojedinim konstruktivnim sisternima, te s obzirom na visinu ovakvih objekata, drvene i zidane konstrukcije ovdje ne dolaze u obzir. Kako zu ostulc sistcmc ncma ogruniccnja II visinskorn smislu, sliiedi zakljucak da se takvi u ovim slucaievirna i najvise primjenjuju.

Ipak, konstruktivni sklopovi kornponovani od skeletz, sa neophodnim ukrutama iii, kako ccrno u nastavku vidieti, neke forme proistekle iz te kombinacije pojavljuju se kao naicesca riesenia.

OJ interesa ie navesti vazan podatakda je za ocjenu stabilnosti takvih gradevina cesto rnierodavniie opterecenje vjetrom od opterecenja izazvanog zernljotresorn, narocito u zonama umierenih seizrnickih aktivnosti,

Odavde jc proistckla potrcba zu aerodinarnicki pogodnim forrnama gabarita ovakvih obickata ciia su neb reprezentativna rjesenja prikazana na sl. 4.49.

U uslovima ascizrnicke gradnic utvrdcni modalitcti o gabaritima rnoraju se i ovdje postovati, cdnosno potrebno [e istrazivati i odabrati sirnultana rjesenja za seizrnicka i opterecenja vjetrom.

61

y TORANJ 'A F (' , FRANKFURT
0)
z.ffi H=113 m
'1=;33,60 m
b=-II-
-+I a I-- _'1_!~,9_ = 3,363
33,60 .
b) V 1 TORAHJ 'P~ATZ DER REPUB~III.
H~147m FRANKFURT
z4b .=54,20m
b=36,70m
~a;+ 147,0 . -4,005
36,70 !
Y 1 TORANJ "9 F G", FRANKFURT
C)
H = 142 m
Z~b a = 68.00m
b= 24,00 m
-j a ,*- _:1~Q_= 5,916
24,00 d)

e)

v 1

z~t

~~

t)

62

TCRANJ "COLONIJA, KELH

H=123m

a =4~,75m b:23,IOm

1~3,O =5324

23)10 J

T OR A ~ J 'p Ii I ~ 0 SOP H I K U M H=112,m

a..= 6~:00m

b:27,50m

112,0 =4072

27,50· ,

" GIESEN

TORANJ "H 1. 8', FRANKFURT H:: 117m

a =50,OOm b=42,OOm

_!1LQ__=2785

42,00 '

Slisa 4.49,

Kako se maze ocekivati, javljaju se veorna raznovrsna konstruktivna rjesenia, ali cemo se mi ovdje ograniciti na dva karakteristicna slucaja,

Prvi koiim cerno se pozabaviti ima konstruktivnukoncepciju koja se ukratko rnoze opisati na sljedeci nacin. Vertikalna konstrukcija se sastoji od pogodno postavlienih dijafragmi, odnosno jezgri za koje se prikljucuje rnocna horizontalna konstrukcija iii njih vise rasporedenih po visini obiekta, Za ove konstrukcije vjeSaju se [akim zategarna ploce rneduspratnih tavanica (sl. 4,50).

r--- .:::
~











I Slika 4,50.

Vertikalna konstrukcija je obicno u arrniranobetonskoj izvedbi, dok se ova jaka horizontalna konstrukcija, narocito ako je na vrhu gradevine, na;cesce predvida U obliku prostornog celicnog resetkastog sistema (sI.4,51),

b) 'XIX xx x IXIX XI)( IXIX












;.-'////////////"
y: Sliha 4,51.

63

rake djeluju dosta atraktivno, ovako kornbinovane konstrukcijc, gledano sa aspekta aseizmicke gradnje, treba svakako izbjegavati, te ih iz tog razloga ovdje samo pominjemo.

Kao osnovne motive ovakvog stava spomenimo sljcdece :

Ovakav nacin konstruktivne interpretacije tesko se mozc ekonomski opravdati, jer, i pored eventualne ustede na izvedbi dijela ternelja objekta, postupak gradenja ima mnogo specificnosti i zahtjeva u tehnoloskorn procesu, kao i prirnienu posebno zahtijevanih kvalitetnih materijala (visokovrijedni specijalno testirani celik za zatege itd.),

Ovome treba takode dodati posebne zahtieve u eksploatacionorn vijeku objekta, koji se odnose na permanentno pracenje i po posebnom rezirnu propisano odrzavanje osietliivih spoieva u sistemu.

Iako se statickim proracunavanjem ovakav sistem rnoze relativno iednostavno ohuhvatiti, njegovu nepodobnost u aseizrnickoj gradnji treba, prije svega, vidjeti u veorna raznolikorn reagovanju niegovih pojedinih dijelova pri vibriranju. Ovo se narocito odnosi na prirnarne horizontalne konstrukcije 0 koje se viesaju ploce tavanica, Te konstrukcije imaju, zbog funkcije koja im je povjerena u sisternu, prepuste znatnih duzina i primaju velika opterecen]a.

Zato su im dimenzije neuobicajeno velike, sto opet ima za posljedicu njihovu povecanu tezinu, kola predstavl]a neugodnu rnasu (na vrhu) koja vibrira pri potresu. Daljnje nevolje proisticu iz pojave da prilikom zemljotresnih dejstava ovako vel ike konzole imaju znatna pomjeranja, sto se opet u vidu titranja negativno refIcktujc na zatege (;iji rnaterijal tada lako dolazi u stanje tccenja,

Prikljucci zatega (s1. 4.52) su vrlo osjetljiva rnjesta i moraju se konstruisati i racunski opravdati po posebnorn postupku,

DETALJ

ZATEGE

OETALJ ULAGANJA STROPNIH GREDA Slika 4.52.

Torziona krutosr ovakvih konstrukcija ie po pravilu mala, te, u siucaju nepovoljno izbalansiranih masa, njeni vertikalni elernenti trpe velika opterecenja. jedno realizovano riesenje prikazano je na s1. 4.53.

Drugi pristup izbora konstruktivne koncepcije, kojim cerno se ovdje pozabaviti, proistekao je iz logicne kombinacije statickih i ekonomskih pokazatelja u nastojanjima da se iznadu takvi sistemi u dornen u gradnje tornjeva koji obuhvataju oba aspekta.

64

a)

b) ,

~1---

"'--r-

A

.C,:>_._

F",.' ... 1 .1 ".,-r-- .. )2] i~·i.i/l

I --~ I l I /L-_'_j

I .... I ! :

1--~-:~_::1

I ;r 'Js-~ ~~f! i I ~

o Vl eo

'"

A

-.-~

os NOVA

t-------J___.

,

PRESJEK A-A

Ocito zadatak se postavio u takvoj formi da je bilo potrebno optirnizirati visinu objekta u zavisnosti od nacina njegovog ukrucivanja protiv horizontalnih opterecenia, Takav pristup ie jcdino i opravdan jer je izvjesno da porastorn visine narastaju i potrebc za skrucivanjern, i to kako u izboru iakvih elemenata tako i u niihovorn broju .

S obzirom na pozitivne rezultate ovakvih nastojanja (Cije su ideie i rcalizacijo zacete u SAD), rnozcmo

Slika 4.53. odrnah reci da ponudeni konccpti u

• • ; " v' '. cijelosti udovoljavaju postavlicnim

zaht,evunu, stu Je uslovilo nj egovu sve ceseu primjenu,

~usti~,a takvih .. sistem~ se. sastoii u ,tome da se primarna vertikalna konstrukcijn z~ .prl)e~ hOfiZOntalnlh sila P:Js,t~vIJa po obodnirn stranama obiekta, koja rnozc bill ". VIJU pro~tornog s.kcleta, 111 od vcrtikalnih dijafrugmi sa i bez pcrforucljn. O:',akv,1 koncept] poznan su 1.: strucno] literaturi pod nazivorn cijevi ( tube") OCitO J.~ d~ sev t~e dobio jedan presjek mocnog momenta inercije, tj, velike'krutosti n~ .savl)anJe, sto je narocito bitno za objckte skromnih dimenzija osnove a velikih

visma, ' II

Nije :ij~dak sluc,aj da se takve cijevi predvidaiu po dvije, jedna uz drugu na manjem. rastojanju. Ukoliko se one medusobno povezu, rnakar i jednim vertikalnim platnorn,

17.85

. _ .. T:··~_-~·::- _. _

-, ,

-~ '0.00

.~?,~-4:;~

---ill

65

krurost para se znatno p()\"eC~l\·'l. ~~J sl. 4.54. pribzaIw je realizaeija [ednog rakvog obickta (rorani Univcrzitcta u l;nmkfunu).

C-:CsCi siucaj imamo kada se po pcrifertii postav-

liaiu ria malim rastoianjima okviri. U SAD formiraiu cijevi sa o\;sirima na rastojanjirna od 1,20 do 3,0 rn i sa vrlo krutim riglama (visine oko 60 em) usridno podizu stambene objekte i do 40 spratova. OYakvi sisterni (st. ..\.55) sa blisko postavljcnim stubovima po tasadarna i krutirn preekama, Cija visina ne rerneti funkcionalnost i estetiku objekta, takode irnaiu veorna veliku krutost, te su kao takvi veoma rezistentni na horizontalna opterecenja. Inace, ova] prineip gradnje, kao i ostali izvedeni iz n:ega, smatra se ekonomski vrlo povoljnim, narocito iz razloga 8to nema posebnih rehnoloskih zah-

tjeva pri izvodenju.

U daljem razvoiu ovih sistema javljaju se okviri na fasadama u kombinaeijama sa zidnim platnima

(s1. 4.56).

Slika 4.54. Takvc kombinaeijc na7.inuno "djev u cijcvi" ("tUbe in tube") (sl. 4.56 a), odnosno cijevi ria reb rima

(sl. 4.56 b). U tim sistemima postize se krutost gotovo [denticna ono] kod eijevi sa punim, odnosno orvorima oslabljenim platnima. (Jedna od do sada najuspjeSnijih realizaeija po ovorn prineipu je roranj SHELL OIL BUILDING U HJUSTONU

sa visinom od 218 rn.)

/",.i":'-
If'" vV
~v
t.Y
v
vi.--' r-
vV' Vv
Vv
Vv
vI..-- ,,)-' b)

Slika 4.55.

Kako bisrno stekli izvjesnu predstavu 0 karakteristicnim mjerama rornjeva radenih po nacelu "eijev u eijevi", pogldajmo prirnier osnove jednog takvog objekta (sl.

4.57) (toran] "Cirih" u Frankfurtu).

Svakako da konstrukeije ovog tipa u statickom pogledu podliiezu i posebnom treunanu, van uobicajenih zahtje-:a. Tu se prvenst\'eno misli na proracun fasadnih okvira kao glavne vertika.ne kcnstrukeije, kao prostornog sistema. zatim zbog

66

.a)

b)

/P


. 11'






lJ.
I))
/T/l ,(
/ /1 t1'
I

Slika 4.56.

Q30 2.10 0.30
II I 1 l!
2.25 2,25
*0.35
-' k_ 3,30
/ j"-.. .. --
3;30
::1 ;::0,35 z

y

+-11m

11m

Stika 4.57.

\

67

. te odredivan] C oornierania vrha

niihove Izlozenostl temperaturnim proI?J.enama, t

objekta, koje je obicno limitirano propisima. ., ..... , .'

U .. etu je uobicaieno kompariranje ponasania objckata sa raZliCltlm. konstruktiv-

. SVIJ. t emima pri dei stvu seizrnickih opterecenja. Rezultati ovakvih analiza u

rum SIS c b . bi kata koii sc l!rade u

velikoi rnjeri pomazu projektantima u iz oru sistema 0 Je' . "

seizrnickim podruciima. Takvi prikazi, svakako, ne rnogu pretendovati na svc: obuhvatnost u smislu obuhvatanja svih relevantnih fa~toraJ k~o sto s~ o~?benostl tla, seizmicnost Iokaliteta, spratnost, vrsta konstruktivnog Sistema I slicno.

Stoga u nastavku dajemo jednu pojednostavljenu analizu.

Tabela 7.

. __ ._--
I ! Bro] etaza \ Aseizrnicko
I Sistem administrativno- \ starnbene zgrade \ ponasanie
\ -poslovne zgrade ._-----
Skelet do 15 do 20 vrlo dobro
Skelet i do 40 do 70 dobro
diiafragme
Cijev u cijevi do 40 do 60 vrlo dobro 4.7. Aselzmicka nacela konstruisanja temclja

Sasvim je [zvjesno da konstrukcije temelju objckata predst~v~jaju najzna~aj~i;a, rnoze se reci, neuralgicna rnjesta cieline sistema: Ovak~v zaklJuc~ se .na:nece .s_a~

o sebi, pa i po analogiji sa prirodnim fenornenima, gdje u bezbroj .p~l!T~j~ra ,~a~~a~imo na potrebu oslanian]a na podlogu. Spomenuno s~mo srabl.a dr~,e~.a koia S\~Jl~1 korijenjem formiraju jednu svojstvenu vrstu tcrnelja obezbj~?ujuCI time S\~jU stabilnost i vitalnost. Slicno tom uzoru, i mi nase objekte temeljirno po o.~ircdcnlln principima, nastoieci da im tim putcm obezbijedimo pome~ute funk(1)~.

Ne navodeci svc znacaine faktorc koji signaliziraju na ~aksl malnu al:gazovannst pri dimenzioniranju, konstruisaniu i po~~b~~ izvodcnju k~ns~ruk~lJ.'~ tcmdJ.a, ovdje cerno spomenuti sarno [edan. Sanacija ill kompletna rckonstrukclJa teme!Ja spada u tom domenu u red naikomplikovaniiih i naiskupliih zahvata, a u nckim

slucajevirna ona je i nemoguea. . .. .,

Kada je rijec 0 konstrukeijama temelja obje~~t~ otPJrn~h na seizmicke utle.aJe, zahtjevi su, jasno, rigorozniji u .~~n0s~ na uobicaiene, te je potrebn_o strogo posto-

vanje ustrojenih principa sa koiirna cemo se u nastavku upoznati. . .•

Polazeci od cinienice da su temelji prvi dio objekta koji bi~~ izloz~n selzr~ll.c~om udaru, lako zakljucujemo da ce odziv oslonjene konstrukelJe uvehko ZaV!Sltl od

njegove koneepeije. .. .' S druoe strane, prema sadaSnjim saznanjima, dimenzioniranje konstr~kcIJ~ vrsl se u p;avilu pod pretpostavkom da na vibraci!~ .tla .ne utice ~r~su~tvo ~ruglh obJ~k~ta u tom mikrolokalitetu. Ovakva postavka stoJI Jdll10 u slucaJcvlma kada se obJckat oslanja na vrlo tvrdu podlogu - stijenu.

Nasuprot tome, ukoliko se temeljenje vrsi .na mckscn~ tlu, imamo p~javu sadcj~t~a dijela tla na kojem je postavljen objekat I sam)g obJekta. To sade)stvo se mam-

68

fcsruie kroz uticaie koje irna vibriranje objektz na lokalni karakter vibriranja tla, i obratno. T01 pojava se r.aziva intcrakcija prj ccmu se vibriranje objekta reflekzuje na pcdlogu u vidu njihanja.

Ncgarivni cfckti intcrukcije mogu se oglcdati u povecunim deforrnacijama sistema i povccanju momenta prevrtania objckta, nurocito kod vitkih i visokih gradevinu. Istrazivanjima jc utvrdeno da na velicinu interakcijc utice i prisustvo drugih objekat a u neposrcdnoi blizini tretiranog objckta, U' srnislu smanjenja amplituda tla po toku pravca udara.

Ova i jos neke pojave upucuju na potrebu predvidania preventivnih zahvata kojim bi se u zadovoliavajucoj mjcri iskljucili ncpozeljni uticaii,

Tako ie preporucljivo da se kod objekata sa krutcrn konstruktivnorn semom nevel.ke spratnosti (do 5 etaza), ukoliko se ternelienie predvida na tvrdoj podlozi (stiier.i), priprerni posteljica pod teme1jima i oko pcdrurnskih zidova od pijeska iii sitnog sliunka, debljine do 30 em.

Uloga ovog tarnpona je da, pored djelornicne amortizacije vibriranja, poveca efekat trenja i sprijeci eventualno klizanie objekta. Kratko receno, tampon treba da apsorbuie dio energije koja bi se u suprotnom u ciielcsti prenijela na konstrukciiu,

Generalno uzevsi, u takvim slucaievima rndi se 0 potrebi ostvaren]a saradnje u povolinorn srnislu izmedu tla i konstrukcijc, Ovd]e je to bio slucai krute konstrukcije na krutoi podlozi, ti. 0 dva medija sa slicnirn dinarnickirn karakteristikama.

Prema tome, suprotan slucaj nastupa pri oslanjanju krute konstrukcije na meksa tla, pa izvcdba posteljice nijc neophodna.

Analognirn rczonovanjcm mogu se utvrditi i postavkc 0 fundiranju visokih obickatu sa elasticnorn ("mekom") konstrukcijom.

To znaci da izrada posteljice ispod temelju takvih objckata, kada sc ovi oslanjaju na stijenu, nije potrebna, Ukoliko te fleksibilr;e konstrukcije rnoramo terneljiti na mekirn tlima, tada je najbolje rjescnjc da se precvidi sro kruca temelina konstrukcija (ploca sa reb rima) ciji bi zadatak bio da aporbuje sto vise cnergiie. Na tai nacin bi se ostvarilo znatno priguscn]e vibraci]a, odnosno njihovo umanjcnje u rcflcksiji na gornju konstrukci]u,

Kako znarno, pri tzv. ohicnom fundirunju za pri;::m i prclHlscnjc optcrcccnju 11:, podlouu ugluvnorn sc prcdviduju sljcdccc m,.1gu:.'nosti:

tcmclji sarnci, terneljne trake, tcmclinc plocc,

Koja cc se od ovih mogucnosri primijeniti, zavisi JCi vise faktora. Dominantni su : vrsta konstrukcije i karakter podloge (nosivost i nivo podzernnih veda).

Navcdimo odmah da je u aseizmickom smislu temelicnje na plocama i trakama najpovoljni]e riesenie, muda se i, kako cemo u nastavku vidieti, fundiran]c ria samcima konstrukrimin1 mje~ama moze gOtovO i;;.jcunaciti sa pomenuta d,'a naCina.

OSl1lwnll nacclo kojem rreba II svakoj prilici teziti prilikom temeljenja objckata, ne samO u scizm.ickim podruc.iima, je da sc onD rredvidi na jednakoj dubini i u sloju jcdnorodnog matcrijala.

Ovomc zahtjevll je rijerko mogucc udo\'oljiti zl)(·;· gcolosko-morfoloskih uslo\'a iii konstrukrivnih razloga. Sa takvim slucajc\'ima so:- obicI1o susrccemo kod objekata

69

koii s e lociraju na kosorn terenu iii kod onih koii imaju pod rum sarno na jcdnom dijelu objckta (sl. 4.~8).

U takvim slucaievima pribjegavamo razlicitirn rieseniima u nastoianiu da porncnut i zahtjevi budu maksimalno moguce zadovolieni,

a)

b)

Stika 4.58.

Kao prva rnogucnost rjesenja problema namecc sc postupak razdjeliivanja objekta na zasebne cieline fiksiranjcm seizmickih dilatacija po vecraniie datirn uputstvima. Naredna rnogucnost, koia se i najvise koristi, narocito kod oslanjanja konstrukciia koie se sastoie od zidova, jc stepenasto spustan]e po sloju jednake nosivosti (sl, 4.59).

b

sui: 4.59.

Kako hi se pri ovakvorn rjcseniu izbk:;lo naglo spustanjc, preporucljivo ic prcdvidicti dimenziie poicdinih stcpenika u omjcru b'l, > 2.

Kod skeletnih sistema ovakav postupak je nepodoban s obzirom du sc njirnc nc rnoze ostvariti neophodno povezivanje ternelja sarnaca ispod stubova okvira. Zbog toga sc pribiegava nekirn skupljim riescniirna.

Prva variianta bi se sastojala u izvcdbi duzih stubova okvira ria dijelu objekta gdje niic prcdviden podrurn iii gdjc su razlicite dubinc nosivog sloia (sl. -1.60).

Sli~a 4.60.

70

U drugoj .~arijanti rjesenje se postize izvedborn jakih rernelinih zidova po oba pravca, kOJ! kao zaiednicki ternelji stubova istovremeno i formiraiu krutu aseizrnicki podobnu konstrukeiju (sl. 4.61).

Stika 4.6/.

T~eba rcci .da jc, iako ncsto skuplje, 0\'0 bolje rjesen]e, ier obezbjeduje vecu saradnju svih temclia.

Drugo osn?vr~_o nacclo. ascizrni~ko~ konstruisanja se dopunjuje sa prvim, pa se zato ne m~z~ DlpOStO od~ojcn? tretIr~tl: Tu se u prvorn redu misli na povezivanie svih ~emel~Dlh konstrukcija u jednu cjclinu, Ovakav zahtjev je opravdan ier se niegovim

ispunjeruern ostvaruju visestruki efekti: '"

u d?\'~ljn0.i mjeri s,e eliminis~ s~~tni uticaji eventualnih neravnornjernih slijeganja 1 pn osnovnirn opterecennma ;

dobiva se homogena konstrukcija koja jednovremeno obezbjeduje povolinu distribuciju seizmickih sila.

1'5a_da se radi 0 ~em~ljn~ tr~ka~a ispod nosivih zidova, projektovanih u oba pravca, nescruc povezivanja slijedi direktno IZ dispozieije.

Mcdutim, sluca] je nesro drugaciii kod trakastih ternelja objekata sa zidovima postavljenirn pretezno sarno u jcdnom pravcu. U takvim slucaievima neophodno jC povezivarue trakastih temelia ostvariti vodeci racuria 0 obezbjedenju zajednickog rada temeline konstrukcije.

Eko~omi'::no j u ~oristruktivnon: pogledu povoljno riesenie postizemo postavljanjern arrniranohetonskih greda (u vidu serklaza) okorniro na pravac temeljnih traka a u vrsmi gorn]e povrsine tcmelja (sl. 4.62). Razmak ovih greda treba da bude cca 6,0 rn, a presiek min. 30/30 em .

T

e~6.0m

1

S/ika 4.62.

71

Kod temelja skeletnih konstr~k~ija, fSdjc se susr cccrno sa te~~ljima.,.s~~ima~ sistem greda za povezivanje diktiran je rasporcdorn stubova. 0\ a mrcz~ tzv te

I' ih ih greda obicno kvadraticnih prcsjeku, forrnira tadu hor izontul nu

me [Fl l vezm, .' . . . dci .'. cr

rostiljsku konstrukciju eiji stapovi ~ser~azl) pn zcmlJotresmm cjstv ima rnogu

biti optereceni naizmienicno na pritisak 1 zatczanja. . . .. .

Prema americkim propisima, ovi moraju biti u sraniu ~a ?nme aks~Jalne siie u iznosu od 10% od ukupnog vertikalnog tereta naJopterecenlJeg ternelja (s1. 4.62).

"._ .. .!_o

1\ Iinimalnu dcbljinu ploce sc odrcdujc iz uslova tim;n - ,ali nc manic od

48

1

1" em (/n - jc sviictii razrnuk temelju).

Iznijcti navodi 0 povezivanju temelju odriosc se na slucajeve dubinskog fundiranja (na sipovirna i bunarima).

Napornenimo i to da temeljenja objekata na tlirna izrazito razlicitih karakteristika treba izbiegavati. G iznirnnirn slucaievima, kada se to ne moze zaobici, potrebno jc adekvatnim geornehanickim i konstruktivnim mjerarna obezbijediti navedene zahtjeve. Ovo se posebno odnosi na terene p)dlcbe Iikvefakciii,' pa je nuzna saradnja strucniaka iz domena geomehanike i inzenjerske geclogiie kako bi se, pored ostalog, obezbijedilo kvalifikovano mislien]e (I opravdanosti gradnje u tim uslovima.

l;ax

30cm

5. PRORACCNSKA ANALIZA

dmin-15cm

Slika 4.63.

5.1. Opsta nace la proracuna, Propi si

Ukrucivanje terneljne konstrukcije od samaca iIi t:aka veo~a uS?J~sno sc m?ze izvrsiri pornocu armiranobetonske ploce. Za tu narnjcnu mo~e se kons~o up?tnJcbiti podna podrumska ploca, koja ne smije biti u tom slu~a)u pos.ta.~lJena. Vl~C od 30 em iznad gornje povrsine ternelia (sl. 4.6-1). Svakako Je povoljnijc rjescruc da ona lezi neposredno po povrsini ternelia.

arnin '" 30cm

Slicno kao i kod proracuna za tzv, standardna opterccenja i u ovoj namjeni pot rebno ie voditi racuna 0 preglednosti, iednostavnosti i zadovoljavajucoj obuhvatnosti, Ovorne trcba svakako dodati i postovanje ncrrnntivnih odredbi, ali ne treba pod svaku cijenu insistirati na njihovom apsolutnorn ispunjenju. Ovo se istice iz sljedecih razloga:

staticki pror acun, odnosno dokaz rczistcnrnosti objekta prerua pokazatelj irna proracunu niie isklji.civa garancija nicgovc bcxbicdnosti ,

prcgloruuzuo i llcjK)·.rcbllo dctuljisanic u pos tu pku proracuna mozc izazvat i upravo suprotnc cfcktc od zeljenih, ier su taj" rnoguci i grublji previdi, a i povccava sc mogucnost racunskih greski,

Zbog toga i svaka inovacija dokazana rcorijskirn iii ekspcrirncntulnirn putcm mozc da budc uplicirana.

Trcba imati na urnu cinicnicu da je najbolja odbrana objekta od srihiie ispravno odabrana koneepeija i korcktno izvodenie,

Propisi vccinc zemalia, pa i nasi, ukazuju na zahtiev da, sag las no seizmickom riziku odgovarajuccg lokaliteta, pri najsnaznijim zernljotresima mogu nastati ostecenja, ali ne j rusenia nosive konstrukcije, Iz toga sliiedi i poznati stay da je potrebno prcjektovati aseizrnicke, 2. nc antiseizmicke obiekte, Svakako, i ovdje postoji cdredeno nijansiranje koje je u uskoj sprczi sa j.otencijalom naciorialne ekonomije. Prerna nasern pravilniku 0 tchnieki m normati: .. irna 22. izgradnju obiekata visokogradnje u seizmickirn podrucjirna (6/81), predvica se mogucnost seizrnicke analize prerna teoriji granicnih stanja ili prerna teoriji elasticnosti. Isti pravilnik tretira seizrnicka podrucja VII, VIII i IX siepena MCS skale.

Kako jc ova] tckst inacc prilugodcn navcdenom pravilniku, ovdje cemo se zadrxati sumo na nckirn odrcdbama koje sc ncce zascbno razrr.atrati.

S obzirorn na rnogucnost tretrnana konstrukcia prema granicnim staniima, sto podrazurnijevu narocito praccnie ncelasricnih deforrmci]a i odredivanje granicnih

Slika 4.64.

Americki propisi i U ovom slucaiu normiraju njcnu najmanju nosivost nu pritisak i zatezanie, i to tako da moze primiti lOo" od naiveceg vertikalncg opterecenja ternelia u oba pravca,

72

73

optereccnja, odnosno napona, norrnirane su velicinc koeficijcnta sigurnosti. Kako znarno, oni su ovisni od vrste materiiala i tipa konstrukcijc, tc se u ovorn slucaju zahtijevaju ovi iznosi:

za armirani i prenaprcgnuti bctoa 1,30;

za celicne konstrukcije

g~jc _ic H visin.a obiekta ako se nc uzirna u obzir utica] tla. Isto tako, odredcno jc da rc ativno pornjerarue etaza pri Iincarnorn radu konstrukciie ne smije biti vece od:

br = hi. 350 '

(c)

za zidane konstrukcije

1,15 ; 1,50.

odnosno

,rr = hi

150

(d)

U vezi s ovim, te imajuci u vicu rnogucnost poiave nelinearnih deforrnacija pri jacirn zernliotresima, zahtiieva se fiksiranje presjeka, odnosno zona u konstruktivnim elementima na Kojima je mcguce nastajan]e plasticnih zglobova, Iz toga sliiedi i zahtjev da se na odredenim mjestima konstrukcije ne smije predvidati nastanak ovih zglobova, te se zbog toga postavljaju odgovarajuci konstruktivni zahtjevi (raspored i kolicina armature),

0':0 se narocito odnosi na cvorove okvirnih sistema za koje je potrebno u cijelosti obezbiiediti linear an rad, bez obzira oa eventual no nastaianje plastifikaciic u e1ementima ko]e cvorovi povezuju,

Prilikorn proracuna kornbinovanih sistema, koji se sastoie od okvira i arrniranobctonskih dijafragmi iii jezgra, raspodiela seizmickih opterecenja mora se vrsiti saglasno deforrnacijskim karakteristikarna svakog osnovnog sistema konstrukcije.

Pri tome se okvirima, bez obzira na rezultate dobivene prerna prednjim uputarna, mora "predati" nairnanje 25~ c od i.kupne popr ecne seizrnicke sile, u osnovi, dok se dijafragme proracunavaju prerna stvarno prip adajucern opterecenju,

Pri provjeri otpornosti zidanih konstrukcija po teoriji lorna, za koje su, kako znamo, prevalentni naponi smicanja, ovi se p-oracunavaiu prema eksperirnentirna potvrdenom obrascu:

ako sc trctiraju nelinearne dcformaeije. U oba slucaja ie sa It. oznacena visina

u cm. I

Rclativni spratni pornak kod okvirnih sistema ogranicen ie iznosom:

r5 = h,_

r 300 (e)

etaze

5.2. Seiz micka o pte re de nja Dlnamlckl modeIi

H

(b)

Utvrdiva.~je rezist.cntnosti.objekta na seizrnicka opterecenja treba shvatiti kao 0-

tupak koji se zasruva na nizu postavki koje cerno u nastavku analizirati. p s

~f\'0, u~vaja s~,stav da je seizmicko opterecenie posljedica djelovanja inercijalnih sila Izazvan,l~ ~ vruerne traja~1ja pot:esa,.a k?je.napadaju konstrukeiju obiekra. Nadalje, ustanovljuje se pravac djelovanja seizrnickih opterecenja, ponaivise usrnieren horizontalno.

U .~r~~cipu, ov.a optcrecenja djcluju u proizvoljnorn pravcu u prostoru, no rni se ~ajccscc opredieliuiemo za razmatranje horizontatnog djelovanja.

?to. sc rice dj~lovanja verti~alnih seizrnickih uticaja, oni se uzimaju u obzir sarno ~~mmm:.s ?l~ZIrO~ d~sa.mo ~~~ni~1 di)c1oz:t .uti~u na prornienu proiektovanog stanja Z~l U{)blL~Jcn~ opterccenja. 11 IZmmnl slucajev! odnose se na konstrukcije vrlo veli~lh ~aspo?:J .1 konzola .. ?pravdanJe izostajanja seizrnicke analize za dielovanie vertikalnl~ ut.1Caja ~~ uoblc~Jene obiekte trcba potraziri u cinienici da oni ponaivise PO\'cC~\::Jjust~tlcko \:crtlkalno opterccenje do 30~~, dok se dopusteni naponi u kon~~~:~.ClJ1 prr djelovanju potresa, prerna propisima vecine zcmalja, mogu povecari i do

Na o~no\:'u izlozen~g sli.i_~~i,zaklj~cak da se ~ri analizama scizrnickih uticaja u postupak uzima 1I obzir n~!cesce horizontalno dielovanje, sto upucuje da se analiziraju horizonralne deformacije konstrukcije.

U pogledu .smjera dj~lovanja navedimo da jc on rnoguc pod bilo kojirn uglom u odnosu n~ obiekat, Zavisno od konstrukcije objekta, koji u pravilu nerr.a iste krurosri u raznlm. pravc~ma, biramo proracunske serne tako da one odgovaraju izabranorn pravcu djclovanja opterecen]a. Radi uprostenia proracuna, ova] se sprovodi naicesce u dva rncdusobno ortogonalna pravca, u osnovi, Pri tome treba voditi racuna da ovi p:avci koincidiraju sa pravcirna maksimalne, odnosno minim alne krutosti objekta ili zasebnog elernenta konstrukcije.

General~o gledaiuci, seizmicko opterecen]e, kako ie vecnaglaseno, napada objekat pod proizvolinim uglorn, pa sc, prerna prethodnorn, moze smatrati da djeluju po

_ a,I.' Jl' all

Uo - ._- 1- ,

1,5 a".,.

fdje ie sa a 0 oznaccn prosjecni r.apon t; zidanom elcrnentu od vcrtikalnog optereccnja a s a <J".,. glavni zutczuci nupo.i u zidu pri slomu, i::ije su vrijcdnost i dntc II pruvilniku,

(a)

II. tog preglCda, kao i posebne odredbe, vidljivo je da sc upotreba cistog cerncntncg D181:era ne dopusta. Ovdje trcon ist.ici zahtiev provjerc zidanih konstrukci]a i pri saviianju kod kojih je odnos niihove vi sine i sir ine veci od 1,5. U tom slucaju do pus . teni naponi za vertikalna optereceni a zidova rnogu se povecati za 50~".

Povecanie dopustenih napona u .stcrn iznosu (o d 50%) dozvoljava se i za ostale mareriiale (konstrukciic) ukoliko se proracun vrsi po teoriii elasticnosti, s tirn da tada ne smije biti prekoracena granica tecenia.

Pravilnikom je odredeno da kocficiient sigurnosti na pojavu lorna u tlu iznosi 1,5 'J odnosu na dozvolieno opterecenie tla, i to za najnepovoljniju komhinaciju seizrnickih i ostalih opterecenja.

Prema nasirn vazecim propisima, lirnitirane su i velicine maksimalnih dopustenih deforrnaciia. Tako se dopusta maksirnalni horizontalni pornak vrha obiekta odreden prcma teoriji elasticnosti, a na bazi propisanih se izrnickih optereccnia u iznosu:

6~"

\J~

74

75

oba pravca jednovremeno. Naravno, u zakljucku uticaji se moraj.u superponirati. Medutim, u prakticnim postupcima anafizira se zasebno pravac dJeloyanp opt ere-

cenia kao posebna mogucnost. . . _.

Predstavu 0 nacinu dielovania ovih optcrecenja mozcrno sagledatllz sl. ).1,1 to po

vertikali (s1. 5.la) i u osnovi (sl. 5.lb). . . '.'

Biranje proracunske seme objekta pri anali~i ?jel~vanJa seizrnickih .orteree~~!a ukazuje, prema izlozenom, na pracenj7 P?nasan)a n)~gove vertikalne k,111strukclle u saradnji sa horizontalnim konstruktlVmm elemenoma.

Problem odredivania intenziteta dieluiuceg opterec:nja j: jos uvijek neuo\"oljno definisan s obzirom da postoje povelike neusaglasenostt u njegovom pristupu.

al

-"3
r I
I
I
I I
I \
I I
I II
\ ~
I II
I 'I
I
I \
\ I
\
\
I gdje je sada :

Q tezina obiekta,

g ubrzanje sile zcrnljine tczc.

Pocetni izraz za ukupnu seizrnicku (horizontalnu) si,u koja napada objekat bi glasio :

Velicina ag u prethodnom izrazu naziva se koeficiient seizrnicnosti.

Izracunavanie seizrnickih sila ovirn putern je ocigledno vrlo iednostavno, jer, kako se vidi iz izraza (5.3), zavisan je od tczine Q objekta (sto ic sasvim lako odrediti) i koeficiienta seizrnicnosti c, koji se direktno dobiva iz propisa

zavisno od seizmickog lokaliteta. S =con!> t.

Sasvirn je izvjesno da ovakav pristup ne rnoze ponuditi realnu procienu intenziteta seizrnickih opterecenja s obzirorn da se njime konstrukcija tretira kao kruto tijelo. Nairne, P') toj postavci,

konstrukcija se pomiera zaiedno sa podlogorn, i Slika 5,2.

to tako da objekat nema rotacionih kretanja

(uernn vibraciia), Odatle sliicdi i zakljucak da je raspodjela optereccnja po visini objekta ravnomjcrna, tj. u obliku pravougaonika (s., 5.2).

Time se zaobilazi sustina problema, jer se zancrnaruu elasticne karakteristike kenstrukcijc, sto je u ovorn slub_ju nedopustivo,

Iz OVO£! razloga staticki tretrnan iznalazenia seizrnicki.i sila je iskljucen kao potpuno nercalan, sto je u toku daljniih istrazivania u ovom podr ucju ukazalo na potrebu uvodcnia dinarnicke analize scizrnickih utica]a.

Dinamickc metode treba, dakle, da se zasniva}u na r espektovanju elasticnih osobir.a i vibracija konstrukci]e izazvanirn zemljotrcsom, odr.osno njenim prinudnim vibracijumu nastulim pornjcrunjcm t ln.

Prva istrazivanja u tom pravcu provcderia su na m rdelirna sa jednim stepenorn slobode,

Oval pristup pociva na nekim temeljnirn saznanjirn 1. iz oblasti dinamike konstrukcija, pu ccrno iz tog razloga iznijcti nckc clemente iz :og podru cja koji ce narn pornoci da steknemo jasnu predstavu J ponasanju elasticaog tijela izlozenog vibriranju podloge na koju ie postavljeno.

Zamislimo da prornatramo [cdan objekat cija se konstrukcija sastoii od jednog stuba ukljestcnog u ternel] (podlogu) i koji nosi na svorn vrhu jednu rnocnu masu (npr. antenski toranj sa restoranom, vodotoranj), sl. 5.3 a. Takav sistem mozerno prikazati sematski prerna s1. 5.3 b.

Prerna ovakvo] postavci, kazemo da se na vrhu nalazi koncentrisana masa 111 koja sadrzi masc (tezinc) dijela stuca i gc,mjc:; dijcla objekta, Ukoliko se iz nekih razloga ovaj sistcm izvedc iz svog ravnoteznog pclozaia, rmsa III cc pcceti da vihrira oko prvobimog polozaja.

Kada ne bi bilo otpora, rmsa bi se ruvnomierno kl rtil a tako da bi se od pocetnog stanja mirovanja najvise pomierala u lijevu i desnu str mu za velicinc ,11 i ,12'

a

S 00=0 111 • a = - . Q = C • Q_

g

Slika s.i.

Pocetak datira od tzv, statickog pristupa (japanski naucnik Omor!); koji je zbog svoiih simplifikacija, navedimo to odmah, napusten kao nerealan, ali cerno sc nJ1~e ovdje ukratko pozubaviti jer mozc dobro posluz.iti kuo baza za nare~na :,\zmamtnja. Podirno od poznatog Njutnovog aksiorna definicijc sile, prema kojcm je ona odrcdena kao proizvod mase i ubrzanja, tj.:

S =-= m'o,

(5.1)

gdje je:

S vektor sile,

m mas a tijela,

li vektor ubrzanja,

U prednjem izrazu za silu S (ako je prihvatimo kuo inercijalnu) treba pod velicinom ii podrazumijevati ubrzanje zemliine povrsinc.

Uvodenjem poznatog odnosa za odredivanie muse:

o

III = -"".

g

76

(5.2)

(5.3)

-=-0 maksirnalno moguce pomjcrar ]c 12 ravnotcznog stanja naziva sc amplituda. ,\\edutim, kada postoic silc o:-tpnra pricuscnia), amplitude SI'! srnuniuiu i rnasa postepeno prestajc du vibrira. U vezi ';.1 opisunom poiavorn u dinarnici su ustunovI eni odrcdcni pojmovi od kojil: ccrno nuvcsti one koji su od intcresa za nasc nurcdnc analize.

