1 Zidane Konstrukcije Predavanja

SVEUČILIŠTE U SPLITU
GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu Katedra za teoriju konstrukcija ZIDANE KONSTRUKCIJE
MULTIMEDIJALNA SKRIPTA (u izradi, samo za internu uporabu)
Doc. dr. sc. Boris Trogrlić
Stručni studij građevinarstva
kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Skripta je namijenjena studentima II. god. stručnog studija Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu)
Akademska godina 2008/2009.
Split, siječanj 2009.

SADRŽAJ
LITERATURA
1. UVOD
2. GRADIVA
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
LITERATURA
1/ Sorić, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.

2/ EUROCODE 6: Design of masonry structures – Part 1-1: General rules for buildings –
Rules for reinforced and unreinforced masonry
3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures – Part 1-1:

General rules – Seismic actions and general requirements for structures.
4/ Mihanović A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Građevinski

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1996.
5/ Takač, S.: Zidane konstrukcije, Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera,
2000.
1. UVOD
1.1 POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA
9000 gpK: Izrael; zidane kuće
5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave

stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke

gotovo u svakoj gradnji.
kula Babilonska (90 m?); 900 gpK, razvijena Piramide u Gizehu nastale su negdje oko 2650. i
tehnologija prečenja (čvrstoća), 2550. gpK
opeka, vezivo - bitumen
50000 gledatelja.
1. UVOD
KOLOSEUM – RIM: početak gradnje 72. gnK (12 godina); eliptična (189x164 m); visina 48 m;
1. UVOD
PANTHEON (hram svih bogova): izgrađen tijekom 1. st.; raspon kupole 43.3 m;
PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.

1. UVOD
295-305 gnK;
sedra - iz bližih rijeka.

opeka iz radionica Salone,
DIOKLECIJANOVA PALAČA;
bijeli vapnenac pretežno s Brača,

1. UVOD
XIII/XIV st.
ZIDINE DUROVNIKA;
XXI. stoljeća
1. UVOD
ZIDANE GRAĐEVINE
1. UVOD
1. UVOD
1. UVOD
1. UVOD
1. UVOD
U 2005. god. u Hrvatskoj je

proizvedeno 850 000 000 nf (normalni
format)
što približno odgovara površini od
A ≅ 8 500 000 m2 zidova
cca 2400 m2 /ovlaštenom inženjeru/

godišnje
udio vrste zidnog bloka:

blok opeka: 90.5 %
porobetonski blok: 3.5 %
ostali zidni blokovi: 6.0 %
2. GRADIVA
2.1 ZIDNI ELEMENTI
ZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije
izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili

blokova) vezanih vezivom (mortom).
ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni
građevinski proizvod (blok od gline,
kamena, betona, vapna s silicijskim

agregatom) namjenjen izvedbi ziđa.
ZIĐE: Građevinski kompozit koji nastaje
naizmjeničnim polaganjem zidnih
elemenata (blokova) između nekog
vezivnog materijala - morta, čime se
postižu raznovrsne strukture i teksture
zidanih konstrukcija.
2. GRADIVA
2.2 VRSTE ZIDNIH BLOKOVA (prema vrsti materijala):
GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i opečni blokovi.
Nastaju pečenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.

KALCIJSKO – SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI:
Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna,
blok-opeka
izrađeni pod tlakom i zaparivani.
BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese

agregata normalne težine (kamena) i cementa, izvedeni u betonski zidni
kalupima, vibrirani. element (agregat
BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG normalne težine i
AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata laki)
(npr. ekspandirana šljaka visokih peći, ekspandirana
glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani.
PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI) porobetonski
BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskog blok
agregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje
mjehurića. Izrađuje se u autokalvama i oblikuje
rezanjem.
KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izrađeni od blokova kameni zid
kamena klesanih ili rezanih na određene dimenzije, te od
lomljenog kamena napravilnog oblika.
2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):