Z:data~ s\'ih,ovih anali:-a. je iznalazenie pomjeranja sistema pri njegovom oscilovanju o 0 rav ~Ot~2nog ~o,l_oza)a, jer kada s~, ?n~ poznata, onda (poznavajuci krutosti el~menat~ ko~s:rukc1Je) ~ogu sc odr~dltl I sile koje to stanje prouzrokujn iii, tacnije 1 eceno, silc koje napadaju koncentnsane rnase.

~ lJ.11 lJ.2./ I "
1m2 Q,¥ ~(j)
a) bl
e;'- -, m1
\ I
\
\ /
\ \ I
\ I JI III
I Q
\
\
Stika 5,3, 0 Tako, pod terminom perioda (1) se smatra vrijerne potrebno da mas a m iz ravnoteznog polozaja prevali put Ll1, zatirn J; i vrati se u pocetni polozai,

Ucestalost f iii prirodna frekvencija se definise kao broi perioda u iedinici vremena, Ako se za jedinicu vrernena ne odabere sekunda, vee velicina 2:1: u sekundi (7.I1a6 puni obrta] u krugu za iednu sckundu), tada govorirno 0 kruznoj frekvenciii ((I)), pa je mozerno izracunavati prema re.aciji:

2:1:

(J) == ----.

T

(5.4)

Kada poznajemo kruznu frckvcncij.i ("'), tuda u vczi sa rclucijorn (5.4) moz cmo izr acunati i prirodnu frckvenciju:

OJ 1

i=r-: = --'-.

2:1: T

(5.5)

Dinarnicki model prikazan na sl, 5.3, kao moguca proracunska serna, naziva se sistem sa jcdnirn stepcnom slobode. Kao proracunska scrna on je najiednostavniji, a 1;.azemo da ima same [edar; stepen slobode s obzirom da postoji jedan moguci oblik - savijanje njegove ose u svojoj ravni,

Navedirno sada i druze mozucnosti. One su naicesce u praksi, jer se u tim slucajevima analiziraju dinamiek; rnodeli S3 vise stepena slobode, U tim slucaievirna irnamo v:Se period a i raznih oblika vibrirania iii, kako se to obicno naziva, vise tonova.

Ccavde slijedi zakljucak da ked takvih sistema postoji mogucnost vise razlicitih nacina savijanja ose proracunsse serne. U tim slucajevirna proracun se znatno kornplikuje s obzirom na potrebu iznalazenja po objekat najopasnijeg tona osciliranja.

Prirnieri sistema sa 2 i 3 stepena slobode i rnoguci nacini njihovog osciliranja prikazani su na sl. 5.4.

Iz navedcnih prirnicra je vidljivo kako sc problem kornplikuje ukoliko brei stepena slooode raste.

78

Stika 5.4.

Ovo upucuie n~ pot:7bu ,da se prilikorn riesavan]a sistema sa vise stepeni slobode f~rn~lIra SIS\em Jedna,ema Jedna~ uprav? broju stepena sIobode dinarnicke proracunsk~ seme. Nepoznanice u ~~m sIs~emu .Je~naCina su frekvenciie, pa se, naiuprostenije reeeno.', dalje n:ogu odred~tI pomierama I odgovarajucs sile. Postupak je dosta slozen I ,zaht~Jcva obimnu analizu osnovanu na detaljnom poznavanju uzez podrucja

dinarnikc vezanog za podrucje oscilacija. 0)

PO,zabav~mo se sada, il~st~acij~ radi, ~acinom djelovanja inercijalnih sila na sistem pn raznun forrnama vibriranja, To je lako sagledivo iz primiera prema sl. 5.5,

I TON II TON III TON
\ ~ l 55
/ -
S4 __3_ ~
-
~ ~ ~
--2.2 ~ J
~1 ~ ~
L ___ -1
Stika 5.5. 79

sto upucuje na potrebu odredivanja rnogucih formi vibraciia, jer iz tog saznanja slijedi i zakljucak 0 karakteru (smieru) djelovanja inercijalnih sila,

Pazliivim prornatranjern moze se uociti da se, pri razlicitirn formama vihracija odabranoz modela, izazvane inercijalne sile na prvi pogled ponasaju dosta haoticno , ali r.ij~ tesko zakljuciti da su njihovi smjerovi logicni s obzirom na predoccne clasticne linije. U tome upravo nalazimo i razloge iznalazenja forrni vibr ir anja time se urvrduje kriticni polozaj sistema. Prema ovom prirnjeru, ocito je da pri prvoj forrni vibracija sistern zauzima najkriticniji polozaj jer su sve seizrnicke sile jednako usmjerene, pa ce mornenti savijanja i transverzalne sile biti inaiveci.

Pri drugoj i trecoj formi, kako je vidljivo, [avljaju se prevojne tacke elasticne linije, sto je posljedica razlicitih srnjerova sila na pojedinim nivoima, te su u pravilu manji mornenti i poprecne sile UI presjecima konstrukcije.

Eksperimentima ie potvrderia postavka da se prvi slucaj moze aplicirati na zgrade sa rnasivnirn nosivirn zidovima visine do 5 etaza, Znaci, za ovakve objekte nije potrebno odredivanje visih formi vibracija, jer ie mjerodavna osnovna forma iii prvi ton. Ova] zakljucak se moze prosiriti i na skeletne zgrade, uz uslov da se u tim slucaievima krutost konstrukcije po visini znatno ne mijenja. Ukoliko ie skeletni objekat koncipiran tako da je konstrukcija nizih etaza mnogo kruca od gornjih, tada se moraju odredivati i vise forme vibraciia,

Navedimo u zakliucku da se za objekte znatnih visina, a srazmierno malih dimenzija u osnovi rnoraju ispitivati vise forme s obzirom da ovakvi objekti pri horizontalnim opterecenjima "rade na savijanje". Za ovo ie tipican primjer ponasanje visokih fabrickih dimnjaka prilikorn djelovania zernljotresa. Tada se najcesce ruse njiho~'i vrhovi, jer su tamo uticaji visih forrni vibraciia u pravilu naiveci, dok je za donJ~ dijelove konstrukcije rnierodavna obicno osnovna forma. Sada vee rnozemo sagledati veliku razliku izmedu statickog i dinarnickog pristupa, mada ovaj posljednji jos nismo dovoljno proanalizirali s obzirom da je potrebno prethodno pojasniti jos podosta poirnova direktno vezanih za niega,

U uvodu ovih izlaganja naveden je niz faktora koji se uzimaju u obzir pri dinamickoj analizi. Medu njima ie apostrofiran i utica] tla (podloge), koji irna veliki znacaj ~ dinamickorn tretrnanu, ali 0 tome ce biti vise govora u nastavku kada cerno se dctaljniie baviti iznalazcnjern intcnziteta scizrnickih optcrccenja uvazavajuci dinamicki pristup. Za sada navedirno sarno konstrukcije (objekte) kod kojih taj uticaj niie relevantan. To su u pravilu rnasivni, kruti, niski sistemi kod kojih ocekivane horizontalne deforrnacije pri vibriranju tla u poredenju sa popustljivoscu podloge imaju zanernarljive velicine,

Takvi sistemi se mogu tretirati kao apsolutno kruta tijela. U tu kategoriju spadaju konstrukcije objekata, kao npr. spomenici, niskc zgrade sa forrniranim "kutijama" i ispunjene jakim nosivim zidovima i s1. U tom slucaju smatra se da su ubrzanja gradevine ista kao.ubrzania temelja, odnosno tla, sto ie u kontradikci]i sa dinarnickim pristuporn prema kojem se moraju uzimati u obzir i elasticna svojstva konstrukcije. Zbog toga se problem tada svodi na staticki tretman (S = c . Q).

Kako se moze vidjeti iz izlozenog, pri proracu navanjirna na seizrnicka opterecenja potrebno je odabrati adekvatnu proracunsku sernu. Ovu predstavljarno u obliku dinamickog modela sa jednim iii vise stepeni slob ode, sa odgovarajucim brojern skoncentrisanih masa na ko]e djeluju seizrnicke silc, \) ccmu je raniic bilo rijcci.

Ovakvo promatranje ponasanja objekta pri vibriranju podloge je znatno uprosteno iz cisto prakticnih razloga, jer time se najkracim putern dolazi do rjesenja,

80

Rcalniji Hetman, rnada za praksu i komplikovaniji u smislu proracunavanja, je ako se rnasc srnatra]u ravnornjcrno rasporedenirn po visini. U tom slucaju sistem analiziramo kao beskonacno mnogo materijalnih tacaka medu Kojima dieluju elasticne sile, Takav sistem irna i beskonacno rnnogo formi slobodnih vibracija, tj. stcpcni slobode, Cinjenica je da i pri ovakvorn tretmanu izazvane inercijalne sile u svakoj tacki sistema direktno zavise od amplituda tacaka; dakle, na isti nacin kao kod model a sa koncentrisanim masama, pa stoga njegovu prednost treba vidjeti iskljucivo u postizanju vece tacnosti pri proracunu.

Proracunska serna takvog dinarnickog modela je konzola, naicesce kruto ukliiestena u podlogu (ternelj) i opterecena kontinuiranim teretom rasporedenih masa, kako je to prikazano na s1. S.6a. Ponekad ovakvi sistemi, pored ravnornjernog opterecenja m, imaju dodatno opterecenje u obliku skoncentrisanih masa mi' Takav slucai je pre-

, docen na sl. 5.6b, kao i forme vibracija uz pretpostavku 0 konstantnoj krutosti (EI) sistema.

a) II III bJ
m \ ~/ "
.
\ \
H \ .i
\ I
\
Slika 5.6. Za sistem koji smo prornatrali kazcmo da "nIdi na savijanje", tj. dorninantni su momenti savijanja, pa je stoga njegovo bimo obiliezje faktor EI.

Sasvim drugacije se ponasaju i prema tome tretiraiu sis.emi koji "rade na smicanje". Kod njih ie bitna karakteristika tzv, krutost na srnicanje od koje zavise deforrnacije iZ<l'l.vane tim naponskirn stanjcm.

U tim slucajevirna relevantna je velicina GF.

Primjer proracunske seme sistema koii radi na srnicanje i neki rnoguci oblici njegovog vibrirania, pri kontinuiranom rasporedu mas a, dar je na s1. 5.7. Opravdano se moze postaviti pitanje kakva je razlika izmedu sistema kcji rade "na savijanje" i onih

II

J .I

./ ,/

Q

m

III

I

\ \

I I

H

\ \..

Slika 5.7.

81

koji rade "na smicanje". Odgcvor nalazimo u cinjenici da su objekti po pravilu razlicito konstruktivno koncipirani, kako u izboru konstrukcije tako i u izboru rnaterijala nosivih elernenata sistema. Iz toga proizlazi zakljucak da ce pri odredenoj koncepciji izbora konstrukcije i mnteriiala biti dorninantnc dcforrnacijc izuzvane savijaniern iii smicanjem.

Precizno razgranicenje je gotovo tesko navesti, rnada pri ociglednoj analizi, npr , ,,zidanog objekta", lako zakliucuiemo da je ovaj prevashodno ugrozen od sila srnicanja, koje su, prema tome, prioritetae staticke velicine za kontrolu njegovog stab iliteta pri djelovanju horizontalr.ih seizmickih opterecenja, Ipak, utvrden ie jedan dobar pokazatelj. To je odnos dimenzija visine i osnove obiekta.

Kod gradevina gdje su ove dviie dimenzije priblizno istog reda velicine preovladu]u deformacije izazvane smicaniem, Obrnuto, kada [e ,dimenzija visine gradevine dominantna u odnosu na dimenzije njene os nove, deformacije izazvane saviianiern su rnjerodavne za ispitivanje otpornosti ; tada kazemo da takva gradevina (konstrukciia) radi na savijanje.

Sada se ocito namece pitanje utvrdivanja oblika proracunske seme, Ovdje cerno se za sada zadovoljiti postavkorn generalne proracunske serne objekta s obzirom da cemo se kasnije upoznati sa speciricnim oblicima zavisnim od konstruktivnog sklopa ..

U tom slucaju rnozemo reci da se proracunska serna iavlia u obliku korizole optereerne sisternom koncentricnih sila koje djeluju na nivoirna rneduspratnih konstrukcija iii [ednako podiielicnirn kontinui-anirn optcrcccnicm, Sto sc ticc uticaja podloge, rnoguce su principijelno dvije variiante:

deformabilnost podloge se ~ uzima u obzir (sl. 5.8a) i

deforrnatilnost podloge ie znacaina za ponasanje obiekta, te se mora uzeti u obzir (s1. 5.8b).

a} --lSI-

I I I

r H

b) --l6'~

I I

I

f

I

H

suu-s».

U postupku odredivania intenziteta opterecenja na proracunsku konzolu, bilo da se tretira kontinuirani raspored bib sistem koncentricnih sila, polazni parametar je izracunavanje pripadajucih masa, odnosno tezina prema respektivnim visinama. Primier uprostenog postupka odredivanja pripadajucih rnasa, kakav se obicno primjenuje u prakticnim postupcima, za usvojen nacin opterecivanja konzole silama prikazan ie na s1. 5.9.

Poiednostavlienic sc ogleda u torr.e sto sc masc izracunavaiu proporcionalno povrsinama vcrtikalnog prcsjcka objck:a, i to take da sc za mcduspratne tuvanicc pri pn da-

S2

iuce rnase uzirnaiu po polovica visinc iznad i ispod njih, a za najgornju polovica ispod nje.

a)

b)

Stika 5.9.

Svakako tacniji postupak bi zahtijcvao odredivanje polozaja centra masa za svaku pojedinu visinu ; pri tome polozaji koncentrisanih masa tada ocizledno ne bi koin-

cidirali sa visinskim po!ozajemmeduspratnih tavanica, ~

Na sL 5.9.a su sirnbolicno srafurom naznacene pripadaiuce povrsine, a na sl. 5.9. b odgovarajuci dinamicki model,

Dinarnicki model je podloga za proracunsku semu za koju je sada potrebno izracunati intenzitete opterecenja vodeci racuna 0 broju stepena slobode j 0 ostalirn faktorirna ; 0 ovome ce kasnije biti vise rijeci. Za taka usvojenu semu odreduju se vrijednosti statickih velicina u karakteristicnim presjecima, te se nakon raspodjele na elernente sistema kontrolisu naponi i deformacije,

U nasern primjeru, ako ie rnicrodavan osnovni ton, proracunska sema i staticki dijagrami prikazani su na s1. 5.10.

S obzirorn na vee ranije pominjani zahtjev za proracun sistema u dva medusobno okornita pravca, potrebno je ustrojiti dvije odgovarajuce proracunske seme, a za koje ce se u opstern slucaju intenzitetl seizmickih sila razlikovati.

-Ss Mx
-54
-53
-52
-S1
S
SMa 5.10.
83 b)

-illl

- --

- --

_..., --_,.. ---

~E@l~Il

Slika 5.11.

Na s1. 5.11. prikazan je raspored djelovanja horizontalnih seizrnickih ~ila i p~oracunske seme krupnopanelnog sistema za slucaieve popre~nog (s1: 5.11.a) l.pr?du~no~ (sl. 5.l1b) pravca djelovania opterecenja. Raspored djelovanja seizmickih sila 1 proraeunske seme za skeletni sistern prikazani su na sl. 5.12.a do c.

a)

--

--

""., -- -- '~

bl

c)

-I--.,-""T-'"

-~~-+----+----t----r--_'

'I

Slika 5.12.

84

5,::1, Pomjcranjc objekta

Ccntar masa i centar krutosti

Prije dctaljnijih analiza, koje ce se provesti u n.istavkv, potrcbno jc nacelno obruzloziti neophodnost tih razmatranja i diclornicno dcfi nisati pojmove iz gornicg naslova.

D tom smislu prvo ccrnc se podsjetiti na stav da zemljotresne sile napadaju raZITl3- trani nivo objekta po pravcima koji pro laze kroz jednu tacku na tom nivou. Tu tacku cerno nazvati centar masa (c. M.) (sl. 5.13).

Iz tog razloga je sasvim jasno da poznavanje polozaja te tacke predstavlja iedan od terneljnih uslova seizrnicke analize.

Nadalje, raspored nosivih vertikalnih Si ..

elernenata konstrukcije, gledano u osnovi

objekta, po pravilu je nesimetrican. To

znaci da se proiekrnim rjesenjern rnoze

predvidjeti gusCa koncentracija tih ele-

mcnata na jed nom dijelu osnove u odnosu

na njen prcostuli dio (sl, 5.14).

S obzirom da ce svakorn od ovih clcrnenata pripasti odgovarajuci dio opterecenja (si1e) koja napada razmatranu osnovu, slijcdi da ce

na mjestima koncentrucije tih elemenata biti i veca koncentracija u njima izazvanih sila,

J as no je da ce intenziteri tih sila biti tim veci cim su oni mocniji (kruci), jer pruzaju Yeti otpor pomjeranjima.

Na bazi ovakvih rasudivanja zakljucujcmo da cc se hvatistc rczultante pobudenih sila izmjestiti, u odnosu na ccntar masa, u neku novu racku koja SC! ua-

lazi u zoni konccntraci]c vertikalnih nosivih clcrnc-

nata konstrukcijc, S y

Time jc formiran par sila ciji moment nasto]i rr tiruti

nasu osnovu oko te nove tacke. Tu tacku cerno n3Z- Slika 5.14.

vati ccntar rotacijc iii ccntar krutosti CC.K.\ 01'1':1\'-

dunjc zu ova] drugi nuziv (ccntur krutosti) luko sc saf,:kd::va iz cinicnicc du su izuzvu- 11e silc zuvisnc od krurosti odgovarajucih konstruktivnir. clcmcnutu.

Na osnovu izncscnog moze sc odrediti nas nar edni zadutuk, koji sc jasno sastoii u prezcntaciji nacina odredivanja tih dvaju karaktcristicr.ih tacaka za svaku osnovu objekta. Pri tome, ocigledno, polazistc nalazirno u analizi rnogucih pomjcranja objekta pri djelovanju horizontalnih opterccena.

Kada jc rijcc 0 mogucirn pomjeranjima osnovc, 1.2 opstern slucaju, ti. kod nesirnctricnog rasporeda vertikalnih konstruktivnih elernenata, ova se mogu analizirati PI) analogiji sa slozenirn kretanjem.

To znaci da se,'u'slul':~~je~ilna kada sc centri rnasa i krutr sti ne podudaraju, objekar rnoze prcrnjestiti u ncki novi poloza] pomjcranjima koja su sastavljcna iz translacije

Slika 5.13.

eM. -
or. -
C.K i rotacijc,

~5

Takva mogucnost ilustrovana ic na 51. 5.15.a gdic jc prvo prikazan polozuj objckta nakon iednovremcno izvrsenog rranslucionog i rotacionog pomieraniu, a potorn izdvojeno stanje translacije (sl. 5.15b} i rotacijc (sl. 5.15c).

it)

pa primiem~m pozn.~tih statickih uslova za iznalazenje hvatista rezultante sistema par.alclmh sila, za njihova dva medusobno okornita polozaia, nalazimo koordinate trazenog centra masa u obliku (51. 5.17):

b)

c)

n

.2 nlJ.;.· Zk k~1

z

r-O--"'

\ \

\ _.J

\ _-

Kako sc transiaci]a rnoze vrsiti po bilo kom pravcu, paralclno dutorn vcktoru trunslacije ii, to pomjeranje mozerno razloxit! u dvije rned.isobno okornite kornponente, paralelnc osarna referentnog koordir.atnog sistema (Z, 1'), sto znaci da trcba analizirati ukupno tri kornponenre pomjeranja : dvije od trunslacijc U,. i .q i jcdnu od rotaciie (o)

Prerna izlozenorn, ispada da se opisana pomjeranja odviiaju u jednoj ravni. ,\leuutim, rigorozniie analize ukazuju na neke cruge mogucnosti.

Ovdie cerno spornenuti deplanaci]u nivoa kao mogucnost pornjcranja po vertikali, ti. okornito na ravan osnove. Ta pcj ava je izazvuna aksijalnirn deformacijama vertikalnih nosivih clcmcnata sistema i razrnatra sc u slucuicvima kada jc njcno funkcionisanjc spri;eceno sistemom v,~z" (sisternom krutih ncpopustljivih prikljucaka mcduspratnih konstrukcija zu \·cr:ikalr.e clemente),

Postupak odredivanju centra masa r.J izvjcsran nacin num ic poznut odranije S obzir0111 eLl vcorna podsjcca nu posrupak odrcdivunja poiozaja tczista,

Ovdic sc ricscnje problema iavlia k ao pr ostorni pro blcrn, bilo du se postupak provodi za obickut 11 cjelini bile) du sc to odnosi ria njcgovc pojcdinc etuzc.

Prva mogucnost se razmatra prilikom ispitivanja stabilnosti obiekia (sl. 5.16) tako da cerr;o sc za sada zadovoliiti analizarna po ctazarna.

r u ovo] pr ilici posr.ipak cc se pojcdnostaviti svodenjern ria ravni problem, sto znaci da cc za odredivanie polozaia centra rnasa biti dovoljno iznaci sarno dvije koordinate, To pojednostavljenje je opravdano s obzirorn da je rnasa meduspratne konstrukcije dorninantnija prerna rnasarna elcmenara koji njoj gravitiraiu.

Na taj nacin centar rnasa trcba shvatiti kao jcJnu zumisljcnu tacku u ravni prornatranog nivoa u kojoj 5U skonccntrisanc sve pripadajucc mase pojedinih ele.rr.enata na tom nivou,

Slika 5.16.

r-~----:--'

- I ~.I

-sj_ L ' J

~"j--

rw~--""'\

\ 0 \

\ _\.J

--

.g.

o

n

+

Slika 5./7.

Zm

(5.7)

Slika 5,/5.

y

U pr.ednjim relacijam.a su sa Zk, i)'k oznacene koordinate tezista uocenog elernenra k, u izubrunom ~o?rdIl1atnom sistcmu, u odnosu na koji odredujemo polozai centra rnasa, a 11 ic broj tih elemenata na promatranorn nivou.

Iz rclacije (5,?) lako pr~lazimo na tczine, mnozenjern sa faktororn g (gravitaciono ubrzanie), pa re tada tezina G" :

(5.8)

cime prakticno sada uvodimo sile II proracun, jer se pojcdini faktori u pre.in]o] velaciii mouu izraziti :

!'k u m3,

,'K U k_l: m",

g u Nk~ (prerns dcfinicij] g je sila na svaki 1 kg mase),

ra dohivurno tczinu kao silu izrazcnu u Niutnima :

r K. ] .V

[G,.J_~[1Il3]. ~ .. [, ]=[N],

. 11/.1 K •.

a izraze (57), u obliku :

n

2: Gk• Yk

J'III:::::::: .. ~~1

(5.7a)

n

Postupajuci na slica:l nacin kao koJ odrcdivanja polozaiu tczista ravnih Iikova (gdje smo r acunali ~:J. povrsinarna), i ovdic cemo masc pojedinih elernenata tretirati kao sistem vezanih paralelnih vektora.

Masu nekog elernenta k, Ill" mozerno izraziti kao urnnozak njegove zaprernine ,J V. i zaprerninskc rnase )'" :

~ jedn~:,ta\:nijim slucajevirna, kada,~u svi elernenti od istog rnaterijala (y = const.) I jednakih visina (It = const.) rclaciie (5.7). prelaze u poznate oblike izraza za polozaj tczista ravnin likova.

~od os nova rel~ti\:no jednostavnijih oblika po stupak ie pregledan i krarak: rnedutim, .k.~d nepravilnih osnova, pogotovo kada obj ekat nije dilatir an, pogodan je grato-

unaliticki nacm. '

86

(5.6)

87

Naredni zadatak koji moramo riesavati u procesu razmatranja ponasania objekta pri pomjeranju vezan je za odredivanje vee pornenut og centra rotacije iii, kako sc ios cesce naziva, centra krutosti,

I u ovom slucaju razrnatrace se jedan nivo obiekta pri nesirnetricnom rasporcdu vertikalnih elemenata. Sliedeca pretpostavka koju cerno uvesti podrazumijeva tretman razmatrane osnove kao beskonacno krutog diska u svojoj ravni. Ovakav stay nam omogucu]e da smatramo kako se pri rotaciji tog diska, oko nekog centra za konstantan ugao 8, sve mase koje ga opterecuju pomjeraju proporcionalno tom uglu i odgovarajucim rastojanjirna tezista njihovih presjeka od te zarnisljene tacke.

To znaci da za male vrijednosti ugla 0 (kakve se ovdje pretpostavliaju), vrijedi relaciia

(5.9): .

Ovdjc, a i u nurcdnirn izluganj irun trctiracc sc clemcnti sa pravirn osama konstantnog prcsicka.

Primjcnom nckog od poz natih naci na za izracunavanjc porujcranja (Mohr, Verescagin i 51.) rnozcmo na osnovu dutih podataka uvijek odrediti pornak, npr. kraa konzole. U ovoj prilici zadovoljicerno se sarno odre divunjcrn porn aka nastalcg savijanjcrn nosaca, pa bismo dohili:

1z3

0". = p... -v ,

. 3· El

(5.11 )

1

C=-,

s

gdje je sa C oznacena krutost, a sa b pomjeranje, S ciljem daljnjeg preciziranja, treba naglasiti da svakorn pomieraniu odgovara odredena krutost, i obrnuto. Poznato je da su pomjeranja sa druge strane vezana za odgovarajuca naponska stunja, pa bismo, prerna navedenoj sprezi pomjeranja i krutosti, mogli govoriti 0 krutosti

na saviianje, na srnicanje itd. .

Na osnovu takvog rezonovanja mozemo zakliuciti da kod definisan]a krurosri kljucnu ulogu igra odredivanje pornjer ania.

Ipak, ovo cc se najbolje pojasniti na konkrctnorn primjcru, pa ccrno s tim ciljcm analizirati pomjeranja kraja konzolnog nosaca (koji je inacc i najintcrcsaritn iji zu ova razmatranja).

Neka je nasa konzola (sl. 5.19) opterecena na slobodnom kraju koncentrisanom silom P, uz pretpostavku da su poznati njen poprccni prcsjek, tj. moment inercijc (1) i povrsina presjeka (F), zatim rnaterijal od koga ic izvcdcna, tj. rnodul elasticnosti (E), rnodul smicania (G) i njena duzina (II).

(5.10)

Prema uvedenoj definiciji (5.10), u ovorn slucaju krutost konzole na savijanje bi iznosila:

r 1 3· El

C sv =~ =--- (5.12)

o.v P' 1z3

iii, zbog poopsten]a, za P =. ie: 3· EI

C, = . - .- (5.13)

, 113

Navcsccrno jos jednu mogucnost dcfinisaniu krutosti koju se u sustini ne razlikuje od prednje, ali je ponekad prihvatljivija u smislu fizickog turnacenja. Ako pretposravirno da ie, pored poznatih podatuka 0 nosacu, poznato i pomjcranjc (11), tad a iz relaciie 5.11. mozerno odrediti silu koja ga je izazvala:

3· El

P' = 0".' .-.,

113

(5.14)

~-=--b ~ q' C. ',0 ~ (! . O. (5.9)

S ciljem lakseg shvatanja problema koji cerno ovdje analizirati, a i potovo svih narednih, od izuzetnog znacaja ie da se precizno definise pojam krutosti,

U tom smislu pod cerno od najopsti]e definicije krutosti prema kojoj ic ova obrnuto proporcionalna odgovarajucern pomieraniu.

Tada vrijedi odnos:

_---tl~

_- I

o __ ~ •

(Jd----a

G· J>

Slika 5./8.

odnosno, ako opet zhog poopstcnju stavirno da je 0". 3· EI

p ~~- .

h:l

1, dobivarno :

(5.15;

h

d)-t6trf7l

III

III

1/1

II{

III

I,I

III

Porcdcnjcrn rclacija (5.13) i (5.15) vidirno cia su im dcsnc stranc jcdriakc, sto zriaci da sc i sib koja je izuzvala to jcdinicno pornjcrun]c mozc delinisati kao krutost (L ovom slucuju) na saviiunic.

Zbog toga jc za tu silu u Iizickom srnislu uobicujen i nuziv "povratna silu". Sad" mozcmo i prosiriti analizu stanja pornjcranja konzolc, te cerno razrnotriti utica; transverzalne (poprecne) sile (sl. 5.19.c), odnosno srnicanja. U tom slucaju pornak kraia konzolc iznosi :

p. h

I\,,,, =, k ..... ----

GF

(5.16)

EI

C)~O'ml--

I I

I

I

I

I

gdie je:

p

udio pomjeranja kraia konzole izazvan uticajern transverzalrie site T (u nasern slucaju T = P);

k - koeficijent raspodjele tangencijalnih napona po presieku nosaca (iii koeficijent oblika).

Kocficijent oblika presjeka k smo ranije upoznali i, kako znumo, on jc definisan relacijom:

( S 2

k = F r -----) . dF j, 1· b

(5.17)

Slika 5./9.

89

u kojoj S, I i Q mace: staticki moment, moment inerciie i sirina presicka, respektivno, a F njegovu povrsinu.

Za razne oblike poprccnil: presjeka, koje najcesce susrccemc, koeficiicnt oblika iznosi:

pravougli: k = 1,2,

TiL: k = 1,6,

sanducasti : k = 2,4, poligonalni i "I": k~, 2,0.

kruzni: k ,-' 1,11,

Ostale oznake u relaciji (5.16.) su razjasnjene raniie, te cemo se jos zadrzati na velicini G, tj. modulu smicanja rnaterijala.

Kako znamo, vrijednost ovog modula je direktno ovisna 0 modulu elasticnosti (E) i oni su povezani relacijom:

E

G = '--." ,

2(1 +fl)

gdie je sa f.l oznacen Poasor.ov koeficijent poprecnc kontrakcije.

U praksi se cesto koriste sljedcce veze:

za bctonske konstrukcije je: G = 0,4 . E, a

- za zidane konstrukciie je: G =: 0,25 . Eo, gdje jc E" mcdul clasticnosti

opeke na pritisak: Eo = (25 - 40) 108 Pa = (25 - '+0) . 105 kNim2•

Vratirno se sada pornjeranju '),,,, (5.16) koii, kako rekcsmo, karakterise deforrnaciiu usljed djelovanja transverzalnc sile, odnosno utica] smicanja,

Prerna tome, u 0\/0111 slucaiu moze se govor it] 0 krutosti na smicanjc, koia ce tada, saglasno uvedenirn dcfiniciiama krutosti, iznositi :

(5.18)

" 1

C,'" = )

( s tu

GF k· P' II

(5.19)

odnosno zu p .. -; 1 ic:

(5.20)

Pri proracunu pornjeranjn, cdnosno krutosti moraiu sc uzimuti II obzir jos i odredcne specificnosti konstruktivnih elemenata.

--l6f- -'Sf-
=; I
I "
~ I
I
r-- I
I ~
I 't
- -
Slika 5.20.
90 ~?ko, kod zidova sa otvorima (vrata i prozori) (sl. 5,20) uticai tog slabljenja na n.Jlhove krutosti rnoze biti znacajan, pa se ta okolnost obuhvata uvodeniern korekcionog faktora 11, koji se izrncunava prerna:

'l' 11=1--

0,85

(5.21)

gdjc je sa '0' oznacen odnos ukupne povrsine otvora u horizontalnorn pres] eku zida (Fo') i pune povrsine presjcka u os no vi (F h,.); dakle:

r;

'V ==

(5.22)

Velicina fukrora 11, izracunata prerna relaciji (5.21), koristi. se u slucajevirna otvora srednje velicine, a njcgova prirnjenljivost je lirnitirana sa v ~ 0,7.

Povecana deforrnabilnost, odnosno smanjena krurost (u < 1) zidova oslabljenih otvorirna dobiie se uvodeniem ovog faktora i relaciie (5.16), odnosno (5.20), pa je tada:

II II·GF

,~"" eo,= k . ., odnosno Csm = ._-

II'GF k·1I

~a 51. 5.19.d prikuzan je pornak vrha konzole nastao usljcd rotacije temelja. To ie posljcdica zbijanja tla, pa je iasno da ona zavisi od intenziteta opterecenia (momenta uklicstenja konzolc) i vrste podloge ispod temelia,

Velicina t\\i! pornicrauja (pod prctpostavkom da osa konzole ostaje pruvu) iznosi :

(5.23)

h" il, ~ !j . II ~= --._.,

K"

gdje ie sa 0 oznacen ugao rotacije, a sa K" ugao na krutost podloge. Ova zavisi od kceficiientu clasticnog zbijania tla (K,) i dimenzija temel]a, pa se izracunava prema:

ha! . )

K" .; f"':, (Ii -,- 0,35 . bca? .;. 0,233 . cb? + O,<J33 bea ,

(5.2'+)

(5.25)

gdie je:

a - dirncnzija stope u pruvcu pomjerunju ; b sir ina stope;

c - visina stope.

Velicina K, se uzima prema prilozeno] tablici u poglavliu i:'unske cvrstoce ria (T,.

Prcma tome, krutost konzole protiv ovog pomjerania iznosi:

5.4; zavisna je o.i prora-

(5.26)

Ukoliko bismo se zadovoljili sa razmatrana tri stanja pomjeranja, tada bi se velicina ukupnog pomaka predstavila sumom:

(5.27)

U prerhodnim razrnatranjima analizirali smo slucai konzole opterecene koncentricnom silom na njenom slobodnom kraju; medutim, na slican nacin bismo odredivali

91

~·8 r-- M H
.~~ I f I
.. I ~W2
: : ,
. ..' './
EI.: #I h/2
M H Tuko bisrno npr , krutost elcmcntu k u odnosu na os Z, prcma relaciji (5.29), preciznijc pis ali u obliku :

C,.,,,,,,, = _I} . 3E[~ (5.29a)

Ilk

Prilikorn analiza stania pornjeranja konzolncg nosaca prikazane su tri mogucnosti (saviianje, smicanje i rotacija temelja); medutim, zadatak se moze znatno prosiriri ukoliko [e element istovrerneno izlozen djelovanju vise statickih velicina presjeka.

To, naravno, opet zavisi od karaktera opterecenja i elastic nih karakteristika presieka, pa se u opstem alucaju mogu poiaviti sve kornpcnente generalisanih unutrasnjih sila, sto je ilustrovano na s1. 5.22. u vektorsko] notaci ji.

SJika 5.21.

pomake, odnosno krutosti i pri dn.igim opterecenjima, npr. prilikom djelovanja

[ednoliko podijeljenog opterecenja (q = 1,0). ;

o

z

Hz Tz Z
Hx(;t) 10
-
Nx
y
X -,;-- --:c-,-------------Z

CD 0 1_~-----mR,~$'Zl$/1*~Il~9-1 ~k

1 L Ik.

~f-

~ Yo

y

Slika 5.23.

x

Pri odrcdiv.mju vclicina pornjcrnnja rnogu se r'~ill1jcnjiv3ti razliciti postupci od kojih ccmo ovdje navcsti prosircni i\'laxwel-iv10hr;}v obrazac,

Obrazac je primicnljiv za sve oblike stapova .. uz uslov da se ovi elasticno ponasaju, a kako znarno ima oblik:

Slika 5.22.

Razmotrimoj sada jedan drugi karakteristican slucai, koji se u statickom p~gledu tretira kao obostrano ukliiesten stap (s1. 5.21). Kao sto je poznato, pn rclatlvnom pomjeranju krajeva takvog stapa za velicinu (j ria njcgovirn krajevima javljaju se jednaki momenti intenziteta:

M = 6 E1 s, (5.27)

hZ

Kojima odgovara poprecna sila:

2M 12 El

H = ,-~ = --- b. (5.28)

h 1t3

U ovom slucaju, iz (5.28), stavljajuCi da je b = 1, odmah nalazimo velicinu povrutnc sile, odnosno krutosti na saviianie rakvog stapa:

12£1

C,y = H' = _- . Cl, (5.29)

h3

dok bi krutost na smicanje iznosila is to kao u slucaju konzolnog nosaca (uporcdi 5,20), tj.

C =_ GF

sm k : h

S obzir om da pomjeranja, pa time i krutosti mogu imati proizvolian pravac, vcorna ic vazno d a se to precizira pri svakom konkretnom slucaiu,

-' - r N~·F!xd ' rM, .. MLd ' ,iVf,..M"d 'k fTz.f'd

Uk - ---,--- s, ---- s, I --:._-- s..." ~- s +

; E . F ; E· l, .s 1:.' I,. s G· F

k rTy.f"d ' .Hl,.'in'd +,. -.-s,I--s

; G·F ; G· i,

(5.30)

Korisccnic prcdnjc rclucijc u ovako glomnzno] :-;lrrIli, i pored njene sveobuhvarnosti, niie u svim slucajcvima ni neophodno ni rucionalno, AVO zbog toga jer su rijetki slucajevi kada se u presjeku javljaju sve staticke velicine naznacene na s1. 5.22, sto znaci da je norrnalno da se prednja relacija reducira, Osim toga, utica] poiedinih velicina na ukupni iznos deformacije je zar.ernarijiv u poredenju sa doprinosom ostalih. Tu se prvenstveno rnisli na utica] normalne sile (prvi Clan u obrascu (5.30) koji se uzima u obzir sarno kod rigoroznih rjesenja i posebnih konstrukcija. Slican stay se zauzirna i u pogledu uticaja torzije,

Imajuci u vidu prednja zapazania, sa jeJnc, kao i cinjenicu da cemo se ovdje baviti clernentima sa pravim osama konstantnog prcsjeka (na jednom nivou objekta), za koje se tada moze primijcniti pravilo Verescagina, sa druge strane, relaciju (5.30) mozerno pisati u reduciranorn obliku:

(5.31) 93

92

Pri tome su ocito na ovaj nacin uzeti u cbzir sarno uticaji savijanja (momenti) i srnicania (trans verzalne sile) na ukupni iznos pomjeranja elerncnta h,

Kako cerno u nastavku vidjeti, za r.eke konstrukeije, odnosno njihove clemente su predominantne d eformucijc izuzvar;c saviianiern, pu se ruda utica] smicanja (0,,,,) zanernaruic, iako je i on prisutan,

I, obrnuto, kod nekih konstrukcija utica] smicania je najznacajniji, pa se ostali udjeli izosravljaju. Svakako postoii i vee navedena mogucnost (5.31) da se icdnovremeno obuhvataju 0 ba uticaja iii ::ak i vise (uticaji norma Inc sile, rorziie, pornje-

ranja temelja),

U praksi se obuhvatno st najcesce postize kada se uzimaju u obzir sarno utieaji savijanja i smieanja [ednovremeno (5.31':. Takvirn zbirnim pomjeranjima odgovaraiu tzv. generalisane krutosti (C), pa bi se i one izracunavale kao reciprocne vrijednosti

zbira pomjeranja.

U razmatranom slucaju (savijanje i smieanje) ova bi se odredivala prema:

1 1

Ck =-,.- = -----_._--.

s; OklS'"! - Ok(Sml

Ovdje treba skrenuti paznju da generalisana krutost nije zbir pojedinacnih krutosti, tj.

c, -# Cki"'1 -r- Ck(""" (5.33)

sto je vee [asno iz stru kturc relaciju : } .32), (5,29) i (5.20).

Relaciia (5.32) se vrlo cesto koristi pri tacniiirn proracunima obiekra bja sc vcrtikulna konstrukeija sastoji od zidova, te cerno je sada predstaviti u prllngodenoi fermi. Nazivnik tog: izraza mozemo pisati '1 obliku:

(5.32)

(5.34)

iii, s obzirom na (5.29) (pod pretpost1lko:n da se inflcksiona tucka rnomcnata nalazi na polovini visine z ida, 5tO je opravd ino kod visespratnih obiekata) i (5.29), slijedi :

(5.35)

gdie su sa 11k, J kiF" oznaceni visina, moment incrcijc i poniiina poprccnog prcsjeka zida k, respektivno.

Za daIjnju razradu potrebno je vodit: racuna 0 pravcu pornaka iIi osi u cdnosu na ko]u se rrazi krutost s obzirom da S1.: to dva medusobno okornita pravca.

Kod tloertno ortogon alnog rasporeda zidova (najcdCi slucai) irnacerno dva slucaja: zidovi paralelni osi Y (tip 1) i zidcvi paralclni osi Z (tip 2) (s1. 5.23).

Potrazicemo krutost zi da tipa 1; prvo, u cdnosu na os Z, a potom cerno po analogiji dobiti izraz za krutost u odnosu na os Y; pri tome cerno pretpostaviti pravougli presjek (koeficijent oblika k = 1,2).

Krutost u odnosu n a os Z, cdnosno ;,C'mak u pravcu osi Y iznosice :

6. =~ lz~ __ k .-'~<__ . (5.36)

Y' 12. Elk GFk

Za tip 1 bi':c nadaljc:

d •. I; F . l~

]>k = r-

- 12 12

94

(5.37)

pa nakon unosenia u (5.31) i s obzirom na k = 1,2, bice:

(5.38)

odnosno :

(538a)

odakle je konacno krutost u odnosu na os Z zida tipa 1:

C .. ~ i,; ~ ;;f", . -l~+i.; . ( ~: ) ,

Analognim postupkorn dobicemo krutost istog zida u odnosu na os Y:

(5.39)

(5.40)

Na istovetan nacin dobicemo kr utosti zida tipa 2, s tim da ce se zarnijeniti indeksi, Potrazimo jos generalisanu krutost (smieanje i savijanie) zidova koii djeluju kao kenzoIe. U tom slucaju ce pomieranjc u praveu Y iznositi:

6'k =~L + k __ '!!:_,

, 3 EI GFk

(5.36a)

gdje jc sada utica] savijania uzet prerna 5.11. (za P = 1), a pornak od srnicanja prema (5.16). (P = 1).

Slicnim rransforrnacijama kao u prcthodnorn slucaiu (usvoiivsi opet da je koeficijent oblika k = 1,2) dobicerno :

G

(5.39a)

odnosno:

CYk ~= ..;._ = _G_ . , Fk

n'k 1,2 Ilk 1 .i, 3 34 _Q_ (~)2

I , E d)C

Ovdie treba jos napomenuti da su gore tretirane dijafragme bez slabljenja otvorirna. Ukoliko zelimo cbuhvatiti i tu okolnost s ciliem vece preciznosti proracuna, onda treba izvrsiti korekcije u polaznoj relaeiji (5.35) uvodenjem korekcionog faktora u uz povrsinu presieka Fk, i racunati sa stvarnim mornentom inereije.

U nastavku ccmo sc jos pozabaviti odredivanjem krutosti okvir a, [asno je da se taj zadatak i ovdje svodi na izracunavan]e pomaka. U ovom slucaju radi se 0 pomjeranju ncke etaze okvira ciju krutost trazirno,

(5.40a)

95

U teorijskom smislu ti postupci ne predstavljaju n~~inu, sto zn~Ci da se. m~ze prin:ijeniti npr. metoda kombinovanja rnomentnih pO\:rSl?a. 0~dutl~, u naJ,,:ecem broju slucajeva okviri su staticki neodredeni, sro u velikoj mjen otezava tehniku sprovodenja (ukoliko se ne koriste kompjuteri).

Zbog toga se pribjegava primjenarna pojednostavljenih postupaka,

U tom pogledu treba razlikovati dvije mogucnosti: prva se odnosi ?a,.okvire Cij~ precke imaju visestruko vecu obrtnu krutost ~Ip/l) od. od~o~?raJu~lh k~uto~t~ stubova (Is/h), dok je u drugom slucaju odnos tih krutosti pnbhzno ujednacen ili ie krutost precki nesto veta od krutosti stubova.

U prvom slucaju se prlblizno moze smatrati da su .preck~ be~konac~? kr~te,. s~o .u velikoj mjeri pojednostavllu]e proracun pomjeranja okvira 1 prakticno iskljucuie utica] precki na pomake okvira,

Iz toga slijedi da pomjeranja takvih okvira zavise sarno od deforrnabilnosti stubova, tj, njihovih obrtnih krutosti.

Tai problem je detaljno izlozen prilikom analize pornicnih o~vira ("Prorac~n pomicnih okvirnih sistema"), za sluca] beskonacno krute prccke Jednoetazno~ s.lste~a~ preko niza stubova sa razlicitim nacinima pricvrscenja za podlogu (ukljestenja 1 zglobovi),

Tom prilikom ie utvrdena velicina pomaka precke, pri [edinicnom opterecenju, u iznosu i

1,0

(5.41)

gdje je:

u broj stubova u toi etazi sa obostranim ukljestenjem,

v - broj stubova u istoj etazi koji imaj u zglobno pricvrscenje, f. mornenti inercije stubova,

hi visine stubova.

Iz tog opsteg slucaja lako prelazimo na posebne, pa bisrno imali: svi su stubovi uklijesteni:

1,0 ~=---

L 12EI.

II h?

(5.42)

svi stubovi su zglobno pricvrsceni za podlogu:

1,0 0=---

L 3 ·El.

" h~

Na osnovu ovako odredenih pomaka na [ednostav an nacin dobivamo krutosti jednoetaznog okvira kao reciprocne vrijednosti o:igovaraju cih pomaka,

(5.43)

96

Za odredivanje porn aka, odnosno krutosti viseetaznih okvira sa krutim preckama posluzicerno se prethodnim analizama. Ukupni pomak neke k-te etaie dobicerno, prema tome, iz:

(5..+4)

gdje je:

indeks etaze, a surniranje se vrs! pocevsi od prizem lja za koje je i = do i = n (n - bro] etaza),

hi visine pojedinih etaza,

SI suma momenta inercije stubova i-te etaze.

Ukoliko okvir ima stubove sa zglobnim pricvrsccniima, onda se ta okolnost uzima u obzir putern relacije 5.43.

Proracunavajuci pomjeranja na izlozeni nacin, svjesno cinimo greske, jer ne uzimarno u obzir deforrnabilnosr precki, U ovoj prilici navescerno velicine odstupanja od tacnih rczulrata, sro narn rnozc posluziti kao veorna korisna orijentacija, Tako npr. kod odnosa obrtnih krutosti precki (Ip!l) i stubova Us/h) jednakorn jedan velicina pornaka (izracunata prema (5.44) je za 23% mania od vrijednosti dobivenih kada se uzima u obzir deforrnabilnost prccki, odnosno tako dobivena pribliznn vrijednost krutosti je za 23% vee a od rcalne. Kada je taj odncs dva, odstupanje iznosi 12%, dok ie pri odnosu pet odstupanje samo 5%.

Razmotricemo sada i drugu od pomenutih mogucnosti, t]. onu kada se utica: krurosri precki ne moze zanemariti. Kako je vidljivo iz izlozenog komparativnog pregleda cdstupanja, sto ic mania vrijednost odnosa obrtr.ih krutosti precki i stubova greska koju cinirno ic veca, te sc rnoze smatrati da se izlczeni postupak moze realno prirnjeniivati kada je taj odnos [ednak iii veci od trio

S drugc sirane, uvuzavanje krutosti precki u velikoj rnjcri utice na povecanje slozenosti i obirna proracuna. To jc razlog da SLl razradcni postupci koji l'ojcdnosta\'l;uju problem, zasnivan ria odredenirn pretpostavkarna, ali so pri tome cjcioktrpan tretrnan zasniva na teorijski stabilnim osnovama,

.Tedan r>t! t ih posrupakn sa kojirn ccrno sc 11 nastnvku u;',)7.nmi pocivn nu odrcdi\'unju tzv. J) vrijcdnosti. Zudutuk sc ovdjc s vudi nu l)drcdi\'al;jc rclutivnih spratnih krutosti okvira, koje u ovorn slucaju nazivamo D vrijednosrima.

Kako cc se vidjcti iz narcdnog izlaganja, i u ovoj prilici zadrzava se ranije definisan PO;<ll11 krutosti kuo iznos povrutnc clasticnc si.c koja izaziva jcdinicno pornicrnnie spratu.

Za okvir prikazan na sl. 5.24. relativnl pomak i-te craze 0, ociglcdno se rnoze dobiti kao razlika totalnih pornjeranja i + 1 i i-te precke:

6, = Lli+1 - L11• (5.45)

Vee na prvi pogled jc vidljivo da odredivanje relativncg pornaka etaze prerna (5.45) predstuvlja vrlo slozen zadatak, rnada je on nesurnnjivn i najtacniji,

Zbog toga ccmo se upoznati sa jednostavnijim nacinom, ali cerno odrnah ukazati na najvaznijc clemente koji sc odrcduju,

Kako jc vee rcccno, relativna spratna krutost ovdje sc definise kao D vr ijcdnost tog spratu i izracunavace sc prcma :

c'~ o 'D,

(5.46)

97

gdjc je (! jedan stalni operator cija ie vrijcdnosr :

12· E e=

h2

Kada je poznata relativna krutost ~r~a:d C'-.rada sc niegov rela tivni pornak moze odrcditi iz:

(5.47)

1'1 bl = --,

C1

gdje je sa r oznacena transverzalna 8il~ spruta, koja s~, kako znan:~' ~obi~a z.a konkretan slucaj opterecenja, kao; suma svih horizontalnih koncentricnih sila iznad tog sprata (uporedi s1. 5.24),

(5.48)

p.I

p- 1

C=H=e 'D,

(5.46a)

gdjc je sa H oznaccna poprecnu sib cruzc. .. .

Sada mozerno preci nu deraljniia ra;t;ja,S:ljcnja, koja (:7010 ot,~,occtl anah~o~l ?b~s,tr_a~~ ukliiestenoz smpa (stuba), Kao !ito jc poznato, pn reI:l~l. nom p,Om)el ~nju I ale c tog ~tapa z; vrijcdnost ():. 1 nu nicgovi,n krnjcvima javtcc sc dva [ednaka momenta:

.'17

6£1,

(5.49)

h2

i odgovaraiuca poprccna sila:

2 M 12 'Els H=-

Ii Ii"

(5,50)

98

\

gdje su:

Is h

moment incrcijc stuba, visina stuba,

E rnodul clasticnosti mnterijala.

Oznacavujuc] kao i runijc ohrtnu krutost stapa sa: 1.

ks =-h'

(5,51)

relaciju (III -5,50) rnozcrno prcdstavir] u vidu:

12'EI 12, E

1-1 =c . ._~ . k,

h3 1z2·

!! 'ks'

( 5,52)

Kako je prernu definiciji spratna krurosr jednak a poprecno] sili, slijedi da ie D vrijednost obostrano uklijcstenog stapa:

S obzirom da u okvirirna realno stubovi imaju clasticne prikljul'ke za preckc, POtrebno ie vrsiti korckcije prcdnjo rclacije za svaki konkretan slucaj, jer, kuko ic \'idliivo iz njene strukture, sadejstvo precki nije prisutno.

U tom pogledu moze se generalno konstatovati da je stepen elasticne ukliiestenosn uvijek manji od totalne, sro ima za posljcdicu da ce se javiti rnanji prikljucni 010- menti, a time i poprccnc sile, odno s no D vr ijednosj],

Iz porncnurih r:l1.lll;.:a rclaciju (5,53) mozcmo korigovar] faktorom c, pa ce ZJ rcalnc okviruc sisternc biti :

D = c+I)

c'k

pri ccrnu jc : 0< c <; I,

odakle slijcdi du jc Ze\ totalno uklicst cnjc c = 1.

jasuo ic du u faktoru £; rnoraju Iigurirati obrtne krutosti precki, pa nije teskc zakliuciti da u daljuim ruzradarn.i postupka za konkretne okvire zadaca se svodi na odrcdivan]e upravo tog korekcionog faktora q.

Trcbu odmah naglusiti da se tacnc vriiednosti tih faktora mogu dobiti metodorn deforrnacija, za relativno spratno po mjeranje b = I, 5tO je dosta slozen zadatuk.

Ovdjc cerno izniieti kornpletan posrupak izvodenja za tzv, uniforrnne okvirc. Ovi se karakterisu iccnakim spratnim visin arna i istim rasponirna polja, uz iste prcsieke stubova i iste presjcke precki (sl. 5.25),

Prcrna vee nnvedenom, da bismo izra cunali spratne krutosti preko D vriiednosti, potrcbno je odrcditi poprccnu silu za u oceni sprat (na naso] slici i-ta etaza ic del.l]e izvuccna).

Zadatak se svodi prukticno na izracu navanje poprecne siIe na jedncrn stubu te etaze (stub a-b) pri njcnorn horizontaln o m pcmieraniu za b = 1. O\'dje treba jos nar-cmcnuti da ce se nromatrati srcdnji stub okvira; mcdutim, dobiveni rezultativi-iiede

i za krajnjc. '

99

Prikljucni momenti u cvoru a, prerna metodi deformuci]a, iznosc :

M>-b = 2EKs . (2CP. + q>b - 30), M.-a, = 2Ekp . (2CP. +- CPa') i Mb-a = 2Eks . (2CPb + CPa - 30).

Is KS=-h-

Kp=-i-

·1·

~I

Slika 5.25.

Zbog staticke simetrije okvira antimctrijskog karaktera cvornog op tercccnju, je : <Pa = rt>a' = Wb = rt>,

pa prednji sistern [ednacina prc1azi u:

M._IJ = 6Eks • (rt> - 0), Al._a, = 6Ekp • 1>,

.\1b-. = 6Ek •. (rt> - 0).

U prcdnjim relacijama je sa 0 oznacen ugao okrctanja stub ova, a sa q) ugao zaokreta cvorova,

Sadu mozcmo napisati izraz za poprccnu silu 113 stubu a-b:

H = M._b +- Mb_. = 12E/~s (rt> _ 0). (5.56)

~b h h

Nadalje, [ednacina ravnoteze cvora a glasi:

2 M.-b + 2M.-a, = O. (5.57)

Uvrstavajuci u ovu [ednacinu relacije za M.-b i M.-a, iz (5.57), dobivarno :

6Ek. (rt> - 0) = - 6EkpO (5.58)

od aide je ugao zaokreta rt> cvora a:

c]> = _k .0, (5.59)

k. +- kp

10C

odnosno s ohzirom da jc:

o 1

o = - = --- (15 = I, relativni pomak craze),

t. t,

slijcdi :

k 1

rt> = --.-.--- .. -

k. + kp h'

Uvrstavajuci ovu vrijednost u (5.56), dobicemo da je poprecna sila na stubu a=b :

(5.59a)

H._b = _ 12E . __ k!:. __ . k s-

h2! kp + k;

Prerna tome, D vrijednost srednje etaze ovog okvira je:

D =-!.!2_·k

Ekp + Eks .;)

a korekcioni faktor :

(5.60)

(5.61)

Ekp

C =------,

u; + u,

(5.62)

gdjc su sumirani odnosi na sve stubove i precke te etaze. To znaci da je nj enu relarivna krutost (u vczi sa 5.46a):

(5.63 )

Analognim postupkom mogu se dobiti krutosti prizcmlja i najvise etaze 0\'0; okvira.

Isti princip mozc se koristiti i zu ostalc slucajcvc, npr. kod zglobnog pricvrscenja stubova 1'rizcmlja za podlogu. Zbog obimnosti izvodcnja postupka, 0\'0 cerno izcstuviti.

Pri odredivanju krutosti okvira putcm [) vrijednosti na opisani nacin cinimo izvjesne greske, jer sc izlozcni postupak, kako jc vee spornenuto, zasniva na odredcnim pretpostavkama. Tu se u prvorn rcdu misli nu prctpostavku da sve ctaze ispod promutrunc ostuju ncpomjcrcnc, 1'a sc time i njihov ut icuj nc uzimu u obzir.

Takav stay irria opravdanje u cinjcnici da sc razrnatraju relativna pornjeranja, pa ie i greska koju cinimo veoma mala, sto ce se vidjeti iz numerickih primjera.

Druga pretpostavka je da se pri antimetrijskom karakteru cvornog opterecenja okvira nul-tacke rnomenata nalaze m polovinama duzina prccki, odnosno stubova.

Kao sto je poznato, to je tacno kada se radi 0 svim srednjim etazarna uniformnih okvir a. U ostalim slucajevim r to je dopustena aproksirnacija.

U svakorn slucaju, pornenute prctpostavkc ne uticu bitno na tacnost proracuna , a u vclikoj mjcri ga pojcdnostavljuju.

Osim toga, rnoramo biti svjesni cinjenice du u postupku odredivanja D vrijednosti prakticno trazirno korekcioni faktor c za ko]i smo utvrdili da mora biti u intervalu izrnedu nule i jedinicc. To saznanjc nam orn-igucu]e da u aproksirnativnim proracu-

nimu procijenimo O\'U v rijcdnost iii ie pretpostavimo nil bazi slicnih slucaieva za kojc ic ova vrijednost \'C e izracunara. Tada rnozcmo odmah uti u konacni proracun usvaiaiuci D vrijednost prema (5.54) i relarivnu spratnu krutost prerna (5.46).

Dodajrr;o ovdie jos jednu znacajnu okolnost koja ide u prilog izracunavanja relativnih pornjeranja eraza, Nairne, nije tesko zakljuciti da sc ovirn putem rnoze odrnah doci do stvarni.i pornjeranja etaza [ednostavnim zbrajanjern relativnih vriiednosti polazeci sa proracunorn od najnize etaze.

Tako bi npr. totalni pornak .;Ji·' - 1 okvira prikazanog na sl. 5.24. iznosio:

(5.54)

Relativni pomak srno vee dcfinisali (IlI-5A8) kao kolicnik iz poprecne site etaze i njene relativne krutosti ; pri tome se poprecna sila, npr. i-tc etaze, izracunava prerna:

rt

T; = '>' PI' c:

1-=1

(5.65)

Slika 5.]6.

}\;as pravilnik zahtiieva kontrolu maksirnalnog hori zontulnog J:omaka ~'['ha objckta pri seizrnickirn dejstvima, To ogranicenje iznosi H/600 i \':o~la )e znacaino, posebno za visoke objekte, jer ukazuie ria grinicu lincarnog ponasarua.

Poznuvaiuci relativnc pornake svih etaza, maksirnulni (totalni) pornak vrha objektu tad a lako nalazirno iz 51. 5.26.

(5.66)

gdie ic:

.J, - totalni pornak vrha 11,

,), - relativni pornaci pojedin ih etaza ispod vrha.

Primjer I.

Za uniforrnni okvir opterecen prerna 51. 5.27. odrediti relativno pornjeranje srednje etaze,

Podaci :

f- 6,0 m I 6,Om .j

Slika 5.27,

P = 60,00 kK.

Presieci stapovu:

svi stubovi (30;30) I, = 1,6·1')--3 m",

sve precke (30/30) I" == 5,4 . 10'3 rn",

1(12

Obrtnc krutosti stapova:

- stubovi: k. = 1,6/4,0' 10-3 = 0,4 '. 10-3 m-,

- precke : kp = 5,4/6,0· 10-3 = 0,9' 10-3 m3.

U toj etazi imarno 3 stuba i 2 precke, pa ce D vriiednost, prema (5.61), iznositi: 3·04

D = '- ·2 . ° 9 . 10-3 = 072 . 10-3 m"

(3 '0,4 + 2 . 0,9)' , .

Vriiednost korekcionog faktora je, prerna (5.62): 2· 09

c = '. = 0,60.

2 '0,9 + 3 . 0,4

Krutost te etaze iznosi prema (5.46):

12 E 12 E .

C = --- D = -- . ° 72 . 10-3 = ° 54 . E . 10-3 kK

h2 4,02' , •

Odavde je relativno pornjeranje za T = P:

• _ 60,00 111,11' 103

U -.---------= _

0,54 . E' 10-3 E

T'acnirn postupkorn dobije se b' = 129,023' 103/E, odnosno pogreska iznosi oko 13%.

Primjer 2.

Okvir prikazan na slid 5.28. opterecen je naznacenirn bocnirn silarna. Izracunari relativni pornak pete etaze ako je:

E = 30 . lOG kN/m\

a presjeci stapova:

sve precke: lp = 5,4 . 10-3 rrr',

- krajnje kolone stubova: {,.l = 1,6 '10-3rn\

- srednja kolona stubova: Is." = 2 . Is•1'

Iako ovaj okvir nije tipicno uniforrnan, primijenicerno rezultate dobivene za takve okvire.

Prije polaska na proracun navedimo da trazeno relativno . pornieranie; prerna kornpjuterskoj obradi (uporedi primjer 17) gdje su dobiveni totalni pomaci, iznosi:

60.081_ '4.B27-- 4,660-- 4,291-

05 = .15 - .14 = 0,785 - 0,597 = 0,188.

Prerna 5.62, ie:

(0,9 -I- 0,9) = 0,458

(0,533 + 2 . 0,533 + 0,533) + (0,9 + 0,9) ,

'2.1<, ~- (0,5331 2· O,533!· 0,533) = 2,132· lo-a rrr',

c=




~\\\'\' ~'\\'\I



. ... .1.. Slika 5.28.

103

pa je D vrijednost prerna (5.54):

D = c· 2),= 0,458 . 2,132 = 0,976.10-3 m", jer je

k, = 1,6/3,0 . 10-3 = 0,533 . 10-3 m3 (za krajnje stubove)

kp = 5,4/6,0 . 10-3 = 0,900' 10-3 m3•

Relativna krutost etaze, prema tome, iznosi:

C = 12 . 30 . 106 .0,976 . 10-3 = 39,04 . 103 kN,

3,02 -

a trazeni relativni pomak:

(60,081 -4,827 + 4,660 + 4,291) = _ 64,205 _. 102 = 0,165.

<55 39,04 . 103 39,04 . 103

Nakon sto srno se detaljno upoznali sa nacinima proracunavania krutosti karakteristicnih vertikalnih elemenata konstruktivnih sistema, upoznacerno se sa postupkom odredivanja polozaia centra krutosti nekog nivoa i.

U tom srnislu prornatrajmo jedan nivo objekta na kome su nesimetricno rasporedene vertikalne dijafragme (sl. 5.29).

.ili za :

O"k = 01.k -r-: I, bicc:

(5.':'8)

Na taj nacin sada mozerno odvojeno prornatrati dva sistema paralelnih sila. Promatrajmo sada odvojeno dva sistema paralelnih sila, jednog sa osom Y i drugog sa osom Z. Rezultanta sistema paralelnog osi Y je:

n

u., = 2 r., = L c.;

(5.69)

k- I kd

gdje je sa 71 oznacen ukupan brcj diiafragrni na tom nivou,

Ako se hvatiste rezultante s hvati kao polozaj centra krurosti (rotacije), te oznacivsi sa Zk koordinate tezista dijatragrni u istorn koordinatnom sistemu, tada iz uslova da je moment rezultante jcdnak sumi momenata njenih komponenti oko osi X, dobivarno :

"

~·R -"" P .~

""r vk - L rk .vl~'

k=1

(5.70)

z~ .. I
z
0
Pyk
Yk k YJ(
10 lRYk
Pzk
.&L
C.R.
Yo z~ ~I

y
Stika 5.29. gdje je:

z; - koordinatna hvat.sta rezultante, u stvari jedna od koordinata centra krutosti,

Uvrstavajuci u prednju vezu relacije (5.68) ::5.69), dobivamo :

)' c.; . Zk

"-' k-· I

(5.71)

,- .

L c..

k=1

Analognirn razrnatranjcm dobicemo drugu koordinctu centra krutosti :

n

2 c.; 'Yk

k~-I

'""--- ~ ...

n

(5.72)

Y\,

(5.67)

2 c.,

k~1

Polozaj centra krutosti dobiven na izlozeni nacin narocito je pogodan za slucajeve kada se vertikalna konstrukcija sastoji od nezavisnih dijafragmi.

Pri tome on ne zavisi od koordinate x - po visini objekta ukoliko su krutosti diiafragrni konstantne po niegovoj visini ili se mijenjaju proporcionalno is torr. parametru,

Ka? ~to ie vidlj.ivo iz strukt'~re izraza (~.71) i (5.72), u proracun se uvode u opstcrn slucaju generalisane krutos.i, sto znaci da se time zeli prosiriti obuhvatnost proracuna. Tacnije receno, ta.-:a se obicno iednovremeno uzimaju u obzir pornnci ad srnicanja i savijanja (534).

Pri horizontalnom opterecenju tog nivoa svaka dijafragma ce se pornjeriti i primati odredeni (pripadajuCi) dio opterecenja,

Uocimo neku k-tu dijafragmu Cije su generalisane krutosti oko osi Z Q i Y Q poznate i iznose CZk i c.:

Ako su pripadajuca opterecenja za tu dijafragmu u pravcima izabranog referentnog koordinatnog sistema Prk i PZk' tada su odgovarajuci pornaci u tim pravcima:

104

105

Ako jc vertikalna konstrukcija komponovana oJ zidova, to znaci da bi trebalo racunati sa generalisanim krutostirna prcrna relaciiama (5.39) i (5.40).

U praksi, pak, udjeli tih kategoriia nisu ravnopravni, odnosno sisterni se kategorisu prema preovladujucim vrstama pomierania (smicania iii savijanja).

Kao opsti kriterij za procienu prevalentnosti jednog od ovih pomjeranja obicno sluzi odnos vi sine objekta prema dimenzijama niegove osnove.

Tako se za nize, krute (zidane iii panelne) obiekte preferira uticaj smicanja. To su objekti cije su dimenziie osnove i visine priblizno iste iii s e malo razlikuju. Za takve objekte krutosti elemenata (zidova) nn savijanje se mogu izostaviti, te se u proracun uvode sarno krutosri na smicanje prema relaciii (5.23).

Obrnut sluca] irnamo kod visokih (vitkih) obiekata, rn alih dimenzija osnove u odnosu na njegovu,visinu. Kod takvih objekata preovladuju pornjeranja izazvana savijanjem, pa se u pravilu pornaci od srnicania zanemaruju.

Zbog toga se rnoze racunati sa krutostima prema relaciiarna (5.13), odnosno (5.29). U takvirn slucaievima problem se znatno pojednostavliu]e kada su svi zidovi jednakih vis ina na tretiranorn nivou, sto ;e najcesci sluca], pa se centar krutosti odreduie prerna:

rI

I EI,k . Zk k~1

Zr =

2: EI'k . )'k

k=1 -

)'1' ;:;:_-:; --------.---.-

"

(5.73)

Ukoliko su svi zidovi od istog materiiala, sto je redovit slucaj, u prednjim relacijama izostaje E cime postupak postaie jos prostiii,

U posljednje izraze treba unositi vlastite morncnte inercije pojedinacnih elernenata S obzirom na niihove tezisne osi, paralelne sa osima koordinatnog sistema (reterentni sistem), u odnosu na koje trazim» taj ccntar.

Zbog prakticne strane, proracun se moze jos poicdnostavi ti kada se iz postupka iskljuce elementi ciji su rnomenti inercije zanemarliivo mali. To su obicno oni elementi (zidovi) tiji je pravac pruzanja paralclan sa osom u odnosu na koju trazimo moment inerciie (sto ce sc vidjeti iz nurncrickog primjcra).

Vee je napornenuto da se proracunavan]e centra krutosti prerna (5.71) i (5.72) odnosi na sisteme sastavliene od ruvnih, samostulnih i rncdusobno ortogonalnih dijafragmi (ukljucujuci i cvcntualno taka postuvlicnc okvirc), Iz toga slijedi zakljucuk da posroie i izvjesna ogranicenja primjene tih relacija. Ne ulazeci u detaljnije analize, ovdje cerno navesti sluca] kada su vcrtikalni elementi sastavlieni u forrni slozenih geometrijskih oblika (sl. 5.30).

L

SMa 5.30.

106

~ takvim slucajevirna, bilo da su diiafragrnc dircktno spojene po ciieloi visini bilo da su povezane preckama, morula hi se voditi racuna 0 tim krutirn vezarna jer one realno dieluiu kao slozeni profili. '

:0 zna.e! da b~, pri riforozniji~ postupcima, trebalo za svaki takav profil zasebno ~znaIaZ1t1 polo~a)e. tez.lst~ glaVfil? o?a I mornenata inercije s obzirom na niih, Iasno je ?a to u vehko~ m)::l komp~lk~J~.proracun, pa se u praksi aadovoljevamo dopustenorn aprcksirnacijom tretrrajucr u profilima svaki zid kao zaseban element.

Primjcr J.

Za osnovu prikazanu na s1. 5.3l. odrediti polozaje cent ara rnasu i krutosti.

Vertikalne a.b, diiafrazme su

iste debliine : -

d , .~. 15,0 em.

Horizontalna konstrukcija je a.b, ploca sa podvlakama, Debljina ploce je:

til' ~, 14,0 ern.

Zapreminska tezina za arrnirani beton je:

O~------~--------~~----z

e (CR.)

600

y

Slika 5.3/.

a) Odredivanie polozaja centra masa Kuordinute centra masa u izabranorn sistemu ciia 5.7 a. Proracun cerno provesti tabelarno.

Koordinatc tezista ploce su :

ZI' 4,874 m,

-",. 5,249 m.

.1-';. 92,64m'.

Tczina ploce jc:

ZO Y potrazicerno primienorn rela-

G,. '" 92,64 ·0,14' 25,00 = 324,240 kK Prerna tome, polozai centra rnasa je:

~\' 1·\

25_~3,091 = 5 189 m 493,927 ' ,

2668,165 ,~ 5,402 m. 493,927

107

----- -~'-----~----'-I

! ~~ord~nate teziiita __ , Dutina Tdina I',

! Zidovi , ,k G~ Gk ' Zk

1 'Zk (m) _\'k (rn) (m) (kN)

i~--_j\ Ig:~ii-----'~:~~~ ~:~~ r-- i~:~1~--\ 34~:~~ ,

'3 8,225 2,075 4,150 I 38,906 320,000

I 4: I 8,225 8,255 4,000! 3_i~_:~~ __ I'" 1;~~:~~~

i Ploea I 4,874 5,249, 1_ , '

I i ---' -----1-493,927 2563091 '2668,165

~ ,

I ' '

Ovdje treba napomenuti da su u proracun uvedene sarno mas~ meduspratne kon-

strukcije i nosivih zidova. . . ' . ' .:

Za tacniji proracun svakako je potre.b~o racunati 1 sa mas~a ostalih nenosivih elemenata (pregradni zidovi, parapeti ltd_.), no u.ovom slucaiu je to izostavijeno kako bi se ukazalo na princip provodenJa proracuna.

304,174 ~72,888 80,730 308,437 1701,'136

S obzirom da se ta velicina rnoze smatrati jednim od kijucnih scizrnickih pararnetara, ovdjc cerno se pozabaviti nacinorn nienog odrcdivanja (uz napomenu da ce biti rijcci 0 periodu osnovnog rona obiekta).

Irnaiuci u vidu slozenost i obirn zadatka, kuo i cinienicu da se odnosne racunskc rnctodc buziraju na dinamickirn analizarna po postupcirna dinarnike konstrukcija, u vecini razmatranih slucajeva zadovoliicerno se iii gotovirn tacnim rieseniirna iIi priblizriim mctodama,

U svakorn slucaju bice postovani ranijc razjasnjcni stavovi u pogledu izbora dinamickc i proracunske scmc, sistema, kao i naciua r asporcdu masa (koncentrisanih iIi kontinuirano podijcljenih).

Mozdu bas prilikom odredivanja pcrioda oscilacija se nu najilustrativniji nacin moze uociti vaznost izbora konstruktivnog sistema objekta. Nairne, vrernenski period oscilovanja direktno utice na intenzitet opterecenja, i to-takoda ukoliko je orimanji, intenzitet je veci, i obrnuto,

Stoga je jasno da je pozeljno realizovati takvu konstruktivnu koncepciju koja ce svojorn koustitucijom obezbjedivati sto duzi period oscilovania, a, kako smo vee rani]e vidjeli, to se odnosi na vitke sisteme.

Obrnuto, kod krutih sistema period je malen, pu kazern» da ovi zbog toga "navlace" i veca opterecenja,

S ciljern stvaranjasto jasniie predstave 0 vremenskom periodu oscilovanja poiedinih sistema, u [4.11- dati 5U neki tabelarni preglcdi nj ihovih intenziteta, te mogu vrlo korisno posluziti kuo orijcntucione vclicinc, Iz tih prcglcda uocava sc da T zuvisi od ruzuih fuktoru, ali sc Ullpsteno to s~\"/'im[l \.;an zavisnost od konstruktivnog sistema,

1:J ovoj prilici tu saznanju ccrno prosiriti grupiSllci uticuinc tuktorc u dviic kategoriic: vanjskc i unutrusnjc. Sto se rice spoljnih tuktoru, jusno jc da se pod tim podrazumijcvaju lokalni uslovi tla, te na njih mozerno uticati iedino izbororn loblitcta gracinje,

Za nus su ovdjc svukako znacajniji unutrasnji fuktori, madu se ovi ne rnogu strogo odvaiuti od onih prcthodnih. Kada ic rijec o tim unutrusnjim faktorirna, on.la cerno izdvojiti kao naivazniie: tezinu (rnasu) objekta i njcgovu krutost. Ovaj posljednji paramctur je funkciia krutosti pojcdinih clcmcnuta sistema sa ciiim smo se osobinarna upoznali u ranijirn annlizama.

Ipak, ovdjc trcba izdvoiiti kao bitnu cinicnicu da su krutosti po pravilu razlicitc u razlicitim pravcimu, sto ima za poslicdicu i razlicitc pcrio.ic oscilovania po tim pravcimn. Iz toga je usliicdio i logicnn zuhtjcv ispitivuuia rczistcntnosti obickata u dva medusobno okomita pruvca,

Kada je rijec 0 krutostinta (bilo na srnicanje, savijan]e iii torziju), vidjeli srno da ove, kao u stvari transformisana pornjeranja, direktno zavise od duzine elementa, odnosno cjeline (u ovom slucaju dirnenzija objckta - ponaivise njegove visine). Imaiuci 'u vidu iznijeta fakta, razumljiva su nastojanja da se do vrijcdnosti perioda oscilovanja dode na najjednostavniji moguci nacin, uvazavaiuci pri tom sve specificnosti 0 koiima treba voditi racuna, pri cemu se u prvi plan istice karakter konstruktivnog sistema.

Iz toga SLI proizisli crnpirijski obrasci koji u vcliko] mjeri olaksavaju i srnanjuju prorucunski obim p051a.

S obzirom na njihovo cmpirijsko porijeklo, svukako buziruno na iskustvu, njihova primjcna se obicno ogranicava na dorncn i.Icjnih proicktovanja.

b) Odredivanje polozaia centra krutosti

I . • cemo provesti tabelarno uvodeci sarno vlastite momente inerciic

ova) proracun v .' k '

zidova (sto je i opravdano, jer se radi 0 armiranobetonskIm elernentima onstantnc

visine).

---,-----,-----_··_-----_·_-------------1---··

--. . 'I Vlasti~i~omcnti inerciie (m',)__ __ '

, ZldoVl -------

i i IZk ' I,.y

--i:--"f -

3. I

4. I

3,125 0,608

-0,0<)'1'

0,001

o.ooa 0,001 0,893 -

0,800

0,234 6,217 0,008 0,008

0,010 0,080 1,85:1 (\,580

3,735

1,696

8,S:'.~

Sada rnozemo odrediti

polozaj centra krutosti prema rclacijama (5.73):

z = 6,467 = 1,731 m,

r 3,735

y = 8,523 = 5,025 m.

r 1,696

5.4. Odredivanje perioda oscilacija

5.4.1. Uuodne napomene

Sa pojmom perioda oscilovania (T). upoznali smo se vee raniie (5,2), te srno ga u vezi sa pojmom kruzne frekvenciie definisali 1'elacijom (5.4):

2n 2~

OJ = --, odnosno T = -- ....

T ('J

108

109

U dalinoi razradi, svakako, treba koristiti racniic rosn:pke, te cerno takvu metodologiju izlaganja i ovdie usvojiti. . Za pocetak navedimo potvrdeni podatak da se za izrzzito krute objekte (zidani sistemi nevclikc spr atnosti) bczrczcrvno mozc odmah usvojiti da jc:

T ~ 0,5 s.

U SAD se ipak za takve objektc korist: obrazac :

(5.74)

H R = 0,095 "._'.

,'L

Prema francuskim propisima, za odredivanie osnovncg tona slobodnih oscilacija

mogu se koristiti naredni obrasci: '

_ za objekte cija je vertikalna konstrukcija kornponovana od armiranobetonskih diiafragmi:

T = 0,08 ,~c J=L'1~; (5.76)

(5.75)

za skeletne konstruktivne sisterne (bez uticaja krutosri precki): armiranobetonska izvedba:

(5.77)

cclicna izvedba:

H T ,= 0.10 .

.. JL

U navedenim izruzirna (5.75. do S.7b):eel 11 trcba uzim.iti visinu objekta u mctrirna od vrhu temelju do nujvisc tnvunicc. a -':a L dimcnziiu t'';I1lWC ohjektu, rukodc u mcirima pl1 I'ran:im'l kt)ji ,;c ispiiuiu, .npr, L; prjl iko m izrucunuvunjn T, 'i.

Sto sc tice tacnijih metoda iznalazcnj.; pcrioda slnbndnih oscilnciin, iz strukturc izraza (5.-1). vidliivo je lLi iZ!lOS kruzr.e rrekvc~;:.ijc, kuo _icdinc pfl1mj~lllji\'c, irna presudan utica]. Ova velicina, pored ostulog, n<l)V1SC za .. ·:s~ od ~:om)~ran~a: ocinosno krutosti konstrukcijc, te s obzirorn da srr,o tc pojmove vee ranue pojasnili, narcdna

razjasnjenia ce biti tim prihvatljivija.

(5. (8)

5.4 2. Sisteuii sa jednim siepenoin slooode

Kao najjednostavnije slucaieve nnvedimo u pocetku sisterne sa jednim stepcnorn slobode (sl. 5.32).

Sa dinamickim modelom takvog sistema upoznali sm~) sc vee ranij~ (uporedi sl. 5.3). Ovdie se tretrnan muse moze usvojiti .dvo!ak~): i~l kuo koncentrisanc na vrhu konzole iii kontinuirano rasporcdenc po I1)CI10) \'151m.