2. GRADIVA
2. GRADIVA
2.4 SVOJSTVA ZIDNIH BLOKOVA
TLAČNA ČVRSTOĆA: Normalizirana tlačna čvrstoća fb.
Tlačna čvrstoća zidnog elementa prevedena na tlačnu čvrstoću na zraku sušenog zidnog
uzorka širine 100 mm i visine 100 mm.
Srednja tlačna čvrstoća dobivena eksperimentalno (uzorci 24 sata uronjeni u vodu), pretvara se
u normaliziranu čvrstoću za suhe zidne blokove
× 1.10 (za blokove od pečene gline)

× 1.20 (za ostale blokove)
Zatim se dobivena vrijednost množi s faktorom oblika δ:
minimalna tlačna čvrstoća: fb,min,vert.= 2.5 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta)
fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida)
2. GRADIVA
2.5 MORT
MORT je vezivni materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata i vode, a
može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti itd.
VRSTE MORTOVA:
Cementni mort: smjesa određenih količina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi)
Cementno-vapneni mort: smjesa određenih količina cementa, vapna i pijeska (‘produžni mort’)
Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0
mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm.
Hidraulični vapneni mort: smjesa određenih količina hidratiziranog vapna i pijeska.
Unaprijed pripremljeni mort (‘ready mixed mortar’) – doprema se na gradilište u suhom
stanju.
Lakoagregatni mort – mort od lakog agregata gustoće ρ < 1000 kg/m3. Agregat: perlit,
ekspandirana glina, plovučac i slično.
Računska tlačna čvrstoća

M-[N/mm2]; npr. M5, M10...
Ispitivanje u skladu s normama.

KLASIFIKACIJA MORTOVA:
TLAČNA ČVRSTOĆA MORTA:

2. GRADIVA
Volumni sastav morta prema EC6

2. GRADIVA
2.6 MEHANIČKA SVOJSTVA NEARMIRANOG ZIĐA
2.6.1 ODNOS NAPREZANJE – DEFORMACIJA (σ−ε) I MODUL ELASTIČNOSTI
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA

2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA
2.6.5 ČVRSTOĆA PRI SAVIJANJU
Faktori važni za mehanička svojstva ziđa:

• za zidni blok: čvrstoća, oblik i dimenzije (pun, šupljikav, porast - sadrži pore i sl.) i
vodoupojnost,
• za mort: čvrstoća, relativne deformacijske karakteristke i relativna debljina,
• za ziđe: vezivanje zidnog bloka i morta, pravci naprezanja (anizotropija) i koncentracija
naprezanja.
2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA
Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, Idealizirani dijagram

okomito na sljubnice naprezanje/deformacija u tlaku prema EC-6
E = 1000 fk (fk – karak. tlačna čvr.)

2. GRADIVA
θ=0o
vertikalno naprezanje σ [MPa]
θ=90o
θ=22.5o
Odnos naprezanja i deformacija pri

tg 22.5o ≅ 0.4
jednoosnom tlaku u ziđu u ovisnosti
θ=45o o kutu između pravca pružanja
sljubnica i horizontalne ravnine
θ=67.5o
vertikalna deformacija ε [×10-4]


2. GRADIVA
Anvelope sloma pri dvoosnom tlačnom naprezanju izražene preko σ1, σ2 i θ


2. GRADIVA
krutosti zidnog bloka i morta.

Čvrstoća ziđa ovisna je i o omjeru
2. GRADIVA
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
Ziđe opterećeno u jednoosnom tlaku postiže slom uglavnom razvojem vlačnih pukotina paralelnih
pravcu djelovanja opterećenja, koja su kao rezultat vlačnih naprezanja okomita na glavna tlačna
naprezanja.
Čvrstoća ziđa u tlaku je manja nego nominalna tlačna čvrstoća bloka, od kojeg je ziđe izvedeno.
Na drugoj strani, čvrstoća ziđa može značajno prekoračiti slomnu čvrstoće kocke morta.
Opća svojstva:
(a) sekundarno vlačno naprezanje, koje prouzročava pukotinski slom ziđa, posljedica je
spriječenih deformacija morta u fugama ziđa;
(b) prividna tlačna čvrstoća bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera čvrstoće
bloka u ziđu, jer je način sloma različit;
(c) mort može podnijeti povećana tlačna naprezanja u fugama zbog višeosnog stanja naprezanja.
2. GRADIVA
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja
ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih bočnih deformacija ne očekuje više od 5% rezultata.
Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%.
Karakterističnu tlačnu čvrstoću ziđa (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izračunom
(empirijske formule) na temelju eksperimentalno određenih tlačnih čvrstoća morta i zidnog
bloka.