Period oscilacija izr,lt::unHyamO prcrna :

(5.79)

110

P,,1 ~
Q I
(m) I
I
I H
f Stika 5.32.

ili, s obzirorn da je pornak (0) reciprocna vrijednost krutosti (c), mozemo pisati da [e ;

T = 2n .• ./m/c ,

(5.80)

Kada se masa srnatra koncentrisanom na vrhu obiekta, rnoze se u relaciju III-5.79. uvesri odnos:

o

m = --==-,

g

gdje je Q tezina locirana na vrhu, a g ubrzanje sile zernliinc teze (9,81 m/s2). Velicina 0 predstavlja pomak vrha konzole od [edinicne sile (P = 1); (uporedi sl. 5.32) na rnjestu i u pravcu njenog djelovanja,

Izrazavaiuci nadaljc to pomjeranjc kroz krutosti konstrukcije C, izraz III -5.80. prelazi u :

T = 2~ J~~;.

(5.81)

U I'rcdnjcl11 izruzu vclicincm C obuhvaccnc su krutosti na savijanje i srnicanie. Mcdutim, trcba istaci da postojc slucaicvi kada se mora voditi racuna 0 karakte ru podloge i tcmcljne konstrukcijc s obzirorn da ovi tada mogu znatnije uticati na vclicir;c pomjcranjn, odr.osno krutosti.

Ukoliko sc ti uticaji z anemarc, sto jc II vecini slucaicva i opravdano, za krutost koja ulazi u relaciju 5.81. treba unijeti sumu pojedinacnih krutosti svih elemcnata.

Inace, pored slucaieva koji su neosporno sistemi sa jednim stcpenom slobode (0 cernu je vee ranije bilo riieci), kao 5tO su npr. prizemni objekti, tvornicke hale, visoki tornjevi rezcrvo ara i slicno (s1. 5.33), postoje konstrukci]e za koje kazemo da se mogu svesti na sisterne sa jednim stepenorn slobode. Recirno odmah da je to dopustena aproksim acija cijorn postavkorn znatno pojednostavljujemo proracun. Primjcr takve mogucncsti i rnamo kod viseetaznog objekta eija se vertikalna konstrukcija u gornjem dijelu sastoj i od krutih diiafragrni, dok se u donjem dijelu pojavljuju stubovi na koje se oslaniaiu te diiafragme,

Na s1. 5.34. prikazan je takav slucai sa odgovarajucim i pojednostavljenim modelo m. Odgovaraiuci dinarnicki model bi, kako vidimo, bila konzola sa skoncentrisanim rnasama na nivoirua odnosnih medutavanica; daklc, sistcm sa vise stepeni slobode.

111

m

I

'Slika 5.33.

Uvodenjem pomenutog pojednqstavljenja sistem svodimo na [ednostepeni na taj nacin sto u centru gornjeg dijela konstrukcije zamisljam~ konce~t:aclJu SVl~ ma~a . . daiuceg dijela prizemlja (stub ova) Ovakav stay re u okvirima dopustenog. tog 1 pnpa , _.' bil d a donii

jer je gornji dio veoma krut, prakticki nedeforrna 1 an u 0 nosu n .

/ /

T

,

__ +- - - .... ----t.

,

Im. =m I

H

/ / / 'f/

-i-

Slika 5.34.

Primjer 4.

Za sistcm sa jednim stepenorn slobode ciji [e dinamicki model predstavlien na 51. 5.35. izracunati period oscilovanja T ako ic duto :

Q 520,00kN,



H

_.

E 35,00' 106 kNlm~,

I 3,125 . 10-3 rrr' (0,30/0,50),

H 6,00m.

Pri odredivanju pomjeranja <5 zanemanti uticaj smicanja. Za Izracunavanie trazcnog pcrioda T koristiccm» izraz (5.77),

tj.

EJ

T = 2n . ';;'-~'.

Slika 5.35. Za lzracunavan]e pomaka <5 (uporedi s1. 5.36) moz~~ se

korlstiti uobicaienim postupclrna, odnosno gOLOvim oorascima prcrna rclaciii ).11, te bismo u ovorn slucaju imali:

<5 =__!E__ = 6,003 = 0,658'10-3 (~)

3 . EI 3 . 35,0 . lOG. 3,125' 10-3 kN

112

(dimcnzija pomaka jc ovdje mjkN ier je ovaj odreden za [edinicnu siIu na vrhu konzolc).

Sada mozerno konacno dob.ti i period T:

-{Sf--

---f_lT

P"li

T ~~ 2· 3,14· J~20,OO_. ° 658.10-3 = 1,173 s.

9,81 '

Upoznajrno se sada sa ostaLim slucajevirna, tj. onim sa vecim brojern stepena slobode. I u ovoj prilici kcastrukcije cemo kategorisati prerna krutostima, odnosno na cne kod kojih su za ocjenu seizmicke otpornosti prevalentne;

defonnacije usljed smicanja i deforrnaciie usljed savijanja.

Stika- 5.36.

-r Sistemi sa preualentnim dejormacijama od smicanja 5.4.3.

Kako je vee u vise navrata s pornenuto, u ovu kategoriju spadaju objekti nevelike spratnsti (do 5 iii 6 etaza), ugl avnorn u zidanoj izvedbi, odnosno objekti kod kojih su dimenzije visine i dirnenzije osnove priblizno istog reda velicine, U tim slucaievima periodu oscilacija izracunavamo prema;"

9,75 J~ln TJ =--H

rJ 'OP'II'

U prednjoj relaciji sa III je oznacena kontinuirano rasporedena masa po visini konzole (H); dakle ;

(5.82)

EQ

m=~-

g'H

(2: Q - zbir svih tezina obickta),

a o(sm) predstavlja pomjeranje izazvano smicsnjern odreduje se prerna 5.16, ti.:

I

I :I

k·H <5 (sm) = (j--:J:i'

odnosno ako sc uzmu u obzir i povecane defcrrnacije usljed slabljenja zidova orvorima, tada je, prema (5.23~:

k·H

o(sm) = ---,

GP'U

gdjc sc U izracu nuva pr cma (5.21), dok se vriicdnost kocficiicnta oblika k uzirna u iznosu k = 2,4 za standardne tlocrtne gabarite.

Ovdje se pojavljuje nova vrijednost rJ, koja se naziva koeficijent frekvencije. Izracunavanie ovog koficijenta zah:ijeva veliki utrosak vremena, pa su zbog toga konstru-

113

isani posebni dijagrami, s1. 5.37. Za koristenje tih dijagrarna potrebno je proracunati pornocnu vrijednost :

U = 12· K, . Item , (5.84)

G·P'H'u

gdje se pojedine oznake odnose na:

K, karakteristika tla (koeficijent elasticnog ravnomiemog zbiianja), zavisan od proracunske cvrstoce tla a" a koji se uzima prerna narednoj tabeli:

Tabela 8.

Proraeunska cvrstoca tla

at (N/mo ••. Pa)

K, (leN/m')

--i

:

I

1 . 10' 2· 10' 3' 10' 4' 10' 5' 10'

2,6' 10' 4,0' 10' 5,0' 10' 6,0' 10' 7,0' 10'

Napomena: Velicine K, prerna prilozenoi tablici koriste se za temeline konstrukcije Cija [e povrsina nalijeganja veca od 10,0 m2•

Ukoliko su te povrsine manje od 10,002 vrijednosti za K, iz tabele, moraju se povecati korekcionim faktorom:

). = J 10,0,

Ptem

(5_85)

dijagram rj W)

rj 1.8 1,7

1,6 1,5 1,4

1,3 1,2 1,1 1;0 0;9 0,8 0,7 0,6 0,0 0




\
~
~

~ j
J'.... ,
J-...... ;
, ---- r--
,
!
I V
7 6

8

2

3

4

5

.: ... iea 5.37.

114

gdje se Ftem uzirna u m2,

- I'em moment inercije temeljne konstrukcije u odnosu na teziste osnove,

- os tale oznake poznate su odranije (G, P, H, u).

P.~oracun pomo~~og koeficiienta U, te, prerna tome, i dobivena vrijednost koeficllen~a. frek~enclle rJ. od~ose se sarno na prvi ton oscilovanja (j = 1), dok se za drugi I treci ton uzunaju direktno u iznosirna: "2 = 4,25 i ra = 7,40.

Ukoliko .~e popustliivost podloge ne uzima u obzir (cvrsti materijali), koeficijenti frekvencije rJ mogu se uzimati u sljedecim iznosima:

3n T. = _-.

- 2

5n

ra = ---.

2

5.4.4.

Sistemi sa preoalentnim dejormacijama od saoijanja

~~c u Vis: nav:ata naveli smo da je kod visih i vitkih objekata mjerodavni kriterii njihovog rmurnteta na seizrnicka dejstva njihova otpornost na savijanje. Prema tome, period oscilacija takvih sistema zavisi od velicine pomjeranja izazvanih momentima savijanja.

Zbog toga se period T moze odrediti prema:

2 J--'

T = _n .H2 m

J rt (l?I) ,

gdje je:

111 rnasa objekta rasporedena po duznorn metru visine H;

E modul elasticnosti materijala konstrukciie;

I moment inercije tlocrtnog presjeka objekta.

Kao i u prethodnorn slucaju, intenzitet kontinuirano rasporedene mase m odredujerno prerna relaciji (5.83), dok pod velicinorn (l?I) treba podrazurnijevatl ekvivalentnu krutost objekta na savijanje, tj.:

(5.86)

(5.87)

StO se tice koeficijenta-frekvencije rJ, za njegovo odredivanje takode se koristi odgovarajuci diiagram (s1. 5.39), iz kojeg se ova velicina ocitava na bazi prethodno izracunatog pornocnog faktora V.

I u ovorn slucaiu treba razlikovati dvije mogucnosri.

Radi se, naime, 0 uticaju podloge na period oscilacija konstrukciie (uporedi s1. 5.8). U prvorn slucaju, kada se taj utica] moze zanemariti (kod vrlo cvrstih podloga, npr. stijena), koeficijenti frekvenci]e mogu se direktno uzimati u sljedecim iznosima:

Za prva tri tona (t], j = 1, 2, 3):

rl = 1,88, r2 = 4,69 i ra = 7,86 .

115

U ostalim slucajevima uticai tla se obuhvata na sljedeci nacin. Potrebno je prvo izracunati pomocni faktor V:

v = _---'-(E--'I)'------

K,' H 'I'ern

gdje se za K, uzimaju vrijednosti prema datoj tabeli, .dok se ostale oznake odnose na vee ranije uvedene pojmove. Na bazi ovako odredenog faktora V, iz dijagrama 71 (V) (s1. 5.38), ocitava se trazena vellcina koeficijcnta frekvencije za prvi ton (rJ).

(5.88)

dijagram rj (U}

rj
1,1, /'
1,"2
1,0 I
0,8 7
0,6 If
O/t
0,"2
00 U 2 3 4 5

Sliha 5.38.

Primjer 5.

Za starnbeni objekat (;iji je primarni konstruktivni sistem kornponovan iz zidova od opeke sa arm. bet. serklazima i a.b. meduspratnih dijafragmi izracunati period vlastitog oscilovanja u poprecnom pravcu (Ty).

Poznati su sljedeci podaci potrebni za proracun :

visina objckta od gornjcg nivoa terneljnc konstrukcije do vrha:

H = 16,00m;

ukupna povrsina nosivih z idova u poprccnorn pravcu :

P; = 62,40 m2;

povrsina orvora u tim zidovima:

Fo = 18,08 m2;

pripadaiuce tezine skoncentrisane na nivoima tavanica :

Q5 = 40,00 . 102 kN,

Q, - Q3 = Q2 - 53,00 . 102 kN, Ql = 51,00 . 102 kl',

(ukupna tezina: Q = 250,00 .102 kN);

karakteristika tla (koeficijent ravnomjernog zbijanj a zavisan od date nosivosti tla):

e C> C> -0 ......

II :t:

Slika 5.39.

116

\'

K, = 4,00'101 kN/m3;

moment incrci]c tcrncljnc konstrukcijc (traku 5irine 1,00 m) u odnosu na tezisnu os okornitu na pravac pruzanja zidova:

I, = 21,50 . 102 rrr' ;

modul elasticnosti zida od opeke:

Eo = 32,00 . 105 kN/m2, odnosno: modul klizanja:

G .= 0,25 . Eo = 8,00 . 105 kN/m2•

Trazenu velicinu perioda oscilovanja T; odredicemo primienom relacije - 5.84. s obzirom da se radi 0 sistemu za koii su dominantne deformacije smicanja.

,

Kod takvih sistema, kako je vee receno, umjesto skoncentrisanih mas a, realno se moze uvesti kontinuirani raspored masa po visini.

U nasem slucaiu bismo imali (uporedi 5.83):

L Q 250,00' 102 kN

m = _- = ----- = 159,30 _ . ,2.

g . H 9,81' 16,00 m2

Osim ove vrijednosti, za primjenu relacije 5.8"'-. potrcbno je izracunati i .ostale pornocne parametre:

korckcioni faktor II prerna (5.21): v

II = 1-

'0,85 '

gdje jc:

F 1808

v = .. 0 = - '--. = 0,29

r, 62,40

pa je tudu:

II = 0,66.

~arednJ pornocna vrijcdnost ic fakror U koii izracunavumo prema (5.85):

12· K, . I, 12·4,00· WI . 21,50 . 10~

U~, -_._.-._. '-_ ... = ... ---------.---_._.--._.-.- _ .. _ .. ceo 1 96.

G . F . H . ZI 8,00 . 105 • 62,40 . 16,00 . 0,66 '

Suda mozcmo nnci i kocf client frekvcncijo zn prvi ton oscilovunju r 1 iz dijugrarna na 51. 5.37.

Za U c._. 1,96 ocituv amo :

rl 1,27,

pa konacno izracunavam o period oscilovanja:

T"I = 9,7:1 H J~-.-;~~: c, 9,751',i-i'OO J·8:66·~-~0!·~9~;~4~~;~6;

Tr.t ==. 0,270 s.

Prema ranije datirn uputstvirna za drugi i trcci ron oscilovanja, koeficiienti frekvencijc uzimaju se dircktno u iznosima:

r~ "'= 4,25 r3 c· .• 7,40,

117

pa bi periodi oscilovan]a iznos.li, respektivno :

1',..~ = 0,080 s

T) .. :I = 0,04<: s.

Primjer 6.

Izracunati period vlastitih oscilaciia objckta Cija sc konstrukcija sastoji od arrniranobetonskih vertikalnih dijafragmi i medukamih konstrukcija.

Objekat treba da se temelji na cvrstoj nepopustljivoj

osnovi,

H

Ostali podaci:

ukupna 'tezina objekta E Q = 540· 102 kN, - ukupna visina objekta H = 15,50 m,

- modul elasticnosti E = 35 . lOG kN.

Period oscilovania izracunavamo prema (5.86) s obzirorn da su za c.vakvekonstrukcije mjerodavne deformaciie izazvane savijanjern.

Za primjcnu re1acije (5.86) potrebno je u proracun uvcsti korr.inuirani raspored masa po visini konzole. U nasern slucaju bite prema (5.83):

540 . 1 02 ~ "kN .,

111 = ---------' = 3,)51 '10" - - S" = 35,51 tim.

9,81 . 15,50 m"

Za daljnji proracun potrebno jc poznavati vrijednosti kocficiienta frekvenciie rJ> kao i sumu vlastitih rnomcnata inerc.je zidova ciii je pravac pruzanja paralelan sa pravcern za koii odredujerno pericd T (rnomenti inercijc zidova ciji jc pravac pruzanja okomitna ispitivani su zancmarljivo malih vclicina).

SIO sc rice koeficijentu frekvenciic, nj.h mozcmo uzcti u gotovirn iznosirna za prva tri rona oscilovania S obzirorn dae, prerna uslovirna zadatka, pre Ivideno rerneljcnjc objckta na cvrstoi osnovi :

Stika 5.40.

1'] = 1,88; 1'2 = 4,69 i I'J = 7,86.

Neb je suma vlastitih mornenata inerciic u ispitivanorn pravcu:

~ I, = 3,733 rrr' (iz primjcra 3),

pa jc tada trazeni period oscilovania za prvi ton:

T. = 2_~,_1_~ . 15,502• J-3,551-:}QT- = 0704 S.

).] 1,882 35.106• 3,733

Za drugi ton bisrno irnali :

1' v . 2 = 0,113 s, a za treci:

T,..3 = 0,40 s.

118

5.4.5. Period oscilovanja okvirnih konstruhcija

Proracun perioda oscilacija (T) kod skelemih konstrukcija je dosta komplikovan i obiman zadatak. To je bio razlog da se iznade ~to jednostavniji dinamieki postupak, koji bi garantovao dovoljnu tacnost u primjeni. Veci broj autora predlozio je odredena rjesenja, no mi cerno ovdje iznijeti jedan postupak ko]i je, Cini se, najprostiji i u poredenju sa tacnijirn postupcima daje zadovoljavajuce rezultate.

Taj postupak se bavi izracunavanjem najmanje kruzne frekvencije (w), pa ako nam ie ta velicina poznata, period oscilacija Iako izracunavamo prema T = 27l/w. Prednost ovog nacina je tim veca sto se u proracun okvira uvodi i uticaj niegovih precki,

Sustina riesenia se osniva na postavljanju iednostavne dinarnicke §em~ kao zamje-

njujuceg oblika okvira, '

Proracunska serna je konzola odgovarajuce krutosti sa nizom koncentrisanlh masa u ravnima meduspratnih konstrukcija. Ove rnasese zamjenjuju jednako podijelienirn optereceniem duz citave visine konzole, Utica] precki svodi se na dodatno opterecenje kontinuirano rasporedenim mornentima m od elasticno ukliiestenih prikljucaka na stubove, Treba istaci cinienicu da je uticaj precki vrlo znacajan, pogotovo kada one imaju znatnu krutost. Opisani pristup lako je saglediv iz 51. 5.41. na kojoj su redom predstavljeni: serna okvira, dinamicki model sa koncentri-


I· I.
J I
i

1· .
t- J
-'- - - y -, -'I

0. a a

a a

Stika 5.41.

sanim rnasama i dinarnicki modeli sa jednako podije1jenim optereceniem bez uticaia precki i sa njihovim uticajern.

Najmanju kruznu frekvenciju, prerna ovorn nacinu •. odredujemo iz relacije:

(5.89)

u kojo] WI i W2 pre dstavljaju uticaje stubova, odnosno precki okvira. Pojedinacno, ove clanove izracunavamo prerna izrazlma:

7l Jk

(1)2 = 2H' (').

(5.90)

(5.91)

119

U prethodnim i narednim izrazima oznake irnaju znacenja :

H ukupna visina zarnjenjujuce konzole (u stvari datog okvira),

Optcrcccnje po jcdnoj crazi :

(5.92)

Qc~ 500,00 kN.

Tok proracuna :

Surna mornenata incrcijc stubova je : ~ Is = 211 + l~ = 12,00' 10- 3 rrr', pa je dalje:

E'L Is = 35,00 . 12,00 . 103 = 420,00 . 103 kNm2, B· 11-2 = 35,00' 4,00· 103 = 140,00'103 kNm2.

Krutost precki jc:

Prema 5.94:

" 6EI)-2 6 . 140,00 . 103

KH = - -_ __ = = 105,00· 103 kNmlm,

11_2 8,00 .

I E g t»

rnomenti inercije elemenata okvira, modul elasticnosti materijala, gravitaciono ubrzanje,

masa po jedinici ubrzanja, opterecenie po jednoj etazi,






1;_7 1 ~_3=I 1-2

-I -I~ I ~= 1
1 2 3
_I- -- - L- Q

Ostale oznake vidliive su iz s1. 5.41. Zamjenjujuce jednako podijeljeno opterecenje, odnosno masa po jedinici ubrzanja w iznosi:

Q

q T Q

W=~=-=--.

g g h r g

Proracunorn se obuhvataiu zasebno krutosti konzolnog nosaca (El) i precki (K). Moment inercije zamienjujuce konzole jednak je zbiru momenata inercije pojedinih stubova okvira, dok se uticaj precki aproksimira "jednako podijeljenim elasticnim ukljeStenjem" ciji se intenzitet izracunava prema :

k =~KI-J

h '

gdje se velicina K.-J odnosi na zbir elasticnih ukliestenia svih prikljucaka precki u jednoj etazi pri cernu se krutost precki (zbog clasticnog ukljestenja) dobije na uobicaien nacin:

120

E o o

C-. <'< 1I o o

~.

0- 1I ;;r

Stika 5.42.

(5.93)

Premo 5.93:

~ K'-J 4· 105,00 . 103

k =-.-- = -~_---- ~~ 140,00'103 kNm

It 3,00

(4 elasticna prikljucka),

Masa po jcdinici ubrzanja je, prerna (5.92):

o 50000

LO = -.-.~ -- ::-=: ---~---- __ :-::=

h . g 3,00 . 9,81

(5.94)

Sada mozerno izracunati kruznc frckvcncije prcma (5.90, 5.91. i 5.89).

__ 3,515 /3:n)i5-:--T26o~'163 __

OJ, --- -- .---- ',J _'. .' .. = ° n7 radjs

27,002 - --i7,OO--- , ~,

-- 3,14 J 140 00·10"

I»~ - - .. ---' . __ ~ = 526 radrs

2· 27,00 17,00 ' ,

(0 = ,6~757i~_--{26V = 5,3 I 7 rudjs,

Trazcni period oscilovanja jc:

T 2:1

= --- = 1,18 s. ('J

Na kraju navedimo da je izneseni postupak razraden za viseetaznc okvire iednakih visina, sto je najccsci slucaj kod starnbcnih objckatu, ali se uspjesna aproksimacija rnoze ostvariti ked okvira koji irnaju vecu visinu u prizemlju i neiednake raspone.

Sam postupak ilustrovaccrno nurncrickim primjerima.

Primjer 7.

Za dati okvir izracunati period vlastitih oscilacija ako je pozna to:

Prinijer 8.

Za okvir prcrna sl. 5.43. odrcditi period vlastitih oscilaciia za date podatke:

E = 21,00· lOG kNim2,

11 = 12 = 13 = 2,60 . 10-3 rrr', 1'-2 ~c I~_3 = 0,525' 103 nr', Q ~, 492,00 kN.

E = 35,00· lOS kN/m2;

11 =:3. 10-3m4; 12 = 6· 10-3m4;

1,_ ~ = 1"-3 =-, 4 . 10-3 rrr',

121

Ostali podaci prema slici 5.43.

~ Is = 3 . 2,60 . 10-3 = 7,80· 10-3 nr',

E· E Is = 21,00· 106 ·7,80· 10-3 = 163,80· 103 kNm2, E· 11-2 = 21,00 . 106• 0,525' 10-3 = 11,02· 103 kN/m2,



I, )J2-3
J1-2


Jl -;12 J3
-'- - _ ...... E
0
"'.
.... E
<:>
c> =:
0' 0'
'"
'" :r:
j_ stika 5.43.

6'1111~'10~

__ . _ _!~ = 12,48' 103 k}.lm/m,

5,::0

7 6E· 12_3 6 '11,02' :01

K ~_3 =-c -------- = ----.-----

1"-3 4,50

k = ~_K = (~~12,48 +.2.·.!_4,70) .103 = 18,74' 103 kNm,

II 2,90,

14,7.0 . 101 kNrn/m,

Q

zv =.

h'g

492,00

KN 17,29 --- s2,

m2

2,90' 9,81

3,515 . JE' I = 3,515 . 116~-'~~'-:10i = 0,909 rudjs ,

0)1::'-=- .

HZ 1(' 19,402 1'./ 17,29

{t)z = 2"H' • J-~,' = '2-.31'914,4-0' /18,74' 10~ .. ~ 2,62 radjs,

.. 'V' ---17 ,29 .

(,) = ./0,9092 + 2,622 = 2,77 ~ad/s.

(Tacnim proracunom u elektronskom racunaru dobiveno je t» = 2,54),'oa odavde je:

T = 2 ·3,14(2,77 = 2,267 s.

122

5.5. Pror-aeunske metode

Kada ie rijec 0 zernljotresnim optcreceniima, cilj proracunske analize ;e jasan: potrebno je opravdati izbcr konstruktivne koncepciie i utvrditi stepen reaistentnosti objekta u takvirn uslovirna.

Ovo se odnosi ne sarno na sistem kao cjelinu vee i na sve njegove clemente, a u detaljnijim analizama i na nekcnstruktivne dijelove gradevine.

Posrnatrajuci problem sa tog aspekta, metodoloski pristupi proracunu mogu se razlikovati samo u okvirima obuhvatnosti i preciznosti,

Bitno obiliezie ovim analizama daie karakter opterecenia, koje je, kako znamo, dinarnicke prirode, pa se stoga mogu i ocekivati razlike u odnosu na proracune za gravitaciona, staticka opterecenja, Zaro se samo po sebi namece i pitan]e osposobljcnost i projektanta - konstruktora da, pored uobicajenih zahtjeva, sagledava problemc dinarnike konstrukcija,

Ako bi se sam proracun za gravitaciona cpterecenja grubo sistematizovao u tri etape : izrada analiza opterecenja, zatirn proracunavanje statickih veliclna i na kraju kontrola napona i deformacija (na osnovu vee usvojene konstruktivne koncepcijc i uz sva nuzna varijantisanja), tada bi se, u kornparaciji sa takvim postupkorn, seizrnicka provjera razlikovala sarno u analizi opterecen]a,

Iz toga bi se moglo zakljuciti da je ovdje ternelini zadatak izracunavanje seizrnickih optcrcccnja, pa ako ;e rijec 0 proracunskim metodama, onda se one, prema izlozenom, u sustini mogu razlikovati prema pristupirna, odnosno nacinirna izracunavanja tih opterccenja.

U tom srnislu uvijek su prisutni zahtjevi u pogledu iednostavn osri, sigurnosti i postovan]u propisa.

Prvi zahtjev, u smislu jednostavnosti sprovodenja proracuna, svodi se na iznalaienje rnogucnosti da se u sustini dinamicki proracun "provede" na staticke metode, To prakticki znaci da se seizrnicka optcrecenja odrede putem jednostavnih analiza, uvodcnicrn gotovih seizrnickih pararnetara ; dakle, prihvatanjern odredenih velicina bez posebnc provjere. Kako se ovo regulise propisima, proizlazi da su time iednovrcmcno ispunjcna dva od tri navcdcna zahtieva.

Sto se ticc pitanja sigurnosti, rnoze se navesti da ie i ona dobrirn dijelom "pokrivena" rcgulativorn, narccito ako se proracun provodi po rnetodi dopustenih napona i deformacija.

Na taj nacin u nasem vazecem pravilniku egzistira uprosteni postupak proracuna nazvan metoda ekvivalentnog statickog opterecenia (M-E. S. 0.).

Ukoliko se istice zahtjev za cje1ovitijim, obuhvatniiim postupkom, u kome ce se pratiti ponasan]e kornpletnog obiekta tokorn traiania. pretpostavljenog zemljotresa za korikrctnc uslove lokaliteta, sa svirn variiantarna, neopho dno ie uvodenje rigoroznijih metoda proracuna,

I ta rnogucnost je obuhvacena nasirn pravilnikorn u koji je usla pod nazivorn metoda dinarnicke analize (M-D. A.).

Metoda dinamicke analize, kao najobuhvatnija i najmierodavniia, nijansira se zavisno od dubine i sirine zahvatanja problema. U tom pogledu su izdiferencirane nijanse:

Spektralna analiza, odnosno proracun prema spektrirna odgovora (Response Modal Analysis) osniva se na utvrdivanju spektara odgovora pri odredenorn ubrzaniu tla sa ciljern da se dobiju maksimalne velicine pomler ania sistema.

123

- Proracun prema vremenskoj istoriji razvoja ubrzanja tla (Time History Modal Analysis) oslanja se na izvjesni dobro "snirnljeni" zap.is ze~ljotre~.a koji ~e dogodio (iii sirnulirani), koji se aplicira na konkretan objekat 1 10k~Cl)~. Ov~)e postoje dviie podvarijante: analiza u linearno-elasticnorn podrucju 1 analiza u elasto-plasticnom podrucju,

U prvom slucaiu okosnica proracuna je pracenie pomjeranja sistema, a time i seizrnickih opterecenja u toku trajanja tretiranog zemljotresa, dok se u drugom slucaiu, pored toga, prate i prornjene karakteristika sistema.

Proracunski postupci, zasnovani na teoriji vjerovatno~:, oslanjaju. se ~a odr~divanie spektralne funkcije efekata ubrzanja tla sa ciljem da se izracunavaju kvadrati srednjih vrijednosti pomaka sistema.

Metoda ekuiualentnog statiikog opterecenia

Ova metoda u sustini predstavlja veliko poiednostavlienje metode dinarnicke analize, te u vezi s tim sto cerno u nastavku vidjeti, njena prirnjena ima i izvjesnih ogranicenja, Ipak t;eba reci da je uvodenjem ove. metode u dO~O.Ij~lOj mjeri rea~izovan stalno prisutni zahtjev u pogledu efikasnosti, preglednosti 1 Jed~?staYnostl s~rovodenja racunskih postupaka, narocito u prirnjeni na [ednostavnije konstruktivne koncepciie,

Prije upoznavanja sa tehnickirn aspektorn prirnjene metode, ukratko cerno izloziti pregled faza proracuna koje treba da sadrzi ovakva seizmicka analiza svakog objekta. Prvo, potrebno je izracunati ukupnu seizrnicku silu (S) koja napada. ob_iekat na nivou temeljne konstrukcije. S obzirom da se objekat mora kontrolisati za .dva ortogonalna pravca rnoguceg djelovanja zemliotresa, gornji zadatak se SVO~1 ,na izracunavanie posebno za svaki od tih izabranih pravaca (Z Y) odgovarajuceg ukupnog opterecenia S7. i S; (sl. 5.44).

a) b) c)

5.5.1.

5z

Sliha 5.44.

U posljednjoj fazi proracuna pristupa se distribuciji tako dobivenih poprecnih sib i morncnata na vertikalne nosive elernente odnosne etaze (sl. 5.45).

Slika 5.45 ..

Time su steceni uslovi Z2. kontrolu napona i deformacija u tim elernentirna cime se opravdava iii koriguje prethodno usvojer;o konstruktivno riesenie.

Intenzitet ukupne horizontalne seizmicke sile S koja nap ada razrnatrani objekat izracunava se preko relacije :

S=K'Q

u kojoj ie : 1"5'

K - ukupni seizmiCki koeficiient za horizontalnl pravac, a

Q - ukupna tezina objekta i opreme.

Nacin iznalazcnja ukupncg seizrnickog koeficijenta K bice izlozen u nastavku, ali navedirno odmah zahtjev da on ne smije biti m anii o I 0,02 cirn e je o Jm ih o dreden i minimalni iznos ukupne seizrnicke silc.

Prema tome, najmanja vrijednost proracunske seizrnicke sile za horizontalni pravac iznosi:

(5.95)

(5.96)

odnosno 2% od ukupne tezine (sa stalnorn oprernorn) objekta,

Ukupni scizrnicki koeficlje.it je urnnozak druga cetiri seizmicka param etra i izracunava se prema obrascu

K = Ko . K a " Kd . Ko.

Ovdjc jc oznaceno sa:

Ko koeficijent kategorije objekta,

Kg - koeficijent seiz.nickog intenziteta, Kd - koeficijent dinamicnosti i

K; - koeficijentduktiliteta i prigusenia,

Za odredivanje ovih koeficijenata prilikom primiene metode ekvivalentnog statickog opterecenja (M-E.S.O.) postoje upute rani'e citiranog pravilnika, te cerno ih sada iznijeti u prilagodenoj fermi.

Prema znacaju, objekti visokogradnje kategorisani su na sljedeci nacin:

;r Objekti vankaregorije--(nuklearne elektrane, energetski objekti, industriiski dimnjaci, znacajniji objekti veza i telekornunikacija, objekti visi od 25 sprarova . .. ) - ukratko svi objekti Cije bi rusenje iii tesko ostecenje porernetilo funkcio-

(5.97)

Udrugoj fazi potrebno je ove sile rasporediti po visini objekta na osnovu usvoienog dinamickog modela, odnosno proracunske serne (konzole, kruto iii elasticno ukljestenje u temelj). Za komponente SI ovako rasporedene ukupne sile sruatramo da djeluju na nivoirna meduspratnih ravanica, po pravcirna koji prolaze kroz centre masa odnosnih nivoa (sl. 5.44.b i c).

U narednoj fazi iz t ako rasporedenih sila SI treba izracunati poprccne (transvcrzalne) sile TI i mornente savijanja Mj na zarnjenjujucoj konzoli, i to opet u presiecirna koji odgovaraju nivoirna meduspratnih konstrukciia.

124

125

nisanje ostalih vitalnih kapaciteta privrede, odnosno izazvalo stetu nacionalnin razmiera. Za ovakve objekte ne primjenjuju se M.-E.S.O., vee J\\'-D.A., te se ne daje vrijednost koef.cijenta kategorije.

1:) Objekti I kategorije (predvideni za vece skupove ljudi, kao npr. kino-sale, pozorista, sportske dvorane, S1;de, zdravstveni objekti, rnuzeji itd.

c) Objekti II kategorije (stambeni objekti, hoteli i restorani, [avne i industrijske _/

zgrade koje nisu svrstane u I ka tegoriju). -

d) Objekti IIi kategori]c (pomoCnc'-proizvodne zgrade, agrotehnicki objekti).

Na bazi iznesene kategorizacije ustanovlieni su i odgovarajuci koeficijenti katef;Orija kako slijedi:

I kategorija x, = 1,5; :

II kategoriia Ku = 1,0; III kategorija Ko = 0,75.

Treba reci da posto]i i IV kategoriia objekata koji se smat:aju pri~re~enim .i ciie rusenie ne moze ugroziti ljudske zivote, te se ne proracunavaju na seizmicka d ejstva,

Isro tako vazno je naglasiti da se objekti I kategorije, locirani van seizmicki~ podrucj,~ (podrucja seizrnickih intenziteta rnanjih od VII stepena MCS skaI7!, moraiu podv~~1 seizrnickoi analizi kao da su locirani u zoni VII stepena sa koeficijentom kategori]e

Kr = 1,0.

K~'eficijent seizrnickog Intenzitera zavisan jc od seizrnicnosti zone i uzima se prcma

narednoi tabeli.

Tabela 9.

Stepeni MCS

VII 0,025

VIIl I 0,050

_~~ 1 __ 0,100

Koeficijent seizrnicno sti ovdie treba shvatiti kao intenzitct projcktne scizm!cn?sti odnosno kao norrnativni pokazateli - iskljucivo ovisan 0 karti seizmicke rejoruza-

cije. . . .

Koeficiient dinarnicnosti K" zav isan je od kategorijc tl.a ~ ?d perioda vlastitih ?~Cl~ laciia (T) objckta, Za nicgovo od redivanje rnogu sc koristiti dva postupka: analiticki

iii graficki.

L analiticko m postupku K, dobivarno prerna prilozenoj tabeli.

I Kategoriia 1\ Koe~ad'jent Gr~:~7~ij:~~:d;~5ti

I tla _!---- --' _

1 0,50 K 033

1\ I s; = -y;- 1,0 :>. d > ,

,---- ----0-,7-0--

\ II x, =»:

1---1 0,90

I III I Kd = T- 1,0 > x, > 0,60

-, ---------_ .. _------------------ ---- -

1,0 ;;;. tc, > 0,47

126

-,

Za graficki postupak se koristi naredni dijagrarn (sl. 5.46).

I J

-------r--

I I

J - - -:- - - - -r - - -f. -:- -;- -

-' . I l'

-------l---T--""t--------=-~-..,:.:..:.;;.;.~~c::-;.;.;:.-~

J 1 [

'1 I 1

I J I

i i

J [

O,OO~ ~ ~ ~ ~~ T~(~S)~I._

0,00 O,S 0,7 0,9 1,5 2,0

Slika 5.46.

Ocigledno ie da bismo koristili tabelu iii dijagram, pored geotehnickog izvjestaja koii treba da definise kategoriju tla, u svakom konkretnom slucaiu, rnoramo poznavati period oscilacija T.

Sto se tice nacina iznalazenja perioda T za razne sisteme konstrukcija, vee su data potrebna razjasnienia, te se u ovo] prilici mogu koristiti.

Medutim, kada su u pitanju kruti armiranobetonski i zidani objekti visine do pet etaza, dopusta se usvajanje maksimalnog iznosa koeficiienta dinamicnosti saglasno prilozenoj tab eli i odgovaraiuclm uslovima tla.

iz datog diiagrama K, (T) uocava se da maksimalno] vriiednosti koeficijenta Kd = = 1,0 odgovaraju svi periodi manji od 0,5 s, neovisno od kategorije tla, !itO je, kako znarno, obiliezie krutih objekata.

Koeficijent duktiliteta i prigusenja K; krece se u rasponu od 1,0 do 2,0, zavisno od tipa konstrukcije,

Tako za konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili takvim spratom, iii uopste konstrukcije sa naglom promjenom krutosti, te za konstrukcije od obicnih zidova on iznosi K; = 2,0.

Ked zidanih konstrukcija ojacanih armiranobetonskim serklazirna, zatim kod vrlo vitkih i visokih konstrukcija sa rnalirn prigusenjern (T ~ 2,0 s) koeficiient duktiliteta iznosi K; = 1,5.

Za konstrukcije od arrniranih zidova i celicne konstrukciie sa dijagonalama treba usvoiiti K; = 1,3.

Za sve ostale konstrukcije od armiranog betona i ce\ika, kao i za drvene konstrukcije on iznosi K; = 1,0.

Pod ukupnorn tezinom objekta Q treba podrazurnijevati zbir stalnog opterecenja (G.), vjerovatnog korisnog (P), opterecenja sniiegom (s) i opterecen]a od stalne opreme objekta (Go), pa [e, prema tome:

Q = Gs + nP + s + Go.

(5.98)

U izrazu (5.98) za vriiednost P (vierovatno korisno opterecen]e) treba uzimati iznos odreden propisima, a kerekcioni faktor n = 0,5 za uobicaiene obiekte, dok se kod obje kata gdje ie ovo opterecenje znacajno (kao npr. skladista, silosi, biblioteke)

121'

ovaj odreduje za najnepovoljniii slucaj, Opte recenie vietrorn se ne unosi II ova] proracun.

Inace, u sumu prema relaciji (5.98) ulaze sve tezine (rnase) iznad gornjeg ruba temelja.

Ukoliko objekat ima krutu podrumsku konstru kciju, uzimaju se u obzir sarno tczine iznad gornjeg rub a te konstrukcije.

Kao lito je poznato, konstrukcije treba prora cunavati u dvije medusobno okornite ravni (glavne ravni) na horizontalna seizmicka opterecenia odredena prema izrazu (5.95). To znaci da se u svakorn konkretnorn slucaj.u moraju izraclin~~i intenzit~ti ukupnih seizmickih sila po .pravcima tih ravni pa· bisrno, saglasno ranne uvedenirn oznakama, imali:

S. = K.· Q i s, = s; . Q.

(5.99)

Ovd]e se sada pojavliuju razlicite vrijednosti seizmickog koeficijema K, pa, n~ =: novu strukture izraza za niegovo odredivan]e (uporedi 5.97), slijedi da cemo iman

K. = ~(') . K' i K, = Kd(Y) . K', (5.100)

gdje je sa K' oznacen proizvod:

(5.101)

jer koeficljenti Ko' K. i K; ne zavise od pravca djelovanja opterecenja (u M-E.S.O):

Koeficijenti dinamicnosti su zavisni od toga, pa je potrebno prethodno odrediti «; i Kdy respektivno.

Prema tome, sada mozerno ustroiiti definitivne izraze za horizonralne seizrnicke sile, koje, po pretpostavci, djeluju neovisno, pa cerno, irnajuci u vidu da je Q svakako isto za oba pravca, irnati:

S; = ~(z) • K' . Q i S, = Kd(7) • K' . Q.

(5.102)

Kada su na ova] nacin odredeni intenziteti ukupnih seizrnickih sila, kao naredni zadatak namece se pitanje niihove raspodjele po visini konstrukcije. Tacno rjesenje ove zadace rnoguce je pod uslovom da su poznati oblici (forme) oscilacija i visinski polozaii opterecen]a. Ovaj drugi zahtjev se ispunjava direktno geometrijorn sistema, dok je prvi vezan za obimne dinamicke analize.

U opstem slucaiu oblik oscilaciia se rnoze predstaviti krivorn linijorn ciju jednacinu u postupku dinamickog proracuna treba odrediti (s1. 5.47a). Kada je to poznato, onda su odmah poznate i velicine horizontalnlh pomaka 0, odgovarajucih tacaka zamjenjujuce konzole.

a)

H

Slika S.47.

128

b)

Da bi se taj obirnni postupak skrario, uvode $" pretposrsvk- tukve da u vecoi . .

i od ' " -. C- u, v 1 rruer i

prr 0 redenl~ uslovima, bitno ne uticu na tr.cnost proracunn Tako se za osnovni

to~ ko~ rc1~.tl\'no.k:.utih sist~m~, u. nasern slu':aju objekta do pet etaza, sa dovoljno :ac.~ostl. ~?ze t~ Im1J~ aproks~mlrat! pravccm (sl. 5A7b). PolazeCi od te pretpostavke I uzirnajuc] da re horizontnln] pornak vrha kor.zole jednak icdinici (0 = 1) rnoze .

, , .. , se

postavin proporcua:

S, _ OJ

LSi - -.Eb;'

odakle je:

S, = LSI' ~~i'

Pod istim uslovima pomak je jednak umnosku tez ine (Q,), odgovaraiuce rnase (lIIj) i nienog visinskog polozaja Hi, pa, uzimajuci u obzir da je Si = S, tj. ukupnoj vriiednosri djelujute sile (rczultante) na konzolu, (5.104) prelazi U:

(5,103)

(5.104)

S, = S ._~. H1._,

11

(~.105)

i=1

Stika 5.48.

gdje _ie S, trazena ~rijednost sile na nivou i cdredenom visinorn Hi, rnjerenom od ?,orn)eg ruba temeljne konstrukcije, a Q, tczinu svih elcrncnata tog nivoa ; pri tome )C II broj nivoa. PostupajuCi na istovetan nacin, kako srno to cinili pri razlag~nj.u .ukupnc ~eizmicke siIC:~oja napada cijeli objekar na "nu!tom" nivou (gorI1Ja ivrea tcrneljnc konsrrukclJc), u ovorn slucaiu irnacerno (sl. 5.48):

odnosno uzimajuci u obzir relaciju (5.99):

K 0 OJ'H,

S zj = z' _ '-~---~-- "

n

(5.106)

(5.107)

gdje ic sa .Kz oznacena vriicdnost ukupnog seizmickog kocficijenta za srnier Z, a sa Q ~~ l.Qi ukupna tezina objckru, Osrule oznakc se odnose na iste vclicine kao u pornenutorn slucaju, a i prikazunc su na 51. 5.4:~.

129

Analogno izrazu 5.107, imacemo vriiednosr scizrnicke sile koja napada r-ti nivo po pravcu Y:

Q;'H; Sri = tc, Q'"

(5.108)

"0 ·H

L _I I

;=1

Kako je vee receno, ovakav uprosteni postupak raspodjele ukupne seizrnicke sile na objekat po njegovoj visini primjenjuje se za krute konstrukcije objekta visine do pet etaza,

$'

S"

---'""-

Za ostalc (vise) objekte (osirn onih koii se proracunavaiu prema M-D.A.) raspodjela ukupne seizmicke siIe S po visini konstrukcije vrsi se na sljedeci nacin,

U tom slucaju ukupna rila S dijeli se na dva udjela:

S = S' + S" = 0,85' S + 0,15' S;

(5.109)

dakle, u omjeru 85% : 15~~.

Prvi dio sile S' raspodjeljuje se po nivoima konstrukcije na vee opisani nacin (5.107, i 5.108), dok se drugim udjelom S" ukupne sile opterecuje vrh objekta, (sl. 5.49). Uticaj vertikalnih seizmickih sila uzima se u obzir ked konstrukci]a gdje ove imaju znacajniju ulogu. Tu se prvenstveno misli na konzolnc kenstrukcije i konstrukcije velikih raspona, U tim slucaievima ukupnu vertikalnu seizrnicku silu izracunavarno prema:

s

Slika 5.49.

S,.=K,.·Q,

(5.110)

gdje je sa Q oznucena, kao i u prerhodnim slucaicvima, ukupn a tczina objekta, a sa K" ukupni scizrnicki koeficijent za vertikalni pravac,

Velicina ovog koeficijenta uzirna se u iznosu od 70'>~ ukupnog scizrnickog kocficijenta za horizontalni pravac.

Prema tome, intenzitet ukupne vert.kalne sile je tada :

S" = (0,70 ' Ko . K, . K~ , Kp) . Q,

(5.111)

gdje pojedini koeficijenti imaju is to znacenje (i velicine) kao prilikorn analize horizontalnog pravca, izuzev koeficiienta dinamicnosti K~, koii sc u ovom slucaiu zasebno proracunava na bazi perioda oscilovanja Tx za vertikalru pravac.

Ukoliko se, kako zriamo, centri mesa i c~mri rotacije (krutosti) ne podudaraju, objekat je (odnosno njegovi nivci) izlozen torziji oko zarnisliene ose koja prolazi kroz centar rotacije (s1. 5.50),

Torzioni momenti nastali pod ovakvim okolnostima mogu imati vrlo znacajnog uticaja ria konacnu preraspodjelu sila po pojedinim etazama, te se rnoraju uzimati u obzir. Zbog toga je potrebno da se ovi izracunavaiu u osnovi 0 bjekta posebno za svaku etazu, takode zasebno za svaki pravac djelovanja seizrnickog opterecenja.

Velicine torzionih momenata dobiva.no prema:

1IZ •• i = T, 'e, ·K •.

(5.112)

130

Prednji izraz treba sbvatin kao opstu velicinu
torzionop mOmenta i-tog sprara .
Ly C.H I
1 iii t '
7 ,1
LK. ))
.L Ty;
I Lz .;
SHka 5.50. U istoj relaciji (5,112) rojedinc oznuke irnaju ova znacen;a:

T, - poprecns (transverzalna) horizontalna sila k . . d .

'.' oja pripa a z-tom spratu :

ei - velicina ekscentricnosti ti rastoianl '. '

tosti tog sprata j' ". J nje izmedu centra mas a i centra kru-

K, - koefic.ijc~lt povecanjn ckscentricnosti nastale n .,. "

ternelja I zbog supcrpozicije torzionih . b C ih eJt:~a.~lm pomJeranJem

jiti K. = 1,6. I 10m oscIlaclJa. Moze se usvo-

Prerna tome, konsckventno uv d . .

Z I· Y I' U· J." . e ernm stavovirna odvojenih analiza za dva pravc, ~ ovom s ucaju Imacemo: .U u

IIZ t , ", = TY,i • ezi • KI> odnosno 11I'.)'i = T"i 'e", ·K,.

B' . di (5.113)

I~no JC ov )C naglasir] da u prorucun ulaze ,. . .

(111\'oa) za koji sc odreduju vri;c'll1ostl' to _. ,sh\ e rnase kOI e sc nalazc iznad sprata

,'. rzioru momenara

Na kruju dodajmo da je potrebno proracun' . .

irnunitet i tzv. nenosivih elcmcnata (zid .. avatr, o~nos.no. ~ontrohsati seizmick] tu, balkoni, parapeti, ocrJ'ade arhitekton Ik oVlllspun~~ dl:nn,a~'11 rezervoari na obiek-

b' saga anterija I sl.),

Za ovakve clemente seizmicka sila So se proracunava prema:

S, = K, ' 1(0 . Qe,

(5.114)

gJje se K; odnosi na vee ranije uvedeni oi k ficii ...

(uporedi tab. 9), K. na koeficijent vrste ele~~~ (0: cIJe?)ta selzmlck~g intenziteta za kOJ1 se vrsi proracun, a vaznosnj, a Q. na tezinu elemerns

Ovdje je nova vrijednosr K. i ova se krece u rasponu od 2,5 do cak 100,

Kod ovog p Y bi . ,

roracuna rtan je smjer razmatrancg seiz ick . .

.' . . mlC og epterecenja,

Tako, za zidove lspune I nenosive zidove (I( - 25) '. .

treba uzcti onaj koji ie okornit na njiho • - y.' za srnjer djelovanja opterecenjj

n?rfll~lno .na povrsinu, isto vazi i z~ z~Ja~~vr~~~e, za balkone (K. = 6,0), takode dimnjake I rezervoare na objcktu (K = 6 O)~ pete 1. ograd~ (I(e = 10,0), a za

kom pravcu, C " srnjer djelovanjn moze biti u bilo

131

Ukupnu scizrnicku silu koja djelujc na ob ekat na nultorn nivou odrcdicerno prcrna (5.95).

Dinamicki model, odnosno proracunsku sernu konstrukcije usvojicerno u vidu konzole sa skoncentrisanim masarna na nivoirna odnosnih meduspratnih tavanicu (sl. 5.52).

Pretpostavimo da tczine cdgovarajucih rnasa iznose :

Ql = = 51,0 . 102 kN Q2 = Q" = Q4 =c 53,0 . 102 kN Q5 'c~ . . . . . .. '0.= 40,0 . 102 kN

l_' Qi ~ Q = 25O,(Y· -102 kN,

pa ukupni seizrnicki kocficijent K rnozerno izracunati na bazi datih podataka. Tada je:

Ko = 1,0 (stambcni objekat), K; ceo 0,05 (VIII zona),

K" c; 1,6 (ziduni objckat sa arrniranobetonskim vczama).

Za odredivanje perioda oscilaciia T orijentaciono nam maze posluziti izraz (5.75" pa bisrno tad a imali:

Na osnovu iskustva iz zcmljotresa koji su se dogodili i kojom je prilikom doslo do pornjeranja iii prevrtan]a znacajne opreme u objektima, cime su hili ugrozeni ljudski zivoti, iii je za duze vrijeme blokiran rad velikih pogona, proistekao je zahtjev za ankerovanjern opreme.

U tu svrhu potrebno je provesti odgovarajuci proracun prcrna izrazu (5.114). usvoii\'si za K. = 10,0.

Ovdje ce biti od intercsa da ustanovirno ekstrernnc vrijednosti scizmickog koeficiienta K prema nasern pravilniku. Be.z ulazenja u detaljnije analize za sve ~arijante seizrnickih koeficijenata, prema kategorijama objekata, vrstama konstrukciia, kategorijama t1a itd., za date podatke imamo:

Km;n = 0,75' 0,02~' 0,33'1,0 = 0,0062. (5.115)

Istovrerneno ova vrijednost je ogranicena, kako znarno, na 0,02, Sa druge strane je:

KOla. = 1,50 ·0,10 . 1,00 . 2,00 = 0,30.

(5.116)

Isto tako oct interesa je uporediti ove podatke sa odgovarajuCim, prema propisima nekih drugih zemalja.

Tabela 11.

Drzava

min. max,

K

T, . • ~ 0,095 16,00 .co 0,257 s,
,,'35,20
Ty c"'" 0,095 16,00 occ 0,430 s.
v 12,50 i Japan

, SAD (Kalifornija) : Rumunija

0,10 0,02 0,01

0,24 0,06 0,25

1 S I Os
..
141 °4 J ."
I 3) °3 3,0,
3,0 I 16,0 ..
( 21 O2
~l
(t) 0, 3~
10) 4,0 i
Stika 5.52. Dinarnicki kociicijcnt K" sada m02CmO izracunati prerna diiugramu, (s1. 5.~h.

Primjer 9. iii tabeli 10. U torn ~IU'::~ljU bismo za II kategoriju tla imali:

Odrediti proracunsko seizmicko opterecenie za zidani stambeni objekat pruvougaone osnove 'sa stranicama L7. = 35,2 m i L; = 12,5 m, visine p~- 4 = 16 m (mjereno od gornje ivice temelja do vrha obiekta).

Meduspratne konstrukcije se predvidaju od armiranog betona, a oiacanic vcrtikalnc konstrukcije zidova arrniranobetonskirn serklazirna (sl. 5.51).

Stika 5.51.

0,70 .

K" ~. , ti.

T

K",. 0,70 , '"7'" 1,0
_~ I':" ___ " ..
0,257
K", 0,70 1.()2 1,0.
0,430 Prema tome, zu oba pruvca rnozcmo usvojiti isti dinarnicki kocficiient:

K." K", K." 1,0 kao maksimalnu vrijednost predvidenu prnvilnikorn.

Do is_r~g rczultata. mogli smo doci odrnah na bazi r anijih razmatranja, kada srno utv~dill ria se z.a zl~ane krutc konstrukcije period T krece u relacijama 0,4-0,55, te bisrno pornocu diiagrarna (K~, T) odmah zakljucili da ie tada [(0 = 1,00.

Prerna t0111e, sadu mozcmo izracunati vrijednost ukupnop scizrnickop koeficiicnra K:

H =16,0 m

Objekat treba da se gradi u podruciu VIII stepena MCS skale, a temeljenje se predvida na podlozi od tvrde gline.

K = 1,0 . 0,05 . 1,0 . 1,6 c, O,Og > 0,02;

time jc ispunicn i zuhtjcv da ova vriiednost prcmasujc donju . d 20'

, grarucu () ,',.

132

Kako ie Kd< = Kdy -z-: K,,, to ce seizrnicka optcrecenja nu ohiekut iznositi:

5 = 5, = S; =0' K· Q -~ 0,08 . 250,0 . 1O~ .~ 20,0 . 102 kN; dakle, bice [ednaka za oba ispitivana pravca.

Raspodielu ovog opterecenia po visini izvrsicemo saglasno rclaciii (5.105), sto ie naipreglednije ako se predstavi tabelarno :

-- ,---------_._- _. ._--- --_
Nivo I Tezine Qi ·HI SI
Qi I Visina
(i) (10' kN) (Him) (10' kNm> (JO'kN)
--!----'.- -----_. --- ..-~--.'-""
51,00 4,()o:> 204,00 1,67
2 5~i)0 7,00 371,00 3,05
3 53,00 10,()o:> 530,00 4,35
4 53,00 13,()o:> 689,00 5,67
5 40,00 16,()o:> 640,00 5,26
L 250.00 2434,00 20,00
- - -- - ----- --.-.-- .- _ ._-_._- --" . _ , - ~---_._ ----.-- Na osnovu ovako izracunatih siia lako sc izracunavaiu poprecne sile i mornenti saviianja na konzoli, sto je ilustrovano na 51. 5.53.

"Tx" IkNI

" H x"/kN ml

5,26'102 5,67,102 ~.35·102 3,0 51() 2 1,67102

Sli~a 5.53.

Transverzalnc silc 1\,hcJujemo zu svaki kurukteristicni prcsick (nivo) polazeci od vrha konzole:

T5 .= 5s rr.:

T~ =. 5" + 5. "' 'Fr, .'. 5J -r s-

T, c"' 5" + 54 -~- 5" '70 T. _ .. , S:~ c-.

T~ ,-~ 55 + 54 -"- 5" c_ 5~ 7~ 1':1 -- 52

T; =c 55 + 54 --- S" .,- 52 -i- 51 =, T" ·:-5: c.

5,26' I<P k~, 10,93 ' 1O~ k N, 15,28·' 10~ kN, 18,33 . 102 ki':, 20,00 .102 kN.

.viornente savijanja u isiirn M;; =. 1>

kfJ ,= 5,26 ' ](1" . 3.0

prcsie .. .irr;a rnozerno dobiti iii standardnim nacinom : .= (/J

15,78' UP kr--;, - 48.57.102 kN,

= 94.41 . 102 kN itd.

M:\ -- (5,26 . 6 ,- 5.6- '3,0) . lO'!

M~ ,= (5,26 . 9,(l 5,67' 6,0 . ':.35 . 3,0.' ·10"

134

iIi direktno iz dijagrama transverzalnih sila (njegovih povrsina (sl, 5.~3a), koristeci poznatu vezu :

Objekat zdravstvene ustanove, cija se vertikalna konstrukcija sastoji od celicnog skelcta sa ukrutama, loci ran ie u IX seizmickoi zoni MC5 skale. Visina objekta iznosi H = 23,50 m (P + 8 = 3,5 -:- 8 . 2,5); 51. 5.54, a osnova je kvadratna sa duzinorn stranica L< = L,. =

= 15,00 m. .

+----- fs =(5,26· 3,0)'102=15,76'102 kNm '1:::-::---- F4 ={10.93·3,o1·102=32,79 '102 kN m '-t---- F3=t1S,18' 3,O}oJ02=4S,84'102 ktlm o--!---_ F2 =i18,n. 3,0J.102=54,99,101 ktlm

0!LL._...::::::t:- F, =r10,OO '3,0 !.10·'Z=eO,OQ"02ktlm

2

Slika 5.53. a

Po = (5,26 . 3,0) . 102 = 15,78' 102 kNm, F4 = (10,93 . 3,0) . 102 = 32,79 . 102 kNm, F3 = (15,28 . 3,0) . 102 = 45,84 ' 102 kNm, F~ = (18,33 ' 3,0) . 102 = 54,99 . 102 kNm, F, = (20,00 . 4,0) . 102 = 80,00· 102 kNm.

U tom slucaju bite:

Ai" =, , = CP,

,\.1. = Fo = ,= 15,78, 102 k};m,

Ma = F5 + F4 = ~_; 48,57 . 102 kNm,

M" = F5 .i, F~ + F3 = 94,41 . 102 kNm.

Primjer 10.

Izracunati proracunske seizmicke silei odgovarajuce vrijednosti poprecnih sila ako su poznate tezine:

Qg = 45,00 . 102 kN i

Ql do Qs = 55,00 . 102 kK

Kako se radi 0 objektu visem od pet etaza, raspodiela ukupne seizrnicke sile po visini izvrsice se tako da se 85~0 nienc vriicdnosti raspodijeli na uobicajeni nacin, tj, prema (5.105) a ostatak od 15°~ sc prilozi u vidu koncentricnc silc na vrhu objekta.

T

I

0 0
L/') VI
N ",,'
X N
Cb "
:x:
L/') 1
rri
Sliha 5.54.
135 Prema podacima iz teksta, utvr duiemo : koeficijent kategoriie

koeficijent seizrnickog intenziteta koeficijent duktiliteta

Ko = 1,5 (zdravstveni objekt), K, = 0,100 (IX zona),

K1, ,~ 1,3 (cclicna konstrukcija sa ukru-

tama).

Za odredivanje koeficiienta dinamicnosti K; moramo prethodno izracunati period oscilovanja (T).

U ovom slucaiu koristiccrno se obrascem (5.78). za pribliznu vrijed nost perioda:

Prema tome, ukupna sila koia dieluie na vrhu objekta iznosi:

S. =~ S~ + S~' = (11,700 'i- 10,877) . W ,-, 2257,70 kJ\, a vriiednosti poprccnih sila su :

H 23,50

T, = T,. = 0,10 ,fL'=:- = 0,10 -00.==' = 0,606 s. ,/15,00,

S obzirom da se predvida temeljenje objekta na tlu I kategorije, koeficijent dinarnicnosti cemo dobiti iz:

KZd = K 'd = ~,50 = ~,5? = 0,825,

, T 0,606

sto smo isto mogli dobiti i preko dijagrama, (sl. 5.46). U ovorn slucaju njegova vri[ednost se moze kretati u granicama:

0,333 < «, < 1,000.

Sada rnozemo izracunati ukupne seizmicke sile koie rnogu napasti objekat i koje su jednake (u nasern slucaiu) za oba pravca:

S, = S,- = (45,COi- 8 . 55,00) 102 • (1,5'0,10' 1,30'0,825), S, = S" = 485 . 10"' 0,161 = 78,024 . 102 kN.

Dio ukupne sile koji oJmah mozerno odrediti i koji sc prilaze ns vrh obiekta iznosi :

S~ =~ 0,15' 78,02-l' 10" zrz: 11,700· 10" kN, dok cemo preostalidiO-u iznosu od

0,85 . 78,024 . 10-! - 66,320' 10" kN

raspodiicliti po visini obiekta prerna obrascu (5.105), sto ie u nastavku prikazano tabelarnim putem.

To = (11,700 + 10,877)· 10" -= 22,577' 10" kJ\ Ts = (22,577 -I-- 10,880) . 102 "" 34,457 . 102 kN T7 = (34,457 -I-- 10,466) .102 = 44,923 . 102 kN T6 = (44,923 + 9,051)' 102 = 53,974' 102 klS T5 = (53,974 + 7,637)' 102 = 61,611 . 102 kN T~ = (61,11 + 6,223)' 102 = 67,934 . 102 kN T3 = (67,834 + 4,808)' 1b2 = 72,642 . 102 kN T~ = (72,642 + 3,394)' 102 = 76,036' 102 kN Tl = (76,036 + 1,980)· 102 = 78,016' 102 kN.

5.5.2. Metoda dinamicke analise (M_-D.A,)

QI'IO' Hj Qj' Hj' 10" Sj'IOt
(kN-, (kN) (kNm) (kN) i
- -------,----~
9 45,00 23,50 1057,50 10,877
8 55,00 21,00 1155,00 11,880
7 55.00 18,50 1017,50 10,466
6 55,00" 16,00 880,00 9,051 i
5 55,00 13,50 742,50 7,637 I
4 55,00 11,00 605,00 6,223
3 55,00 8,50 467,50 4,808 ,
I
2 55,00 6,00 330,00 3,394 1
I 55,00 3,50 192,50 1,980
--_'-, --I Nerna sumnie da se prirnjenom metode E.S.O. ne rnoze cielovito predvidicti dinarnicko ponasanje konstruktivnih sistema. Ovo zbog toga jer se, kako smo vidieli, dinarnicki karakter djelujucih opterecenja nastoji kroz primjenu normiranih seizrnickih pararnetara svesti na staticki tretrnan ; time se moze i pravdati naziv te merode.

To istovremeno ukazuje na deterministicki pris tup obrade problema, ali i na projektovanjc prema pokazatcijima zemljotr esa koji su se dogodili.

Ipak, metoda E.S.O. predstavlja krupan korak u odnosu na neprihvatliivc cisto statickc rnctode (iapanskog istrazivaca Ornor ia), gdje se srnatralo da je konstrukcija pri zcmljotrcsnim dcjstvirna izlozena samo sukcesivnim horizontalnim pomicranjimu, bez dcforrnisanja pc visini, SlO znaci du ;c prakticki trctirana kao apsolutno krut sistcrn.

L~ takvc-prctpostavkc proistckla je pogrcsnu procjcua II raspodicli scizmickih optcrecenja po visini objekta, sto se u grafickorn prikazu mozc prcdstaviti pravougaonikorn (sl. 5.55a), za razliku od stvarne raspodjele, koja sc, uz realnu aproksimaciju, pred-. stavl]a trapezastim, odnosno trouglastirn (s1. 5.55h i c) diiagramimn.

Osim toga, u pozitivne doprinose metode E.S.O. treba svrstati i cinjenicu da se ona u velikoj mjeri oslanja na tzv, spektralnu analizu.

a)

b)

c)

6447,50' 10' 66,316' 10' ,

._~_. _.~ _. ~_L .. . __ ~._~ .J

Slika 5.55.

136

JJ7

U ovorn slucaiu pod spektralnom analizom treba podrazurnijevati niz maternatskih 1 eksperirnentalnih postupaka na osnovu kojih se dolazi do z akljucka kako koia vrsta konstrukcije reaguje u uslovirna prinudnog vibriranja, zavisno od njenih dinamickih karaktcristika i lokalnih geotehnickih uslova.

Prcrna tome, da bi se spektralna analiza rnogla provoditi, potrebno je za obiekat odabrati odgovarajuci model (dinarnicki i maternatski). Modelse izlaze prinudnim vibracijarna podloge (sirnulacija real no ocekivanog zemljotresa) i pri tome se "snima" niegovo ponasanje, odgovor u vidu zapisa, odnosno grafickih prikaza koje nazivamo spektri odgovora.

[asno je da se takav postupak ne ponavlia uviiek za svaki k onkretan slucai, vee se koriste vee raniie dobiveni obradeni podaci.

Do ideie da se koriste odzivni spektri (spektrj odgovora) doslo se na osnovu zakljucaka da kod linearnih sistema maksirnalne amplitude (pornjeranja, brzina ili ubrzanja) zavise od vlastite frekvencije sistema. To isto tako znaci da su te amplitude ovisne 0 periodu niegovih slobodnih oscilaciia, a ovaj,kako znamo, zavisi od krutosti konstrukcije.

Zbog toga se spektar odgovora prornatranog sistema, kada ie rijec 0 stohastickoj ponudi, dakle zemljotresu, rnoze definisati i kao prikaz (obicno graficki) zavisnosti kolicnika odabrane velicine odgovora oscilatora (ta velicina rnoze biti bilo pomjeranie bilo brzina iIi ubrzanje kao funkci]e vremena) i tipicne velicine koja karakterise pobudu (kod zemljotresa to je maksimalno ubrzanje tla) u zavisnosti od frekvencije iii, cesce, periode oscilatora.

Pre rna tome, ako se oscilator izlozi deistvu pobude, m oguce je da se tokorn nienog dielovania, na osnovu pomjeranja njegove krutos ti i rnase, cdrede sve moguce vlustite periode oscilovanja.

Za ilustraciiu naprijed izlozcnog po stupka najbolje nam mogu posluziti vee poznan diiagrarni zavisnosti dinamickog koeficijenta (Kct) od perioda slobodnih oscilaciia gradcvine (T), koji su dobiveni upravo spektralnom analizom.

Ovdje treba napornenuti da je iznescn veorna uprosten nacin dobivania spekrra odgovora, jer je rijec 0 vcoma slozcnorn i dugotrujno m nurncrickorn postupku sa nizom ponavljanja. Dodajmo jos sarno da je za dobivanie odzivnih spektara neophodno imati na raspolaganju dovolian broj odgovarajucih podataka 0 dejstvima minulih zernljotresa, koji se u grafickim prikazima predstavljaju kao vremcnske istoriie karakteristika potresa. Na pomenutim prikazirna pokazuie se zavisnost ubrzania iIi brzine od vrernena u toku trajanja zemliotresa koji se analizira.

[asno ie da se svim navedenirn cio postupak selzrnicke obrade ne iscrpljuje, ier je potrebno utvrditi jos niz relevantnih pararnetara. Tu se, u prvorn redu, misli na tzv. koeficijente forme, koii sluze za raspodjelu ukupnog seizrnickog opterecenia po visini objekta, zatim lokalne karakteristike tla, pararnetre osobina materijala konstrukcije (duktilnost).

Tek na osnovu svih pribavljenih pokazatelja rnoguce je pristupiti odrcdivaniu intenzireta scizrnickih optereccnia.

Na osnovu izlozenog lako uocavamo da je postupak scizrnickog proracuna prerna potpunoj spektralnoj analizi daleko studiozniji od onog kojeg nudi metoda E,S.O. kao nien djclomicni oblik.

• \ icdutirn, ni ona ne ornogucuie cielovit uvid u ponasanje konstrukcije tokorn traiania zemliotresa, jer se prvenstveno oslanjana neki ekstrem njego\'og vjcro\'atnog deist\';); time sadrzi i probabilisticki aspekt.

Treba poscbno naglasiti da sc spcktralnom analizom n dvi

kontrolisu eventualna ostecenja objekra 't . . , ,e pre v l~a!U, odnosno ne stanovista ekonomike projektovanja. ' s 0 re, mace, veoma znaca)no, posebno sa

[:;J~~e:r~~~~~iJ:~~~~~~:t~~os~a~:~~~~~~jae~~\~btj~~t~~~~~nuo~ di.n~ic~oj analizi,