2. GRADIVA
2. GRADIVA
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za mort opće namjene:

fk = K fb0.65 fm0.25 [EC6]
K – ovisno o grupi zidnih blokova; fb – tlačna čvrstoća bloka; fm – tlačna čvrstoća morta
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za tankoslojni mort:

fk = 0.8 fb0.85 [EC6]
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za lakoagregatni mort:

fk = K fb0.65 [EC6]
K – ovisno o gustoći i vrsti lakoagregatnog morta
2. GRADIVA
2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA

Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i

promjenjiva. Vlačna čvrstoća ziđa može se povećati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van
ravnine ziđa. U slučaju ravninskog savijanja, vlačna čvrstoća ovisi o adheziji bloka i morta.
Stvaranje etringita, na dodiru gline i cementa, koje ovisi o odnosu dijametra pora u bloku i veličini
mikrokristala etringita, presudno je za vlačnu čvrstoću na kontaktu bloka i cementne paste. Za
ostvarivanje mehaničke veze potrebna je veličina pora u bloku veća od 0.05 mm, te ispravno
hidratizirani cement iza sloja etringita, usprkos povlačenju dijela vode zbog upijanja bloka. Ako je
blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat će djelimično hidratizirane zone u cementnoj pasti
debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanička čvrstoća. Zato treba naglasiti da
je količina vlage u trenutku zidanja od velike važnosti pri određivanju vlačne čvrstoće veze bloka i
morta.
2. GRADIVA
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim

opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine zida, dok raste s
porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova za
vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva
ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha.
Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlačnom
naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom duž fuga, približno pod kutem od 45o, a
mjestimično odstupaju od tog pravca. Ako se predtlačno naprezanje poveća, glavna vlačna
naprezanja prouzročavaju slom pod većim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine
prolaze vertikalno kroz fuge. Predloženo je da se za kriterij sloma uzme kritična vrijednosti
glavnih vlačnih naprezanja. Pojava prve pukotine u ziđu je u suglasju s ovim kriterijem, ali
vrijednost glavnog vlačnog naprezanja pri slomu nastupa tek pri povećanju predtlačnog
naprezanja.
Mohr! – crtez
Nacrtati tipove sloma ziđa - ektremna djelovanja H i N, za niske i visoke zidove.
2. GRADIVA
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk) je čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5%
rezultata.
Ispitivanje:
a/ bez normalnog naprezanja;

b/ dodavanjem normalnog naprezanja;
c/ s uvijek prisutnim tlačnim naprezanjem
2. GRADIVA
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk)
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk):

fvk = fvk0 + 0.4 σd
ili
fvk = 0.065 fb
fvk0 – posmična čvrstoća za σd=0.0; (fvk0 = 0.1 N/mm2)
σd - računsko tlačno naprezanje u zidu
fb – normalizirna tlačna čvrstoća zidnog elementa
2. GRADIVA
2.6.5 KARAKTERISTIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA NA SAVIJANJE (fxk)

Eksperimentalno ili tablično.

Dodati: Skica ukrucenja zidane građevine.
Uloga međukatnih konstrukcija pri horizontalnom djelovanju
3.3 OMEĐENI ZIDOVI

3.2 ARMIRANI ZIDOVI
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI


3.2 ARMIRANI ZIDOVI

3.3 OMEĐENI ZIDOVI

4.1 MATERIJALI
4.2 PRIPREMA MORTA

4.3 ZIDANJE
4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIDA
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI

4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
4.1 MATERIJALI
Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana
njegova uporabljivost. (Zakon o gradnji).
Skladištenje (oštećenje, vlaga, onečišćenje, niske temperature, trajnost)
4.2 PRIPREMA MORTA
Omjeri (maseni, volumski).