zemlJotresa na konkretnom lokaliteru. rajarua vrerovatnog

~~~~~t~o:~;C~ji~~!~a analiza ~,oc!n~e detaljnom studiiom seizmlckjj, karakterisprol'acunom seizlniekih ~~~ast~v ),a I~ or~m ?dgov~rajuce konstrukcije i rnaterijala, k kirn v '. recenja I pracenjem niihovog razvoja u konstrukci]] u

rat rrn \ remenskun Intervalima (obicno za svakih 001s) ur di . d f I

ciia i n p . k •. , , vr Ivan)em e orma-

_ a ,ona I, napo 'on, donosenJem o:iluke 0 opravdanosti gradnje, ,

~~oSr~el:~~~~~~~~et~~~~poc~.su trag.e se i altl~rn~ti~na rje~enja (sa nizorn va~ijanti

1 -' , , CI)C, na ma terne jenja itd.): time se omogueuje izna

azenje naiopnrnalm]c postavke za svaki konkretan sluca]. -

P~e~1 ,~zlo~en~m, jasn~ je ~~ kada je rijec 0 dlnarnicko] analizi, nc dolazi u obzir ? re 1\ a~J: u Up~O? dl?~lck?J~ .koeficijenta (5.97) na bazi regulativom odredenih

klzn~~a, \ ec sl e _ o:,a) I SVI seizrnicki parametri rnoraiu analizirati i utvrditi za svaki or. sretan s ucaj.

l!, tco.riis~~m, p~gledu, din:unicka. anal~za pociva na razmatranju prinudnih vibra~J~ (sa::I",us~nJem) nastalih pomieraruem osnove, ti. tla na koje sc oslanja objekat "'~)' ~a '\'~n: 0 'ol~~stim,a potrebno ie formirati i rjesavati dinarnicke iednacine sil~ Ll,;1 forma I sadrzai zavise prvenstveno od opredielienja za diskretan iii ko ntinuiran rasporeJ masa.

Zboc cwnniccnosti presto '. d'

:' d ':' ~' , ra, rru cemo se ov re zadrzar i na razmatranju sistema sa

)el ~1I?1 stcpcnorn slobode na osnovu koieg je onda iedno stavno analizirati i slozeniie s ucujeve.

Proma,racl!mo prvo opsti slucai na odabranom sistcrn u (sl. 5.56) izlozenorn dielovanju porcmecajne sile P (t).

-l u(tl f-

H

(m) 'p:I I

,

I

I

I

I

Stika 5,56.

Csljed, dcjst\~a tog opterecenja iavice se izazvane sile u sistemu: sila inercije (PI)' sila prigusenia (PI») i sila elasticnog otpora (p.) .

~a, takav sisteIn: ,se moze? na osnovu Dala:nberovog (D'Alembert) principa prerna kO,Jem se dl~a,mlcke ~~dace prc\'odc na statIcke, razmatranjem stanja tlktivne ra\'notCze, pOSta\'!t1 Jcdnacma ra\'noteze prema kojoj mora suma komponenti svih dielu-

139

Pi T PI> -- P, = P (r),

(5.117)

Pri tome je vcornn vuzno du sc ponusunic konstrukciic l11117.C prariri kuko 1I clusticnom tako i 1I postclasticnorn stadiiu, pa sc moze govoriti 0 dinamickoi analizi u dviie Iazc : lincuruo-elasticnoj i cl.istoplusticnoi.

Bez vecih rezervi se moze reci da je okosnica dinarnicke analize upravo ta] stalni nadzor nad deformaciiarna i naponima, i to korak po korak (Step-by-Step Analysis). Podsieticcmo se da proracunirna prema rnetoci E.S.O. dobivarno norrnirana seizrnicka opterecenja, pa na osnovu ovih prije svega nastojimo udovoliiti zahtjevu da naponi, odnosno deformacije ostanu u granicarna elasticnosti.

Pracenic ponasanja konstrukciie u neelasticnorn podrucju kroz proracun se rijctko iii nikako ne provodi, pa i kada se to ima u vidu, obuhvata se empiriiskim konstruktivnim rjesenjima (obicno dodatnom i posebno oblikovanom arrnaturom, npr. u

cvorovima okvira). '

Prosli zemljotresi su takav stav demantovali u nizu primjera, gdje se na ocigledan, nacin manifestovalo upravo plasticno stanje defermacija kroz koje je prosla konstrukcija, bilo u vidu karakreristicnih naprslina ili izrazitog tecenja armature.

U namjeri da se i tai zadatak uspjesno rijesi, dinarnicka analiza ga postavlja k30 energetski problem. Treba reci da ie takav pristup iniciran jos ranije (G. W. Housner, 1949. god.) i kasni]e prihvacen kao energetska metoda Ciji je sustinski zahtjev odredivanje kolicine energije (E,,: koju obiekat (k2.0 cielina, ne sarno konstrukcija) moze prcuzeti,

Ta kolicina energi]e se m Jze cdrediti iz relaciie:

I di ick stepcna slobodc biti jcdnaka nuli. PrCl11<1 Wl11C,

jucih si a u pravcu marruc og

u nasern slucaju rnozcrno pisati :

Ako se u predniu iednacinu unesu vrliednosti za pojedine sile, .saglasn~ njihovirn definicijama, dobicemo Iinearnu diferencijalnu [ednacinu kretania u obliku :

m.ii,c'li+k'u=P(t), (s.IIS)

gdje je:

m masa naseg sistema,

c koeficijent prigusenja'i

k

H

:t p ~(ml

~~ I

-> I

~ I

I I I I

I

Z

0- W .w

o 0..

krutost sistema,

velicina pomjeranja mase m (tada je ic druga derivaciia pomjeranj~ po vrernenu, ti. ubrzanje, It prva derivacija po vremenu, odnosno brzina),

U slucaju zemliotresnih deistava imamo, d.akako, isto prinudne vibracije sa prig~sen)en:; medutirn za razliku od prednjeg slucaja, ovdje dinamicko optcrecenie nije poremeeajna sila P (t) na nivou rnase m, vee pomieranie podloge Up (r),

Sada stanie pornjeranja naseg sistema mozerno prikazati kao stO je to ucinieno na sl. ?57, dok diferencijalna [cdnacina kretania popnrna slicdeci oblik:

U

Slika 5.57.

m (ii - iiI') -'. C • U +- ku = 0

,:'.11'1)

E" --. E" +- Eo, gdje je:

E; .. kolicina energijc koiu konstrukcija apsorbuje unurrasniirn trenjem priguscnjcm i

E; - trcnutno ukumulir.u:a kolicina potenc.jalne i kineticke energije u objcktu ,

(5.121)

(to je Jinearna hornogena diferencijalna [ednacina drugog reda), cdnosno :

5.110)

mii -:- eli - ku = -IIIUp' .

Ovdjc trcba uociti da vclicina (u .;- u") prcdstavlia apsolutno iii tOtalnll,.<I II. rclut ivno pomjcranjc mase ni, odnosno u, je velicina pomjeranja nastala kao posl)edIL'a determabilnosti (elasticnih svojstava) konstrukcije.

U svakom slucaiu u prethodnim [ednacinarna nepoznanica je velicina pomj.erani.a II (I) mase III, pa nakon njenog iznalazenja lako dobivarno vr!jcdnost tral-.cne.lI1<:rCljalne sile, te sila prigusenja i elasticnog otpora (povratna ~Ila). U s~yan, efcktivnc seizmicke sile dobicerno kada odredimo velicine apsolutnih ubrzania.

Sada smo u mogucnosti da konkretnije sagledamo postupak din~icke analize. Nairne, ako za nasu odabranu konstrukciju poznate mase (m) cdredirno kr~tost. (~~ i definiserno neku realnu vrijednost koeficiienta prigusenja (c), tada, prihvativsi zapis nekog zemljotresa koji se dogodio up (I) m «; (t), a koji se, v!erov~~n~, ~oze.u pcvratnorn periodu (p) dogoditi na nasem lokalltetu, rnozemo pnstupltl 1"Jesavan~u jednacine (5,120) trazeci rjesenja za velicine apsolutnih ubrzanja u ruzu uzastopnih vrcrnenskih intervala LIt.

Svakom od tih intervala odgovarace (ali i ne mora) nova vrijednost prilozenih s!la na sistcmu, jer se, pored promjena ubrzanja, mogu mijenjati krutost. i. prigus.en~e. Ka taj natin se moze u syakom trenutku trajanja zemljotresa prat1t1 raZ\"l'J siia (ir.dukcija) u ~istemu, kontrolisati \'elicine napona i defonnacija itd.

l' pruksi sc raj problem de facto svcdi na odredivanje odnosa predate i utroscne cnergiic, kuo tcmelinog pokazatclja rezistcntnosti obickta, U stvari od tog odnosa zuvisi jll111<lSnnje objcktn iii, kuko sc to obicno nrzivu, visina odgovoru. To pruktick i znuci da ako ic kolicina predate cncrgiic vccu oJ one koju objckut moze da apsorbuje, to ce odgovor biti veCi,a Yeti odgovor znaci, ukra tko, i veca pomjeranja.

Ako se smatra da je predata kolicina energije poznata (za izabrani zemljotres poznat ih karaktcristikn), zadaca se usmicrava na odrcdivanje kolicine apsorbovane cnergije (Ep).

U tom poglcdu najbitni]i pokazatel]i su prigusen]e i duktilitet. Ovdje cerno se podsjctiti da svaki oscilatorni sistern ima sposoonost prigusenja. Ovo rnoze da potice uglavnorn iz dva izvora: iii unoscnjem nekog vanskog rnehanizma u sistem (amortizer) iii, sto jc ovdje va':lnije, od unutrasnjeg otpora sistema kao posljcdicc osobina njegovog materijala. Nadalje, svako prigusenje sustinski predstavlja gubitak energije unesenc ili vee postojece u sistemu, pa se stoga koeficijent prigusenia (c u jedn, 5.120) uzirna kao micra gubitka energiie.

Kada ic djc:; 0 kolicini apsorbovane cncrgiie, treba imati u vidu da je za to najsignifikantniji pokazatclj stepcn ostccenja o!:ljekta.

Taka\' stay se moze objasniti iednosta\'nim rezonovanjem: konstrukcija moze prihvatati svc \"c·~a optcl'cccnja do C['cnutka kaja o\"..:: d.l5tignu taka\' intenzitet da izazovu

140

141

ostecenia. C tom periodu posrojala su pri gusenja u konstrukciji, ali pojavorn povrcda prigusenja ce biti znatno veca, sto zr.aci da je vee apsorbovan dio unijete cnergiie. Dalje, poiavorn ostecenja mijenja se krut ost konstrukciie, a to znaci i period nienih slobodnih oscilaciia, pa se, uorosteno re ceno, srnanjuie dinarnicki koeficijent (K,,). Odatle slijedi da su tada i seizrnicke sil e koje napadaju konstrukciju manic, pa se povrede nece povecavati,

Prema navedenom, a imaiuci u vidu cinienicu da (iz ekonornskih razloga) ne proiektuierno apsolutno imune obiekte, s.iiedi da moramo racunati sa pojavom kontrolisanih ostecenja,

Iznoseniern ovakvog stava postavlja se nacelno pitanje kriterija seizmicke sigurnosti. U tom, pogledu mogu se navesti prec.znija razgranicenja:

- priseizrnickim dejstvima manjeg intenziteta na objektu (konstrukcija i: nekonstruktivni elementi) nema ostecena.

Odatle slijedi da se pretpostavlja njegov Iinearno-elasticni rad pri takvim deistvirna;

pri djelovanju zernljotresa projekmog intenziteta (umiereni zernljotres) na obiektu ce se javiti mania ostecenia,

pri djelovanju veoma jakih zernljotresa (rnaksimalno ocekivani zemljotres) iavice se i veca ostecenia, ali bez opasnosti po opstu sigurnost obiekta, U ovo m slucaju ocito se pretpostavlja ulazak sistema u neelasticnopodrucje rada.

U konkretnim analizarna za odredivanje kolicine apsorbovane energije polazi se od poznate histcrezisne petlje, koja ima, kako znarno, oblik izduzene elipse. (Histereza - grc. u fizici pojava da posliedice ko]e izaziva neki uzrok ne iscezavaju po uklanjanju uzroka.) Nairne, u svojo] izvorr.o] formi Hukov zakon prctpostuvlia lincarnu zavisnost napona i deforrnacija, odnosno, sto je ovdje poscbno vazno, totalnu podudarnost dijagrarna opterecivanja i rasterecivania (sl. 5.58a).

Takva idealizacija u prirodi ne pos.oii, cak ni kod tzv, idealno clastoplasticnih rnaterijala kakax je npr. gradevinski cclik, vee se formira pornenuta petlia (sl. 5.58b).

S obzirom da su zernljotresna opterecenja dinarnicke naravi, analiziranjc histerezisnih petl]i ima poscban znacaj, jer ;e povrsina petlje [ednaka energiji utrosenoi (apsorbovanoi) za jedan ciklus oscilaciia,

Kako histerezisne petlje (dobivene Dace eksperirnentalnim pu.tem) iI?aju veon:a nepravilne oblike, to se njihovo. ko.ri5:e~je ~a p!·.oracu~sk~ analize ~oz~ p:.o~odlt~ tek nakon niihovog pojednostavljenia. ::--:a taJ nacin dobivaiu se uprosteru diiagrami

bl

stika 5.58.

142

u koordinatnorn sisternu sila - pornjeranje, pri cernu se oni modeluju zavisno od

tipa konstrukcije. .

Tako je na sl. 5.59a. prikazan elastoplasticni dijagram kakav se obicno koristi ked izrazito krutih sistema gdje se energija apsorbuje trenjem.

Na sl. 5.59b. prikazan je elastoplasticni model diiagrarna pogodan za fleksibilnije sisteme, dok na sl. 5.59c. vidirno bilinearni dijagram Cijom se primjenom najuspjesnije obuhvata i nelinearni rad sistema.

aJ

cl

T

T

T

Slika 5,59,

Dcdaimo jos da se za prakticne potrebe ovakvi dijagrarni rade za svaku etazu objekta. U tom slucaju se za ordinate uzimaju velicine spratnih sila, a za apscise relativna spratna pomjeranja.

Na osnovu izlozenog sada je jos ociglednija potreba poznavanja velicina pomjeranja konstrukcije (6), kao i spratnih opterecenia (T), jer se iz niih mogu izracunavati povrsine petlji, a ove, kako je navedeno, reprezentuju kolicinu apsorbovane energiie.

Kako se pri dinamicko] analizi to sve uklapa u niz uzastopnih vremenskih intcrvala, tj. u vrcrnensku istoriju pracenja rada konstrukcije, jasno je da se moze utvrditi i trenutak nastajanja vecih ostecenja (naprslina, tecenia), odnosno njen ulazak u podrucje neelasticnih deformacija (trajnih).

Ovirn se problem ocito usrnjerava u pravcu analize upravo tih neelastic nih deforrnacija konstrukcije. Ovdje treha podsjetiti da postoje materijali, odnosno konstrukcije koji mogu da trpe i zatno vece deformacije od linearnih, pa je logicno da se ta povolina okolnost mora uzimati u obzir. To prakticki znaci da, kada deformacije dostignu kriticnu granicu elasticnosti iii je prekorace, u narednim trenucima opterecenje nece rasti iii ce se cak srnanjiti ; pri tome ce deformacije u nastavku rasti. Na kra]u, to rezultira znacainim rasijavanjem (disipacijom) unijete energije, sto je upravo odlika dobro projektovanih konstrukcija.

Pri ovorne je ocigledno veorna vazno analizirati i prenos energije od pod loge (tla) do svih dijelova konstrukcije, U stvari tom analizom treba obuhvatiti i sadejstvo nenosivih elemenata u apsorbovanju energije, jer je niihovo prisustvo u kolicinskorn smislu, po pravilu, veoma veliko.

Medutim, kako je primarna konstrukcija ipak najvazni]a, irnperativno se namece njen pravilan izbor, odnosno ona mora udovoljavati zahtjevu sto ujednacenijeg transfera energije. Prekid kontinuiteta je veorna nepovoljan, a tipican primjer u tom pogledu opasnog riesenja su tzv. fleksibilna prizemlja, koia su posliie temelja prva na udaru,

143

Naprijed su pornenuti materijali sa svojstvom da podnose znatne elastoplasticne deformaciie. Ta osobina materijala izrazava se preko faktora duktiliteta (d) koii se definise odnosom izrnedu maksimalne vrijednosti elastoplasticnog pornieranja (ctklona) pri slomu (b,,) i pomieranja (otklona) (be) na granici elasticnog podrucja (sl. 5.60).

Prije nego 5tO razjasnimo porijeklo r elacije (5.124), r.av edirno da se ovdje pod linearno-elasticnirn sistemom podrazurnijeva idealizirana konstrukcija koia ostaje u linearnom podrucju rada, bez obzira koliki je intenzitet u njernu pobudenih seizrnickih sila,

a)

b)

s

~ ~c

S

.S

.J

I

,

I '('

Se

Slika 5.60.

Slika 5.6/.

Prema navedenoj definiciji, za faktor duktiliteta ovaj se izracunava prerna :

d = ~"-

be'

odnosno pri poznatom faktoru duktiliteta (d) maksimalna vrijednost elastoplasticnog otklona pri slomu je:

(5.122)

S druge strane, za realni elastoplasticni sistem uzima se da irna ogranicenu cvrstocu na nivou linearnih deforrnacija.

Na osnovu iznijetih raziasnienia i polazeci od uslova da t;'J energije deformacija oba sistema medusobno [ednake, imacerno :

FOA.'\' = FOBCC' = Sel . b" = S . 0 _ }.J'.~"'_

2 P f\ 2

(5.125)

(5.123)

Povoljan utica] elastoplasticnih deformacija koristi se tako da se zemljotresna opterecenia mogu smaniiti (redukovati) u odnosu na granicno opterecenje izracunato za linearno-elastican sistem.

Nairne, sustinski se postavlja pitanie uspostavljanja veze izrnedu opterecenja i fuktora duktiliteta,

Da bi se to realizovalo, potrebno je prvo izracunati grunicno optercccnjc lincarno-elasticnog sistema, a zatim ovo redukovati pomocu faktora duktiliteta ; odatle ce se onda dobiti granicno opterecenje analiziranog elastoplasticnog sistema.

Prema tome, ako sa S. oznacimo granicno opterecenje Ilneamo-elasticnog, a sa Sp granicno opterecenje elastoplasticnog sistema, tada ce se ovo posljednje izracunavati prema:

odakle jc :

s, = Sel . -~.!:__-- 2bp - Oel

iii uvodcnjcm rclacijc (slicnost trouulova .In.\A' .1,)11\"";

(5.126)

S = --~.-

p • ../2d - 1

gdje je sa d oznacen faktor duktiliteta (5.122).

Do prednje relacije dolazi se na osnovu odgovarajucih dijagrama za jedan i drugi sistem, koji se formiraju tako da se na ordinate nanose odgovarajuca granicna opterecenja (obicno spratna), a na apscise pornjeranja (15) (rclativni spratni otkloni). Kao lito ie poznato, povrsine tih dijagrarna tada predstavljaju kolicine unijctih energija u sisterne (energije deformacija). );a sl. (5.61a). prikazan je takav dijagram za Iinearno-elasticni, a na sl. (5.61b). za elastoplasticni sistem.

(5.124)

S e., = 151, _p

s..

i irnajuci u vidu da ie :

Op = d· 6e2,

dobivarno konacno rclaciju (5.124).

Prerna tome, elastoplasticni sistern sa poznatim fakzorcm duktiliteta d rnoze se priblizno proracunavati kao linearno-elasticni pri cem.i se u proracun uvodi redukovano opterecenje SP' kako je to napriied pokazano.

Sto s~.tice pror~cuna otkl?na, t:eba o?ratiti p~~nju da :e :;e ovaj izracunavarl prema rclaciji (5.123), jer, aka bi uzeli za rnjcrodavni IznQS S8TIQ 6.2, ne bi bio zadovoljen polazni uslov 0 jednakosti energija.

(5.127)

Prema tome, velicina otklona iznosi : 0" = d· 6e2•

(5.123a) 145

144

Iz svega izlozenog lako se uocava da postupci metodc dinamickc analize predstavljaju slozenu i obimnu kompoziciju zadataka, koje treba rjesavati sa nizorn uticainih faktora koji se moraju u svakom slucaiu zascbno analizirati. Isto tako je iasno da je primjena tih postupaka provodiva ;edino pomocu elektronskih racunara velikog kapaciteta, koji, pored ostalog, nude i rnogucnost iznalazen]a varijantnih rjcscnja, Kako je vee navedeno, u postupku dinamickc analize utvrduje se stanje napona i :.leformacija, i to prema kriterijima projektncg i rnaksimalno ocekivanog zemljotresa, Uz to, pri dejstvu maksimalno ocekivanog zemljotresa mora se utvrditi prihvatljivi stepen ostecenja konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata objekta (kako je to navedeno u nasern pravilniku).

5:0 se tice intenziteta projektnog zemljotresa, stvar je jasna, jer se radi ocito 0 odredbama propisa ; rnedutim, u pcgledu "maksimalno ocekivanog zemljotresa" treba mati da je njegovo definisanje za svaki konkretan slucaj zadatak od kapitalnog znacaja.

S obzirom da se radi 0 vjercvatncci pojave tog dogadaja na konkretno razmatrano] lokaciji, ishodisni podaci rnogu biti sarno vee pominjane registracije dogodenih zernljotresa, najcesce kao vremenske istoriie ubrzanja tla. Ti podaci moraju, takode, biti sto obimniji i, sto je posebno vazno, rnaksimalno pregledni, a usvojeni pararnetri su u sprezi sa povratnim periodom zemljotresa na tom lokalitetu.

Zoog svih ovih razloga, propisano je da se metodom dinarnicke analize proracuna"'Gju sarno obiekti van kategorije, kao i prototipovi industrijski proizvedenih objekata u vecim serijama (osirn objekata od drveta).

Inace, pravilnikorn je odreceno da ukupna seizrnicka sila S d obivena metodom D,A. ne smije biti manja od 75C~ vriiednosti dobivene rnerodom E.S.O. niti manja od 0,02 Q.

5,5, Raspodjela po precne slle sprata

Nakon sto je na pokazani nacin odredcna vclic.r.a ukupnc scizrnickc sile na objckat i izvrsena njena raspodjela po niegov oj visini, pr ir odno se narnece pitanjc daljnjc cistribuciie opterecenia na pojedine vertikalne nosive clemente konstrukcijc (zidove, ckvirc, [ezgra itd.).

U rom smislu treba se podsjetiti da rezultujuceoptcrcccn]e djeluje na odnosni nivo ]:C' pravcu koji prolazi kroz centar rnasa. Pri tome ispitivanje otpornosti konstrukcije :~eba vrsiti u najmanje dva medusobno okornita pravca odabrana tako da se poducaraiu sa glavnim osama inercije datog nivoa, ?:1stupci ispitivanja su tada neovisni iedan od drugog.

Iz navedenog lako zakljucujerno da u ovoj fazi proracuna treba kao prvo odrediti poloza] centra masa, a potom i poloza] glavnia o~a inercije. I~o su n::-ru pozn~ti nacini odredivanja pomenut.h karakterisrika presieka, treba reci da om u pravilu zahtijevaju veliki vremenski utrosak, narocito kada se radi 0 slozenim osnovama. K.)d [ednostavnijih, priblizno sirnetricnih rlocrtnih rjes~nja ~ostupke mozerno uprostiti aproksimativnim procjenama, vodeci racuna ida time bitno ne odstupamo oct realnih rjesenja.

U tim slucajevima moze se postupiti tako da se za cent~r ma~a ~svoji geo~letrijs~o teziste osnove. Ovakav pristl:.p bla oj:ravdanje kada su IspunJem navedeDl USIOVl u

146

p.?gledu rasporcda masa na nivou, kao i cinienica da je masa meuuspratne ko k

ClJC uglavnom naiznacainija. nstru -

Isto ta~o, kod pri.?lizno. simctricnih oblika os nova pravci glavnih osa odrn h ~~~;atl. Za slozcnije oblike i znacainije objekte potrebno je sprovesti tacan paOst~~

~a~e~ni zadata~ je odredivanj,e polozaja centra krutosti, Ovo je potrebno, kako srno vldJ.~h (~pore?1 ~l. ~,~0),. radi Iz~alazenj.a uticaja torzije nivoa oko te tacke, Kod sas\l~ ~Imetncmh .qesenJa centn mas a I krutosti se podudaraju pa odvojeni po _

tUpCI rnsu potrcbni, 's

U ostalirn sluca.ievi~a, a ~akvi su najcesci, potrebno je odrediti i ovu karakteristiku _osnove; medutim, I ovdje se ponekad pO~aZemo depustenim aproksimacijarna.

,Ov: se s~ode uglavnom na procjenu uncaja torzionih momenata na defo "

nosivog ~Istema, sto prakticki znaCi ocjenu velicine ekscentricnosr] ti, r=~~e pornenutih ccntara, ' a

Iz toga se ~oz7 zakljuciti da ~?d priblizno simetricnih riesenia centar rotacije ne treba cdredivati, odno~no to nrjc potrebno za bar [edan od ispitivanih pravaca ako se radio osnovama sa iednom osom simetrije.

Tek kada s~ poznat~. sve, tri ~a~edene k~ral.;te.ristike, naravno pod pretpostavkom da smo raruje odredili pripadajucu poprecnu silu za svaki nivo rnozemo prist 't'

" di I' . ,. Upl I

njenoj raspo re I na vertikalnc dijclove konstrukdje,

5.6.1. Sadejstuo meduspratnih konslrllkcija

Uloga meduspratnlh tavanica u raspodjel] horizontalnog opterecenia je od na;veceg zna~aJa, P~I to~le se r::rve~stvdeno misli na krutosti ovih u njihovirn ravnima. Nairne, z~vIsno 0 tc .rutosn, pn 0 redenom relativnom pornjeranju dviju susjednih tavamea ove ta porrneranja prenose na vcrtikalnu konstrukciju.

Svoji.m r::onrisanjcDl pri tim dej~rmacijama one treba da obezbijede saglasnost de~orl:lISanJa. \:ertlkaln.e konstrukcije kao osnovne pretpostavke za distribuciiu opterecenju 0 kojoj se ovdje radi,

Prerna tome, raspcdjela se zasniva na poznavanju iii pretpostavci 0 krutosti tavanica odn?sno t,o saznanjc ~~ ornogucuje da se zadatak korektno sprovede. Ovo razma~ tra~!~ m02em,o dopuniti ~avodom da za ovu raspodjeJu i nije neophodno poznavanje velicina pornjeranja, vec sarno njihovi odnosi,

Uosralorn, kad? ~i na neki jednostavan nacin iznasli velicine pomjeranja, onda bi veoma lako (prirnjenorn neke od tcorerna za elasticne sisteme) obrnutim postupkom odredili sile koje ih izazivaju.

Evfdent~? je da .ee pracen]e, pa ~ projektno diktiranje tih pomjcranja biti utoliko pr~.gledDl}.: uk?h,ko tavaDlc~ imaju vecu krutost u svojirn ravnima, pa bi se kao najidealniji slucaj u tom smislu smatrale konstrukcije sa beskonacno velikorn krutoscu.

U realnim u~lovima takv~j poziciii su najblize armiranobetonske dijafragme, dok se kao nepovoljan ekstrern ISt!CU drvene tavanice, o . cemu je vee ranije bilo rijeci.

Zbog obi~no~t! ana!iz? za ra~ne kategorije tavanica u takvim uslovima njihovog rada, ove ce bitl ovdJe l:os~avIJene, pa cemo naredna razmatranja provoditi na bazi pretpostavke 0 beskonacnoJ krutosti horizontalnih dijafragmi. Ovakav stay je u naj-

147

vecern broiu slucajevu opravdan s obzirorn ria tipove rill konstrukciiu koje se prirnjcnjuju u savrernenim uslovirna. Osim toga, takvirn trctmunorn se u najvccoj mjeri pojednostavljuje proracun. Zbog toga cerno u nustavku meduspratne tavunice razrnatrati kao grede beskonacno vclike krutosti, polozcnc na elasticnc oslonce.

U konacnoj formi ovakva pretpostavka 0 beskonacno velikoj krutosti dijafragmi znaci da se ove ne deforrnisu u svojirn ravnirna, vee sluze kao prenosni medii optcrecenja, a time i deformacija (sl, 5.62).

Nakon iZ\TSeIw!:! pomjcranj.i, ')I'ru:-:a cc svojorn c lusticnorn silom P usrnicrcnorn ka tucki () diclovuti na tiiclo nustojcci cia ga povr.r.i u prvobitni polozai.

U stvuri ovdjc se rudi o icdr.cj sili koja je izvrsila pomjcrunjc zu vclicinu (\ i (istoi suprotno usmicrcnoi sili P, pu sc postavlia pitanje njenc velicinc,

S obzirorn da u ovorn slucaiu znamo velicinu porr.eka 6, tada, imajuci u vidu d a j~ sila proporcionalna pornaku, odmah imarr;o :

(5.128\

Slika 5.62.

gdjc hi, prerna navcdcnorn , chill kocficijcnt propnrcionalnosti.

U nasern slucaiu raj kocficijcnt se naziva krutost or ruge i ako je ~ = lcm (jcdinica duzinc), slijcdi da ie ona tada brojno (ne dimenzjrnalno) jednaka sili kojorn treba djelovati nu oprugu kuko bi sc ova skratila za iccinicu duzine (niegova dimenziia jc N/Clll).

Na raj nucin krurost opruuc " trcbu shvatiti be pokuzutclja clasticnih svojstavu opruge.

Ako se vertikalni dementish\'atc kae oslonci krute horizontalne dijafragrne optere-' cene u nienoiravni horizonta.nim-opterecenjern, :ada· sc njihove elasticne osobine rnogu promatrati pri njihovorn dcforrnisaniu prcnesenorn od diiafragrne na istinucin kao sto je to obiasnieno u .prethodnorn prirnjeru pri deforrnisanju opruge.' '. '

Sada se, nadaljc, u ovakvoj semi postavlja pir,1I1jc trctrnanu oslonaca. Po prirodi zadatka iasno je da sc ovdje pod osloncima podrazumijevaju vertikalni elementi konstrukciie na koje dijafragma treba da prenesc opterecenje. Tada su reakcije beskonacno krutog nosaca u stvari trazenc ukcionc silc koje dieluju na pojedinc vertikalne clemente.

Ako bi se ovi oslonci srnatrali krutim, ti, nepopustljivim u horizontalnorn pruvcu, dobili bismo grubu i nerealnu sliku 0 velicinama stvamih reakciia.

avo zbog toga sto bi ove u tom slucaju zavisile sarno od intcnzitcta optcr cccnja i razrnaka oslonaca, bez obzira kakve su elasticnc karaktcristikc oslouacu, t]. vcrtikalnih elernenata konstrukcijc koje se moraju uvazavati. To je i razlcg sto srno u opisu nosaca uveli pojam "elasticni oslonci".

Kako bismo njihovo ustrojstvo i rad prema predlozenoj statickoi semi dovolj no pojasnili, posluzicemo se jednim ilustrativnirn primjerom.

Pretpostavimo da je neko tijelo M pricvrsceno pomocu opruge za vertikalni zid, kako je to prikazano na sl. 5.63. (ntica] trcnja izrncdu tijela i pcdlogc cerno zane-

mariti). b

• " I •

Ulogu krurosti opruge tada preuzimaiu krutosti elernenata, te s obzirorn da ove pozuajcmo, kuoi vid dcformisun]a (zavisan od staticse seme), dolazirno do osnovnog podatka za odredivanje rcakciia elasticnih cslonaca beskonacno krute grcdc.

Ovdje sc moramo ios podsictit i na zakliuckc dob ivene pr i ruzmutraniu mogucih nacina pornjeranja objckta. Tudu smo ustnr.ovili d a su to translaciiu (dvijc kornponcntc) i roruciiu. ndnosno , u opstcrn slucuiu kuda sc nc 1'"dud'lrajLI ccnt r] musu i krutosti, jcdn(1WC111en(1 trunslucija i rotuciju.

Na osnovu prethodnih analiza su.Ia srno LI rnoguc.iosti da razrnotrirno konkretne principc i nucinc ruspodjclc c' kojim jc ovdjc rijcc. S ciljcm preglcdnosti postupaku koji cc biti ovdje izncscni, izvrsiccrno kutegcrisan c tlocrtnih rjescnia na staticki odredena i ncodrcdcna, pri cc.nu nam btl pokazatc.j sluzi broj vertikalnih elcmcnata koji trehajll cia prellzmu dato r'I'Icrcccnjc. l! srvuri , ako ,)d~,)\',)}' Z~i trazcno riesenic mozerno dobiti primicnom triosnovna uslova raVI1.HcZe, oridu imamo stuticki odrcden, oduosno ako III niie mouucc, onda se. [1 ,1\' a \':10 , rudi " staticki neodredcnorn sisternu.

5.6.2. St.atichi odrcdcui sisi cuu

Slika 5.63.

Tlocrtna rjescnja koja sc rnogu podvcsti pod ovaj tretrnan VC0ma su rijetka, ali se ovdic navode icr sc, pored r"f',' t;ro Sll moguca, i neki slucaievi neodredcnih sistema mogu svcsti na ovaj,

Specificnost ovakvih slucuicv.i sastoji se u tome $1:) do rjcsenja dolazimo odrnah koristcnjcm statickih uslovu ravnotezc, Daklc, nijc potrebno analizirati deforrnaciie sistcrnu, pa sarnim tim ni pnznavanjc clasticnih karaktcristika (krutosti) pojcdimh elemenata.

Tako bismo npr. za rjescnjc prikazar,o ria sl. 5.6.\. pripadaiuc.i opterecenja nu pojedine zidovc doh;li razla~anjem djclujucc~ operc,::enja T, (rDrrecna sila ni\'f)a;

Duzina oprugc u nenapregnutom stanju je 10, p::l lko tijclo pomjcrimo u dtsnu stranu oprugrt ce sc skratiti na duzinu I, Sto znaei do. skraccnje opruge iznosi il = 10 - /

148

r----.-----~-

R,

a)

+

+

R'

l_ _J_ .... .a~

Slika 5.64.

ria .tri kornponente. Postupak sc moze j.rovesti iii grafickorn Kulrnunovorn metodorn ili analitickim putem (Riterova metoda) iz uslova ravnoteze statickih momenata oko odgovarajucih tacaka (A, B i C) jasno je da se do rjesenja rnoze doci pod uslovorn da se sisternatske linije zidova r.e sijeku u jednoj tacki, 0 cemu je vee bilo riieci. I,' slucaiu osnove sa rasporcdorn zidova prerna sl. (5.65). postupili bismo na isti natin i na tom prirnjeru prirnijenicerno analiticki metod ruzrnatrajuci odvojeno dejstva optereccnia po pravcima Z i Y.

Slika 5.66.

b) Djeluje sarno opterecenje T; (sl, 5.66 b)

U ovom slucaju aktiviraju se sva tri zida, jer redukciiom sile T; na pravac A-B dobivarno i moment redukcije Tv a korne odr-

zava ravnotezu spreg sila po pravcirna A -C i

B-D. To znaci da bismo iz uslova ~ Y = 0 B

odrnah dobiIi da je R3 = T,., dok bi siIe pome-

nutog sprega iznosile: Al

-r B III
i z,
i c 13
T[' _i ------1CM. ,
i "y
I
1 I
A I ~
C -~
a b I
I
T z

U ovo] skupini pojavljuju se ponckud osnovc kod kojih bi tacan postupak raspodjele predstavljao slozcniji zadatak (sl. 5.67). Element A jc ovdje cjelina, pa bisrno u proracun morali uvesti i njegove elasticne karakteristike. Postupak pojednostavljujerno srnatrajuci da je on sastavlien od pojedinacnih dijelova (A 1 i A 2)' pa se tada rjesenje rnoze dobiti kao u prethodnorn razrnatraniu.

Slika 5.67.

y

Slika 5.65.

5.6.3. Statich: neodredeni sistemi '

Primjer II.

a) Djeluje samo optcrccenjc T, (sl. 5.66 a)

Opterecenic prirnaju zidovi X: : Z~, pa odgovnrajucc rcukcijc iznose:

d

Tlocrtna rjesenja koia su koncipirana tako da zadano vanjsko opterecenje (poprecna sila sprata) ne mozemo [ednoznacno razlozitl na komponente po pravcima vertikalnih clernenata konstrukciie pornocu osnovnih uslova ravnoteze nazivamo staticki neodredenim.

Zbog toga se rnoraju koristiti dodatni uslovi koji pocivaiu na razmatranju deforrnacionog ponasanja sistema.

Najprostiji slucaj takve koncepcije irnali bismo kod osnovc (si. 5.68) sa tri nesirnetricno rasporedena paralelna zida,

L

F.

L,

151

Pri djelovanju optereccnja (T,.) paralelno sa pruvcima pruzania zidova riesenie ne mozemo dobiti koristenicm sarno uslovu ravnoteze, jer sc u ovom s lucaiu rnomentna tacka nalazi u beskonacnosri.

Uko1iko bi u istom primjeru zidna platna bila rasporedena simetricno i ako hi se pravac opterecenja podudarao sa 0- sorn siruetrije, opet narn pomenuti uslovi ravnotcze ne bi bili dovoljni za odrcdiva-

nje raspodjele opterecenja, [edino uz dodatni uslov da sva tri elernenta imaju jos i jednake geometrijske i elasticne karakteristike, pa makar taj broi elernenata bio i veci od tri, rjesenje mozerno dobiti odmah zahvaljujuci uvedenim postavkama 0 beskonacno krutim horizontalnim dijafragmarna.

Vee iz ovog kratkog uvodnog razrnatranja vidljivo je da bitnu ulogu pri nacinu raspodjele ima raspored vertikalnih elemenata promatranog nivoa,

Kako bi se ova; uticajni pokazatelj naglasio, tlocrtna rjesenja sa sirnetricnim rasporedorn razlicito se analiziraju od onih kod kojih ic ovaj nesirnetrican,

Oznaciruo li sa T,., poprccnu silu z-tog sprata u smjeru osi Y, te ako ie II broj oslonca ria istorn rasroiuniu I, o.lnosno ukrutnih clemcnatu nu to111 sprutu, tada iz uslova

ruvnotczc :s Y 0 dobivurno :

r-------m-~---- __ ---- .. z

y

(5.130)

II II 'I II

. l~~\ .. _ ... ~ - .. l?~n ~.: L R~\.

ko- I

,_5.129)

Prerna analizarna u (5.6.1) i relaciji (5.128) sila (ovdje je reakciia proporcionalna pomieranju i krutosti), tai uslov deforrnaciia hi narn dao :

Stika 5.68.

Postavliaiuci ovu vezu u relaciiu (5.129) za svako R, (k ,~ 1,2, ... , II), dobicerno :

Tn = 0,. . (Cd -'- C, .: , -:- ... , -:- X,., + ... , -:- C,J = 0,. L C," k·- I

(5.131)

odaklc jc:

• = _._Ixi 0,.

(5.132)

5.11.3.1. Simetricni rasporedi

IC,;,

k=!

Kod ovakvih rasporeda pravac djelovanja opterecenja koindicira sa osorn simetrije sistema, sto znaci da se eentri masa i krutosti nalaze na istorn mjestu.

Iz toga proizlazi odrnah i zakliucak da pri pornicraniu nerna rotacije, vee sumo translacija, ti. postupno i iednako pornieranie svih tacaka konstrukcije koje lcze na istoj visini,

Stoga je postupak raspodjelc rclutivno jcdnostavan sto ccrno razjasniti nacinorn odredivanja reakciia krute grcde na elusticnim osloncirna (s1. 5.69).

Uvrstavajuci OYU vriicdnost za - r\ U (5.130), dobivarno knnucni iznos pripaduiucec optcrcccnja za k-ti elcmcr.t:

T.' C"

"

. "

5.1331

Iz rclucijc (5.133) luko xc J11();;.C zukljurit i L:a, ukoliko su krutost i svih \·crtik.dnii1 clcmcuata jccnakc, tada se raspodjclu \'rsi icdnostuvno prcma :

!--±-r-t--r-i +01

tRY1 tRYz . Ryk tRyn

r I ··1· I ·1· I ,I· I .1. I .1

y

T

I'" \ I

S.ll-l)

Il

gdje jc sa 11 oznacen broj oslonaca.

Prerna relaciji (5.133), raspodjela opterecenja se, dakle, vrsi proporcionalno krutostirna pojedinih elcmenata konstrukcije, pa se prirodno narnece pitanje koje krutosti uvesti u proracun,

Ukoliko se zeli postici veca obuhvatnost proracuna, tad a je svakako najprikladniie racunati sa generalisanim krutostima. Inace, u prakticnirn slucajevirna proracunske vrijednosti krutosti zavise od tipa konstrukcije.

Kako su najcesci slucajevi sistema kod koiih su prevalentni naponi, odnosno dcforrnaciie izazvane saviianiem, to se krutosti na saviianie uzimaiu prema rclaciii (5.13), odnosno (5.29).

stika 5.1i9.

Pod navedenim pretpostavkarna u vezi sa simetriiorn sistema i optcreccnia, svi oslcnci grede ce se pomieriti za istu velicinu i'J", kako je to crtkano prikazano na slici.

152

1.53

To znaci da bismo, u jednostavnijim slucajevima kada su svi elernenti jednog nivoa iste visine, raspodjelu vrsili proporcionalno rnomentim a inercije pojedinih elernenata :

R~ = T,'

(5.133 a)

Pri tome se jos podrazurnijeva da su svi elemenri od istog materijala.

Kod nizih objekata zidane yertikalne konstrukciie od k omadnog rnaterijala (opeka, blokovi) raspodjela se vrsi prema krutostirna na smic anje.

Razlog ovakvorn pristupu lezi u Cinjenici da je vezivno sredstvo (rnalter) veorna neotporan na smicanje, re se prva ostecenja pri jacirn horizontalnim opterecenjima javljaju upravo duz spojnica u zidu.

Prerna tome, ovdie za krutosti treba uzimati vriicdnosti prema (5.20), odnosno (5.23), sto znaci da bi se u slucajevirna zidova iste visine i od istog rnaterijala raspodiela vrsila proporcionalno odgovaraiucim povrsinarr;a :

Fk R~ = T, . --:-,

"

(5.135)

gdje je sa Fk oznacena povrsina horizontalnog presieka k-tog zida (pri tome treba voditi racuna 0 njegovorn evcntualnorn slablieniu otvorirna), a sa L: Fk ukupna ?J'.-rsina horizontalnog presjeka svih zidova na tom nivou paralelnih sa zidorn Fk• T ie poprecna sila na r-toj etazi.

.5 ,::.3.2 .• Vesi1l1elrzini rasporedi

S obzirorn da se u ovakvim slucajev.ma ccntri masu i krutosti ne podudaraju, nastupa slczeno pomjeranje sastavljeno jednovrerneno od translacije i rotaciie. Prerna tome, radi se 0 najobuhvatnijem slucaiu sa kojim se : naicesce susrecemo pri riesavaniu prakticnih zadataka, U postupku proracuna, ukoliko se ova] osniva na postavkarna teorije elasticnosti, rnoze se primijeniti princip superpozicije, sto u ovorn slucaiu znaci zasebno odredivanje pripadaiucih opterecenja izazvanih translaciiom i rotaciiorn. Tada je ukupni utica] jednak sumi pojedinacnih udjela,

Or ravdanost ovakvog stava, najlakse cerno prihvatiti nnaliziraiuci pornjeranje iednog nivoa izlozenog pornenutim uticaiima (s1. 5.70),

"C tu svrhu praticcmo pomierania nekcg elements k na pravcu a - a koji prije cjelovania horizontalnog opterecenja ina polozai nuznaccn na nasoi slici.

Po": navedenim okolnostima, taj pravac cc zauzeti ncki kosi polozaj oznaccn sa ;j' -a', nastao ocito paralelnirn pomieraniern (na slici naznacen crtkano) i zaokre::,:1jem oko nckog centra (0) za U!!JO O.

~,-35 element k ce se pravolinijski prernjestiti u polozaj k za neku ukupnu velicinu .j._ ;er se dio pomjeranja usljed rotaciie : bD rnoze smatrati rravolinijskim s obzirom da se razrnatraju veorna mali pomaci, rj. da je tg 0 ::: 0 mala velicina.

15-1

Stika 5.70.

Na taj nacin se velicina ukupnog pomaka elernenta k rn oze predstavin ·'d 1

harske sume: 11 U \1 U a ge-

(5.136)

gdie su sa ()~ i ,,~, respektivno oznaceni udjeli pornieranja nastali

rotacijorn translacijom i

Sto selice ~r~'o~ c~ana u prethod~?m izrazu, koji reprezentuje postupno pomjeranje, Isc~~na ra~JasnJenJa su .. data raruje, pa narn sada preosta]e da se detaljnije pozabavirno uncaiem rotacne,

L>a.za\·ajuc~ i u ovoj prilici stay 0 .n:?~f()rm~bilnosri horizontalno diiafragrne u nJezl~(\J rav nr, ~~ah mozen:o zakl)uCItI da ce se pri rotaci]i sve tacke na nio] rO~!cml za velicinu proporcionalnu rastoianiu od centra rotacije, pri konstanrnoi velicini ugla 0 (uporedi sl. 5,18): )

z

CD

_---

Rzj

®

Z ~ _ _+r._Q~ml!i'-

I c.k.·

CD y

[ T; .: - _ _ {Ty .h y Y

- f!1 ---t~- r e ayk

Stika 5.71.

(5.137)

o

I

I~.

r,

I

Y

155

Na bazi ovakvih zakljucaka razrnotrimo nacin raspodjclc datog optcrcccnja (ripr, T,) pri rotaciji osnovc za konstantni ugao 0,

U tu svrhu anaJize cerno provesti za nivo sa nesirnctricno rasporcdcnim vcrtikalnim (samostalnirn) dijafragrnama (s1. 5,71).

Ncka su za ovai raspored na ranije pokazani nacin odrcdeni polozaj ccntara musa i krutosti (C. M. i C. K.), tad a paralelnim prernjestanjem opterecenja Tv na pravuc kroz centar krutosti, pored date sile, dobivamo i torzioni moment intcnzitel<1:

miT)") =cc T,. 'ex> (5,138)

gdje je e,. rastojan]e pomenutih centara po pravcu osi Z.

Time se ocigledno zadatak svodi na odredivanje sil~ u pojedinim dijafragrnama pobudenim djelovanjem tog momenta.

U preuzimanju momenta ucestvuiu sve diiafragme, tekako je problem staticki neodreden, pored osnovnih uslova ravnoteze, koristicerno i dodatne iednacine dobivene praceniem deformaciia.

Odmah se uocava da nam uslovi ravnoteze 1: Z = 0 i E Y = 0 rnocu koristiti

sarno za kontrolu konacnih rezultata. -

Treci uslov ravnotezc (vaniskog i unutrasnjih rnornenata) u ovoru slucaiu dajc sl. 5.72.

Kuko ic vee runije pokazuno, p()micr~lnja . ,\ ) direkt no su zavisna l)d sib koje i:, izuzivuju (H.,J, a O\1r!111W Sll proporcionnln« krutost.rnn (Ck), pa zu ncku 11-[.:. diiafraemu (sl. 5.73) mozcmo pisuti :

R,,, .1 • ). . n,.,.

I) .. " "lluIlOSllll I'k'~ ~.. (51.:.0)

C,." C zk

Pri tome se u opstern slucaiu pod C,." i C,,,

podrazumijevaju generalisane krutosti.

Potrazirno sada pripadajuci dio opterecenja na k-tu diiafragmu paralelnu sa pravcern djelovania opterecenja T, ..

Iz slike 5.71. je vidljivo da postoji zavisnost :

(5.141)

odakle [c :

~'k ~c 0,..' !i.

Zj

(5.142)

Nakon iziednaccnja desnih strana relacija (5.140)

R,."

::::: - _'-- .

c.,

<ldaklc jc :

R:.k • c,

C", ' Z, Kuk« ic is[UITCl11Clil) 1:

1\

CZ\

slijcdi du jc:

Iy

Z __ R._:Z",k'---I'!9 l_

y Stika 5.73.

(5.142) dobivarno :

Slika 5.72.

Komponentu u pravcu osi Z (Rz.! dobicemc analognim postupkom : ",J = Rz,

c.,

I;;(T,·) =, " (R- . \ . ..!.. R- .. -) L '. ,j _;, r; "'I

(5.139)

Prerna slici 5./1, takode je:

1="'1

U prednjem izrazu pojavljuju se po dvije kornponente za svaku dijatragrn u:

R" u pravcu (lsi Z i Ry u pravcu osi Y, te koordinate tezista presjeka diiafracrni (z, y) u sisremu sa ishodistem u centru krutosri (vidi sl. 5.71).

S obzirorn da broj nepoznanica premasujc broj jednacina ravnotezc, dodame uslovc dobicemo <lI1<1liznITL dcforrnacionog ponasunia sistema,

. ~ Yi

Q'd =:: U.lk • --,

Yk

Iz prcthodne dvijc iednacinc je:

156

(5.144)

(5.144a)

(5.145;,

(5.147)

(5.148)

157

Sad a rnozemo postaviti odnos (iz slicnosti trouglova - prikaza pomaka na sl. 5.71':

(5.149)

odakle jc:

,) ~o ,\ • Y-,,-

z k \ k

(5.1-19,\)

ili, u vezi sa 5,140:

~ _ R'k Yk

{},k -

Czk Z.

(5.150)

Uvrstavajuci ovu vrijednost u (5.148) dobivamo i velicinu trazene kornponentc R,,:

(5.151)

Kako su ovo opsti izrazi za komponen:e R" i Rzi koii vaze za svaku diiafracmu, to zamjenorn u (5.139) za svako i = 1,2, ... , II dobivamo:

nI(TYl =. i (R"k i .~ J

c, R\k z:- C" )
- ,
-
c, "':'k C'k (5,152)

odakle jc konncno :

(5.153)

"(C ", C ., L Yi' Yi -- 1.1' Zi

, I

Analognim postupkorn zu neku j-tU dijatru gmu paralclnu sa osi Z dobili hismo kornponcntu u tom pravcu od istog torzionog momenta:

( 5.15-1)

Velicine u nazivnicirna rcakcija (5.153) i (5.154) nazivaju se krutosti na izbocuvanje osnove (jer ulaze sve torzione krutosti clcmcnata koji ucestvuju u raspodieli) i OZ'1:1- cavaiu sc sa C.\! (i indeksom nivoa na koii sc odnose).

Prerna tome, mozemo napisati:

C.\! = 2: (CYi • Y7 -. C" . z;),

i -~ l

(5,155)

Dodajrno jos da relacije (5.153) i (5,154) vrijede i za slucaj kada se razrnatra djelovanje torzionog momenta 11l(TIZ)'

U prakticnim primienama prethodni izrazi za raspodjelu pri rotaciji znatno se pojednostavljuju uvodenjern urnjcsto gencralisanih - krutosti na savijanjc.

158

To.d~lj~ znaci da ako su jos i svi vertikalni elernenti jednakih visina (skoro redovit sluca!) I uz E =:' co~st., mozerno racunati sarno sa vlastitim mornentirna inerci]e pa bisrno tada imali : '

R- I" •. Zk

yf< ==-= 1Jl(Tl') .----'-.-~---.-~, n

L u; . Y~ + 1" . z~)

(5.156)

i-=I

n

(5.157)

L (IYI . Y: + IZI . .z~)

hd

I

U slucajeviI?a kada s~ u~rutni elementi kornponovani kao slozeni profili (s1. 5.74), ~odatno pOJeclnostavlf~nJe se postize njihovim rasravljanjem na zasebne dijelove ; time se problem svodi na ranrje razmatrani sistem odvojenih dijafragmi.

z

y

x

sui« 5.74.

Sa,da ,smo u mogucnosti da sastavimo konacni izraz za velicinu pripadajuccg opterecen}.a na k-tu dijafragrnu kada se jednovrerneno uzimaju u obzir translacija i rotacna.

Nj,eg? cerno dobiti, kako je vee napornenuto, algebarskim zbrajanjem odgovarajucih uticaja.

Tako bi se npr , za sluca] ekscentricnog djelovanja opterecenja T; na kraku ex ~m(TY) = T; . ,e7. ukupna sil.a koja pripada k-toj dijafragmi dobila zbrajanjem izraza (5.133) 1(5.156) (ako bi se racunalo sarno sa krutostima na savijanje odnosno

momentima inercije): '

Rky = R~,. + Rky =

T i.; T I, .•. Zk

= Y--- + y' ez

"

,I

(5.158)

L i: L (IZI . z~ + IYi • Y~)

i=l i=l

159

Na istovetan nacin trcba analizirati i djelovanje optereccn]a T,. kada se uzima u obzir uticaj odgovaraiuceg torzionog momenta: miT,,) = T, . ey.

U svakorn slucaiu treba imati u vidu da su prcthodni izrazi izvedcni pod pretpostavkom da jc koordinatni pocetak srnjestcn u centru krutosti (sl, 5.71).

Vazno je napomenuti da je vertikalna konstrukcija modelovana kao konzola ukli[estena u temeljnu konstrukciju. To dal]e znaci da uticaje ekscentricnosti treba analizirati sukcesivno pocevsi od vrha konzole, jcr na rotaciju etaze uticu i torzioni mornenti svih eraza iznad nje.

Proracun se, svakako, u velikoi mjeri pojednostavljuje kada su rasporedi vertikalnih elemenata isti u svim etazama, jer je tada velicina ekscentriciteta konstantna.

Konacne rezultate tre\)~ kontrolisatl primjerorn [ednacina ravnoteze: L. Z = 0 i ,1; y = O.

Podaci 0 rnaterijalima:

-- za zidove :

zaprerninska tezina modul elasticnosti modul smicanja

zaprerninska tezina

Yz = 18,00 kN/m3, E = 25 . 10& kN/m~, G = 6,25 kN/m2,

Yo = 2::,00 kN/m~.

-- za plocu :

Proracun provesti na bazi generalisan ih krutosti (uzimajuci u obzir pornjcranja izazvana savijanjern i smicaniern).

a) Odrcdi vanje polozaja centra mas a :

*200 ~ 200 ~ 270 ~< 380 *d
d 'I 'I '1d
Z '0
5
eM CD
08
'0 CD
'0. Koordinate tezista DuZina I Povrsina ; Tezina "I
k I Fk Gk Gk·Zlc i Gk 'Yk
Zk Yk ! (kNm) (kNm)
(rn: (m) (m) ! \m)' CkN) 1
1
1 _______
I. ~.OO0 0,125 2,000 0,500 22,500 180,000 I 2,812
, 2,4 75 6,875 4,950 1,237 55,687 137,826 I 382,852
3. 11,125 4,875 4,250 1,062 47,812 531,914 I 233,086
4. -: ,675 ; 5,125 3,750- 0,937 42,187 323,789 216,211
5. 4,175 1,625 3,250 0,812 36,562 152,648 59,414
6. 0,125 3,750 4,000 1,000 45,000 5,625 168,750
i Plota 5,625 3,500 78,750 , 2'5,625 1550,391 964,688
I 525,373 2882,192 2027,813
---' ~~--'----.- Prcrna tome, polozaj centra mas a u naznaccnorn koordinatnorn sistcmu bicc:

Zm =

~S~2,192 = 5,49 m 525,373

Ym = 2027,813 = 3,86 rn. 525:373

Slika 5.75.

b) Izracunavanje velicina generalisanih krutosti i polozaia centra krutosti.

Generulisanc krutosti cerno izracunavati prcma (5.39) i (5.40) vodeci racuna o pravcu u kojem se eva trazi, sro cernc takode predstaviti tabclarno.

U nastavku tabelc odrcdcni su koeficijenti raspodjele («) opterecenja T) i veliCine silu u pojcdinirn zidovima izazvunc trunslacijom.

Primjer 12.

Za objekat cija je karakteristicna osnova prikazana na sl. 5.75. i koja je jednaka za sve nivoe seizrnickom analizorn odredene su poprccne sile za svc etazc, pa velicina te sile na nivou prizemlja u smjeru Y iznosi:

r, = 104,00 kN.

Odrediti pripadajuca optcrecenia na pojedinc zidovc od tog opterecenja vodcci racuna 0 nesirnetricnorn rasporedu zidova.

Ostali podaci:

vertikalna konstrukcija se sastoii od zidova iz opeke sa arrnirunobetonskim vertikalnim serklazima.

Svi zidovi su iste debljine: d, = 25 ern. Istc visinc: h. = 2,5 m.

Horizontalna konstrukcija se sastoji od arrniranobetonske ploce, debljine: dp = 1·~ ern (ria podvlakarna).

I k I' eZCkk'Nl)O' 1',1 (7),(kkN)' 10' [!e 10' Ie 10' i a = _C_\k_1 R~k I

1 "k· Zk . ~ ')k' Yk • I ~C7.k (k_~_

-- - ----i-~~c:::-+--- -_

I, l.-------~~O~-;-r ·~:;;5--- 0,384 II

2. 0,118 I 2,448 0,292

3. 2,065 I 0,101 22,973

I 4. 1,787 0,089 13,715

5. 1,50S 1 0,077 6,296

6. 1,925 0,095 . 0,241

I

~,098

15,830 ),492 .),456 '),125 '),356

0,007 0,016 0,277 0,240 0,202 0,258

70,00

160,00 2770,00 2400,00 2020,00 2580,00

1 ~ 7'451,~,--1_3_'595

43,901

13,357

1,000

10000,00