Vrijeme vezivanja.
Apsorpcija vlage zidnog bloka (presudno za čvrstoću na dodiru morta i zidnog bloka).
Predgotovljeni mortovi - ‘ready-mixed mortar’. Trajnost morta.
4.3 ZIDANJE
Pravilan zidni vez. Čisti zidni blokovi. Vlažnost! Temperatura izvedbe (+5o do +35o C).
Prekidi zidanja.
A-b serklaži (‘zupčasto’ povezivanje s ziđem)

Sljubnice. Jednake debljine (8-16 mm za mort opće namjene, 3 mm za tankoslojni
mort). Vertikalne sljubnice! Vanjska obrada sljubnica.
Prekid kapilarne vlage. Vodonepropusni premazi zadovoljavajuće čvrstoće. Detalj
izolacije zid/temelj.
Dilatacijske razdjelinice. (Biti će objašnjene u proračunu zidanih konstrukcija).
4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIĐA
Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.

Otpornost na mraz. Korozija armature u ziđu. Ziđe u fazi očvršćavnja - zaštita.
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI
ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najviše 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm
na visinu građevine.
PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najviše 20 mm horizontalno, između
središnjih linija zidova ispod i iznad međukatne konstrukcije. ??? izbočenje /uleg
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA

Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava

morta, način mješanja morta.
5.1 OPĆENITO
Polumontažni sustavi stropnih konstrukcija koji se sastoje od: gredica (glavni nosivi
element), blokova ispune, poprečnih rebara, monolitne ploče i tipskih elemenata.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE:
izražena nosivost samo u uzdužnom smjeru (u smjeru gredica)
ostala mehanička svojstva u poprečnom smjeru se postižu
- izvedbom tlačne ploče
- progušćenjem poprečnih rebara
brža izvedba
PRIMJENA: SUSTAVI:
međukatne i krovne ravne ploče FERT STROP
kose krovne ploče BIJELI STROP
stepenišni krakovi SIVI STROP
nadstrešice POLUMONTAŽNI STROP S BETONSKOM
industrijski objekti ISPUNOM
5.2 FERT STROP

POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: opečni blok - samo za sustave proste grede

- a-b rebro za ukrutu potrebo za raspone - preko 5.0 m zadati nadvišenje
stropa veće od 3.0 m L/200 (L=duljina gredice)
- maksimalni raspon do cca 6.0 m - strop od pojedinačnih i udvojenih gredica
- tlačna ploča: ukrućuje strop u svojoj - težina stropa 280-300 kg/m2

ravnini, armirana - oslanjanje na zid min. 5 cm
- debljina stropa d=14+4=18 cm
STROP S POJEDINAČNIM GREDICAMA
STROP S UDVOJENIM GREDICAMA POPREČNO REBRO

5.2 FERT STROP

GREDICE – glavni nosivi element stropa
prema materijalu:
- opečne
- betonske
prema tipu armiranja:
- od čeličnih rešetkastih nosača

- od posebno oblikovane armature

OPEČNI BLOK
5.2 FERT STROP

5.2 FERT STROP
IZVEDBA - montaža

5.2 FERT STROP
IZVEDBA – armiranje i monolitiziranje
5.3 BIJELI STROP

POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: porobetonski blok - mogući svi tipovi oslanjanja (prosta greda,

- a-b gredica od dvostrukih R-nosača kontinuirani nosač, konzola)
preuzima cjelokupno opterećenje - preko 5.0 m zadati nadvišenje
- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip) L/200 (L=duljina gredice)
- poprečna rebra na razmaku 1.0-1.25 m - strop od pojedinačnih i udvojenih gredica

- maksimalni raspon do cca 6.0 m za - težina stropa 130 kg/m2
osnovni tip - oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko čvora
- mogući veći rasponi za povišeni bijeli rešetkastog nosača
strop uz inženjerski proračun
BIJELI STROP – OSNOVNI TIP
BIJELI STROP – POVIŠENI

5.3 BIJELI STROP

5.3 BIJELI STROP

Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine

AKTIVNIM PODRUČJIMA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
pomak brzina ubrzanje Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine
vrijeme [sec]
POVRATNI PERIOD: Prosječni vremenski interval između dva potresa.
Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se očekuje 10 puta u 1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je

Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je
Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)

P1+P1=1.00
Za duži vremenski period:
Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom 2 godine:
(1-P1)*(1-P1)=(1-P1)2
Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom T godina:
(1-P1)T
Izraz za određivanje vjerojatnosti da se potres određene ili veće jačine dogodi u razmaku od
T godina:
PT=1-(1-P1)T
Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina
iznosi: P100=1-(1-1/100)100=0.63
DOBAR
PRORAČUN
NAČELO U PROJEKTIRANJU:
INŽENJERSKI KONCEPT!
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA (‘MEKA’) PRIZEMLJA

6.1 OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U SEIZM. AKTIV. PODR.

(‘MEKE’) VIŠE ETAŽE

IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE
UMANJITI
UVRTANJE
IZBJEĆI I/ILI
KRUTOSTI
IZBJEĆI DISKONTINUITET
IZBJEĆI MJEŠANJE SUSTAVA

IZBJEĆI SUSTAVE:
OKVIR SA ISPUNOM OD ZIĐA

UKRUTE
IZBJEĆI IZMJEŠTANJE ZIDOVA

U DVA ORTOGONALNA PRAVCA

POSTIĆI PRAVILNOST U KRUTOSTI (POLOŽAJU) ZIDOVA

A-B ZIDOVIMA
UKRUTITI ZIDANE GRAĐEVINE
DILATIRATI PREGRADE
PRIČVRSTITI
NENOSIVE ZIDOVE, ALI IH
DILATIRATI PREGRADE ILI
DJELOMIČNO
IZBJEGAVATI
ISPUNJENE OKVIRE
DILATACIJE
RAVNINU ZIDA
DJELOVANJE OKOMITO NA
OSIGURATI STABILNOST NA
Djelovanje potresa se mora uvažavati već pri ranoj fazi izrade koncepta građevine
(arhitekt-konstrukter).
Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna.
Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.
Konstrukcija treba biti statički neodređena.
Potrebno je osigurati otpornost građevine u oba glavna pravca.

Nastojati izbjeći efekete uvrtanja ili ih umanjiti.
Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajući im stabilnost kroz međusobnu
povezanost
Osigurati odgovarajuće temeljenje (kruti i povezani temelji).
6.2 PRAVILNOST U TLOCRTU I PO VISINI
Položaj nosivih zidova treba biti simetričan u odnosu na dvije ortogonalne osi, a sukladno
rasporedu masa i krutosti.

Tlocrtni oblici trebaju biti kompaktni. Duljina otvora u jednom smjeru ne smije prelaziti
25% cijele duljine kata. (Nastojati izbjeći X, H, L, C i I oblike tlocrta).
Krutost međukatnih konstrukcija (u svojoj ravnini) mora biti značajno veća od krutosti
zidova tako da deformacije m-k ne utječu na razdiobu sila između zidova.
Glavni vertikalni nosivi elementi (poprečni zidovi, jezgre stubišta i sl.) moraju biti
neprekinuti od temelja do vrha građevine.
Krutost poprečnih zidova na horizontalna djelovanja, kao i mase pojedinih katova se ne

smiju naglo mijenjati od temelja do vrha građevine, već postepeno.
Građevina je pravilna po visini ako je gornji Građevina je pravilna po visini ako je

kat do 20% uži od donjeg, uz izraženu os gornja etaža do 10% uža od donje, odnosno
simetrije. zadnja etaža do 30% uža od prve, bez

izražene osi simetrije zgrade.
Izvedba nepravilnih građevina nije potpuno zabranjena, ali je bitno otežano postizanje
zadovoljavajuće otpornosti i sigurnosti građevine na djelovanje uslijed potresa.
6.3 MATERIJALI
S ciljem spriječavanja krtog loma zahjevana su slijedeća svojstva šupljih zidnih blokova:
udio šupljina u zidnom bloku ne smije biti veći od [50%]
minimalna debljina stijenki je [15 mm]
vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne

duljine zidnog bloka
Minimalna čvrstoća zidnog bloka:

normalizirana tlačna čvrstoća – u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa]
normalizirana tlačna čvrstoća – u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh=2.0 MPa]
Mort:
minimalna marka morta za nearmirano i omeđeno ziđe ≥ M5
minimalna marka morta za armirano ziđe ≥ M10
Fuge - sljubnice:
potpuna popunjenost
obavezo zapunjavanje vertikalnih fuga
6.4 PRAVILA IZVEDBE
OPĆENITO:
Zidane zgrade se sastoje od međukatnih konstrukcija (m-k) i zidanih zidova koji su
vezane u svim mjerovima.
Veza između m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaža.
A-b ploče moraju biti armirane u oba smjera uz sidrenje armature u horizontalne
serklaže.
Horizontalni serklaži omeđuju a-b ploču i izvode se po vrhu nosivih zidova u
ravnini a-b ploča.
Međukatne konstrukcije od gredica i blokova moraju imati poprečna rebra na min. 8
debljina m-k. Rebra moraju imati barem min. armaturu.
Predgotovljene ploče moraju biti armirane u dva smjera i vezane poprečno tako da
djeluju kao neprekinute krute dijafragme.
Čelične i drvene m-k smiju se izvoditi ako se ponašaju kao kruta tijela u svojoj
ravnini.
Horizontalne sile uslijed djelovanja potresa preuzimaju poprečni zidovi, koji moraju
udovoljavati slijedećim geometrijskim zahtjevima:
DODATNI ZAHTJEVI ZA NEARMIRANO ZIĐE:
Debljina zida od blokova prirodnog kamena t ≥ 40 cm; hef/t ≤ 9; h/l ≤ 2.
Debljina zida od ostalih zidnih blokova t ≥ 30 cm; hef/t ≤ 12; h/l ≤ 2.

Horizontalne a-b serklaže (ili zatege) treba izvesti u ravnini zida na svakoj m-k na
međusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne većoj od 4.0 m. Armirati s min. 2 cm2.
Efektivna – računska visina zida (hef): Visina zida uz uvažavanje relativne krutosti
elemenata koji ukrućuju zid i učinkovitosti veze.
Najmanja duljina ukrućujućeg zida s otvorima.

DODATNI ZAHTJEVI ZA OMEĐENO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 15; h/l ≤ 3):
Horizontalni i vertikalni serklaži moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog

nosivog sustava.
Betoniranje serklaža treba izvesti nakon zidanja kako bi se postiglo bolje prianjanje
između serklaža i ziđa.
Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaža su 15 × 15 cm.
Vertikalni serklaži:
Vertikalne serklaže potrebno je izvesti oko otvora površine A > 1.5 m2.
Vertikalne serklaže treba izvesti na svakom križanju i sučeljavanju zidova.
Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.
Horizontalni serklaži:
Horizontalne a-b serklaže treba izvesti u ravnini svake m-k.
Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.
Armatura:
Horizontalne i vertikalne a-b serklaže armirati s najmanje Aa ≥ 2.4 cm2 uz
vezivanje vilicama. Preklop šipki mora biti najmanje p ≥ 60 cm.
DODATNI ZAHTJEVI ZA ARMIRANO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 12; h/l – nema ogranič.):
Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili žljebove.

Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e ≥ 60 cm.
Minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od površine vertikalnog presjeka
zida.
Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili šupljine zidnih elemenata,

te ih naknadno ispuniti betonom.
Minimalna vertikalna armatura oba slobodna vertikalna ruba iznosi 4.0 cm2na.
Treba je ugraditi na vertikalnom spoju zidova, kao i na najviše 4.0 m razmaka.
Vertikalne šipke treba obaviti vilicama, min. promjera φ ≥ 4 mm.
Minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od površine horizontalnog presjeka
zida.
6.5 POSEBNA PRAVILA ZA “JEDNOSTAVNE ZIDANE ZGRADE”
Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proračun ako se udovoljava

osnovnim pravilima (tlačna nosivost, vlačna nosivost, pravilan raspored horizontalnih i
vertikalnih elemenata zgrade), kako slijedi:
6.5.1 Dopušteni broj etaža iznad tla
6.5.2 Tlocrt zgrade