~~~~-'--~~---~------~------_

Polozaj centra krutosti je, prcrna (5.71) i (5.72):

e, = _42,901 = 5,89 m 7,451

18,357 _

i Yr = ---- = ;),11 rn. 3,595

160

161

Pokazimo na primjeru zida 1 nacin izrucunavania krutosti zu oba pravca, a u skladu S3 izrazima (5.39) i (5.40):

6,25

1,2' 2,5

6,25

Cn = _. ..

1,2'2,5

0,500

_ 1 (2,5)2

1 + 0,2::> . ,._. -'

1,2 0,2

.105 = 0,786' 105 kN.

Ekscentricitet osriove iznosi:

ez = Zm - z; = 5,49 - 5,89 = -0,40 rn, ey = Ym - Yr = 3,86 - 5,11 = -1,25 m.

c~ Odredivanje velicina sila u zidovima izazvanih rotacijom osnove oko centra

krutosti

'C ovom slucaiu odredivace se sarno sile od torzionog momenta nastalog usljed ekscentricnosti ez (ier irnamo opterecenje T,.); pri tome je ocigledno da ce taj uticaj biti neznatan s obzirom na mali iznos ekscentricnosti.

Pomenuti torzioni moment osnove iznosi:

m (T,.) = T; . e. = 104 • (-0,40) = -4,0 . 103 kNrn.

Sile izazvane rotacijom proracunavacerno prema (5.153) i (5.154) za sto je potrebno prethodno odrediti koordinate tezista zidova u sistemu sa ishodistern u \entru

krutosti.

Paralelno sa ovim izracunacemo i krutost na izbocavanie (C,,) - (5.155).

"

CM = 2: (CzJ.: . Z;' -T' GYk • y~).

k~1

Yk = Yk - y" Sile od rotacije :

CM = (132,289 + 28,250)' 105 = 160,539 10'.

Sada mozerno izracunati i definitivne vrijednosti sila ko'e ri, 'u ojedinim zidovima. Njih cerno dobiti algebarskirn zbrajanjern dobiveni~ iznosa .za trans aCI.J.u i rotaciju pri cernu se to odnosi samo na srnjer Y, dok su u srnjeru Z sile od rotacije

(RZk) vee i konacne.

IE2

l

,

,.

Koordinacijatci;~ta!-'-' -- ".

u odnosu na ccnrar ; c .. ' .: .. krutosri i No;)k

Cyk·.h (10')

n.; (kN)

2,516 '-9~;496 10,041 I i97,662

269,343 : --{),598

: 79,482 i 0,025

i 0,935 ~ -64,433 i -6,676 I 0,176 !-276,5181 -3,214

__ v- .;. ,_[ 1 ~32,789 1_2_8,_25_0_' _0,349 I --{),297

Za .oba sn:jera, kao kontrola proracuna, moraju biti zadovoljeni uslovi rav~~~ze: ~ Y = 0 I L: Z = O.

J.

2,110 -3,415 5,235 1,785 -1,715

-5,765

-4,985

-1,765

-0,235

0,015 -3,485

-1,360

I 0,101.

-0,403

I 10,810

I 3,190

. -2,586 j-11,098

I

-3,913

4,321 , -0,024 : 0,001

1--{),268 --{),129

,

0,214 1,376 56,592 5,694 4,435 63,978

19.507 7,626 0,006

2. 3. 4. 5. 6.

Prerna navedenom, konacne vrijednosti sila za smjer Y ce biti: ~'~k~.~ek_T.~)'l<! __

RYI = 72,516 kN,

R).~ = 149,959 kN,

R)3 = 3039,343 kN,

R"4 = 2479,482 kN,

RY6 = 1955,567 kN,

R,.s = 2303,482 kN,

R,. = 10000,342 kN .

Zarnjenjujuci (komblnovani.) sisterni

5.7.

N~ci~ ra.~po?jcle seizrnickog opterccenja koji smo analizirali u prethodnom tekstu prirnjcnljiv JC uglavnom u slucaievirna kada se vertikalna konstrukcija objekta sastoji od dijafragrni,

Mcdutim, kako znamo, nasi konstruktivni sisterni mogu biti i cisto skeletni iii kornbinacija skcleta sa ukruccniirna.

U takvim slucaievima problem distribucije opterecenia se tretira na specifican nacin, te cerno se njime pozabaviti u nastavku.

Cjelovitija slika raspodjele vaniskih horizontalnih opterecenja na kornpletnu konstrukciiu objekta, bilo u kom vidu da su predstavljena, ipak se najbolje moze dobiti prornatraniern kornpletnog sistema. U nekim slucaievirna to je i jedino moguce, a, generalno gledajuci, takav pristup je i najispravniji.

Da bi se to postiglo, treba imati u vidu cinjenicu da se uvijek radi 0 prostorno nosivirn sistcrnirna, sto nam uveliko orezava rjesavanje problema. Kao i obicno, i u ovakv im situaciicma nastoiimo postupke pojednostaviti s obzirom da bi sasvim tacna rjesenja iziskivala prirniene veoma slozenih metoda, a, kako su poredenja p okazala, CC5to i neopravdano.

163

Iz tog razloga, prostorni tretman se svodi na ravni, pa se korektnim proracunskirn postupcima dobivaju, na relativno jednostavan nacin, zadovoliavaiuca riesenia. Na taj nacin dolazirno do tzv. ravnih zamjenju iucih sistema, koji po naravi svog kornponovanja mogu biti icdno ili viserodni, zavisno od toga da li sc u zamjcniu[ucern sistemu pojavljuju isti ili razliciti tipovi vertikalnih nosivih elernenata (okvira, zidova).

Da bi problem bio odmah jasniji, treba reci da se radi 0 povezivanju u ravni sistem vise okvira iii vise zidova, ili okvira i zidova, Tada u prvorn slucaju govorimo 0 jednorodnom, a u drugom 0 viserodnorn kombinovanom sistemu.

Ipak, takve postavke cerno najlakse sagledati analiziranjem konkretnih slucaieva, koje cerno u nastavku iznijeti.

Kao prvi sluca] razmotrimo skeletni sistem bez ukruta, simetricne osnove,' Zadatak bi se sad a sastojao u rasporedivanju poznatog opterecenja S; na pojedine okvire (s1. 5.76).

Vee na prvi pogled uocavamo da je skelet (u pravcu djclovanja opterecenia) komponovan od razlicitih tipova okvira; i to cetiri tipa I i jednog okvira tip a II.



I I II I I
Sy Slika 5.76.

4 x I r------A--...

lx IT ~






-,-' -'- - -j_

» 1

sus: 5.77.

iznos~, dok :u. zbi~ni okv~ri. povezani sisternorn veza u visinarua meduspratnih tavaruca (precki okvira) z~ koje cerno za sada reci sarno to da one rnoraju biti takve da obezbijede pretpostavljenu saglasnost pomjeranja.

S.t.o se. tic: elasticnih karakteristika zbirnih okvira, jasno ie da za rnornente ine~ njihovih stapova t,reba uzirnati sume mornenata inercije istih okvira koji ulaze u sastav zarnjcnjujuceg.

Na pokazani nacin dobiveni zamjenjujuCi sistem je ocito visestruko staticki neodreden.

Niegovim .rje~elljem dobivamo vrijcdnosti statickih vclicina, pa time i odgovor 11a postavljcni zadatak - utvr divanje preraspodiele datog optercccnja.

l\'log.~cnosti, odnosno nacine proracuna zamjenjujucih sistema upoznacerno nesto ~nlle, nakon upoznavanjn sa za tu svrhu neophodnim elcrncntima.

Upoznajmo se sada sa nacinorn uvodcn]a zamjcnjujuccg proracunskoz sistema ob!:kla, simctricne os nove cija sc vertikalna konstrukcija sastoji od zidnih dijafragrni. 10 eemo. prezcntirati za srnjer Y - Y, uz naporncnu da se u ovorn slucaiu rad! takodc 0 jcdnorodnorn (sve su zidovi) sisterr.u. Na s1. 5.78 a. pr ikazuna je osnova a na sl. 5.7R h. proracunski sistcm. '

U p.raksi se veorna ccsto susrccerno sa konstruktivnirn sistemirna ohjekta cija se vertikalna konstr.u~cija sastoji od perforiranih dijafragmi iIi od punih i perforiranih. j edna .tak\:a mo~ucnost prikazana ie na sl. 5.79 a, dok su odgovaraiuci proracunski sistcnu prikazani ria s1.5.79 b. za pravac Y - Y, odnosno za pruvac Z -. 2 na s1. 5.79 c.

Kuko .ie U 0\'0111 slucaju osnova bisimctricna, u prorucunskoj semi (npr. zu pravac y - Y) se rnogu predstavitl zidovi altcrnativno :

- iii: 42\ .;- 4Z~ + 4Z3, pri cernu sc radi sa punirn optercccnjem,

- iIi: Zl -~. 2~ -;. 2:1> kada sc u pr oracun uvodi cetvrtina optcrecenja za raj pravac,

O~Jje. t:cba. na~omenu~i ~a u s~im sistemirna u kojima se u zarnjenjujucoj semi pojavljuju zidovi oslabljeni otvorirna, kakav ie i ova] slucaj, proracunski postupci zahtijevaju znatno slozenije analize. '. '.

Nadalje je vidljivo da se, s obzirorn na simetriju, opterecenje rnoze podijeliti popola na svaki dio skeleta, lijevo idesno u odnosu na os simetrije, ali 0 daljnjoj raspodjeli za sada ne bismo mogli nista reel,

Zbog toga pribjegavamo razmatranju deforrnacionog ponasanja cjelokupnog sistema. U tom smislu usvaia se i U ovoj prilici, kao realna pretpostavka, da su horizontalne dijafragme beskonacno krute u svojirn ravnima iz cega sliiedi zakljucak da su pornjeranis svih okvira u visinama tih dijafrag .. rni iednaka.

To nam omogucuje da polazni sistem u smjeru Y - Y zamijenimo kombinovanim proracunskim sistemom prema sl, 5.77.

Na taj nacin dobivamo sada dva zbirna okvira od kojih jedan zamjenjuje cetiri okvira tipa I, a drugi jedan okvir tipa II. Opterecenje tada uzirnamo u punom

164

165

y

a)

b)

- Sy/2
11
fSY
Y
Stika 5.78. Veorna je znacaino da sc upoznarno sa [ednom varijantorn, u inace sirokom spektru raznih mogucnosti, koja se redoviro javlja u konstrukcijarna visokih objckata, Radi se 0 skeletnom sisternu sa ukrutarna, predstavljenirn u vidu surnostalnih zidnih dijafragmi iii komunikacionih jezgri.

a)

.i.

Z1

Z1

z

I ----i----~

b)

Slika 5.(9.

~66

Os nova jednog takvog objekta prikazana je na sl, 5.80 a; a zarnjenjujuci proracunski sistem za pravac l" - Y na sl. 5.80 b.

a)

b) 2zida

3 ckvir a

z 0 a a z
Iy L Iy ~ Iy l
'I 1 1
Stika 5.80. Izncscnc slucaieve treba shvatiti sarno kao tipske predstavnike s obzirom na rnogucnost veorna velikog broja kornbinacija za uvodenje zamienjujucih sistema.

Kao sro smo vidjeli, vertikalne diiafragrne mogu biti pune iii oslabljene. Nadalie , treba navesti i mogucnosti da ove budu razlicitih presjeka po visini, iako su pune, pa kazerno da imaju skokovitu promienu presjeka.

I u nacinu pricvrscen]a za podlogu mogu se pojaviti rami slucaievi, bilo da se radi 0 punorn ukliestenju iii 0 zglobnom oslanjanju,

Slucuj zarnjcnjujuceg sistema sastavljcnog od punih zidova sa skokovitorn promjenom prcsjeka predocen je na sl. 5.81.

Kada su ove promjene velike i nagle, slika preraspodjele moze se znatno razlikovati od one koju bismo dobili zanemarivanjern te cinjenice, pa 0 tome treba posebno voditi racuna,

Slika 5.81.

167

Pomenimo ovdje jos i vrlo cestu kornbinaciju zidnog platna i okvira sa krutim prcckama (sl. 5.82).

J
!
I
i
.j
i
i
i
1 zid

okvir

1: "l

Slika 5.82.

Ta kornbinacija sprege zid-okvir veorna je intcrcsanrna zbog razlicitog deiormacionog ponasanja pri horizontalnom opterecenju zida i okvira, kada se ovi zasebno promatraju. U sprezi, pak, moraiu deforrnaciie oba elementa biti saglasne kako bi se obezbijedio zaiednicki rad.

Takva razmatranja potvrduje slika elasticnih linija saviienog okvira (sl. 5.83 a), diiafragrne (sl. 5.83 b) i njihove kombinacijc, odnosno spregc (51. 5.83 c).

168

OEF. lINI1A PLATNA (DOMINIRA1U MOMENTI-

-SAVI1ANJE)

I DEFORMACIGNA I LINI1A OKV1RA

/ (DOMiNiRAJU

I mANSV SI~E- -

I _SMICANJE)

I

Stika 5.83.

5.7. I. Osobine ucz:a i proracunshi moacli

Adckvatan trctman veza u zarnjcnjujucim ruvnirn sistcrnima igra veoma znacaj nu ulogu pri proracunavaniu kornbinacija ; pri tome se prvenstveno misli na prikljucke veza za vertikalne elemente, odnosno uopster.o govoreci na njihove krutosti.

U tom srnislu one se globalnc rnogu podiieliti u tri karakteristicnc kategorije :

krute vezc, sa krutim prikliuccimn ; - \'eze sa zglobnirn prikljuccima ;

- clasticno-popustljive vez.:..

Kako bismo jednostavnije prikazali Tad veza prema navedenoj kategorizaci]i raz-

motrimo nacine deformisanja elemenata koie cne povezuju. .

Kod sasvirn krutih veza (sl. 5.8-l) spojeni elernenti se ponasaju kao jedan zajednicki konzolni stap, bez obzira na pojedinacne krutosti pojedinih vertikalnih elernenata ,

To znaci da same veze ostaju prave naginiuci se saglasno elasticnoj liniji savijene konzole.

~I



H

sui; 5.84.

Ako su veze zglobno prikljucene (sl. 5.85), o nda se ocito u takvirn okolnostima svaki spojeni element deforrnise nczuvisno , pri tome veze zadrzavaiu svoj prvobitno horizoutulni I'olo:i:aj.

Elasticno-popustljivi sistcm vcza (51. 5.86) obezbjeduje realan nacin deforrnisanja vertikalnihelernenata, sto znaci da se jedino u takvoj situaciji i one same savijaju, i to fie sve jednako.

Poslicdica rakvog stenia je POjU\·1 momenata savijanja i poprecnih sila na kontaktnim mjestirna. Odavde, nadalje, slijedi da se sad a to poprecne sile pre nose kao aktivne na vertikalne clemente u vidu norrnalnih sila. Sumiranjern, po visini elernenata, tih lokalnih norrnalnih sila dobivurno u podnoziu elernenta jake norrnalne site koje se mogu svesti na par sila ciji je moment obicno znatno veci od onoga sto ga izasiva vanjsko optcrecenje.

Kako jc moment tog para suprotnug prcdznaka od momenta izazvanog vanjskirn optercccniem, dobivarno ukupnu vrije.dnost rncrnenta znatno manju nego npr. pri zglobnim vezama.

169

q

Slika 5.85.

toga se iskljucuje rnogucnost njihovih uzduznih dilaraci]a. Pod rakvirn pretpostavkama nne mogu samo priiniti i prenijeti uzduzne sile, bez rnornenata savijanja i poprccnih sila,

M:ada jc prethodnim objasnjcnjirna vee sugerisano opredjeljenjc za tretrnan veza, cime j~ istovrerneno prejudiciran odgovarajuci proracunski postupak, ovdje je potrcbno iznijeti i nesto siri aspekt problernatike.

01'0 zbog toga jer kornparacijorn sa ostalim rnogucnostima ko]e ove nude ili uskracuju mozcmo dobiti realniju procjenu izabranog postupka.

Pri tome treba irnati u vidu i prakticnu stranu realizacije, ali i prvenstveno teorijsku zasnovanost postavke, sto narn ornogucuje da unaprijed utvrdimo granice tacnosti

usvoicnog postupka. .

Kako bi se obezbijedila potrebna sirink analize rada veza, tj. rnogucnosti kad~ ove nisu iskliucivo reprezenti horizontalnih dijafragrni, neophodno je izabrati takav model na koiem se rnoze razmatrati vise karakteristicnih slucaieva.

U tom srnislu, vcrtikalna jednovczna dijafragrna, ti. konstrukciia od dva stupca povezana jednirn nizom veza, bi predstavljala najjednostavniji model.

Tudu rnozemo predstaviti cetiri naredne mogucnosti oprcdjeljenja za proracunsku sernu,

r M I H .j

Ocito je, dakle, da dva, On [e sigurno svoie obuhvatnosti.

se ova; slucai moze smiestiti kao srednji_ izrnedu prethodna i najrealniji, ali je i naislozenlii za proracun upravo zbog te

S/ikc. 5.86.

- Ko nzo lni sklo p (sl. 5.87)

Ovdjc se ocito radi 0 vee opisanorn slucaju vertikalnog niz i vez a u obliku zglobno prikliucenih stapova na vertikalne elemente.

ak u veza dobiva i nai-

Ovdje rreba podvuci i Cinjenicu da. se pri 01' 'V om tretman

_.. lied t otklona vrha objekta

tacmja vrue nos '. 1 ih dii fragmi konstruk-

, ' rnieniul.i ulogu horizonta ru IJa

Shvatimo ll da ove veze, u stvari za " a nesavitljivim van svoje

eije, tada prvu mogucnost sa apsolutno. krutim ve.zam

ravni treba koristiti samo za grube proC)ene rada sistema. ..' h "

. bzi I ti cne popustlJlvosti veza za tueva

Kako sa druge strane uzimanjc u 0 ztr e as I ,... 1 i) I" d'

, '. ( dt e dobivaju i naJrealmJl rezu tan , s IJe I

slozene pos.t,:pke prorac~n~~~nh . n:a. ~~~icajenih konstrukcija mozemo zadovoljiti da se u okvir ima standar ni z~ rjeva I ~ . , . nim vezarna ; time se u velikoj

proracunskom sen:om sa krl~t'.m ¥Io.bn'~·r~;:~~!~~~ smo ih kao takve predstavljali

mjeri proracun pOJednosta\: JUJe. .0 J~ ~ . e-. .

u svim prethodno iznesernm zamJeDJuJuelffi Slstemlffia, ., _ . _ .

. . k 1 globno pnklJueenlffi stapovlma,

U tom slucaiu veze se smatraru ~rutlffi,.za onz~.e_~ p esjeka (EF = co), zbog

proizvoljne duzine, sa beskonaeno velikorn po, rsinom r ,

170








mw m. 71T ----
f---
---
f----
l7l77 1m 7r Slika 5.88,

Vczc prirnaiu sarno normalne sile (pritisak iii zatezan]e), dok se saviianie i smieanje zancrnaruic, sto prakticno znaci da se za ovakve veze moze srnatrati da je E ' I = co. S obzirorn da sc pretpostavliaiu jednake elasticne linije oba spojena konzolna stapa, vanjsko opterecenje ce se rasporedivati proporcionalno njihovirn krutostirna,

-. Diskretni sklop (s1. 5.88)

Opredjcljenje za ovakvu proracunsku scmu znaci uvodenje okvira kao zamieniuiuceg sistema date konstrukcije, Njegovo riesen]e moze se potraziti iii iterativnirn postupcima iii rnetodom sila.

EJ:! 00

Slika 5.87.

171

mogu biti sarno priblizno ostvarene, Tako je eksperirnentalno potvrdena opravdunosr ovakvog pristupa vc; z~ 10-crazn..: ohicktc.

Inacc, u prorucunskorn smislu ovdje se u jos zaostrcnijo] formi iavlia problem ricsavaniu izuzetno velikog broja lin. algebarskih ic.inacina (zbog velikoz broja

ncpoznanica). -

Upravo zbog ovako zamisljenog gustog rasporeda veza na jednakim rastojanjirna , takav sistcrn jednacina kod jednoveznog sistema rnoze se zamijeniti S3m) iednom diferencijalnom jednacinorn u kojoj se kao jedina nepoznanica pojavlju]e funkciia rasporeda statickih velicina presjeka po visini obiekra,

Ukoliko se radi 0 slozeniiirn viseveznim sisternima, dobiva se sistern diferencijalnih jednacina ,

Tada je rjesenje realno moguce ostvariti [edino pornocu elektronskih racunara , te su u tom smislu razradcni odgovarajuci prograrni za pojedine tipove rnasina.

- Za mjenjujuci sklop (sl. 5.91)

Ovakav sklop podrazumijeva uvodenic zamjenjujucc konzolc u vidu ravnog stapa kod kojcg se uzimaju u obzir deforrnacije savijanja i srnicanja.

To znaci da cdgovarajuce krutosti takvog stapa moraju biti ekvivalentne stvarnirn krutostirna date konstrukcije,

Prcrna tome, postupak proracuna i treba otpoceti odredivaniem krutosti svakog vertikalnog elernenta koji ulazi u sastav zamjenjujuce konzole,

Nakon toga bi usliiedio postupak utvrdivanja ekvivalcntne krutosti modela, sto u racunskorn srnislu predstavlja dosra slozen zadatak, koji se zasniva na izjednacavanju horizontalnih pomaka u dovolinorn broju tacaka (nivoa) datog sistema i zamjenjujuce konzole.

U prvorn slucaju, zbog velike krutosti stubova okvira u cdnosu na krutosti prccki, proces veoma sporo konvergira, pa uz upotrcbu standardnih racunskih pornugula (digitrona), sa prakticne tacke gledista, imarno dug i slozcn postupak.

Ukoliko se opredijelimo za proracun po metodi sila, rada irnarno mogucnost UZ!manja u obzir i uticaja poprecnih i norrnalnih sila, sto nije bez znacaja, pogotovo kada se radi 0 specificnim konstrukciiama.

S druge strane, kako se radi 0 hiperstaticki neodredenim sistemima, sasvirn ra.~an postupak iziskuie riesavanie enormno velikog broja [ednacina, sto nesumnuvo predstavlja veliku teskocu ukoliko se ne koriste elektrcnski racunari,

Iz tih razloga, u prakticnirn primjenama uvode se dopustena pojednostavljenja, i to tako da se zanemaruje npr. svaka druga veza, kako je to i ucinieno na sl. 5.88; Na tai nacin se broj nepoznanica dvostruko smanjuje, a time i obimnost racunskog postupka.

Inace, za osnovni sistem biraju se konzole, dobivene presijecanjem vcza u polovicama niihovih duzina, sto je prikazano na sl. 5.89. za jedan fragment sistema.

S obzirom na univcrzulnost mctode sib, ovdjc trcbu istaci i rnogucnost hracunavanja dcformacija sistcrnu , kao i uzirnania u obzir popustliivosti podloge i slicno, Dodajmo jos i cinjenicu da se metoda deformacija takode moze uspjesno korisriti, i to u svorn direktnom i potpunorn obliku. U tom slucaju potrebno je kornparacijom procijeniti svrsishodnost prirnjene te iii rnetode sila. Ocigledno je da se kod komplikovanijih viseveznih sistema proracun rnoze valjano jedino obaviti pornocu clektronskih rnasina.

U takvim slucajevirna treba maksimulno koristiti kapacitetc rnasina, sto znaci da, pored uobicaienih zahtieva za sve staticke velicinc u karakteristicnirn presjecirna, dobijerno i velicine deformaciia (ugibe i nagibc).

- Diskretno kontinualni sklo p (sl. 5.90)

U ovom slucaju proracunska sema se zamislin kuo spoj konzolnih elcmcnuta sistema. ostvaren nizom kontinuirano po visini rasporedenih veza, na infintezirnalnirn rastojanjirna dx. U najcescern broju slucajeva vertikalna konstrukcija ima ujednacene geometrijske i elasticne karakteristike sa stvarnim koncentrisanim vezarna jednakih krutosti i istih rastojania. Zbog toga se opravdano rnoze pretpostaviti oyakav neprekidni raspored veza , koji prakticno treba dlt zastupa jednako deformaciono ponasanje svih konzolnih elernenata u svirn presiecima, a ne sarno na mjestirna prikljucaka stvarnih veza. Medutim, ovakav pristup je uslovlien vi-' sinom konstrukcije, jer ocigledno ovakvirn kontinuiranim .rasporedorn, pri mal oj spratnosti objekta, gornje prr,tpostavke

Slika 5.89.

172

Dovoljno je (9) da sc to iziednaccnie vrs: na samo dva nivoa, na vrhu i u polovini visinc.

U tom slucaju bismo irnali sistern sa dvije [ednacine sa po dvije nepoznate cijirn rjesenjcrn dobivarno ekvivalentne krutosti naseg modela (E' l ; i GP.).

To je ocito slozcn postupak kada se radi 0 sistcmu sa raznorodnim vcr tikalnirn konstrukcijarna (npr. okviri i dijafragme sa otvorima), dok se u jednostavnijim slucaicvirna istorodnih elemenata ekvivalentne krutosti ocito mogu dobiti algebarskirn zbrajanjem cdnosnih krutosti pojedinih clernenata.

Prcma tome, ovdje jc od inrcrcsa da razmotrim i oa.ii p.vi s. ozeniji sl ucai.

U tu svrhu prcdocenu scrnu na sl. 5.91. cerno sada prcdstaviti u nesto razvijenijern obliku, odnosno pretpostavicemo cia se modelom zarnjenjujuce konzole predstavlja kompozicija vise vertikalnih elemenata date nosive konstrukcije (sl. 5.92).

Ra di jednostavnosti, te clemente cerno predstaviti kao grupu ravnih medusobno zglobno povczanih stapova u nivoima mcduspratnih konstrukcija.

Ncka je bro] elernenata koji ulaze u sastav zamieniuiuce konzole n, a razrnatrace se dva karaktcristicna nivoa : z - vrh konzole i j - neki nivo izrne du ukljestcnja

1--.-

'---
F1. ~ 7171 Slika .5.90.

Stika 5.91.

( EJ)e

(G F]e

173

i vrha (naicesce, kako ic spornenuto, u polovini visine konzole, t]. na Hi2l. Horizoutalno cptereccnjc je ravnornjerno podijeljeno i [edinicnog intcnziteta.

_y:_L'f

..z:,:j"

Stika 5,92.

IE I/e IG~e

Poznavaiuci krutosti svakog elementa posebno, moze se na jedan od poznatih nacina (postupkorn Verescagina iii primienorn gotovih obrazaca) iznaci velicine pornaka svakog elementa 01, O2, ••• , On' i to na svakorn od fiksiranih nivoa. Sada mozerno odrediti i surnu tih pomjeranja za svaki nivo, ti.:

<l~ = <5\ + O~ + ... , + O~, cdnosno

(5.159)

<5~ = bi + M + ... , + b~.

Nakon ovako odredenih zbirnih pornaka, pristupamo cdredivanju odgovaraiucih pomaka zamieniuiuce konzole na istim nivoima.

U nascrn slucaju za pretpostavljeno iedinicno ravnomjerno rasporcdeno optcrccenie irnali bi:

. H4 H2

b'=- + .- ...

o S (EI). (GF).

(vrh konzolc)

(5.160)

17 H4 3H2 ( H' I"')

01 = + _ ... -.... za ;2 - po onna Vlsme .

o 384 (EI). 8 (GF)e

U ovim izrazima pojavljuju se kao nepoznanice velicine (EI). i (OF). - trazcr.e ekvivalentne krutosti zarnjenjujuce konzole.

Njih cerno sada lako dobiti izjednacavaniern desnih strana izraza (5.159) i (5.160), stO se u 0\'001 slucaju svodi na dviie jednacine sa isto toliko nepoznanica.

Kao sto je vidljivo iz izraza (5.160), pornjeranja su izrazena u funkciii gener~isani.h krutosti, sto znaci da riesenie moze biti kompatibilno same ako se i kod pomjeranja u izrazima (5.159) uvedu takode takve krutosti,

To prakticno znaci da jednacine (5.159) predstavljaju zbirne krutosti objektu na odgovarajucirn nivoirna, pa bi prerna tome, za npr. nivo i mogli napisati :

C~ = Ci + Ci + ... , + C~, (5.161)

cdje se svako Ck rnoze izraziti prcko izraza (5.32), odnosno kao gcnera!isana krutost elementa koji sadrzi uticaje i savijania i smicanja.

174

Kada su poznate ekvivalentne krutosti zarnjenjujuce konzole, tada se rnoze Izvrsit! i r aspodjela statickih velicina prcsjcka na elemcnte koji ulaze u sastav zamjenjuiucc konzolc. Te velicine, svakako, mozemo lako odrediti za svaki presjek konzole od dielujuceg opterecenja ; pri tome se one tada javljaju kao uopsteni mornenti savijanja, odnosno uopstene transverzalne sile.

Na osnovu iznijetog pregleda raznih rnogucnosti izbora proracunskih sema, vidliivo je da se diskretno-kontinualna moze preferirati kao najuniverzalnija, a u racunskorn smislu i najprostija ukoliko su nam na raspolaganju odgovaraiuci prograrni za elektronske rnasine,

Diskretni sklop nije nista manje obuhvatan ukoliko se ne pristupi pojednostavlje-

njima ispustanjem jednog broja precki. .

Ko~zolni sklop treba shvatiti kao realnu mogucnost uz uslov da su spoieni konzolni elementi priblizno ujednacene krutosti s obzirorn na spomenutu pretpostavku jednakosti elasticnih linija. Inace, za tzv. "rueno proracunavanie" ona je naiprostija.

5.8. Prnracun kombinovanih sistema njihovih elemenata

5.8.1. Polazne osnove i pretpostaoke

I

J)

U nastavku cerno se upoznati sa nckirn proracunskim postupcima kombinovanih sistema iii elernenata koji ulaze u njihov sastav.

Kada je rijec 0 elementima, ovdje treba prvcnstveno podrazumijevati one koii po svo]o] gcometrijskoj formi i deforrnacionom ponasanju odstupaju od poznatih rnodela vertikalnih nosivih elemenata, kao sto su npr. punostjene dijafragme, razni tipovi okvira i sl.

Ipak, i u takvim slucajevirna postoje neke specificnosti koje ranije nisu tretirane iii su razmatrane kao izdvojene pojave, dok u sprezi one imaju naglaseno znacenje sa ponekad znatnirn uticajem na ponasanje cjeline u ciji sastav ulaze.

To je razlog da se i sa tim osobinama elemenata ovdje upoznamo.

Na bazi vee prezcntiranih proracunskih sema dobrom poznavaocu fundamentalnih metoda teorije konstrukcija (metode sila, odnosno deformacija, kao i iz njih izvedenih proracunskih postupaka) slijedi logican zakliucak da, osim u iznimnirn slucajcvima, u proracunskorn pogledu riesavanie kombinovanih sistema ne rnoze predstavljati slozen zadatak.

Problem se ocigledno tada narnece u obimu i tacnosti sprovodenja postu pka. Odatle, nadalje, sliiedi i pitanje potrebe potpune tacnosti, odnosno mogucnosti procjene eventualnog odstupanja rezultata od stvarnih vriiednosti.

Sve ovo upucuie na dvije realne rnogucnosti: evidentna tacnost racunskog postupka, narocito kada se radi 0 hiperstaticki neodredenirn sisternirna, rnoze se ostvariti iskljucivo pornocu elektronskih rnasina (sto je svakako najkorektnije) iii zadovoljavajucu tacnost i efikasnost potraziti primicnorn nckih, USIOVllO nazvanih, pribliznih postupaka,

175

Kako je jO.5 ranije naglaseno, ovi drugi postupci se ce5t.O kori~te u r~zi .izradc idcj_ni? rjesenja, ali u velikorn broju slucajeva niihovi rezultuti sc ~:Ihvataju I._k~o konacni. Procjenu ostvarene tacnosti najuputnije je vrsiti kornparacijama sa sh~nU11 problemirna rijesenim tacnim postupcima pri cemu veorna znacainu ulogu una iskustvo projektanta.

Priblizna rjesenja imaju, dakle, za cilj da nas naikracirn putem do\'e~u do ~ona~nih zadovoliavaiucih rezultata, Ona se cesto, kako ce u .r~as~~vku na ~~klm sl.~cajc\'l.m,a biti pokazano, vezu za gotove, provjerene, o?rasc~ Iii diiagrarne III za poiednostavljenja koia srmnjuju broj nepoznanica u sistermma iednacina. .