Tlocrt zgrade treba biti približno pravokutnog oblika.
Omjer dulje i kraće stranice tlocrta građevine mora ne smije biti veći od 4.
Ako zgrada u tlocrtu odstupa od pravokutnika, tada duljina odstupanja ne smije biti
veća od 15% duljine stranice..
6.5.3 Poprečni zidovi – zidovi ukrute

Građevina mora biti ukrućena POPREČNIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihov

simetričan raspored – u dva okomita smjera.
U svakom smjeru moraju biti barem dva poprečna zida.
Duljina svakog poprečnog zida mora biti najmanje 30% duljine građevine u smjeru zida.
Udaljenost poprečnih zidova mora biti veća od 75% duljine zgrade iz drugog smjera.
Najmanje 75% vertikalnog opterećenja mora biti preuzeto poprečnim zidovima, a
ostalih 25% stupovima.
6.5.4 Udio površine poprečnih zidova u dva okomita smjera u ukupnoj brutto površini
etaže
Omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti veći od 2 za nearmirane, niti 3 za
omeđene zidove. Ako je taj omjer veći, takve zidove ne smije se uzeti u proračun za
određivanje otpornosti na bočna i seizmička djelovanja.
Ako je riječ o zidu između dva susjedna otvora, tada se za vrijednost h uzima svijetla
visina višeg otvora, dok je l duljina zida između ta dva otvora.
Naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 m. Ako je zid dulji od 7 m, tada ga se
mora povezati sa zidovima iz drugog smjera.
7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

Djelovanje na konstrukciju (F) može biti:

NEPOSREDNO - djelovanje vanjske sile
POSREDNO - prisilna deformacija, temperatura, slijeganje
S vremenskog gledišta, djelovanja mogu biti:

STALNA (G): vlastita težina, stalna oprema
PROMJENJIVA (Q): uporabna opterećenja, opterećenja od vjetra i snijega, vozila
SLUČAJNA (A): eksplozije, udari vozila, požar i sl.
POTRES (S)
S prostornog gledišta, djelovanja mogu biti:

NEPOMIČNA: vlastita težina, stalna oprema
SLOBODNA: pokretno opterećenje, snijeg, vjetar
PREDNAPREZANJE – je stalno djelovanje ali se posebno razmatra.

7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

7.1.1 STALNO DJELOVANJE

vlastita težina - izračunava se prema zapreminskoj težini i dimenzijama
stalno djelovanje se označava kao Gk – karakteristična vrijednost
nalijeganje međukatnih konstrukcija na zidove
7.1.2 PROMJENJIVO DJELOVANJE

uporabna opterećenja mogu biti raspodjeljenja qk ili koncentrirana Qk
Uporabna opterećenja u zgradama
Smanjenje opterećenja za nosače (grede):
5 A
αa = ψ0 + 0
7 A
A0 = 10 m2
A – pripadajuća opterećena površina
označava se kao Qk – glavna reprezantativna vrijednost - karakteristična vrijednost

ostale reprezentativne vrijednosti dane su u obliku dijelova glavne vrijednosti:
- kombinirana vrijednost: ψ0 · Qk uvažava smanjenu vjerojatnost istovremenog

pojavljivanja više promjenjivih opterećenja
- učestala vrijednost: ψ 1 · Qk određena je pod pretpostavkom djelovanja

opterećenja od 5% vremena trajanja konstrukcije,

a učestalost prekoračenja je manja od 300 puta u
godini.
- nazovistalna vrijednost: ψ 2 · Qk određena je pod pretpostavkom da će vrijeme

trajanja djelovanja biti duže od polovice vijeka
konstrukcije.
Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja

Računske vrijednosti djelovanja

Fd = γF Fk
stalno djelovanje: Gd = γ G G k
korisno djelovanje: Qd = γQ Qk
slučajno djelovanje: Ad = γA Ak (ako nije izravno specificirano)
γF, γG, γQ, γA - parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajući u obzir mogućnost
nepovoljnog odstupanja od računskog djelovanja, netočnost modeliranja
djelovanja, nesigurnost procjene učinka i graničnog stanja koje se promatra.
7.2 GRANIČNA STANJA