Time se obim rjesavanja u veliko] mjeri smanjujc, a sam racunski postupak provodi primienorn malih kalkulatora.

Sto se tice polaznih pretpostavki, u oba slucaja, i kod tacnih i ked pribliznih postupaka, treba istaci da su u teorijskorn smislu [ednake,

To su one fundarnentalne pretpostavke 0 h.omogeno5t!. rnaterijala, zatim h!fotez.a o ravnirn presjecima, kao i tretr;J-an napona I d~f~rmacIJa u grarucama ~I~~tlc~ostl. Time se, kako znamo, ostvaruje pravo na pnmje!lll zakona superpozicue, sto u nekim slucajevima u velikoj mjeri olaksava proracun.

U nekim zadacarna uvode se dodatne pretpostavke vezane za njihovu specificnost, te ce se u konkretnim slucajevirna na njih ukazati.

Zavisno od velicine otvora, a u vezi s tim i statickog tretrnana, razlikuiemo tri vrstc oslabljenih zidova otvorima:

visinc precki su veorna malene, odncsno iednake debljinama rneduspratnih tavanica (ploca), (sl. 5.94 a).

Zbog velike krutosti stupca u odnosu n a ovako elasticne veze, njihovi prikljucci se mogu uslovno srnatrati z globnim ::Jporedi s1. 5.85), odnosno (sl. 5.87);

precke imaju veliku visinu, odnosno otvori su vrlo mali, pa se njihov uticaj na povecanu deformabilnost zida rnoze zanernariti (sl. 5.94 b);

velicine otvora, tj. visine precki su takve da spadaju negdje izrnedu dva prethodna slucaja (sl. 5.94 c).

To je najkarakteristicnij] slucai i njime se bave, po pravilu, sva teorijska istra- . zivanja.

Za riesavanie takvih visestruko staticki neocrcdenih sistema ocito se kao prvo namece primjena metodc sila iIi deformacija (iterativni postupak),

Iako tim pristupom rnozemo reflektirati na cielovitost rjesenja, sasvim je izvjesno da on sa prakticne strane gledista ne moze ud ovoljiti zahtjevu realno brzog okoncanja postupka s obzirom ca izis kujc rjcsavanje cnormno velikog broja Iinearnih algebarskih iednacina.

Dakle, tukvo oprcdjcljcnje po druzumiicva prcrucunc pornocu racunskih strojeva cija p rimjcn a i nijc uvijck r;'~i()nalna ..

Iz tih razloga proistekao je ie dan sasvirn drug i pristup osnovan na tzv. teorijl sastavljenih stapova sa elasticnirn vezarna.

To je nama vee poznati kontinuirani sklop u kome se ovdje pretpostavliaju dvije vrste kontinuirano po visini rasporedenih veza,

Prva vrsta tih veza radi na smicanje (posrnik) i zarnisljaju se tako da ornogucavaju razlicito uzduzno deformisanje stupca, dok drr ge treba da spriiece .niihovomedusobno odmicanje iii prirnicanje, pa sezbog toga srnatraju apsolutno krutirn (sl. 5.95.)

U nastavku ce se izlozitl sistem radn]i koje se redom moraju obaviti pri proracunu zida oslaoljenog nizorn otvora pri djelovaniu horizontalnog opterecenja.

Prvo, polazimo od usvaiania proracunske seme u vidu diskretno kontinualnog sklopa (poredi s1. 5.90).

al

Zidovi oslabljeni jednim nizom istih oevora

5.8.2.

Ovakve tipove vertikalnih nosivih elernenata u.~onstruk~i~/~im sklopovirna redo vito susrecerno, pa je teoretski dosta razraden njihov staticki tretman.

Kao sto je vee ranije napomenuto, radi se 0 vertikulnirn dijafragman:a. oslublje?in: jednim iii vise nizova otvora (prozori, vrata) pri ccmu ovi mogu biti postavljcni simctricno iIi nesimetricno.

S ciljern [ednostavnijih raz] asnjenia koja ce .se ~znij.cti u nast avku, potrcbno je uvesti nazive karakteristicnih dijelova perforiranih zidova.

Tako cemo dio zida ko]i nije oslabljen duz vcrtikulc nazivati st ubac, dok ccrno horizontalne clemente koji povezuju stupce nazivati preckarna (sl. 5.93).

Slika 5.}4.

T

H

precke

Slika. 5.93.

176

177

Zaovakvu sernu bira se osnovni sistem koji nastaje pre~ijecanjem .svih veza. iz~edu stubaca, ito u polovicama njihovih duzina. U tom sluc~lU u svakoi od veza javice se sarno po jedna nepoznata staticka velicina: poprecna sila.

Ovo zbog toga, jer se u vezama pr7tpostavlja polozai nul-tacke momenata u polovici raspo~~ veze ~to znaci da [e na tom mjestu M = 0, I IStOvr~meno da su veze nedeformab~ne u ~zduznom pravcu, pa je zato n_ormalna sila N [ednaka r.uli, (sl. 5.96). Kako re navedeno, nepoznanice su poprecne sile u vezama, pa se, zbog njihovog gustog rasp~reda ~ovvisin~ zid~, mat,: rnatski problem svodi na rjesavarue dlfer~ncl[alne Iincarne [cdnacine drugog reda, za zid sa [edr.im nizorn otvora. (jedni~ s~v~m), ~~nos~o na sistem linearnih dlferenclJalmh Je~nacma ako

Slika 5.96. se radi 0 zidu sa vise nizova otvora (vise savova).

Prema tome, svakom savu ce odgovarati po [edna [ednacina. Diferencijalna [ednacina je oblika:



R edukciiorn tih poprecnih sila na osi stubaca dobivaju se u ovirna normalne sile, koje nastaju zbrajanjem poprecnih sila po visini pocevsi od vrha zida (sl. 5.97b). Iz ovoga sliiedi da se, prakticno, za nepoznanice mogu smatrati i normalne (uzduzne)

sile u stupcima. .

Krive linijc koic prcdstavljaju promjene poprecnih i normalnih sila su u ocigledno] vezi s obzirom da se normalna sila u nekorn presjeku dobiva sumiranjem. poprecnih sila u preckama, Kako se radi 0 neprekidnim krivama, slijedi da se sa sumirani a moze preci na integraciju, sto znaci da se kriva N (x) moze dobiti integriranjern krive T (x), i obrnuto, deriviranjem hive N (x) dobice se kriva T (x).

Tom redukcijom istovremeno se dobivaju i momenti redukcije Cija je raspodjela po visini zida ilustrovana na s1. 5.97c. za sluca] djelovanja horizontalno podiielienog optereccnia.

posmicne veze

T max

a)

b)

EJ ; 00

T{x)

poprecnl! veze

Slika 5.97.

SMa 5.95.

(5.162)

Red ukcijcrn dobivene norrnalne sile u nekorn presjcku zida x (mjereno od vrha) formir aju spreg (s1. 5.98) ciji je moment:

M(N) = », '/2' .~ (5.163)

koji, dakle, djeluje na zid kao ciclinu, u razmatranom presjeku.

Sada se, nadalje, postavlia pitanje odredivanja ukupnog momenta savijanja koji napada zid kao cje1inu (kao sastavlieni stap) u presjeku x.

On se moze izracunati prema relaciji:

M x , u = M~- MeN) = M~ - N; '12,

T"

-=e'T+S Zl

u koioi pojedine oznake imaju znacenia:

T nepoznata poprecna sila,

S - clan zavisan od opterecenja,

Zl - koeficijent koii zavisi od veze medu stupcima, e - koeficijent koji zavisi od geometrije sistema.

. . togalnoz~

Riesavanie iednacine se ostvaruje pomoc~ elektro~~kog stroJa~1 ?a o~novu {ama 0

se odrnah dijagramom predstaviti prornjcna veiicina poprccmh sila u vr: p

visini zida, kako jc to prikazano na sl. 5.97a.

178

Ntx)

MIx)

Slika J.98.

(5.164)

gdje je sa M~ oznacen moment od vanjskog opterecenia u tom presieku x (kada se cijeli zid tredra kao konzols). Gomja relacija, jasno, vazi za zid sa iednirn savom. I, na kraju, ostaje da se ova] ukupni moment raspodijeli na poiedine stupce zida, Ovo ce se postici ako podemo od realne pretpostavke da su elasticne linije stubaca jednake. To znaci da ce se raspodjela izvrsiti proporcionalno rnomentirna inerciie odnosnih stubaca,

U nascrn slucaju, zid sa jednim savom, odnosno dva stupca, pomenuta raspodjela izvrsice sc prerna:

179

za liievi stubac (1):

M x , I = Ai x , u• -~ _._, 1 a, 1 + 1,."

za desni stubac (2):

(5.165)

. !

.... M 1 s, 2

"n s , ~ = x , u· ---=--

l •. 1 + 15•2

(5.166)

gdje su:

M",u ukupni.mornent savijania u presieku x dobiven prema relaciji (5.164);

M~,l pripadaiuca vriiednost momenta za lijevi stubac (I);

M~.2 pripadaiuca vrijednost momenta za desni stubac (2);

1 •. 1 i 1,02 - momenti inercije stubaca' 1 i 2;

12 - osno rastojanje stubaca.

Na osnovu prednjeg zakljucka 0 jednakosti elasticnih linija stubaca povezanih u sistem, riesenie raspodjele ukupnog momenta za sastavljeni stap moze se prosiriti i na zidove sa vise nizova otvora.

To znaci da bi u:opstem slucaju za k-ti stubac imali:

t.;

M~,,: = M~.u -rf--- = Mx.u . CX',k'

a

----x =j-l

-----

x = j

x =j + 1

To znaci da bi za neku precku na nivou "j" imali:

TOO) = T(xj+ ~) - T(Xj -~). (5.168)

~ada je poznata vrijednost poprec ne sile na precki, onda je lako naci i odgovar ajuci moment ukljestenja te precke u st ubac (kao moment konzole):

.\1j = Til (~I ± <:), (5.169)

gdje jc sa S oznaceno odstupanje nul-tackc momerura na prccki od polovine rasponu, Od inreresa je takode navesti podatak da se u specijalnorn slucaiu, kada jedan od stubaca ima bcskonacno veliku krutost, ovaj problem svodi na poznatu jednacinu greek na clasticnoj podlozi (WinkIerovo riesenie).

Kako ccrno kasnije vidjeti, ta okolnost u adaprirano] formi se vrlo uspjesno moze korist iti prilikom rjcsavanja nekih vrsta kornbinovanih sistema (npr. spregu ziti -

okvir). •

(5.167)

gdje je sa Ct..,k oznacen odnos momenta inercije stupca na koji otpada dio ukupnog momenta Mx•u i sume momenata svih stubsca u zidu.

Zadrzacerno za trenutak pazniu jos na osnovnorn dijagramu prorniene poprecne sile (s1. 5.97a). Treba uociti da je u nasern sluc.iiu (.jd sa jed nim nizorn otvora) dijagram jednoznacan, Moze se maternatski pokazati da ta funkcija ima ekstrom - rnaksimum, a to znaci da postoji rniesto, odnosno precka u siste mu u kojoj ce se javiti naiveca vriiednost poprecne sile. Ta cinienica u postupku kontrole napona iii di-

menzioniranja ima veliki znacai, :6

~

Kako ce kasnije na konkrctnom prirnjeru biti poxdzano, to rnjesto dobiveno racun-

skim putem po pravilu se rijetko podudara sa konkretnorn preckorn.

U tom slucaju je potrebno izracunati vriiednosti u obje precke izmedu kojih se nalazi micsto ekstrema da se utvrdi u kojoj od njih je veca, mjerodavna, vrijednost sile,

Kod ouiekta (zidova) velikih visina tok dijagrama T(xl' a time i momenata ukljestenja precki, ukazuje i na mogucnost ekonornisanja prilikom izbora kolicine armature, sto nije bez znacaia, posebno ako se radi 0 veliko m broju takvih zidova.

Sada se, nadalje, namece pitan]e kako iz tog dijagrama odrediti vrijednost poprecne site na konkretnoj precki P

Trazenu vrijednost dobicerno jednostavno kao razliku vrijednosti poprecnih sila na dijagramu, i to neposrcdno ispod i iznad rnjesta prikliucka te precke (sl. 5.99).

180

X Slika 5.99.

-j11HI1r, 12 I :2 _/

Slilm 5.100.

H

lSI

Prije nego sto prederno na dalju razrudu i konkrctizaciju rjesenja (l\"og problema, pozabavimo se jednim, u praksi dosta cestim, slucajcrr..

To su pcrforirnni zidovi sa totalnorn (gccruetrijskor-, i clasticnom) simctr iiom, ~1. 5.100.

Ta cinjenica, ocito, vcorna pojednostavljuje proracun, a ovdje cerno razmotr iti slucajcvc za tri uobicaiene vrste horizontalnih optcrccenja:

jednoliko kontinuirano opterecenje,

- opterecenje koncentricnom silom p:i vrhu objekta (zida),

trouglasto kontinuirano opterecenie sa maksirnalnorn ordinatorn pri vrhu.

lid sa jednim savorn

Isto tako treba napomenuti da se, zbog pornenute simetrije, nul-tacke momenata na prcckarna nalaze u polovinarna niihovih raspona,

Iz do sada iznijetog pregleda lako je zakljuciti da najvecu poteskocu prilikom rjesavanja zidova sa otvorima predstavlja odredivanje poprecnih sila u preckarna.

U tom smislu data su i teorijska razjasnjenia sa mogucnostirna odgovaraiuceg proracuna.

U nastavku cerno se upoznati sa jednim postupkom [15], [22] izracunavan]a poprecnih sila i ostalih statickih velicina, koji se moze smatrati veoma pogodnim, a i dovoljno tacnirn. On se, takode, osniva na kontinualnorn sklopu kao proracunsko] semi, sro ncrninovno dovodi do potrebe riesavanja diferencijalne iednacine, 5.162. (kod

zida sa jednim nizom otvora). '

Prednost postupka 0 korne ce u nastavku biti rijec sastoji se upravo u cinienici da se pomenuta [ednacina ne mora direktno riesavati (preko hiperbolicnih funkciia), vee se za datu geometrijsku semu, elasticne karakteristike i opterecenje koriste gotovi dijagrarni za ciju upotrebu je dovoljno sarno ranije odrediti vrijednosti pararnetara sistema.

Isto tako, prednostirna ovog postupka treba pribrojati i podatak da se njime utvrduie stvarni poloza] nul-tacaka mornenata na preckarna, da ne ovisi 0 krutostima stupca, te da se uspjesno moze primijeniti i na zidove sa nejednakim rastojanjima precki, U ovorn posljedniern slucaju rnoze se uvesti prosjecno osno rastoianje h.i'" Postupak koji cerno obraditi razraden je za zid sa jednim nizom nesirnetricno postavljenih otvora, pa se tada simetrija javljasamo kao [ednostavni]i poseban slucai. Dodajmo jos da ce se razmatrati ravnornierno podijeljeno, trouglasto i opterecenje u vidu koncentricne site pri vrhu zida.

Ovirn postupkorn moguce je izracunati i velicinu 'otklonavrha zida, kako ce to biti pokazano u nurnerickom primjcru. Za lakse pracenje narednih objasnjenja potrebno je uvcsti odgovaraiuce oznake koie su date na sl. 5.104.

lid sa dva sava

.~

'2 .1

x

SIl.I", 5.101.

Zid sa jednim nizorn sirnctricno postavljenih otvora, ,1. 5.102: opterecenje

q : x! qx" ,

M" = - _ - - -- - 2/\ . I.,.

x 2 6H •

U gorniirn izrazima promjenljiva x se mjeri od vrha zida, dok se u (5.170.) i (5.172). uvrstava P = 0 ukoliko takvog opterecenja nerna.

Inace, svi izrazi vaze uz dodatnu pretpostavku ca jedebljina zida konstantna po ciielo] visini, a sam zid ie kruto ukliiesten u zaiednicki temel] iii u podrumske zidove.

Slika 5.102.

Stika 5.103.

opterecenje

182

q.,l • .\"2 AJ~ =

2

P> .v .- IV .,",

(5.170)

opterecenjc

a . x2 M·'='···_-

x 2

(5.171)

lid sa dva niza sirnetricno postavljenih otvora, (sl. 5.103):

opterecenje

q .:'(2

M" = 0 --_:_ + P , x - 2N . '2'

x 2

(5.172)

x

1

(5.173)

S/ika 5.104.

H

183

Poznati podaci : stubac 1: 1'1> PSi; srubac 2: 1,2' F'2; precke : lV' EFp = 0) i geometrija sistema ; = xih ; x = ; . H.

Na osnovu datih podataka postupak otpocinjerno izracunavanjern pararnetara sistema:

Prerna ranije datirn razjusnje njirna na tom rnjestu (Z.1 -'"mo,) bice ekstrom funkc.je T (x), te u ncposrednoj blizini tog presjeka trcba tra7.iti precku napadnutu naivecom poprccnorn silom.

Velicinu maksimalne poprecnc sile izracunavamo prerna: za slucaj jcdnoliko kontinuiranog optcrccenia qo:

(5.181:'

b . 1.1 - a . 1.2

e = _ .. _--, ;:__---,

(I + I ) + 12 .~ . !SI '1.2

.1.2 h I p

(5.174)

za slucaj trokutasrog kontinuiranog opterecerij a q :

Tmox=q'(!; za slucaj optereccnja koncentricnom silom (P) na vrhu zida:

Tm•x = P·I2. (5.181b;

(5.18h;,)

Pri tome je 12 jedan stalni operator nezavisan od opterecenja koji se dobije iz:

ii = a + e,

(5.175) \ ~
(5.176)
(5.177)
(5.178)
(5.179) Hr ]:

!!=~-·v

cPi'/2 max'

(5.182)

0= b - e,

u = 12 (_e .. ) 2 + 1z3 (liZ. _I.E.. + 02 . .:!.1O.),

II /1 1'1 1'2

cP2 _ ~/i . H2 _ . _~~ __

,_. h'!,3'(I+u) (1.1+1.2)'

cP~ = 1 + Y.1 ',1,2) . ( ~ + . ~ ,)

I; .r., ]',2

i, konacno, vrlo vazan proizvod:

cP 0.' cPl • cP2•

Ocigledno izraz (5.17~). daje vriiednosr odstupanja nul-tacke mornenata na prcckama od njihove srcdine. Ukoliko je ova vr ijcdnost vcorna mala, to odsrupanje ({·'I mozerno zanernariti.

Za dalji tok proracuna koriste se prilozeni dijagrami iz kojih se na bazi vrijednosti c[J (5.179) ocitavaiu potrebne vrijednosti ostalih pararnetara (v, Vmax> .11).

Dakle, daju se po tri dijagrama, i to posebnoza svako od navederiih opte reccnjuIz tih diiagrarna uzirnaju se odgovarajuce vriiednosti parametara u cctvrrinskirn tackarna visine zida (; = 0,25 i 0;50, 0,75, 1,00).

Koristenje dijagrarna pojasnicerno na slucaiu ravnornierno podijeljcnog optereccnju, a taj princip vazi, naravno, i z a 030 le s lucaieveopterecenja.

Iz prvog dijagrarna (sl. 5.1.0'5) za odredenu vrijednost proizvoda (cP) ocitavaruo :zno:,c

~ma)i. 1 Il)max'

U sljcdccem koraku pristurarno odredivanju poprecnih sila To u cetvrtinskim tackarna visine zida za: ~ = 0,25, 0,50, 0,75, 1,00 (vrh zida). Za ~ = 0 (odnosno x = 0) i T, ~~ 0; pri tomc trcba obratiti paznju da se ovdje x mjeri od podnozja zida.

Potrcbnc parametrc za izracunavanje poprecnih sila u preckama dobivarno n.i bazi velicinc 1> (5.179) iz dijaurama prerua sl. 5.106, 5.\)9, 5.112; odatle ocitavarno vrijcdnosti puramctra "c', zavisno od vrstc optcrcccnja.

Velicinc sila T, onda mozcrnc izracunavati prema:

za slucaj [ednoliko kontinuiranog oprcrccenja qo

(5.183)

za slucai trokutustog kontinuiranoz oprcrcccniu Ii

(5.183a>

za slucai optcrccen]a koncentricnom siiom (P) :W vrhu zida:

T, .,' P 'e',

gdje je sada novi operator C' cdredcn sa:

(5.183bj

H·/Z

t/ ::::::: -' 'U.

c[)~ • I~

(5.18..1)

(5.ISO)

Prerna tome, dobicerno po cet iri vrijcdnosti z az: (koje cdgovaraiu vrijednosrirna x, ~,nos,lO ~) za svaku au tri rrctiranc \TSrC optcrcccnja.

Na osnovu tako dobivcne ccr ri vrijcdnosti za T" tc uzimajuci u obzir miesro i vclicinu 'I'm"" kuo i navcdcni podutak cia jc za x ., 0 i T ~, 0, mozc se sa dovoljnorn tacnoscu konstruisati diiagram prornicnc poprccnih sila (uporcdi sl. 5.97a) po visini zida.

Pomocu pararnetara '~max it, relaciic:

nalazimo mjesto

maks imainc popre cne silc T ma v '

184

IS5

Na potpuno istovctan nacin (opct TIl bazi vrijcdnosti za cfJ) ocitavamo sa dijagrama na s1. 5.107,5.110. i 5.113 . vrijednosti pararnetru ,Il, takode u cetvrtinskirn tackama visinc zida, ali ovoga puta u prcsiecima: ~ C~ 0. 0,25, 0,50 i 0,75.

Pornocu ovih pararnetara, u odgovarajucim presjccima, izracunavamo vrijcdnosti ukupnih mornenata savijanja i ukupnih norrnalnih sila prerna obrascima:

.lEDNOLIKO KONTINUIRANO OPTERECENJE. /.201

(5.185)

PARAMi:TilI ZA

. ODREElI'/AN JE M JESTA I VEllCINE Tmax.

odnosno:

N" = ± -~~~ . I':

z I~ CP"

(5.186)

gdje su - M~ vriiednosti mornenate, od vanjskog optcrcccnja na osnovnorn sisternu (konzoli) u istim presiecima,

Ukupne vriiednosti mornenata savianja, izracunate prema 5.183, rnozerno sad a raspodiieliti na poiedinc stupce proporcionalno odgovaraiucim momentirna inercije, prema (5.165). i (5.166). Sa OVL11 vriiednostima moze se konstruisati tok raspodjele mornenata saviiania, bilo odjednom za spojeni sistern bilo za svaki stubac zascbno, sto [e svakako prakticnije s obzirorn da su to miercdavne vrijednosti za dimenzioniranje iii provieru napona.

Svakako je od interesa da se odrede rnornenti na vrhovirna stubaca. Njihove vr ijednosti na tim mjestima (za ~n = 1) r.alazimo [ednostavno iz:

1,0 >0,11

- PARM1ciRI ZA . v top

ODREDlVANJE POPRECNIH

Silt, UPRECKAHA o~

0,2

(5.187)

lijevi stubac MXl = Tn' Ii; desni stubac .1-1.," = T" . ~,

gdjc jc sa T" oznacena poprccna sib u najvisoj precki (za x = H),

Kada su poznate vrijednosti rnomenata savijania za svaki stubac posebno, onda se mornenti na prikliuccima pojedinih precki rnogu icdnostavno izracunati, ito na miestirna iznad i ispodprikliucka.

Tako bismo za liievi stubac imali:

(5.188)

PARAH='TRI ZA ODREElIVAN JE HOHENATA SAVI JANJA I NOR'HALNIH SllA U STUPCIMA' ZIOA.

odnosno za dcsni:

(5.189)

U prednjim relaciiama sa Al~l i M~~ oznaceni su mornenti iznad, a sa ispod prikliucka na precki na s:upce 1 i 2,

186

O~~~~----~-- __ -+ IIL~~

O,2I7-I-i--r=~::;::j~

20

25

Slika 5.105.

-4J] N'H
rJ,..t .- '. I ~,,114
l?
1J?
L
~
l/ -- .,J'.'; . 5

10 15

-/If

20

25

Stika 5.106.

2,0 \S 1,6 \4

'.::3,,\2

11,0

o~

Op o~ 0,2

('\.
I ~~O,75 m1 ~~
-. .H
o ~ <, <,
r: ~ -.;;::;:: .._
// '0,25
// ~
/
I I o 5

10 ....._.15 %

20

2S

Slika 5.107,

187

TROKUTASTO KONTINUIRANO OPTERECENJE leil

OPTER.ECENJE KCNCENTRICNClM SILCIM Pf<1 Vf<HU ZIDA /P/

PARAMETRI ZA ODRE~JlVANJE HJES TA VEUCIl'lE Tmax.

'" 1,0

~+O~ .:.1 O~

~ O~

E

~O,

PARAMETRI ZA ODREillVANJE MJES TA I VELICINE Tmax.

~ 1,0 ~--::;>"f"---'---r-----r---,

Et~ ~

g ,6 1--1-----+-1

~,4 >-+---4-==-+----+---1-----1

\ I I
III ~I H 5max=Xmhx/H
~ f"'I"'" I Lv
./ p-::::::._ I.
/ i ~ max 10 15

~Ja'

10

25

o

5

20

25

°

Slika 5.108.

Slika :.1 i 1.

0,6

> 0,5

PARAHETRI ZA .' to,4

ODREf)IVM-IJE_ POP ~CNIH 0,3

SILA U PRECKAHA

0,

~ l'H =1/4-
t.L
)..--- 1/2-
_/
~
2 /2_ 314
11' r-
[)' PARAMETRI ZA "

ODREOIVANJE POPREC'IIH S ILA U PRECKAMA

0,1

o

10 15

-%

20

25

Slika 5.109.

Stika 5.1/2.

PARAHETRI ZA

ODREBIVANJ~ HOMENATA

SAVIJANJA I NOR~ALNIH SILA U STUP'CI'1A 7.IDh.

1,8 r---~--'_'---;----r-----, 1,6 +--I--~",(

~~~-~~- ~~~~--~

il'of+fl~~~ 0~ 'r: . ~.~--"---- ..

:~f /-~-t-~~~=j~-

I it I 1_

PARAMETRI ZA ODREtllVANJE MOMENATA SAVIJANJA I NORMALNIH SILA U STU?CI~A· Z DA.

20

5

25

10 15

-;!

20

25

o

Slika 5.110.

Slika 5.lJJ.

IllS

20

189

L na kraju, pojasnimo nucin odrcdivunja pomaka vrha zida. I za ovui postupak koristimo pornocni diiagrarn (sl. 5.114) koji jc u ovorn slucaiu zajednicki za svc tri vrste optcrcccnia,

Prerhodno [c potrcbno izrucunut i pomjcranja, kuo zu icdinstvcn konzolni stap, kako slijedi:

za iednoliko kontinuirano optcrcccnie:

q . H~

.50 (H) = _D .. _._. ;

S . E· (Is1 -:- Id

(5.190)

za trouglasto opterecenje:

<10 (H) = __ ___!__!__: q . H4 120· E· (Is1 + 1,2)

za opterecenie koncentricnom silom:

(5.190a)

p. H3

(jO(H)= .

3 E (Is I --;-- 1,2)

U prednjim relacijama jc sa E oznacen modul elasticnosti zida (armirani beton). Iz pornenutog dijagrama (s1. 5.114) za vee pozriatc vrijcdnosti funkcija (j)1 i <1>2' odnosno cP ocitavamo iznos korekcicnog faktora i., pa se definitivna vrijednost pomaka za svaki sluca] opterecenja dobiva prcma :

i)(H) =;.' ,~O(H). (5.191)

(5.190b)

1,4

~ 1.2 PARAMETRI ()..) t1,O ZA ODRE-DIVANJE ');8 POMAKA VRHA

Zl'DA 0,6

0,1. 0,2

I I
I
--- ]
i I
I I
I~ I I
- ¢/2.5
\~ ,
= 1,8
- -_ .. -- = 1, S
~ l- I
~ -- , = 1.3
~ = 1 2
~ ~-
"'-:: ~ = 115':-
;: 1 0 1,15 1,05

o

10

15

-rp

25

20

5

sui« 5.114.

Rezultate dobivenih statickih velicina, prema izlozenorn uprostenorn postupku, mozerno kontrolisati i pornocu obrazaca datih u teoretskom diielu ovih razmatranja. Tu se prvenstveno misli na relaciiu (5.164) irnaiuci u vidu da sc poprccna sila u neko] konkretnoj precki j rnoze izracunati i kao razlika normalnih sila u stupcirna za polja iznad i ispod te precke,

Kako ovirn postupkorn dobivaruo i norrnalnc sile, kojc su II stupcima medusobno jednake po apsolutnoi vrijednosti, to porncnutu provjcru mozcmo lako provesti.

Na kraju dodajmo da u slucaju sirnetricr;c postavke sava irnamo specijalni, naravno, rnnogo prostiji slucaj,

190

Primjer 13.

Izracunati potrcbne staticke velicinc i nacrtati odgovarajucc dijagramc za arrnirano-bcronski zid sa [ednim nizorn ncsimctricno postavlienih otvora ($1. 5.115).

Zid je konstantne debljine po cijeloj visini i kruto uklijesten u temelj. Potrebno je takode cdrediti velicinu pomaka vrha zida. Horizontalno opterecenje je jednoliko kontinuirano : qo = 10,OkN/m.

Modul elasticnosti E = 30 . 106 kN/m2.

Sa oznakarna prema slici je:

a = 4,OOm II = 3,20m /1 = 2,00 m

b = 3,00 m H = 51,20m /2 = 0,60 m

i datirn podacima

Visina precki: vp = 0,60 m 1'1 = 5,40 rn!

1,2 = 1,60 rrr'

F'l = 1,80m2 FS2 = 1,20m2

1, = 7,00 rn! Fs =c 3,00 m2

I; = 0,0054 rn '

Parametri sist.ema :

I&&b*'M WWM

Slika 5.//5.

Prcrna (5.174), jc:

3,00 . 5,40 - 4,00 . 1,60

f = --------

7,00 + 12 . ~,OO . 5,4~~~~

3,20 0,0054

= 0,007m.

H =16h

Ovako malo odstupanje nul- tacke rnomcnata moze se zanemariti, pa jc zbog toga: a == a = 4,00 m i 5 == b = 3,00 m.

Prema (5.176), ie:

u = ° + 3,20 (4 002 . 0,0054. + 3,002. 0,0054) = 0018.

2,003' 5,40 1,60'

Prerna (5.177), ie:

2 12· 7,002 . 51,202 . 0,0054

<1>, = __ --_. = 45,627; tJll = 6,755.

3,20'2,003• ),018' 7,00

Prcrna (5.178), ic:

(f)~ = I -:<~~~ . (do + i:k)

1,198; <1>2 = 1,094,

191

a) Popvecne sile u preckama

Na osnovu proizvoda iP = 7,389 iz dijagrama na (sl. 5.106). ocitavarno ~rijednosti koeficijenta v u cetvrtinskim tackama j' (~) visine zida, te na osnovu relaciie (5.183).

odmah izracunavamo velieine poprecnih sila. .

Ovo cerno predstavitl tabelarno :

Prema izlozenom dobicemc:
oX M~ ,\!U ,\1 xt Af:oc~
, (rn) I' (k Nrn ) (kNmi (kNm) (kNru)
----_--- __ ._
() 0 0,75 -13107,20 -4902,10 -3779,50 -1122,58
0,25 12,~0 0,96 I - 7372,80 -1464,71 -1129,30 - 335,42 ,
0.50 25,60 1,15 - 3276,80 - 13 I ,29 - 101,22 - 30,06
0,75 38,40 1,51 ! - 819,20 213,00 164,22 48,77
-------_------------- ----------_ - --_- -._.,-- odnosno proizvod iP je (prema 5.179): iP = iPL • iP2 = 7,389;

time su odredeni glavni pararnetri sistema, te mozerno preci na direktni proracun.

Npr. za x c- 0: MXl = 0,771 (-4902,10) - -·-3779,50 kNm i Mx 2 = 0,229 ( -4902, 1 0) = -1122,58 kNm.

~ x=~'H
(m)
0 0
0,25 12,80
0,50 25,60
0,75 38,40
1,00 ·51,20 T (kN)

c) Normalne sile

S obzirorn da vee imamo koeficijente ,u i vrijednosti M~, velicine norrnalnih lako cemo dobiti prerna relaciji (5.18'1), pa l::i imali za:

sila

o 0,58 0,47 0,25 0,12

o

113,31 91,82 48,84 23,44

: N = ± 1169,82 kN,

~ = 0,25 : N = ± 842,27 kN, ~ = 0,50: N = ± 448,43 kN, ~ = 0,75 : N = ± 147,20 kN.

Mornentc na vrhovima stubaca dobicerno prerna (5.187): i\l'llx.H) = 23,44' 4,0 = 93,76 kN,-

M,~,,"[[) = 23,44' 3,0 = 70,32 kN.

Na osnovu svih dobivenih vrijcdnosti, sada mozcmo konstruisati odgovarajuce dijagrarne, koji SLl predoceni na sl. 5.116.

l\a sl. 5.116. prikazani SLl redom:

Prema (5.181), je ;

T = 10,0'51,20' 3,20 '0,60.

max 1,1982 . 7,00

17.: dijagrama na sl. (5. 105). uzimamo koeficijente za izracunavanie velicine i polozaja T ma.:

Z'max = 0,60,

~max = 0,28, pa je tada:

Xo = 0,28' 51,20 = 14,33 rn,

Tmax = 117,22 kN.

a) dij;lgl':lJl1 prornjcnc poprccnih siLl 1I prc'ck:lll:a zi.!»,

b) Momenti saoijanja

U okviru ovog dijela proracuna potrebno je izracunati u odgovarajucirn tackama i momente savijanja od vanjskog opterecen]a na osnovnorn sistemu (M~).

To je vrlo jedncstavno s obzirom da se radi 0 konzoli,

Isto tako treba odrediti i koeficijente za raspodjeiu ukupnog momenta na poiedine stupce, U nasem slucaju bice:

11 L = 5,40 = 0,771 i Gt2 = 1,60 = 0,229.

7,00 7,00

Ukupne rnomente izracunavamo prema (5.185), pa je pot reb no iz dijagrama na s1. III-5.107. ocitati vrijednosti koeficijenta ,U za odgovaraiuce tacke visine zida,

Raspodje1u ovih momenata na stupce vrsicemo saglasno (5.165). i (5.166).

b) ukupni dijagram rnornenata za zid kao cjelinu,

c) ukupni dijagram. norrnalnih sila,

d) dijagrum morncnatu za lijevi stuhuc zida,

e) dijagram momenata za cesni stubac zida.

Ako bi ze1jeli da uporedirno dobivene rezulrate sa relacijorn (5.164), onda bi potraziti icdnu o J velicina koje figurisu u njoj. To rnoze bid ukupni moment savijanja iii velicina norrnalne sile,

Da ovai postup.ik ilustrujerno, o.lrcdirno npr. presjek u ukliestenju, tj. za x = 0. Potrazicemo .;;~Ja velicinu ukupnog momenta - i uporediti je sa vee dobivenorn vriicdnoscu (M~_o = 4902,10 kNm).

Primjenorn navedene relacije dohili bi

M~ oc= 13107,20 - (1169,82' 7,00) = 4918,46 kNm.

192

193

H~ lmmc1JO~Nm Nx 1mm=SOr.~\

b) : 6,,08-;)3,1.~

-----R- t 13,00-147,2

. 31,29-4 .8,4

x=o

x=38,4

H xi 1mm=100kNm HX2
93,76 70,32
dJ eJ
164,22 4'0,77
_-------- 101,22 -_.- 30,06
~129,39---, L 335,1, 2
- .. --~.--.-"' --_.-.- /
3779,50 1122,5B

sni: .I.! 16. x=S1,201-----

x=25,6u---

y= 12,50

x = 0

Pokazimo sada kako se primjenom rclaciia (5.1 SS) i (5.1S9) mogu izrucunati vclicinc momcnuta na prikliuccirua prccki. Neki jc to npr. miesto prikljuck.i najnize preckc, daklc za x = 3,:W m, cdnosno ; = 3,20:0,065.

Velicinu nonrccne sile u tom presjcku na precki (prema odgovarujuccrn dijagrnm u na ,1. 5. i16a iZI10si T = 50,00 k~,:1 n10.11C!1t snvijnnjn u istom presicku na l iicvo m stupcu prcrna dij~lgr~unu sa sl. 5.11<iJ. iznosi ,\I.q = 2.'300,00 kNrn.

Tada hi prema (5.1SS), imali:

M~l = -2300,00 - 50,00' 4,00/2 = -2400,00 kNm, .u~\ = -2300,00 + 50,00 . 4,00/2 = -22')0,00 k:-~:ll.

Slomcnt ukljcstcnia 0\', prccke u lijevi stubac iznosi (prcrnu rclaciii 5.169): ill = 50,00 . 2,0012 ~= 50,00 k~IT1,

[cr jc: e = O.

Odrcdim» nu kruiu i velici-iu otklona vrhr, zida pod dielo\'anic!11 datog optcrcccnja.

194

Prerna vee datim uputama, prvo treba naci velicinu tog pornaka za idealizovani konzolni star. U nasem slucaju primienom relaeije (5.190). dobili bi:

00 (H) = 1~:.?_O_:,~~:~OI = 0,041 m.

8 . 30 . lOG (5,40 + 1,60)

Stvarnu vclicinu pornaka dobiccmo mnozenjern gornje vrijednosti korekcionim paramctrom ;., koji za nas stucaj optcrecenja, te na bazi velicina 1>1 i 1>2 ocitavamo sa dijagrama na sl. 5.114. U ovorn prirnieru on iznosi Z = 0,20, pa konacno imamo:

(}O (II) = 0,20 . 0,041 = 8,20 . 10-3 m (0,82 em).

Nakon ovog numcrickog primicra, potrcbno je ukazatl na neke prakticne zakljucke.; Prirnjer je izlozcn veorna dctaljno sa svim uputarna kako bi se na najlaksi nacin rnogao pratiti kornpletan postupak. U praksi se cesto zadovoljavamo iznalazeniern naivece poprecne site i najvcccg momenta u krucern stupeu, te se sa tim vriiednostima vrsi kontrola napona.

To ocito drasticno smaniuie proces proracuna, te se ovaj tada rnoze veoma 01'1'.0 provesti.

Medutirn, trcba naglasiti da, ie takav stay donekle opravdan sarno u slucajcvima kada sc radi 0 zidovirna rclativno manjih visina i kada njihov broj u objektu nije veliki,

U suprotnorn slucaiu, iz ekonomskih razloga, detaljniji proracun je neophodan.

5.8.3.

Takvi tipovi vcrtikulnih nosivih clcrncnatu takodc se vcorna ccsto SUSl'CCU u sklopovima konstrukciia objckuru visok-igradnie, te sc mozc logicno zakljuciri du jc metodarna njihovo.; proracunn posvcccna adckvntnn pnznja. Ovdjc se mivli na pcrforiranc zidovc :':1 istirn iii priblizno istim otvorima (sl. 5.117) i konstantnc debljinc ro visini. (Zid,'I!ma sc, L~7.1iC:itim »tvorima hcc kasniie posvcceno vise ;'.1in;c.J

sui« 5.117.

S u:)zirom na uvcdcnu prctpostavku 0 uiednaccnosti orvora, bez obziru na njihovu postavku U smisiu simctricnosti, lako jc zukljuciti da sc opet narncce kao proracunsks sema k{,I1!tin~.lir;.lni sJ:jl\p.

195

You might also like