Granično stanje nosivosti: Odgovaraju stanjima koja mogu izazvati rušenje, tj. kolaps
konstrukcije ili na drugi način ugroziti sigurnost ljud

Uključuju:
gubitak ravnoteže konstrukcije ili nekog njenog dijela:
Ed,dst ≤ Ed,stb
Ed,dst/Ed,stb – učinak djelovanja stabilizirajućeg/destabilizirajućeg
slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:

Sd ≤ Rd
Sd – računska vrijednost unutarnje sile, Rd – računska otpornost
Granično stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe

nisu ispunjeni.
Uključuju:
deformacije i progibe koji utječu na izgled ili uporabu konstrukcije
vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oštećenja sadržaja zgrade.
Potrebno je dokazati
Ed ≤ Cd
Ed – projektni učinci, Cd – nazivna vrijednost svojstva materijala vezana uz učinke
kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI
potres γA=1.0
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI

Najnepovoljnija kombinacija promjenjivog djelovanja
Sve najnepovoljnije kombinacije promjenjivog djelovanja

kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI


1 Zidane Konstrukcije Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 Zidane Konstrukcije Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U SPLITU

Doc. dr. sc. Boris Trogrlić

Stručni studij građevinarstva

kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE

Akademska godina 2008/2009.

Split, siječanj 2009.

3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

1/ Sorić, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.

3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures – Part 1-1:

4/ Mihanović A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Građevinski

5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave

stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke

PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.

sedra - iz bližih rijeka.

bijeli vapnenac pretežno s Brača,

U 2005. god. u Hrvatskoj je

cca 2400 m2 /ovlaštenom inženjeru/

udio vrste zidnog bloka:

izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili

kamena, betona, vapna s silicijskim

Nastaju pečenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.

BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese

2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):

× 1.10 (za blokove od pečene gline)

može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti itd.

Računska tlačna čvrstoća

Ispitivanje u skladu s normama.

TLAČNA ČVRSTOĆA MORTA:

Volumni sastav morta prema EC6

2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA

Faktori važni za mehanička svojstva ziđa:

Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, Idealizirani dijagram

E = 1000 fk (fk – karak. tlačna čvr.)

Odnos naprezanja i deformacija pri

vertikalna deformacija ε [×10-4]

2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

Anvelope sloma pri dvoosnom tlačnom naprezanju izražene preko σ1, σ2 i θ

2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

krutosti zidnog bloka i morta.

 Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%.

2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za mort opće namjene:

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za tankoslojni mort:

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za lakoagregatni mort:

2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA

Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i

2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim

2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

a/ bez normalnog naprezanja;

Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk):

2.6.5 KARAKTERISTIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA NA SAVIJANJE (fxk)

Eksperimentalno ili tablično.

3.3 OMEĐENI ZIDOVI

3.1 NEARMIRANI ZIDOVI

3.1 NEARMIRANI ZIDOVI

3.2 ARMIRANI ZIDOVI

3.3 OMEĐENI ZIDOVI

4.2 PRIPREMA MORTA

4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI

 Skladištenje (oštećenje, vlaga, onečišćenje, niske temperature, trajnost)

4.2 PRIPREMA MORTA

 Omjeri (maseni, volumski).

Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%.

Eksperimentalno ili tablično.

Skladištenje (oštećenje, vlaga, onečišćenje, niske temperature, trajnost)

Omjeri (maseni, volumski).

A-b serklaži (‘zupčasto’ povezivanje s ziđem)

Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.

Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava

Potrebno je osigurati otpornost građevine u oba glavna pravca.

vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne

Minimalna čvrstoća zidnog bloka:

Debljina zida od ostalih zidnih blokova t ≥ 30 cm; hef/t ≤ 12; h/l ≤ 2.

Horizontalni i vertikalni serklaži moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog

Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaža su 15 × 15 cm.

Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili žljebove.

Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili šupljine zidnih elemenata,

Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proračun ako se udovoljava

Građevina mora biti ukrućena POPREČNIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihov

označava se kao Qk – glavna reprezantativna vrijednost - karakteristična vrijednost

slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:

Granično stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe