Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska nastao je u okviru projekta Kultura poslovne komunikacije u razdoblju od listopada 2008. do rujna 2011. godine. Prvotno je bio zamiljen kao praktian prirunik namijenjen uporabi unutar tvrtke i podizanju razine poslovne komunikacije zaposlenika s kupcima i potroaima. Kako je tijekom svojega trogodinjeg nastanka obuhvatio vie od dvije tisue rijei i naziva koji su ovjereni na visokoj znanstvenoj razini, tvrtka ga je odluila pokloniti Hrvatskomu poslovnom savjetu za odrivi razvoj i tako ga uiniti dostupnim javnosti. Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska primjer je drutveno odgovornoga ponaanja tvrtke te iskaz njezina potovanja prema hrvatskim potroaima i kupcima te hrvatskome drutvu u cijelosti. Svoje prijedloge, komentare i upite moete poslati na e-adrese drustvena.odgovornost@cchellenic.com i ured@hrpsor.hr. Odjel za komunikacije i odnose s javnou Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
Dragi zaposlenici, pred vama je prirunik ija je namjena olakavanje vae svakodnevne poslovne komunikacije i podizanje razine jezine kulture u njoj. Nadamo se da ete primjenjujui savjete iz ovoga prirunika, nastaloga u okviru drutveno odgovornih aktivnosti Coca-Cole HBC Hrvatska, svojim suradnicima i poslovnim partnerima dati dobar primjer primjerene i jezino pravilne poslovne komunikacije.
Odjel za komunikacije i odnose s javnou Coca-Cole HBC Hrvatska
Predgovor
Temeljni je cilj ovoga prirunika dvojak. Ui je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga prirunika, podizanje razine jezine kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima, kupcima i potroaima. Drugi, jo vaniji cilj, u koji je ukljuen i prvi, podizanje je razine jezine kulture u poslovnoj komunikaciji uope. Ona je veoma esto ugroena predrasudama da se neto ne moe izrei na hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezikom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stranim nazivima ili na djelomino ili posve prilagoenim stranim rijeima (u praksi veoma esto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima) upravo ona koja omoguuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini. Nema meutim niega to se moe izrei na engleskome ili kojemu drugom jeziku, a to se ne bi moglo izrei na hrvatskome, a komunikaciju na meunarodnoj razini moe unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih jezika, u prvome redu engleskoga, a nipoto neprimjereno unoenje stranih elemenata u hrvatski jezik. U jezinoj bi se uporabi u svakome trenutku trebalo zrcaliti potovanje prema jezinoj i drutvenoj zajednici kojoj se pripada. esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12. lanku, izrijekom navedeno: U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. Prirunik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu s naelima drutvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema vlastitu jeziku, osobito u dananje vrijeme u kojem se odreuje budui status hrvatskoga jezika u Europskoj uniji. Prirunik nije pravopis, nije gramatika, nije rjenik. On je praktino pomagalo, vrsta praktinoga i namjenskoga jezinoga savjetnika, nastalo na temelju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska. Zbirku tekstova ine poslovni dopisi svih vrsta, promidbeni i marketinki materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, lanci za tvrtkin asopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rjeavane su gotovo
svakodnevno razliite jezine dvojbe i svi jezini problemi na koje se nailo uvrteni su u ovaj prirunik. U pravopisnim rjeenjima ovaj prirunik slijedi Babi-Finka-Moguev pravopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaen kao pravopisni standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis to ga je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta odobrilo za slubenu uporabu u kolama u Republici Hrvatskoj. Prirunik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga njegova korisnika, osobito korisnika rjenikoga dijela, moe zauditi zato se u njemu neke rijei nalaze, a druge ne nalaze. Odgovor je na to da je on voen stvarnim korpusom tekstova i njime odreen. To je i objanjenje zato su u rjenikome dijelu odgovori na neke pravopisne dvojbe, a na druge nisu, zato u njemu ima pojedinih marketinkih, informatikih, financijskih i ostalih naziva, a drugih nema. Prirunik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po jezinim razinama nastoje obuhvatiti svi openitiji jezini problemi uoeni u korpusu tekstova na temelju kojega je nastao, rjenikoga, u kojemu se abecednim redom navode rijei i izrazi, i to tako da se s lijeve strane u pravilu donosi rije s kojom je povezan kakav uporabni problem, a s desne strane prijedlog rjeenja tog problema, a u treemu su dijelu dodaci koji daju smjernice za rjeavanje svakodnevnih problema pisane komunikacije te organiziran popis ustrojbenih jedinica Coca-Cole HBC Hrvatska koji je posljedica uspjela nastojanja da se u ustrojbeni unese i jezini red. U rjenikome dijelu donose se, meu ostalim, brojni nazivi iz razliitih ve spomenutih struka koji su dio svakodnevna poslovanja tvrtke. Neki su od njih ve u rjenicima struka, neki su normirani na hrvatskome jeziku, ali velik dio naziva koji se spominju u rjeniku strani su nazivi ili djelomino prilagoeni strani nazivi za koje se u njemu daje prijedlog rjeenja. Svako jezino normiranje naziva zapoinje upravo poticajem, prijedlogom koji dolazi ili iz struke ili od jezikoslovaca, pa jednim od najveih doprinosa ovoga prirunika smatramo poticanje dijaloga izmeu strunjaka razliitih struka i jezikoslovaca koji bi trebao pridonijeti konanu prihvaanju hrvatskih naziva u mnogim strukama iji su nazivi sastavnim dijelom svakodnevne poslovne komunikacije, osobito velikih tvrtka.
Sadraj
1. Administrativni funkcionalni stil
1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika Poeljne znaajke administrativnoga stila Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
10 10 11 11 12 13 16 18 18 19 22 25 27 32 34 35 35 36 38 38 42 46 46 48 49 52 55 58 58 58 59
1.5.1. Pleonazmi 1.5.2. Ustrojstva nepunoznani glagol + imenica 1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd. 1.6. 1.7.
itanje elektronikih adresa Ana Horvat, voditelj slube za nabavu /Ana Horvat, voditeljica slube za nabavu 1.8. Reklame i jezina pravilnost
2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski

2.1. Veliko i malo slovo 2.2. Pisanje rednoga broja 2.3. Decimalna toka ili zarez 2.4. Spojnica i crtica 2.5. Pisanje razmaka 2.6. Pisanje egzotizama 2.7. Preuzimanje engleskih kratica i pokrata 2.8. Ustrojstva poput Avonova krema, Panasonicov televizor 2.9. Glagolske dopune 2.10. Pasiv 2.11. Ostala esta ustrojstva preuzeta iz engleskoga 2.12. Lani prijatelji 2.13. Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domae rijei 2.14. Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju
3. Ostala esta odstupanja od jezinih pravila

3.1.
Pravopis
3.1.1. , , d, 3.1.2. Ije/je
3.1.3. Biljeenje/nebiljeenje glasovnih promjena 3.1.4. Zarez 3.1.5. Tri toke 3.1.6. Crtica i spojnica 3.1.7. Navodnici 3.1.8. Uporaba kurziva 3.1.9. Pisanje brojeva 3.1.10. Okomito nabrajanje 3.1.11. Navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa) 3.1.12. Navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog) 3.2. Izvoenje oblika rijei 3.2.1. Sklanjanje kratica i pokrata 3.2.2. Sklanjanje imena 3.2.3. Sklanjanje brojeva 3.2.4. Sklanjanje brojevne imenice dvije 3.2.5. Sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski) 3.2.6. Sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in) 3.2.7. Sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov) 3.2.8. Glagol biti u kondicionalu 3.2.9. Infinitiv u futuru I. 3.2.10. Glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dati, dovesti,
iznijeti itd.
59 59 61 61 65 69 72 72 74 74 76 76 81 85 86 86 87 89 89 90 90 90 90 91 94 95 95 96 97 97 98
3.3. Tvorba rijei 3.3.1. Imenice na -ista/-ist, -ta/-t 3.3.2. Imenice na -telj/-lac/-oc 3.3.3. Imenice na -arna/arnica i -ara 3.3.4. Imenice na -ona/-onica 3.3.5. Tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.) 3.3.6. Polusloenice 3.3.7. Pridjevne polusloenice (turistiko-rekreacijski) 3.3.8. 3.3.9.
i sloenice (javnozdravstveni) Brojevne izvedenice Komparativ i superlativ pridjeva optimalan, minimalan, maksimalan
3.3.10. Glagoli na -iti/-jeti 3.3.11. Glagoli na -ivati/-avati, -iti -ati, -ii/-ai 3.3.12. Tvorenice s put 3.3.13. Tvorenice s god 3.4. Povezivanje rijei u skupine i reenice 3.4.1. Povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se 3.4.2. Vi ste dola > Vi ste doli 3.4.3. Staut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli 3.4.4. Da li > je li 3.4.5. S nikim > ni s kim 3.4.6. Enklitika 3.4.7. Genitiv > posvojni pridjev 3.4.8. Pripadanje subjektu (zamjenica svoj) 3.4.9. Vie prijedloga koji uvode razliite padee 3.4.10. Prijedlozi 3.4.11. Veznici 3.5. Rijei 3.5.1. Internacionalizmi
Rjenik Dodaci
98 99 100 101 101 101 101 104 104 104 105 105 110 111 111 123 128 128 132 254 256 263 264 269
1. dodatak: ivotopis i poslovno pismo 2. dodatak: Tablica imena robnih marka 3. dodatak: Tablica pridjeva izvedenih od imena robnih marka 4. dodatak: etverorazinski ustroj Coca-Cole HBC Hrvatska
administrativni funkcionalni stil
1.
1.1.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
Budui da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik) mora podmiriti mnotvo razliitih komunikacijskih zahtjeva, on se raslojava na stilove. Hrvatski je standardni jezik (jezik koji je obvezatan u javnoj uporabi i koji se ui u kolama) i jezik knjievnosti i jezik razgovora i jezik novina i jezik ureda i jezik znanosti te se u skladu s tim osnovnim funkcijama dijeli na pet osnovnih stilova: knjievnoumjetniki, razgovorni, publicistiki, administrativni i znanstveni. Ti se stilovi meusobno proimaju i isprepliu. U ovome priruniku, u kojemu je rije u prvome redu o hrvatskome jeziku u poslovnoj komunikaciji, pozornost emo posvetiti administrativnomu funkcionalnom stilu. Administrativnim se funkcionalnim stilom piu dopisi, poslovna pisma, zapisnici, izvjea, molbe, albe, okrunice, obavijesti, statuti, zakoni, propisi itd. To je stil na kojemu se (meu ostalim) odvija (tj. trebala bi se odvijati)
10
Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji
komunikacija unutar tvrtke te komunikacija tvrtke s njezinim dionicima, dakle ukupna poslovna komunikacija tvrtke.
1.2.
Poeljne znaajke administrativnoga stila
Poeljne su znaajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga standardnog jezika: ustaljena struktura (drukija naravno za svaku vrstu teksta koji je spomenut u prethodnome odjeljku), injeninost, objektivnost, jednostavnost, loginost, saetost i preglednost te potpuna usklaenost s normama hrvatskoga standardnog jezika (koje su zabiljeene u pravopisu, gramatici i rjeniku te u jezinim savjetnicima). Budui da administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema normi, tekstovi pisani tim stilom trebaju u cijelosti potovati normu hrvatskoga standardnog jezika. To znai da se beziznimno valja pridravati pravopisnih pravila o pisanju velikih i malih poetnih slova, glasova i glasovnih skupina, jednaenju glasova, pravila o pisanju rijei iz tuih jezika, sastavljenome i rastavljenome pisanju rijei, interpunkcijskih i pravopisnih znakova te kratica. Valja se pridravati i gramatikih pravila te svih ostalih norma standardnoga jezika. Meutim, primjeri iz prakse nerijetko pokazuju da se kre neki od navedenih zahtjeva, najee zahtjev za saetim, jasnim i jednostavnim izraavanjem te da se u poslovnoj komunikaciji esto ne potuju norme standardnoga jezika.
1.3.
Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije
Jezik poslovne komunikacije na svim razinama tei uprosjeenosti. U njemu u pravilu nema stilskih figura niti su one u njemu poeljne. Kad jezini prirunici doputaju dvostrukosti, izmeu rijei i pravopisnih rjeenja koja se osjeaju kao obinija i ea i onih koja se doivljavaju kao rjea ili stilski obojena, u jeziku poslovne komunikacije u pravilu prevladavaju prva. U njemu npr. nema rjeih glagolskih vremena (aorista, imperfekta ili pluskvamperfekta perfekt je jedini nain izricanja prologa vremena koji administrativni stil i poslovna komunikacija trebaju) ni naina (npr.
11
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska
kondicionala II. ili optativa). U izboru izmeu pravopisnih dvostrukosti u administrativnome e se stilu u pravilu ee nalaziti uobiajenija rjeenja, i pravopisna (pogreka, a ne pogrjeka, neu, a ne ne u) i gramatika (npr. prezent glagola uzimati uzimam, a ne uzimljem, prezent glagola dati dam, a ne dadem ili dadnem) i leksika (pa e se obino davati prednost rijei veza pred rijeju sveza, rijei sport pred rijeju port, rijei obrada pred rijeju obradba, glagolu upotrebljavati pred glagolima rabiti i uporabljivati itd.). To naravno ne znai da sve spomenute dvostrukosti ne pripadaju standardnomu jeziku. O uprosjeenosti jezinih sredstava na svim razinama govori i injenica da se u administrativnim i poslovnim tekstovima pridjevi i zamjenice u naelu ne navezuju u onim sluajevima kad je navezivanje neobvezatno (v. toku 3.1.12.).
1.4.
Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu
Jezine nepravilnosti koje se nerijetko pojavljuju u administrativnome stilu katkad su posljedica nedovoljne pismenosti, esto i nedovoljnoga poznavanja administrativnoga stila i pismenosti u tom stilu (i tada ih je i lake ukloniti jer e odgovor na dvojbu dati jezini prirunici ili lektori), a esto su sloenije naravi. Rije je o problemima koji nastaju u prvome redu zbog velikoga utjecaja engleskog jezika na hrvatski jezik openito, a pogotovo na jezike pojedinih struka kao to su informatika, ekonomija (osobito menadment i marketing), kemija, ouvanje okolia, komunikologija itd. S obzirom na to da suvremena poslovna komunikacija obvezatno ukljuuje i nazive tih struka, jedan je od najeih problema pri poslovnoj komunikaciji kako postupati s engleskim nazivima za koje ne znamo domai naziv. U nazivlje spomenutih struka esto se preuzima engleska rije ili naziv bez ikakve prilagodbe hrvatskomu jeziku ili se provodi samo djelomina pravopisna prilagodba koja je najee vie motivirana nedovoljnim poznavanjem engleskoga pravopisa nego eljom za prilagodbom hrvatskomu sustavu. Meutim, valja imati na umu da je jedno od osnovnih naela koje treba primjenjivati da svaki strani naziv, kad god je to mogue, treba zamijeniti hrvatskim. U tome mogu pomoi rjenici te, kad je rije o strunim nazivima, strunjaci odreenih struka u suradnji s jezikoslovcima. U daljnjemu se tekstu u ovoj toki objanjavaju najee stilske nepravilnosti tipine za administrativni stil i stil poslovne komunikacije, u 2. toki donosi se pregled sluajeva u kojima se najee grijei u tim stilovima pod utjecajem
12
engleskoga jezika, a u 3. toki daje se pregled najeih jezinih (pravopisnih i gramatikih) nepravilnosti u tim stilovima.
1.5.
Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
Neka ustrojstva koja se esto pojavljuju u administrativnim tekstovima ne treba upotrebljavati. To su npr.:
izvriti dostavu > dostaviti na neuinkovit nain > neuinkovito na razini Hrvatske > u Hrvatskoj od iznimne je vanosti > iznimno je vano od velike je vanosti > veoma je vano
13
izvriti uplatu > uplatiti na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno na lo nain > loe na tjednoj bazi > tjedno od kljune je vanosti > kljuno je od meunarodne je vanosti > vano je u meunarodnim okvirima od presudne je vanosti > presudno je. Takoer treba izbjegavati nezgrapne formulacije este u administrativnim tekstovima i poslovnoj komunikaciji poput: biti ukljuen u vjebu > sudjelovati u vjebi cijenu smo spustili jo nie > cijenu smo (jo) spustili drati prvo mjesto na tritu > biti na prvome mjestu na tritu drati svoju poziciju na tritu > biti stabilan na tritu Hvala za poziv. > Hvala na pozivu. ostaje aktivan promo rabat > i dalje vrijedi promocijski rabat poduzeti daljnje mjere > uvesti nove mjere postoji vjerojatnost bolje prodaje > mogua je bolja prodaja prvo mjesto po volumenu na tritu > prvo mjesto na tritu u roku pet dana > u roku od pet dana uloiti daljnje napore > potruditi se velika koliina posla > mnogo posla. esta je u poslovnoj komunikaciji i u administrativnim tekstovima uporaba rijei isti ili skupine kao takav koje ne treba upotrebljavati, npr.: Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji odobrava istu ... > Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji je odobrava ; Voditelj koji odobrava tu fakturu... Treba osvijestiti vanost davanja povratnih informacija i usvajanja vjetine davanja istih prema najee primjenjivanim modelima. > Treba osvijestiti vanost davanja povratnih informacija i usvajanja vjetine njihova davanja prema najee primjenjivanim modelima. neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno nepoznavanje reagiranja na istu > neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno nepoznavanje reagiranja na nju Posao kao takav nije teak. > Posao nije teak.; Taj posao nije teak. Radionica je zanimljiva kao takva. > Radionica je zanimljiva.; Ta je radionica zanimljiva.
14
Brojni su primjeri, i u administrativnome i u publicistikome stilu, udvajanja istoga znaenja. Gomilanje rijei ne pridonosi jednostavnosti, razumljivosti i tonosti u obavjeivanju i izvjeivanju kojima se tei u tim stilovima: U ovom sluaju radi se o neovlatenu kopiranju podataka s kreditnih kartica. > Rije je o neovlatenu kopiranju podataka s kreditnih kartica. Bit emo u mogunosti odgovoriti na va upit do kraja tjedna. > Na va emo upit odgovoriti do kraja tjedna. Rauna se da e kriza stati te da e veina raspolagati veim budetom za putovanja nego je bio sluaj ove godine. > Predvia se da e kriza proi te da e veina imati vie novca za putovanja nego ove godine. Kao jedan od veih problema izdvojena je slaba vertikalna komunikacija. > Istaknuto je da je slaba vertikalna komunikacija jedan od veih problema. Glavni je direktor istaknuo kako su plae usklaene s istim rangom plaa u slinim tvrtkama. > Glavni je direktor istaknuo kako su plae usklaene s onima u slinim tvrtkama. to se tie eventualnog poveanja plae, do toga e doi im to financijska situacija bude dozvoljavala. > Plae e se povisiti im to financijske prilike omogue. Provedbu izobrazbe ine tri faze. > Izobrazba se provodi u trima fazama. usmjeriti se na razvitak kategorije proizvoda > razvijati kategoriju proizvoda Premda je posljednjih godina hrvatski jezik pod velikim utjecajem engleskoga, zadrala su se i pojedina sintaktika ustrojstva iz francuskoga jezika (galicizmi): Ono to elimo istaknuti to je da svi trebamo uloiti daljnje napore za prevladavanje sadanjih negativnih kretanja na tritu. > Istiemo kako se svi trebamo potruditi da bismo prebrodili negativne trine pokazatelje. Ono to ja mislim rei to je da e se kriza na tritu osjeati i cijelo idue tromjeseje. > Smatram da e se kriza na tritu osjeati i cijelo idue tromjeseje. Nisu samo menaderi ti koji bi trebali biti odgovorni za loe poslovne rezultate. > Za loe poslovne rezultate nisu odgovorni samo menaderi. U onoj mjeri u kojoj se budete trudili, u toj e mjeri biti i vai rezultati. > Koliko se potrudite, takvi e vam biti i rezultati.
15
U administrativnome stilu i stilu poslovne komunikacije esto se pojavljuju parazitne rijei, administrativizmi bez pravoga znaenja, poput rijei pitanje, plan, razina, sfera, npr.: cijene u sferi poluproizvoda > cijene poluproizvoda na razini tvrtke > u tvrtki. U administrativnome stilu nepoeljna je uporaba poredaba, metafora, personifikacije itd.: zakon podrazumijeva > prema zakonu.
1.5.1. pleonazmi
U administrativnome su stilu esti i pleonazmi, tj. izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto znaenje. Oni takoer nisu poeljna znaajka toga stila. esti su pleonazmi u tom stilu: ak tovie > ak ili tovie (istoznane rijei) esto puta > esto daljni rast > rast daljnje irenje > irenje loa mana > mana (mana je uvijek loa) meusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (otprilike i oko istoznane su rijei) ponavljanje iz poetka > ponavljanje ponovni povrat > povrat (ta rije podrazumijeva da je to ve bilo) porazgovarati zajedno > porazgovarati (porazgovarati s kim moe se samo uz sudjelovanje obiju strana) trei po redu > trei (ako je tko trei po redu, on je jednostavno trei) veliko mnotvo > mnotvo (mnotvo je nuno veliko) u razdoblju od sijenja do lipnja > od sijenja do lipnja uteda u visini od oko > uteda od oko veliki proizvodni div > proizvodni div vremensko razdoblje > razdoblje (jer razdoblje je uvijek i nuno vremensko) zajedno s > s (ako smo s kim, onda smo zajedno; postoje meutim konteksti u kojima je nuno ostaviti zajedno s: npr. u reenici: Hrvatski odbojkai igrat e u treoj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i Grkom, zajedno s je potrebno jer to znai da e Maarska, Finska, Grka i Hrvatska igrati u istoj skupini, a reenica Hrvatski odbojkai igrat e u treoj skupini s Maarskom, Finskom i Grkom znaila bi da e hrvatski rukometai igrati utakmice protiv rukometaa tih triju zemalja).
16
Pleonazmi su esti i u reklamama, npr.:
0.5L gratis na dar! 0,5 L besplatno! 0,5 L na dar!

17
Poslovna komunikacija njima obiluje, npr.: Njegove e dunosti obuhvaati i odabir strategija i taktika za prodajni lanac za ugostiteljstvo. > Njegove e dunosti obuhvaati i odabir poslovnih taktika za prodajni lanac za ugostiteljstvo. Katkad se pleonazmi upotrebljavaju u nazivima stranoga podrijetla stoga to onomu tko ih upotrebljava nije jasno znaenje rijei koje upotrebljava. Tako se npr. pojavljuje naziv dispenser-automat. Ako znamo da rije dispenser u engleskome jeziku oznauje automat koji toi pie u odreenim koliinama (u hrvatskome: toioni automat), jasno je da rije automat ini tu polusloenicu pleonastinom. esto se na oglasima koji obavjeuju o snienju mogu vidjeti natpisi poput: snieno do -30 %. U tom sluaju ne moemo ak kazati da je rije o pleonazmu jer je rije o besmislici. Neto moe biti snieno 30 %, ali ne moe biti snieno -30 %.
1.5.2. ustrojstva nepunoznani glagol + imenica

U administrativnome stilu osobito su esta ustrojstva nepunoznani glagol + imenica. Umjesto toga ustrojstva treba, kad god je to mogue, upotrebljavati glagol koji ima istu osnovu kao imenica, npr.: dati prijedlog / davati prijedloge > predloiti/predlagati dati izjavu / davati izjave > izjaviti/izjavljivati donijeti odluku / donositi odluke > odluiti/odluivati imati znanje stranog jezika > znati strani jezik izvriti korekciju / vriti korekciju > ispraviti/ispravljati.
1.5.3. vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd.
U administrativnome stilu esto se upotrebljavaju vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad, u vrijeme kad, na mjestu gdje, to je rezultat/posljedica toga to. Umjesto njih bolje je upotrebljavati jednostavnije veznike ili vezna sredstva bez punoznanih rijei (namjera, posljedica, mjesto, vrijeme), npr.: Nai rezultati nisu slabiji od prologodinjih, to je rezultat injenice da smo nastavili ulagati u nove proizvode. > Nai rezultati nisu slabiji od prologodinjih jer (zato to) smo nastavili ulagati u nove proizvode. Uinili smo to s namjerom da poboljamo rad odjela. > Uinili smo to da poboljamo rad odjela.; Uinili smo to kako bismo poboljali rad odjela.
18
1.6.
itanje elektronikih adresa
U poslovnoj komunikaciji nerijetko treba usmeno dati kakvu elektroniku adresu (e-adresu) ili adresu mrene stranice. Pritom nerijetko dolazi do nedoumica kako se ta adresa ita. Znak @ u hrvatskome se esto ita kao majmun ili monkey, rjee at [et], a jo rjee kod ili pri. U engleskome se monkey u tome znaenju ne upotrebljava, nego se taj znak ita at. Stoga je preporuljivo itati ga kao pri, a ako tko eli upotrijebiti engleski naziv, on je at [et].
adresa e-pote e-adresa e-mail e-pota, e-adresa, e-poruka

Uveo sam e-mail. Uveo sam e-potu. Daj mi svoj e-mail. Daj mi svoju e-adresu. Dobio sam e-mail. Dobio sam e-poruku.
19
cijena moe biti sniena
30 %
cijena ne moe biti sniena
-30 %
U engleskome se znak - ita dash, to znai crtica. Taj se znak u hrvatskome ita na tri razliita naina: crtica, minus i povlaka. Rije povlaka ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Prednost je naziva minus to je posve jednoznaan te ne moe doi do nesporazuma i zamjene sa znakom _ koji se takoer esto nalazi u adresama. Znak _ koji se katkada pojavljuje u e-adresi najee se ita kao donja crtica (crta). www najee se ita ve ve ve. Meutim, ispravan je nain itanja dvostruko ve, dvostruko ve, dvostruko ve jer ve ve ve oznauje vvv. Na engleskome se takva adresa ita double u, double u, double u. (Vie o tome u knjizi Milice Mihaljevi Kako se na hrvatskome kae www).
Ana Horvat, voditelj Slube za nabavu / Ana Horvat, voditeljica Slube za nabavu
U administrativnome se stilu, npr. u poslovnim dopisima i na posjetnicama, esto pojavljuje nedoumica treba li pisati npr. Ana Horvat, voditeljica Slube za nabavu ili Ana Horvat, voditelj Slube za nabavu. Kad je rije o konkretnoj osobi, upotrebljava se odgovarajui mocijski parnjak, tj. Ana Horvat, voditeljica Slube za nabavu. Meutim, u popisu funkcija u nekoj tvrtki ne treba pisati npr. voditelj/voditeljica Slube za nabavu. Naime funkcija je voditelj Slube za nabavu, ravnatelj, direktor, upravitelj itd. Ne treba se bojati da se time zadire u naelo ravnopravnosti spolova. Muki rod u tome sluaju funkcionira kao spolno neutralan te injenicu da se u kakvu popisu radnih mjesta ili oglasu spominje voditelj, ravnatelj itd. (a ne spominje voditeljica, ravnateljica itd.) ne treba tumaiti kao da podrazumijeva samo osobe mukog spola. Dakle, Ana Horvat voditeljica je Slube za nabavu, a funkcija na kojoj se nalazi je funkcija voditelja Slube za nabavu. Osobito je neekonomino i posve nepotrebno u tekstu uvijek navoditi i enski mocijski parnjak. Takav je tekst itatelju neproziran, a onoga tko ga pie esto dovodi u razliite nedoumice te se u provoenju tog naela esto grijei, npr.: Objasniti zaposleniku to je uinio/la dobro i ohrabriti ga da u tome nastavi.
1.7.
22
Dosljedno pridravanje naela koje se pokuava i ne uspijeva provesti u toj reenici dovelo bi do reenice:
Objasniti zaposleniku/zaposlenici to je uinio/ uinila dobro i ohrabriti ga/ju da u tome nastavi.

Takvo pisanje oteava itanje i razumijevanje teksta, pa je to razlogom to se ne provodi dosljedno. Reenica:
Objasniti zaposleniku to je uinio dobro i ohrabriti ga da u tome nastavi,

ne dovodi u pitanje ravnospravnost spolova, kao to je ne dovode u pitanje ni uobiajene zakonske formulacije: pravo je zaposlenika, dunost je rukovoditelja itd. Tvrdnju o iremu opsegu mukoga roda, tj. o njegovoj potencijalnoj spolnoj neutralnosti, moemo pokazati i injenicom da bismo u situaciji kakve neizvjesnosti (npr. kad ne znamo pitamo li za mukarca ili enu), pitali: Tko je voditelj ureda? Tko je ravnatelj instituta? Tko je direktor Odjela za marketing u vaoj tvrtki?, a odgovor na to pitanje moe biti i Ana Petrovi i Ivan Petrovi. Ne bismo nikad, bez obzira na to to se odgovor moe odnositi i na muku i na ensku osobu, pitali: Tko je voditelj ili voditeljica ureda? Tko je ravnatelj ili ravnateljica instituta? Tko je voditelj ili voditeljica Odjela za marketing u vaoj tvrtki? Funkcije treba razumijevati onako kako se npr. razumijevaju inovi i titule: porunica je enska osoba koja ima in porunika (in je dakle samo porunik). Isto tako, doktorica znanosti ena je koja ima titulu doktora znanosti (titula je samo doktor znanosti). Vriteljica dunosti ravnatelja ena je koja obnaa funkciju vritelja dunosti ravnatelja (funkcija je samo vritelj dunosti). Analogno tomu, mogli bismo (dapae, morali) bez imalo bojazni od ugroavanja ravnopravnosti spolova u strukturi tvrtke uspostaviti funkcije u mukome rodu. Uostalom, i u Ustavu Republike Hrvatske nalaze se odredbe poput: Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora,
23
Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. Formulacije u kojima se spominju nazivi zastupnik, Predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora ukljuuju naravno osobe obaju spolova.
S druge strane,
kad je rije o konkretnoj osobi, svakako treba
upotrebljavati odgovarajui mocijski parnjak. Pitanje koje se esto postavlja jest je li dobro kazati da je tko javna biljenica.
To se pitanje postavlja stoga to rije biljenica u hrvatskome jeziku ima i drugo znaenje (teka). To meutim nije razlog da i konkretnu osobu koja se bavi javnobiljenikim poslom ne zovemo
javnom biljenicom.
U obraanju enskoj osobi nije dobro upotrebljavati ustrojstva poput: gospoo gradonaelnik, gospoo doktor itd. Umjesto toga treba govoriti i pisati: gospoo gradonaelnice, gospoo doktorice ili gradonaelnice, doktorice.
nuno u mukome rodu), a u zagradama se (kako bi se izbjeglo svako pogreno tumaenje) moe dati napomena (m/) koja oznauje da se za to radno mjesto mogu natjecati osobe obaju spolova, npr.:
oglasima za radna mjesta treba istaknuti funkciju (koja je
Trai se osoba za radno mjesto voditelja prodaje (m/)
24
1.8.
Reklame i jezina pravilnost
O reklamama moemo takoer razmiljati kao o sredstvu poslovne komunikacije. Reklame do neke mjere izmiu standardnojezinoj normi jer obiluju metaforama, igrama rijeima, jezinim dosjetkama itd. koje su u njima i doputene i poeljne. Ipak, valjalo bi se jasno pridravati naela da se u njima norme standardnoga jezika mogu kriti samo ako za to postoje jasni i opravdani razlozi. Jedan je od takvih razloga uvanje oznake robne marke u njezinu izvornu obliku pa se zbog toga razloga imena robnih marka u reklamama najee ne sklanjaju, od njih se ne izvode tvorenice itd. Meutim, standardnojezina se pravila esto u reklamama kre i tamo gdje za njihovo krenje ne postoje dobri (u pravilu marketinki) razlozi. Tako esto u reklamama reenice koje zavravaju tokom, upitnikom ili usklinikom ne zapoinju velikim slovom, to je svakako nepravilno. Nepravilna je i uporaba decimalne toke umjesto decimalnoga zareza, npr. 2.5 L (v. toku 2.3.), a pogotovo je neprihvatljivo da se npr. u istoj reklami jednom pie decimalna toka, a drugi put decimalni zarez. Nije npr. prihvatljiv tekst u reklami: Kroz mjesec Rujan na 1L Brick pakiranjima imamo cjenovnu promociju 20 % sniena cijena na sljedeim okusima: ... jer se njime kri nekoliko standardnojezinih pravila, a nijedno krenje nije namjerno, tj. napravljeno kako bi se dobila igra rijei ili na koji drugi nain postigao marketinki cilj. Taj bi tekst trebao glasiti: Tijekom mjeseca rujna 20 % je sniena cijena kartonskim pakiranjima od 1 L, i to sljedeim okusima: ... U reklamama su esti i pleonastini izrazi, npr. duopack pakiranje u kojemu se nepotrebno upotrebljava strana rije (duopack) te udvaja obavijest pack pakiranje umjesto da pie dvostruko pakiranje (v. toku 1.5.1.). Pleonastian je i reklamni oglas: Za vie od potroenih 250 kn poklanjamo vam dar. Dar se uvijek poklanja, daruje. Sve to se daruje je dar. Bolje bi bilo: Za vie od potroenih 250 kn dobivate dar.
25
U reklami Jogurti vona srca pridjev voni sklanja se kao nepostojei pridjev voan. Trebalo bi biti vonog jer se odnosni pridjevi (a pridjev voni odnosni je pridjev) tako sklanjaju (v. toku 3.2.5.). U reklami Brini za sebe upotrijebljen je neprijelazni glagol umjesto povratnoga. Ta bi reklama trebala glasiti:
Brini se za sebe (v. toku 3.4.1.).

Reklama Uinite najbolji izbor za svoje dijete trebala bi glasiti
Izaberite najbolje za svoje dijete (v. toku 1.5.2.).

Napomenimo da ono to je nepravilno u opemu tekstu i u dopisivanju nije nuno nepravilno u reklami. Tako reklamni natpis: U Coca-Coli Zero je 0 eera moe biti marketinki dobar zbog svoje efektnosti i brojkom zapisane nule, ali u kontekstu opejezine komunikacije ne treba preuzimati model koji je u reklami zbog izvanjezinih razloga dobar. U takvoj neutralnoj komunikaciji svakako bi bolje bilo: U Coca-Coli Zero nema eera. U reklamama treba dobro razlikovati jezinu kreativnost koja je u njima svakako pozitivna (uzmimo kao primjer igre rijeima: najvija, najmjetaj) od nenamjernoga krenja jezinih norma, tj. od odstupanja od jezinih pravila uinjenih zbog neznanja.
26
utjecaj engleskoga jezika na hrvatski
2.
Temeljni je problem ovoga trenutka u hrvatskome jeziku utjecaj engleskoga jezika, osobito na nazive pojedinih struka koji se onda prenose i u administrativni i u znanstveni funkcionalni stil. ak i itajui dnevni tisak moe nam se katkad uiniti da je engleski jezik podskup hrvatskoga. Unato brojnim izraajnim mogunostima hrvatski se jezik osiromauje nekritikim preuzimanjem rijei iz stranih jezika. Engleski top upotrebljava se ak i uz hrvatski superlativ: Top 3 najitanijih > Tri najitanija. Da bi se izrazilo kako je neto vrhunsko, najbolje, u hrvatskome postoje brojne mogunosti. Ne iskoritavaju se, a razlozi nisu jezini. Slino je i sa super. Sve je postalo super: i lijepo i najprivlanije i najpoeljnije i izvrsno. Vrhunski proizvodi postali su superproizvodi, vrhunske robne marke su supermarke. Najbolja ponuda takoer je superponuda i sl. Dovoljno je rei cijena godine (kad se misli na najpovoljniju cijenu) ili najpovoljnija cijena umjesto super cijena godine.
27
Temeljni je problem ovoga trenutka u hrvatskome jeziku utjecaj engleskoga jezika, osobito na nazive pojedinih struka koji se onda prenose i u administrativni i u znanstveni funkcionalni stil. ak i itajui dnevni tisak moe nam se katkad uiniti da je engleski jezik podskup hrvatskoga. Unato brojnim izraajnim mogunostima, hrvatski se jezik osiromauje nekritikim preuzimanjem rijei iz stranih jezika.
28
Uz rijei top, super i akcija u posljednje se vrijeme vrlo esto upotrebljava rije opcija. Zamjene su brojne: To je najbolja opcija. > To je najbolji izbor.; To je najbolja mogunost. Velike se koliine sve ee, pogotovo u marketingu, oznauju rijeima dambo, ekstra, mega, maxi, npr.: maxi mega pack. Za sve te rijei imamo odgovarajue hrvatske izraze. Engleska rije jumbo znai velika, krupna, nezgrapna, nespretna osoba, a devedesetih godina ta se rije poela upotrebljavati za velike plakate na javnim povrinama (damboplakati). Zatim su se za sve to je veliko, iznimno ili vrsno poele upotrebljavati rijei preuzete iz grkoga (mega) ili latinskoga (super, maksi, prema maximus). Ti su oznaivai kvalitete ili koliine nepotrebni u hrvatskome jeziku, npr. mega pack i maxi pack velika su pakiranja. U javnosti se najee upozorava na problem pretjerane uporabe engleskih rijei umjesto hrvatskih, koji je osobito prisutan u poslovnoj komunikaciji i korporacijskome jeziku, npr.: Nai accruali do kraja godine iznose ... > Nai prihodi do kraja godine iznose ... To trebamo facilitirati. > To trebamo omoguiti; To trebamo podrati. On je na facilitator > On je na pomaga. Revenue nam je 29 000 kn > Prihod / Dohodak nam je 29 000 kuna. Imate svoje followere na Twitteru i one koje vi pratite! > Na Twitteru i slijedite i slijede vas! Lead team treba rei svojim direct reportima da dou na seminar. > Vodstvo tvrtke treba obavijestiti izravno podreene da dou na seminar.
Nema nikakva opravdanja za uporabu navedenih rijei i izraza u hrvatskome jeziku. Najee se kako bi se opravdala uporaba engleskih rijei kao razlog navodi da se njima odreeni pojam oznauje bolje, jasnije, nedvosmisleno, preciznije. To opravdanje nema nikakva uporita, rije je najee samo o jezinoj navici i neutemeljenome osjeaju dijela govornika hrvatskoga jezika da pojmovi oznaeni stranom rijeju znae neto drugo, vie itd. Nema meutim nikakva razloga da rije facilitator ne zamijenimo rijeju pomaga, da izraz check lista ne zamijenimo izrazom provjerna lista, da natpise Sold! ne zamijenimo natpisima Prodano!, Rasprodano! itd.
facilitator pomaga
Problemi povezani s velikim utjecajem engleskoga jezika na hrvatski vidljivi su i na razinama niim od razine rijei te se utjecaj engleskoga jezika prepoznaje u pravopisnoj i gramatikoj strukturi prijevodnih, ali i izvornih tekstova. Iako je taj problem u veoj ili manjoj mjeri izraen u svim stilovima hrvatskoga jezika, on je osobito naglaen u administrativnome stilu hrvatskoga jezika, pogotovo u jeziku tvrtka koje su u svojemu poslovanju tijesno povezane sa stranim tvrtkama ili su njihove podrunice. Ukratko emo upozoriti na neke nepravilnosti nastale pod utjecajem engleskoga jezika koje su veoma este u poslovnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku, a svakako ih treba izbjegavati.
29
4pack, 2pack, 6pack
pakiranje od etiri boce/limenke pakiranje od dvije boce/limenke (dvostruko pakiranje) pakiranje od est boca/limenka
30
Sve se ee pojavljuju problemi koje hrvatski pravopis ne predvia jer neka od rjeenja koja se prihvaaju u poslovnoj i trgovakoj komunikaciji ne pripadaju hrvatskomu nego engleskomu jeziku. To su npr.: 4 pack, 2pack, 6pack > pakiranje od etiri boce/limenke, pakiranje od dvije boce/limenke (dvostruko pakiranje), pakiranje od est boca /limenka 24-hour banking > cjelodnevne bankarske usluge; cjelodnevno bankarsko poslovanje b. pretty > budi lijepa Katkad takva rjeenja bivaju prihvaenima i u jezicima struka, npr.: 3D tehnologija. U pisanju imena tvrtka i proizvoda dovodi se u engleskome, pa slijedom toga i u hrvatskome, u pitanje status razmaka kao pravopisno vanoga elementa te se veliko slovo pojavljuje i unutar jedne rijei. Osobito se to primjeuje u imenima tvrtka i proizvoda, npr.: McDonalds, BlackBerry, PowerPoint, iPhone, a pojavljuje se sve ee i u imenima hrvatskih tvrtka i proizvoda. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski zapaa se i u uporabi sastavnoga veznika i. Ba kao to pod utjecajem engleskoga u javnim napisima i natpisima nestaje pridjeva, tako nestaje i veznika i koji se zamjenjuje znakom & (and). U naslovima novinskih rubrika imamo: Gospodarstvo & financije umjesto Gospodarstvo i financije Kultura & scena umjesto Kultura i scena Pijuni & Pjeaci umjesto Pijuni i pjeaci Klikni & kupi umjesto Klikni i kupi Ciljevi & filozofija tvrtke umjesto Ciljevi i filozofija tvrtke Fitness & aerobic centar umjesto Fitness i aerobic centar (ili: Centar za fitness i aerobic/aerobiku) Poslovne & obiteljske obveze mogu se uskladiti umjesto Poslovne i obiteljske obveze mogu se uskladiti. Znak & pojavljuje se i u imenima proizvoda. I u poslovnoj se komunikaciji esto upotrebljava znak & umjesto veznika i, npr.: uvanje zapisa & dokumentacije. Utjecaj se engleskoga esto prepoznaje i u reeninoj strukturi, npr.: Nakon ove radionice vi ete razumjeti ... > Nakon ove radionice razumjet ete ...
31
Veliko i malo slovo

U hrvatskim tekstovima koji su nastali prevoenjem s engleskoga jezika esto je u hrvatskome tekstu preslikan engleski pravopis. Meutim, hrvatski i engleski pravopis prilino se razlikuju. Veoma se esto u hrvatskim tekstovima veliko slovo upotrebljava tamo gdje je to uobiajeno u engleskome pravopisu. Odnos hrvatskoga i engleskoga pravopisa prema velikome slovu je meutim sasvim razliit: u engleskome se velikim slovom u imenu, naslovu ili nazivu pie svaka punoznana rije. U hrvatskome postoje jasna pravila o tome kad se veliko slovo upotrebljava. Nije stoga dobro pisati npr. Osobni Razvojni Plan, kako gradimo Vodstvo itd. Sve se ee moe primijetiti da se razliita vierjena imena tvrtka piu tako da se sve njihove sastavnice piu velikim slovom, osobito na internetu. To naravno nije dobro i za to nema nikakva pravopisnoga opravdanja. Evo nekoliko tipinih primjera uporabe velikoga umjesto malog slova pod utjecajem engleskoga jezika: Internet (umjesto: internet), Svjetska Banka (umjesto: Svjetska banka), Europska Komisija (umjesto: Europska komisija), Europska Zajednica (umjesto: Europska zajednica), PoslodavacPartner (ime nagrade oito nastalo pod utjecajem engleskoga; u hrvatskome nema nikakva razloga da se rije partner u imenu nagrade pie velikim slovom), Coca-Cola Klub (umjesto: Coca-Colin klub), MojPosao (ime internetskoga portala). U primjerima PoslodavacPartner i MojPosao dovode se (nepisanjem razmaka) u pitanje i granice rijei. Takva rjeenja mogu biti grafika dosjetka (ako za nju postoji valjano opravdanje), ali nikako ne bi smjela biti u slubenim imenima koja bi morala glasiti: Poslodavac partner i Moj posao. Katkad utjecaj engleskoga pravopisa kad je rije o pisanju velikog slova ide tako daleko da se velikim slovom piu npr. i nazivi mjeseca: Rujan, Prosinac itd. Osobito se esto grijei tako da se pie Europska Unija umjesto Europska unija. Jedno od pitanja koje se esto upuuje jezikoslovcima upravo je pitanje zato piemo Europska unija, a ne Europska Unija. Europska unija politiko je podruje koje nije drava. Za drave vrijedi pravopisno pravilo da se sve rijei u vierjenome imenu drave piu velikim slovom (npr. Sjedinjene Amerike Drave). Europska unija nema jo svoj ustav i jo nije drava kao to je to SAD te stoga nema pravopisnoga pravila koje bi opravdavalo pisanje rijei unija u imenu toga podruja velikim slovom iako postoje pravopisi u kojima se u rjenikom dijelu nalazi Europska Unija. Takvo je pisanje mogue, ali trebalo bi ga opravdati uvoenjem odgovarajuega pravopisnog pravila, to ti pravopisi ne ine.
32
2.1.
esto se bez ikakva uporita u pravopisu velikim slovom piu razliite funkcije (osobito visoke), npr. Direktor Odjela za marketing (umjesto: direktor Odjela za marketing) te titule, npr. Dr. sc. (umjesto: dr. sc.), Prof. (umjesto: prof.) itd. Kratica prof. pie se ispred imena kada je rije o sveuilinome profesoru, a iza imena i odvojena zarezom kad je rije o osobi koja je diplomiravi stekla tu titulu, npr.: prof. Ana Horvat (sveuilina profesorica) i Ana Horvat, prof. esto se misli da se pisanjem titula ili funkcija velikim slovom pokazuje osobito potovanje prema nositelju titule ili imatelju funkcije, ali to nije tono. Rije je o jasno definiranome pravopisnom pravilu koje treba potovati.
Coca-Cola Klub Coca-Colin klub

Sve se ee umjesto u hrvatskome mjeriteljstvu uobiajene kratice za litru l upotrebljava kratica L. Razlog je tomu to je malo tiskano l slino brojki 1, pa se uporaba oznake L posve uobiajila.
33
Pod utjecajem engleskoga esto je u poslovnoj komunikaciji obraanje komu iz potovanja zamjenicom vi pisanom malim slovom. To nije u skladu s hrvatskim pravopisom. U engleskom zamjenica you slui i za obraanje jednoj i za obraanje skupini osoba, a biljeenje obraanja iz potovanja engleski jezik ne poznaje. Obraamo li se komu iz potovanja s Vi, tu zamjenicu moramo pisati velikim slovom. Osobito se esto to pravilo kri u poslovnoj komunikaciji u kojoj se esto osobu oslovljava zamjenicom za 2. lice mnoine, ali se ta zamjenica ne pie velikim slovom, npr. Potovani gospodine Petroviu, aljemo vam ... Ako dvojimo kako pisati zamjenicu za 2. lice jer se obraanje moe razumjeti i kao obraanje jednoj osobi i kao obraanje veemu broju osoba, treba je pisati malim slovom. To se pravilo esto kri i na uputama za uporabu razliitih ureaja i uputama za uzimanje lijekova, npr. Ako Vaa perilica ... > Ako vaa perilica ... Pisanje zamjenice za 2. lice mnoine malim slovom u obraanju s potovanjem veemu broju osoba nije meutim u skladu s hrvatskim pravopisom. Ako je rije o jednoj osobi, i posvojnu zamjenicu va moramo pisati velikim slovom, npr.: Potovani gospodine Petroviu, zahvaljujemo na Vaem odgovoru ...
Pisanje rednoga broja

Prema hrvatskome se pravopisu redni broj pie s tokom, bez obzira na to je li rije o arapskome ili rimskome broju, npr.: 1. (prvi), 5. (peti), VI. (esti), VIII. (osmi).
2.2.
poglavlje 3. 3. poglavlje
U engleskome se jeziku redni brojevi piu bez toke te ne moemo iz engleskoga teksta ni razabrati je li rije o rednome ili glavnome broju: Chapter 2, Rule 22, Video 1, Video 2. Navedene primjere ne bi trebalo prevesti s poglavlje 2., pravilo 2., video 1. i video 2., nego s 2. poglavlje, 2. pravilo, 1. video i 2. video. Tako treba postupati u svim tekstovima, osim u onima pisanim administrativnim funkcionalnim stilom u kojima su i u hrvatskome jeziku obina ustrojstva u lanku 2., toki 4. Takoer se pod utjecajem engleskoga izvornika esto ne pie toka uz godinu (npr. 2010), a u hrvatskomu je svakako treba pisati (2010.).
34
Decimalna toka ili zarez

Prema hrvatskome pravopisu decimalni znak meu znamenkama je zarez, a tako je i prema normi ISO 80000-1:2009. U engleskome decimalni se broj u pravilu oznauje tokom iako meunarodna norma i u engleskome preporuuje zarez. Uporaba decimalne toke moe zbunjivati i stoga to se za raunovodstvene potrebe (a samo iznimno i u drugim tekstovima radi lakega itanja) tokom odjeljuju skupine od po tri znamenke (poevi zdesna nalijevo), npr. 20.000 (dvadeset tisua). Posebno je esto da se u hrvatskome tekstu upotrebljava decimalni zarez, a u tablicama, slikama, dijagramima itd. decimalna toka. Do toga vjerojatno dolazi stoga jer su dijagrami i slike esto preuzeti iz engleskog izvora, ali izvor najee nije citiran. I inae se primjeuje da se s mnogo manje panje prevode spomenuti dijelovi teksta (u njima emo nerijetko nai i zaostale engleske kratice, npr. App. kao oznaku za dodatak, p.p. umjesto str. itd.), a to ne bi smjelo biti tako. I njih treba jezino urediti jednako pomno kao osnovni tekst. Posebno je vano da se u istome tekstu ne upotrebljava i decimalna toka i decimalni zarez i tako poveava postojea zbrka. Ne smije se dogoditi da se npr. na istome reklamnom oglasu jednom reklamira pakiranje od 2.5 L, a neto nie pakiranje od 2,5 L. U hrvatskome tekstu svakako treba upotrebljavati decimalni zarez, a toku koja slui bremu i lakemu itanju brojeva samo iznimno (u raunovodstvenome kontekstu ili pri nabrajanju vie velikih brojeva). U prilog uporabi decimalnoga zareza govori i to da se toka esto pie izmeu sati i minuta u oznaivanju vremena, npr. 5.30 (uz 5:30). Uporaba decimalne toke u hrvatskome mogla bi stoga zbunjivati jer bi se zapis vremena mogao razumjeti kao decimalni.
2.3.
Spojnica i crtica
U engleskome je jeziku uobiajeno reenino umetanje s pomou crtica. Ono je mogue i u hrvatskome jeziku, ali u hrvatskome crtice oznauju jae isticanje umetnutoga reeninoga dijela. U engleskome one imaju vrijednost koju u hrvatskome pravopisu imaju zarezi, pa ih pri prevoenju treba u
35
2.4.
pravilu zamjenjivati zarezima, a ne bez razmiljanja prenositi kao crtice. Neprekidno teimo proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda koji su odgovorno promovirani i prezentirani i utemeljeni na partnerstvu s dobavljaima odraz naina na koji poslujemo. > Neprekidno teimo proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda koji su, odgovorno promovirani i predstavljeni i utemeljeni na partnerstvu s dobavljaima, odraz naina na koji poslujemo. U engleskome se u znaenju od do upotrebljava spojnica te se ona nerijetko prenosi i u hrvatski prijevod u kojemu na njezinu mjestu, u skladu s hrvatskim pravopisom, stoji drugi pravopisni znak, crtica (o razlici izmeu crtice i spojnice u hrvatskome pravopisu v. toku 3.1.6.): let London-New York > let London New York ili se spojnica koja povezuje dijelove vierjenog naziva prenosi u hrvatski umjesto da se izostavi: door-to-door selling prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od vrata do vrata just-in-time ba-u-pravo-vrijeme > pravodobno off-the-job training izobrazba izvan-radnoga-mjesta > izobrazba izvan radnoga mjesta on-the-job training izobrazba na-radnome-mjestu > izobrazba na radnome mjestu. Pod utjecajem takve uporabe spojnica u engleskome, i u hrvatskome se poelo pisati npr.: malo-po-malo > malo-pomalo korak-po-korak > korak po korak.
Pisanje razmaka
U engleskome se ne pie razmak izmeu inicijala vierjenog imena (first and middle name). U hrvatskome prijevodu u tom je sluaju razmak nuan. C.K. Ogden > C. K. Ogden J.R.R. Tolkien > J. R. R. Tolkien I.B. Maurani > I. B. Maurani
36
2.5.
U skladu s hrvatskim pravopisom i skraenice: d.o.o. i d.d. trebalo bi pisati: d. o. o. i d. d. Meutim, pisanje d.o.o. prihvaeno je u praksi i u registraciji tvrtka i nije pogreno. Razmak se pie i u titulama sastavljenim od dviju kratica, npr.: dr. sc., prof. dr., dipl. oecc. itd. U skladu s hrvatskim pravopisom izmeu broja i oznake za mjernu jedinicu pie se razmak:
8m > 8 m 2L > 2 L
Razmak se pie i izmeu broja i oznake za novanu jedinicu: 5kn > 5 kn 50lp > 50 lp Razmak se takoer pie s obiju strana znaka plus (+), minus (), puta (x) ili podijeljeno (:), npr.: 2+1 gratis > 2 + 1 besplatno/na dar 2x1,5L > 2 x 1,5 L. Razmak se pie izmeu broja i oznake za postotak: 10 %
37
Pisanje egzotizama
Egzotizmi su rijei koje se odnose na posebnosti pojedinih kultura i naroda, obino oznauju jela, nacionalne plesove, tipine graevine itd. S obzirom na to da u hrvatskome jeziku za njih nema zamjene, oni se u hrvatski jezik u potpunosti prihvaaju i piu fonetizirano (kako se itaju): curry > kari, sushi > sui, squash > skvo, chilli > ili, papaya > papaja, paella > paelja. Iznimka je rije pizza.
2.6.
Preuzimanje engleskih kratica i pokrata

esto se u prijevodima na hrvatski ne prevode engleske kratice i pokrate (skraenice od prvih slova vierjenih naziva ili imena, koje se piu velikim slovima), npr.: vs. > nasuprot pp. > str. eds. > ur. VIP > veoma vane osobe VIP apartman > apartman za veoma vane osobe. Pokratu CV (curriculum vitae) uobiajilo se u hrvatskome itati prema njezinu engleskome izgovoru [si vi]. S obzirom na to da je rije o pokrati latinskoga izraza nastaloj u engleskome, nema nikakva razloga da preuzimamo tu englesku pokratu. Moemo se sluiti ili latinskim izrazom (tada ga u tekstu treba kurzivirati) ili umjesto pokrate CV upotrebljavati hrvatsku rije ivotopis. Vie o tome v. u rjeniku uz natuknicu kurikulum. U jeziku ekonomije i menadmenta esto se upotrebljavaju pokrate vierjenih engleskih izraza, npr.: SKU (stockkeeping unit) u.c. (unit case) BP (business plan) BD (business developer) OOS (out of stock, out of service) CSR (corporate social responsibility).
38
2.7.
U poslovnoj komunikaciji nailazimo i na ovakve primjere: Darovali smo 1 ph.c. Cappy 1 L > Darovali smo jedan sanduk Cappyja od jedne litre. S tim je pokratama mogue troje: 1. prevesti engleski izraz i nainiti pokratu prema hrvatskome, npr.: BP > PP, GDP > BDP CSR > DOP (to se ini tamo gdje ve postoji , pokrata u hrvatskome ili tamo gdje je ta pokrata zaista nuna) 2. prevesti engleski izraz i ne upotrebljavati englesku pokratu, npr.: OOS > nema na skladitu OOO > odsutan iz ureda 3. tek iznimno, kada elimo osigurati neupitnu razumljivost pokrate, moemo upotrebljavati i englesku pokratu. U tom sluaju, kad se ona prvi put pojavljuje u tekstu, uz nju treba u zagradama dati njezin razvezani oblik na engleskome i hrvatski prijevod, npr.: PR (public relations; odnosi s javnou). Bez obzira na to uzima li se pokrata prema hrvatskome ili engleskome nazivu, treba voditi rauna o tome da se u hrvatskome pokrate sklanjaju (v. toku 3.2.1.). U slubenoj komunikaciji upotrebljavaju se i pokrate cijelih izraza poput: ASAP (as soon as possible) FYI (for your information). Umjesto njih treba pisati: to je prije mogue za obavijest. Samo to pripada administrativnomu funkcionalnom stilu hrvatskoga jezika. U e-komunikaciji upotrebljava se cijeli niz takvih pokrata. One pripadaju razgovornomu stilu, a ne pripadaju administrativnomu funkcionalnom stilu hrvatskoga jezika. Poslovna komunikacija meutim nije razgovorna. I dok su u engleskoj komunikaciji, pa i poslovnoj (zbog razliitih odnosa tih jezika prema funkcionalnim stilovima i prema normi) takve pokrate uobiajene, u hrvatskome ih ne treba upotrebljavati. U e-porukama nailazimo na pokratu LP ili kraticu lp umjesto lijep pozdrav. Jo je ee preuzimanje u hrvatski jezik cijelih engleskih pokrata: IRL (in real life u stvarnom svijetu), CU (see you vidimo se), 4U (for you za tebe). Te pokrate ne pripadaju poslovnoj komunikaciji ni administrativnomu funkcionalnom stilu.
39
Kad je mogue, najbolje je engleski naziv prevesti ...
csr dop
corporate social responsibility drutveno odgovorno poslovanje
...i izvesti pokratu od hrvatskoga naziva.
gdp bdp
gross domestic product bruto drutveni proizvod
Ustrojstva poput Avon krema, Panasonic televizor

Pod utjecajem engleskog jezika ve se udomaila sintaktika posuenica koju ini nesklonjiva imenica (ime) koja odreuje drugu imenicu, npr.: Coca-Cola runik/romobil Cappy mjesec, Rujanfest Avon krema Panasonic televizor MS Office program. Taj tip ustrojstava ne postoji u hrvatskoj sintaksi. Od nesklonjive bi imenice (koja oznauje proizvoaa) trebalo izvesti posvojni pridjev: Coca-Colin runik/romobil Cappyjev mjesec ili mjesec Cappyja Rujanski festival Avonova krema Panasonicov televizor programi MS Officea. Spomenuta ustrojstva mogu biti i dvoznana, npr.:
2.8.
Coca-Cola ljetna promocija Coca-Colina ljetna promocija ljetna promocija Coca-Cole

(u prvome je sluaju rije o ljetnoj promociji koju provodi tvrtka Coca-Cola, a u drugome o ljetnoj promociji napitka Coca-Cole; v. i u 3. dodatku) Konar Institut za elektrotehniku > Konarov Institut za elektrotehniku ili Institut za elektrotehniku Konar (u prvome je sluaju rije o institutu koji se nalazi u sastavu Konara, u drugome o institutu koji se zove Konar).
42
Mogua dvoznanost dodatni je razlog da se izbjegavaju takva ustrojstva. Sintaktika ustrojstva s nesklonjivom imenicom koja odreuje drugu imenicu este su i u reklamnim porukama, npr.: 25 bodova skupi i Fila torbu po super cijeni kupi Cappy juicevi i nektari. U hrvatskome bi jeziku trebalo biti: Filina torba dusovi i sokovi Cappy. U poslovnome rjeniku osobito je esta uporaba imenice grupa kao apozicije koja bi trebala biti ispred imenice koju poblie oznauje. Nema nikakva razloga da se ta imenica ne zamijeni imenicom skupina:
Coca-Cola Hellenic grupa Skupina Coca-Cola Hellenic

Osobito su esta takva ustrojstva u imenima razliitih manifestacija, npr.: Motovun film festival, Zagreb film festival itd. Zanimljivo je da ne bismo znali odgovoriti na pitanje je li to ime na hrvatskome ili na engleskome jeziku. Obino se kao opravdanje za takvo nazivanje manifestacija navodi injenica da tako i stranci (manifestacije su meunarodne) razumiju o emu je rije. To meutim nije valjan razlog: posve je naime legitiman postupak da uz hrvatsko ime kakve manifestacije stoji i englesko i tako bi trebalo postupati.
Motovun Film Festival Motovunski filmski festival

Dakle, manifestacija bi se trebala npr. zvati Motovunski filmski festival, a uz to ime mogao bi na svim slubenim materijalima stajati i prijevod na engleski: Motovun Film Festival.
43
Coca-C strana Coca-C strana
Cola ivota Colina ivota
Glagolske dopune
esto se pod utjecajem engleskoga uz glagole uspostavljaju dopune koje ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, npr.: Moramo se dogovoriti to moramo napraviti. > Moramo se dogovoriti o tome to moramo napraviti. Na sastanku emo raspravljati problem izobrazbe zaposlenika. > Na sastanku emo raspravljati o problemu izobrazbe zaposlenika. esta je uporaba prijedlonoga instrumentala (instrumentala s prijedlogom s) u glagolskoj dopuni tamo gdje u hrvatskome mora biti neprijedloni instrumental: Odjel se bavi s razliitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi razliitim vrstama promotivnih aktivnosti. Pad proizvodnje esto je popraen s drugim problemima. > Pad proizvodnje esto je popraen drugim problemima.
2.9.
2.10.
Pasiv
U engleskome jeziku iznimno je esta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva u hrvatskim prijevodima esto prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu. To je posebno esto kad se u engleskom navodi vritelj radnje uveden prijedlogom by. Tada se u hrvatskim prijevodima esto nalaze ustrojstva od ili od strane, ali prije nego to se takva ustrojstva upotrijebe, treba razmotriti mogu li se umjesto njih upotrijebiti aktivna ustrojstva i, ako mogu, upotrijebiti ih, npr.: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika provjereno od tree strane > provjerila trea strana verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraivanje provedeno od strane vanjskih strunjaka > istraivanje koje su proveli vanjski strunjaci.
46
Zatitni znak je bilo koja rije, naziv ili simbol koriten od strane proizvoaa ili trgovca. Zatitni znak svaka je rije, naziv ili simbol koji upotrebljava proizvoa ili trgovac.
47
Ostala esta ustrojstva preuzeta iz engleskoga

Ustrojstva:
2.11.
na dnevnoj bazi, na tjednoj bazi, na mjesenoj bazi, na godinjoj bazi

prijevod su ustrojstava koja su obina u engleskome, ali ne pripadaju hrvatskomu jeziku. Umjesto njih treba upotrebljavati priloge:
dnevno, tjedno, mjeseno, godinje.

Pod neupitnim su utjecajem engleskog jezika ustrojstva superlativ + ikad. Takva ustrojstva ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku: najbolja prodaja u rujnu ikad > dosad najbolja prodaja u rujnu; prodaja u rujnu bolja nego ikad najbolji poslovni savjeti ikad > dosad najbolji poslovni savjeti; poslovni savjeti bolji nego ikad. Ona su vrlo esta u oglasima, ali i u novinskim naslovima: Grande Punto po najnioj cijeni ikad > Grande Punto po dosad najpovoljnijoj cijeni Najbolja akcija ikad > Dosad najbolja akcija. Ustrojstva poput jo vie udoban nastala su doslovnim prevoenjem s engleskoga (even more comfortable) u kojemu se komparativ izraava drukije nego u hrvatskome. U hrvatskome bi spomenuto ustrojstvo moralo glasiti: jo udobniji. Posebno treba paziti na to da se iz engleskoga jezika ne prevode doslovno prijedlona ustrojstva kako bi se izbjegle nezgrapnosti poput Miljenje na Izvjee o odrivosti. U hrvatskome dopuna imenici miljenje mora biti u lokativu s prijedlogom o: Miljenje o Izvjeu o odrivosti. Pod utjecajem engleskoga jezika sve se ee uju ustrojstva kao Dolazim iz Zagreba (I come from Zagreb) umjesto Iz Zagreba sam. esto se, takoer pod utjecajem engleskoga jezika, umjesto odnosne zamjenice koji upotrebljava prilog gdje, npr.: Stanujem u zgradi gdje radim. > Stanujem u zgradi u kojoj radim.
48
Lani prijatelji
Lanim se prijateljima zovu rijei iz razliitih jezika koje se jednako ili slino piu te slino zvue, ali imaju razliito znaenje. Zbog toga jer su sline, tj. izrazno podsjeaju jedna na drugu, nerijetko se grijei tako da se jedna prevodi drugom. Lani su prijatelji u odreenim kontekstima npr. engleska rije situation i hrvatska rije situacija (u sluaju kad bi englesku rije trebalo prevesti hrvatskom rijeju stanje), engleski izraz in terms of i hrvatski u terminima (to je doslovno i posve besmisleno prevoenje engleske sveze koja u hrvatskome znai u okvirima, s obzirom na i sl., ovisno o kontekstu, npr: raspravljati o reklami u terminima uspjenosti na tritu > raspravljati o reklami u vezi s uspjehom na tritu; raspravljati o reklami s obzirom na uspjeh na tritu), engleska rije operation i hrvatska rije operacija, npr. u operation in Croatia rije operation prevodi se kao operacija u Hrvatskoj umjesto podrunica u Hrvatskoj) te location i lokacija (u znaenju organizacijska jedinica).
U suvremenome se marketinkom jeziku u novije vrijeme pojavilo nekoliko lanih prijatelja: to su rijei mehanika (mehanika za kupca, mehanika za potroaa), aktivacija (aktivacija prodajnoga mjesta), egzekucija (egzekucija na tritu). Vie o
2.12.
tim trima rijeima vidi pod tim natuknicama u rjeniku u drugome dijelu ovoga prirunika. Lani su prijatelji i glagoli contact i kontaktirati u kontekstu Kontaktirajte nas telefonom. Ta bi reenica trebala glasiti Javite nam se telefonom. Lani su prijatelji i engleska rije mandatory i hrvatska mandatoran. Hrvatska istovrijednica engleske rijei mandatoran je obvezatan, obavezan: Vezivanje pojasom mandatorno je. > Vezivanje pojasom obavezno/obvezatno je.
anim se prijateljima mogu smatrati i engleski naziv business
intelligence i hrvatski naziv poslovna inteligencija.
informatikomu nazivlju oznauje poslovnu programsku podrku, pa bi to bio bolji prijevod. pak, prijevod poslovna inteligencija a nazivi ve prihvaeni u informatici, poput umjetna inteligencija, proiruju znaenjski obuhvat rijei inteligencija, tako da se jednim od njezinih znaenja (u informatici) moe smatrati znaenje programska podrka. S obzirom na to da je rije o metaforinomu nazivu, prednost bi ipak trebalo dati nazivu poslovna programska podrka.
Engleski
naziv u
prilino se uobiajio,
49
raspravljat reklami u t uspjenost tritu rasp o reklami u uspjehom
ti o terminima ti na pravljati u vezi s na tritu
Posebno je zanimljiva rije respektivno koja je stvorena u hrvatskome jeziku prema engleskoj respectively, a oznauje da se to pridruuje jedinicama u prije navedenome nizu, i to tako da se prvi lan niza pridruuje prvomu lanu ve navedenoga niza, drugi drugomu, trei treemu itd., npr.: EBITDA za prvo tromjeseje 2009. i 2008. je 27,8 milijuna dolara i 10,1 milijuna dolara respektivno. > EBITDA za prvo tromjeseje 2009., odnosno 2008. je 27,8 milijuna dolara, odnosno 10,1 milijun. > EBITDA za prvo tromjeseje 2009. je 27,8 milijuna dolara, a za prvo tromjeseje 2008. 10,1 milijun. Takoer, engleska se rije eventually koja znai konano, na kraju, napokon nerijetko prevodi kao eventualno. est je i pravi primjer lanih prijatelja prevoenje engleske rijei (rije je o amerikome engleskom) billion s bilijun. U engleskome je meutim rije bilion istovrijednica hrvatskoj rijei milijarda, a trillion hrvatskoj rijei bilijun.
Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domae rijei

esto se, kao u primjerima koji slijede, pod utjecajem engleskog izvornika u tekstu upotrebljava anglizam ili internacionalizam iako postoji opeprihvaena hrvatska rije ili izraz: bazina plaa > osnovna plaa kompjuterski sistem > raunalni sustav detaljan pregled > iscrpan pregled direktni let > izravni let centralni ured > sredinji ured izvjee o profitu > izvjee o dobiti sistem referiranja > sustav upuivanja reprezentativna grupa > ogledna skupina subgrupa > podskupina. esto se u hrvatski jezik osim osnovne posuenice (obino imenice, npr. tekst, medij) uzimaju i posuenice koje su u engleskome izvedenice od tih imenica (npr. tekstualni, medijalni). U hrvatskome standardnom jeziku pravilo je da se, ako se ve mora posuivati, posuuje samo osnovna rije, a izvedenice od nje tvore se hrvatskom tvorbom, a ne posuuju iz engleskoga. Stoga su u hrvatskome standardnom jeziku pridjevi koji se izvode od spomenutih imenica tekstni i medijski jer su ti pridjevi izvedeni hrvatskom tvorbom.
2.13.
52
execution egzekucija
egzekucija = smaknue egzekucija tvrtke > prodajna izvedba tvrtke
operation operacija
operacija srca operacija tvrtke > podrunica tvrtke
centralni ured sredinji ured subgrupa podskupina izvjee o profitu izvjee o dobiti
Osnovi su dodani sufiksi kojima se u hrvatskome jeziku tvore pridjevi (tekst+ni, medij+ski). Postoje i iznimke, poput pridjeva seksualni koji je posuenica iz engleskoga kao i imenica seks i nije od nje izveden hrvatskom tvorbom. Dobra hrvatska zamjena za taj pridjev je spolni, npr.: seksualni odgoj > spolni odgoj seksualni odnosi > spolni odnosi.
Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju

Brojne potekoe i nesporazumi u tekstovima koji imaju obiljeja administrativnoga i publicistikoga stila mogli bi se izbjei kad bi se cijele izraze preuzete iz engleskoga jezika pokualo prevesti. Dobar je primjer mistery shopping koji je prije nekoliko godina, kad se poeo pojavljivati u promidbenim tekstovima, ostavljan u izvornome obliku. Prvi pokuaji prevoenja tog naziva na hrvatski nazivom tajna kupnja pokazali su da se, hoe li se i eli li se, brojni nazivi mogu prevesti. Uobiajeno opravdanje da je neto neprevedivo s engleskoga na hrvatski jezik opovrgava i ugledna strunjakinja prof. dr. Marija Tomaevi Lianin s Katedre za marketing Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu koja je u Vjesniku od 16. i 17. srpnja 2005. istaknula: Upotreba (je) engleskih izraza vezano uza struku marketinga posljedica istog pomodarstva i trenda. Na fakultetu nastojimo u svim naim izdanjima i slubenom obraanju u najveoj moguoj mjeri upotrijebiti hrvatske izraze za sve to se moe i to ima smisla. Istina, katkad imamo problema jer nema ba jako dobrog prijevoda, pogotovu kad se uzmu u obzir svi pojavni oblici odreene imenice ili glagola, ali za veinu izraza imamo jasne i smislene hrvatske prijevode.
2.14.
rof. dr.
koji rade u gospodarstvu brzopleti u prihvaanju stranih izraza i njima su oni jako zgodni jer se tako meusobno najbolje razumiju.
M. Tomaevi Lianin
dodala je i da su struka, odnosno ljudi
izmisli svoje nazivlje. To moda nije tako velik problem kad je rije o kolokvijalnome govoru, no u javnome govoru i pismu to je ve problem podcjenjivanja jezika.
Svaka
specijalnost ili ak organizacija, dodala je
M. Tomaevi Lianin,
S miljenjem
prof. dr.
Tomaevi Lianin
posve se
55
slaemo jer razgovorni stil ne smijemo brkati sa znanstvenim. K tomu,
Republici Hrvatskoj
u slubenoj je uporabi hrvatski jezik pa nema
nikakva opravdanja da se oglasi ili natjeaji za radna mjesta objavljuju pa poruka ne moe doprijeti do svih kojima je upuena. Cilj u poslovnoj i tonim rjenikom koji e razumjeti svi. samo na engleskome jeziku. Svi itatelji dnevnih novina ne znaju engleski
komunikaciji nije biti nerazumljiv, nego obraati se jednostavnim, saetim uporaba velikih slova i engleskih rijei svjedoi o pomodarstvu koje i u
Marketinka
svojevoljna
struka, na to nas podsjea ugledna strunjakinja, ne podupire. Stoga
izraziti ono to elimo svjesni i vrijednosti i norma hrvatskoga jezika.
Coca-Colinu Jezinome priruniku
dajemo upute kako to preciznije
Upravo
stoga ponajvei dio rjenika u ovomu priruniku (njegove lijeve
strane) zauzimaju engleski nazivi koji se upotrebljavaju u marketingu te se on u nekim dijelovima doimlje kao englesko-hrvatski rjenik.
Uporaba
engleskih naziva u hrvatskome nazivlju pojedinih struka moe
se sprijeiti samo zajednikim zauzimanjem strunjaka tih struka i jezikoslovaca te mijenjanjem odnosa najire javnosti prema hrvatskome jeziku i razbijanjem uobiajenih predrasuda da hrvatski naziv nee nitko razumjeti te da strani naziv bolje i preciznije od hrvatskoga odraava pojam koji oznauje.
Ni
jedno ni drugo nije tono.
Svaki novi naziv treba biti u uporabi neko vrijeme kako bi bio opeprihvaen, ali jednom prihvaen on vie nije ni udan ni smijean. Osamdesetih je godina prijedlog da se naziv tastatura zamijeni nazivom tipkovnica izazivao uenje i smijeh, a danas je tipkovnica obina rije koju upotrebljavaju i informatiari i osobe koje se raunalom slue. Isto je bilo i s nazivom printer i hrvatskim nazivom pisa. Opasnost je duge uporabe engleskoga naziva u hrvatskomu jeziku u tome to s vremenom taj naziv doista i dobiva specifinije i drukije znaenje nego to je imao u engleskome. Dobar je primjer rije konzalting (prema engleskome consulting) koja se odmaknula od znaenja koje ima engleska rije (i koje je i ona imala u vrijeme ulaenja u hrvatski jezik, a
56
to znaenje je jednostavno savjetovanje), dobila znaenje posebne djelatnosti u graditeljstvu te je s tim znaenjem ula i u hrvatske zakone. Dobar je primjer i odbijanje da se u klasifikaciji radnih mjesta supervisor prevede kao nadglednik, s objanjenjem da je opseg njegova posla i iri i drukiji. Moramo se meutim sloiti s tim da u engleskome supervisor zaista znai samo nadglednik te da je na engleskome govornom podruju upravo to opis radnoga mjesta te osobe.
Osnovno je terminoloko naelo: domai naziv ima prednost pred stranim.

Pri prevoenju s engleskoga treba voditi rauna i o tome da je engleski jezik mnogo metaforiniji od hrvatskoga te da se metafore koje dobro pristaju amerikomu engleskom jeziku ne uklapaju dobro u hrvatski jezik. To osobito vrijedi za nazive razliitih struka. Englesko ekonomsko, trgovako i marketinko nazivlje takoer obiluje metaforinim izrazima. Uzmimo za primjer naziv green field (greenfield) investments. U doslovnome prijevodu taj bi naziv glasio ulaganja u zeleno polje. Meutim, taj naziv nikako ne pristaje onomu to se obino naziva duhom hrvatskoga jezika. Stoga metaforine engleske nazive treba preuzimati veoma oprezno i pri stvaranju hrvatskoga naziva upitati se to oni znae, a ne ih bez razmiljanja doslovno prevoditi. Tako je za navedeni engleski naziv hrvatska istovrijednica ulaganja od temelja, ulaganja u nove kapacitete. Razliit status metafore u engleskome i hrvatskome jeziku razlogom je i zato je krilaticu passion for excellence bolje prevesti kao predanost izvrsnosti nego kao strast za izvrsnou. Mnoge krilatice kao da se vie i ne nastoji prevesti na hrvatski, npr.: Cash and Carry (Plati (u gotovini) i nosi).
57
ostala esta odstupanja od jezinih pravila
3.
Osim navedenih odstupanja od jezinih pravila koja su ili posljedica sve veega utjecaja engleskog jezika i njegova pravopisa na hrvatski jezik i pravopis, u administrativnim se tekstovima esto nalaze i ostala odstupanja od standardnojezine norme. U ovome emo poglavlju navesti samo najea. Zbog preglednosti razvrstana su u pet skupina: pravopis, izvoenje oblika rijei, tvorba rijei, povezivanje rijei u skupine i reenice te rijei.
Pravopis
3.1.
3.1.1. , , d,
Anglizmi, tj. rijei preuzete iz engleskoga u hrvatski jezik uvijek imaju i d, a nikada i , npr: sendvi, dip, dem, ip, arter.
58
3.1.2. ije/je
esto se grijei kad je rije o skupini ije/je u glagolskome pridjevu trpnom (npr. esto se grijei te se pie ocjenjen, primjenjen, cjenjen, unaprjeen umjesto ocijenjen, primijenjen, cijenjen, unaprijeen). Nema meutim nijednoga glagola u kojemu se skupina ije/je u pridjevu trpnome ne podudara sa skupinom ije/je u infinitivu. esto se grijei i tako da se ne razlikuje pridjev sljedei znaenja koji slijedi, npr.: Upozorit u na sljedee: ...; Neka ue sljedei! i glagolski prilog sadanji slijedei znaenja (tako da se slijedi, npr.: Slijedei automobil pred sobom, doao sam do hotela.). U imenima mjesta uva se lokalni oblik, npr.: Liki Osik, Beli Manastir (a ne Liki Osijek, Bijeli Manastir).
3.1.3. biljeenje/nebiljeenje glasovnih promjena

Provoenje jednaenja po zvunosti ne biljei se na granici prefikasa koji zavravaju glasom d i osnove koja poinje glasovima c, , s ili , npr.: nadcestar, nadasnik, podsvijest, podiati, predsjednik. Provoenje jednaenja po mjestu tvorbe ne biljei se u rijei jedanput. Razlog je tomu to bi zapis jedamput bio neproziran. S istog se razloga pie i podtoka, tj. ne biljei se jednaenje po zvunosti i ispadanje suglasnika t u tako dobivenoj skupini tt; kad bi se biljeile te promjene, zapis bi bio potoka. Hrvatski je pravopis preteito fonoloki, dakle u njemu se rijei veinom piu onako kako se izgovaraju. Tako treba pisati pretpostavka (a ne predpostavka), prethodno (a ne predhodno), potpredsjednik i potpredsjednica ( a ne podpredsjednik, podpredsjednica), supsidijaran (a ne subsidijaran).
3.1.4. zarez
esto se pri pisanju zareza grijei tako da se kre ova pravila:
1. Ispred sastavnih se veznika (i, pa, te, ni, niti) ne pie zarez.
Pridruio se naoj skupini, te upoznao s radom podrunice. > Pridruio se naoj skupini te upoznao s radom podrunice.
59
2. Ispred rastavnih se veznika (a, ali, nego, no, ve) pie zarez.
Proizvodnja je porasla a prodaja pala. > Proizvodnja je porasla, a prodaja pala.
3. Prilona oznaka ne odvaja se zarezom od ostatka reenice.

U budunosti, radit emo na razvoju poslovanja. > U budunosti radit emo na razvoju poslovanja. Na novoj dunosti, odgovarat e za promidbu proizvoda. > Na novoj dunosti odgovarat e za promidbu proizvoda.
4. U poretku glavna sureenica zavisna sureenica izmeu sureenica

ne pie se zarez. Danas se najvie upotrebljava u proizvodnji, premda je skup. > Danas se najvie upotrebljava u proizvodnji premda je skup. Osobito se esto grijei tako da se ispred veznika jer pie zarez: Zapoljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu tritu rada, jer se putem naih internetskih stranica omoguuje prijavljivanje zainteresiranima. > Zapoljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu tritu rada jer se putem naih internetskih stranica omoguuje prijavljivanje zainteresiranima.
5. U premetnutome poretku, tj. u poretku zavisna sureenica glavna

sureenica izmeu sureenica pie se zarez. Kad je rije o sigurnosnim pitanjima istiemo da nema zaposlenih zatitara. > Kad je rije o sigurnosnim pitanjima, istiemo da nema zaposlenih zatitara.
6. Ispred to jest (tj.) uvijek se pie zarez:

Postigli smo mnogo, tj. premaili smo plan.
7. Ispred itd. ne pie se zarez.:

Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli dohotka, marketinkoj politici itd.
8. Ispred drugoga ni ili i u udvojenim veznicima ni ...ni i i ...i ne pie se

zarez. Kad su ni ili i intenzifikatori (pojaivai) i pojavljuju se u nizu, ispred njih pie se zarez: To nije ni slatko, ni kiselo.> To nije ni slatko ni kiselo. To je i slatko i kiselo i ljuto.> To je i slatko, i kiselo, i ljuto.
9. Kad se nego povezuje s komparativom, ispred njega ne pie se zarez:

U drugome je tromjeseju prodaja bila bolja nego u prvome.
60
3.1.5. tri toke

Tri toke koje oznauju izostavljanje na kraju teksta piu se tako da se napie razmak pa tri toke, npr: Razgovor se nastavlja Ako se tekst izostavlja na poetku, piu se tri toke i bez razmaka se pie tekst, npr.: razgovor se nastavlja. Dakle, ako tekst nedostaje i na poetku i na kraju, to se biljei ovako: razgovor se nastavlja
3.1.6. crtica i spojnica

U hrvatskome se pravopisu razlikuju dva grafiki slina znaka u pisanju kojih se esto grijei, i to tako da se upotrebljavaju jedan umjesto drugoga: to su spojnica i crtica. Ta je pojava jo naglaenija zbog utjecaja engleskoga pravopisa (v. toku 2.4.).
Spojnica je kratka crta koja s lijeve i desne strane nema razmak i koja se upotrebljava unutar jedne rijei, polusloenice, npr.:
prirodoslovno-matematiki, turistiko-rekreacijski (polusloenica moe biti i vielana, npr.: fizikalno-kemijsko-bioloki), pri svakomu lanjenju rijei (po-sta-vi-ti; po-staviti), na kraju retka ako se rije rastavlja itd. Spojnica se pie i izmeu pokrate i padenoga nastavka, npr.: CCHBC-a CCHBC-u te izmeu pokrate i tvorbenog nastavka: CCHBC-ov.
61
Ispred to jest (tj.) uvijek se pie zarez

Postigli smo mnogo, tj. premaili smo plan.
Ispred itd. ne pie se zarez

Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli dohotka, marketinkoj politici itd.
Spojnica se pie i u sloenim prilozima:
dva-tri, vie-manje, gore-dolje itd.

Crtica je dulja crta s bjelinama s obiju strana koja se upotrebljava pri umetanju teksta, uvoenju redaka u okomitome nabrajanju, u znaenju od do, npr.: 30 50 godina; u razdoblju 2000. 2009., pri povezivanju pojmova, npr.: utakmica Dinamo Hajduk, autocesta Zagreb Karlovac itd. Crticom se uvodi i svaki redak pri okomitome nabrajanju (v. toku 3.1.10.). Najee se grijei tako da se umjesto jednoga od tih znakova upotrebljava drugi, npr.: 50-55 % umjesto 50 55 % i da se zaboravlja da crtica znai od do, pa se pie: od 2000. 2009. (kao da crtica znai samo do) umjesto: 2000. 2009. ili da se umjesto crtice pie spojnica, npr.: Zaposlenici imaju 24-37 godina, umjesto: Zaposlenici imaju 24 37 godina. U oglasu o otvaranju trgovakoga centra Mandi napisano je ovako: od 22. - 24. 12.2007. U tome se natpisu dvaput grijei: 1. Ako se u oznaavanju razdoblja ispisuje prijedlog od, mora se napisati i prijedlog do, npr: od 22. do 24. 12. 2007., ili se moe upotrijebiti crtica bez tih prijedloga, npr.: 22. 24. 12. 2007. 2. Izmeu rednih brojeva koji oznauju dan, mjesec i godinu uvijek se piu razmaci. U nazivima koji se sastoje od kratice i rijei ne pie se spojnica, npr.: TV pretplata, PR strunjak, SMS poruka. Iznimka su nazivi poput: C-vitamin, D-dur, D-mol, pH-faktor.
64
Sa spojnicom se uz rije kojoj se pridruuje pie predmetak e- (u znaenju elektroniki), npr.: e-pota e-poruka e-uenje.
3.1.7. navodnici
U pisanim se tekstovima pojavljuju tri oblika navodnika: , ,
Rijei u reenicama oznauju se navodnicima, a ne polunavodnicima, kao to se, pod utjecajem engleskoga jezika, pie u posljednjih nekoliko godina. Ako su rijei u navodnicima na kraju reenice, prvo se piu navodnici pa toka, a ako je navedena cijela reenica, prvo se stavlja toka pa navodnici. Ako je u nazivu kola ili drugih ustanova vlastito ime u nominativu, ono se pie u navodnicima i ne sklanja se. Ime ustanove: Leksikografski zavod Miroslav Krlea u genitivu glasi: Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea. Ako je vlastito ime u genitivu, uvijek se pie bez navodnika: Kazalite Marina Dria Osnovna kola Dragutina Tadijanovia. U navodnike se ne stavljaju poslovice uklopljene u reenice: Ponovno se pokazalo da kad grmi, svatko sebe uva. Opepoznata ustrojstva i frazemi takoer se ne piu u navodnicima. Poslije loih rezultata svi su se posipali pepelom. Nastala je bura u ai vode. Nazivi strunih skupova, navedeni u navodnicima, ne sklanjaju se: Odran je skup Hrvatska u tranzicijskom razdoblju. Sa skupa Hrvatska u tranzicijskom razdoblju opirno smo izvijestili. Ako meu navodnicima nije upravni govor, pravopisne znakove piemo iza navodnika: Predstavnici SAD-a i Europske unije zakljuili su da su Hrvatska i Slovenija spremne za dijalog. Dvotoje se u upravnome govoru pie ispred navodnika: Rekla mi je: Opet je zakasnio na posao.
65
od 2000. 2000.20 200020 od 2000. 2000. 2
. 2009. 009. 009 . do 2009. 2009.
Ako je meu navodnicima puna reenica, pravopisni znak pie se ispred navodnika. Ako se upravni govor prekida, umetnuti se dio odvaja zarezom: Stii emo, rekli su, prije poetka sastanka. Ako zarez sam po sebi pripada upravnome govoru, npr. uz imenicu u vokativu, ne pie se poslije navodnika, nego samo prije navodnika: Kolega, upita ga, moete li mi pomoi? Reenica koja se odnosi na upravni govor i slijedi poslije upravnoga govora odvaja se zarezom (u takvim se primjerima ne pie toka na kraju izjavne reenice): Ova prodavaonica nije otvorena do 20 sati, rekla je prodavaica. Ako upravni govor zavrava upitnikom ili usklinikom, zarez se ne pie: Jeste li oprali boce? upita prodava. Operite boce prije nego to ih vratite! ree prodava. Poslije rijei takozvani, npr. takozvani demokrati, rije piemo bez navodnika. Ako je piemo u navodnicima, takozvani je suvino (ili takozvani demokrati ili demokrati).
U administrativnim se tekstovima veoma esto upotrebljavaju jednostruki navodnici (polunavodnici) tamo gdje treba upotrijebiti dvostruke.
To je utjecaj engleskoga pravopisa u kojemu jednostruki navodnici imaju drukiju funkciju nego u hrvatskome. Prema hrvatskome pravopisu jednostruki se navodnici upotrebljavaju samo kad to treba staviti u navodnike u reenici koja se ve nalazi u navodnicima, npr.: Dotrao je i viknuo: Pazi!, ispriali su prolaznici. ili da bi se oznailo znaenje koje rijei, npr.: Rije list moe imati znaenje vegetativni organ biljaka , morska riba plosnata tijela, tanak komad papira itd.
68
U hrvatskoj je tradiciji uporaba gornjih i donjih navodnika (iz engleskoga dolazi uporaba samo gornjih navodnika).
3.1.8. uporaba kurziva
esto se u tekstovima pisanim administrativnim stilom kurziv (italic) upotrebljava proizvoljno.

Meutim, trebalo bi posve tono znati to u tekstu treba kurzivirati. U poslovnoj komunikaciji najee je problem kako postupati s nazivima tvrtka i nazivima dokumenata.
Savjetujemo da se naslovi dokumenata, skupova, radionica itd. piu u kurzivu, npr.:

Kodeks poslovnog ponaanja naslov dokumenta, Spremni za promjene naslov seminara a imena tvrtka obino, npr.: Coca-Cola HBC Hrvatska.
U poslovnoj komunikaciji kurziv moemo shvatiti kao suvremenu, dobru i praktinu zamjenu za navodnike.
Kurzivom se oznauju i sve izvorno napisane strane rijei u tekstu, i one kojima ne znamo bolju zamjenu i one koje barem u trenutku nastajanja teksta nemaju zamjenu u hrvatskome jeziku, poput bluetooth, catering itd.
69
Izvorno napisane strane rijei treba kurzivirati: bluetooth, catering ...
Manje ili okrugle brojeve u tekstu treba ispisivati: dva, deset ...
3.1.9. pisanje brojeva

Manje ili okrugle brojeve u tekstu treba ispisivati: Osnovane su 3 nove tvrtke. > Osnovane su tri nove tvrtke. Tim ine 1 sudionik + 1 prodajni predstavnik. > Tim ine jedan sudionik i jedan prodajni predstavnik.; Tim ine sudionik i prodajni predstavnik. Kupi bilo koja 2 proizvoda. > Kupi bilo koja dva proizvoda. Posao e trajati dulje od 10 minuta. > Posao e trajati dulje od deset minuta. 3 osnovna pravila za davanje povratnih informacija > tri osnovna pravila za davanje povratnih informacija.
3.1.10. okomito nabrajanje

U hrvatskome pri okomitome nabrajanju ne treba na kraju redaka pisati ni toku sa zarezom ni zarez ako nije rije o nabrajanju uoblienome u reenice. U engleskome u takvu (nereeninome) okomitom nabrajanju na kraju retka redovito stoji zarez ili toka sa zarezom, a redak takoer redovito poinje velikim slovom. U hrvatskome redak treba zapoeti malim slovom, a na kraju retka ne treba pisati nikakav interpunkcijski znak.
Na kraju reenice koja ukljuuje okomito nabrajanje pie se toka.

Dakle, ne treba pisati: Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran nain radi osiguranja: Zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika; Zatite naih potroaa i vanjskih dionika; Zatite okolia.
72
Treba pisati: Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran nain radi osiguranja: zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika zatite naih potroaa i vanjskih dionika zatite okolia.
T u
jo valja napomenuti da se u hrvatskome tekstu svaki od redaka
u kojima se nabraja uvodi ili kakvim posebnim znakom (tokom, kvadratiem ili slovnom oznakom, katkad i slovnom oznakom u zagradama) ili crticom koju treba veoma paljivo razlikovati od spojnice (v. toku 3.1.6.). pisanomu tekstu dobiva pritiskom na ctrl i znak - (minus) na brojanome dijelu tipkovnice.
Rije
je o duljoj crti koja se u raunalno
U okomitome se nabrajanju esto grijei tako da se ne vodi rauna o tome da reenica, bez obzira na okomito nabrajanje, mora zadrati valjanu strukturu, pa se npr. pie: Poglavlje ukljuuje: nazivi koji se upotrebljavaju u analizi upute potrebne za analizu. umjesto: Poglavlje ukljuuje: nazive koji se upotrebljavaju u analizi upute potrebne za analizu. Kad su u okomitome nabrajanju potpune reenice, redak zapoinje velikim slovom i zavrava tokom, npr.: Naela iz stavka 1. su sljedea: (a) Ako se pojavi sumnja da postoji rizik, on se mora sprijeiti, ukloniti ili smanjiti na prihvatljivu razinu. (b) Pritom je nuno definirati oblik nadzora potreban da bi se rizik sprijeio, uklonio ili smanjio na prihvatljivu razinu.
73
3.1.11. navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa)

Prijedlozi i prilozi navezuju se ovisno o tome kojim glasom poinje rije koja stoji iza njih. Prijedlog s navezuje se (tj. pie se i izgovara kao sa) kad stoji ispred rijei koja poinje glasom [s], [], [z] ili [] (sa sestrom, sa eerom, sa zlobom, sa enom) ili izgovorno tekom suglasnikom skupinom (sa mnom, sa psom, sa Ksenijom). Tako treba izgovarati i pisati npr. komunikacija s kupcem, drutvo s ogranienom odgovornou, a ne: komunikacija sa kupcem, drutvo sa ogranienom odgovornou. Prijedlozi uz i niz navezuju se (uza, niza) po istim pravilima, tj. ispred rijei koje poinju glasom [s], [], [z] ili []: uza stube, niza spust. Prijedlog k navezuje se kad stoji ispred rijei koja poinje glasom [k], [g] ili [h], npr.: ka klupi, ka gradu. Ako se prijedlog nalazi ispred broja oznaena brojkom/brojkama, a ne ispisana, navezuje se ili ne navezuje ovisno o izgovoru broja: sa 6 [est], sa 7, ali s 1, s 2 itd.
3.1.12. navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog)

Navesci su i neobvezatni nastavci u genitivu, dativu i lokativu pridjeva i zamjenica mukoga i srednjega roda. Npr. u genitivu lijepoga navezak je zavrno a, tj. taj pridjev moe glasiti i lijepog i lijepoga (u dativu moe glasiti lijepomu i lijepom, u lokativu lijepome i lijepom). U administrativnome stilu pridjevi i zamjenice (kada se ne pojavljuju u nizu) najee se ne navezuju (v. toku 1.3.). Vano je da autor teksta odlui hoe li tada zamjenice i pridjeve navezivati te da ih navezuje ili ne navezuje (ovisno o svojoj odluci) dosljedno. Dakle, kad pridjev ili zamjenica stoje sami, tj. kad nisu u pridjevnome ili zamjeninome nizu, moemo odabrati hoemo li ih navezivati. Meutim, ipak postoje neka pravila o navezivanju kojih se treba pridravati u svakome, pa tako i u administratinome stilu. To su ova pravila: 1. Ako odluimo navezivati pridjeve i zamjenice, treba ih navezivati ovako:
74
u genitivu se dodaje navezak
-a
lijepoga
u dativu se dodaje navezak
-u
lijepomu
u lokativu se dodaje navezak
-e
3.2.
lijepome
2. Ako se u nizu nalaze dva pridjeva ili vie njih, navezuje se prvi, a ostali se ne navezuju, npr. osiguravanje dodatnoga zdravstvenog osiguranja. 3. Navezuje se pridjev koji je bez imenice, npr. uitelj engleskoga, obitelj unesreenoga.
Izvoenje oblika rijei
3.2.1. sklanjanje kratica i pokrata

Pokrate nastaju skraivanjem vierjenih naziva ili imena i piu se velikim slovima, npr.: SAD (Sjedinjene Amerike Drave) EU (Europska unija) SZO (Svjetska zdravstvena organizacija).
76
Kad se pokrata prvi put spominje u tekstu, u zagradama uz nju treba ispisati razvezani naziv ili ime. Npr. bez obzira na to to je mnogima u poslovnome svijetu poznato znaenje pokrate HUP (Hrvatska udruga poslodavaca), kad se ona prvi put spominje u tekstu, treba ispisati puno ime od kojeg je nastala. Moe se postupiti i obrnuto te u tekstu prvi put dati cijeli razvezani naziv, a u zagradama uz njega pokratu koja se onda dalje upotrebljava u tekstu. Svi sastavni dijelovi pokrata piu se velikim poetnim slovom i kad se u svezi koju skrauju ne pie sve velikim slovom, npr. UN (Ujedinjeni narodi), EU (Europska unija). Kratice se piu malim slovima. Kratice mjernih jedinica piu se bez toke (npr. h, min, kg, dag, g, dl, ml, m, dm, cm, mm), a izmeu broja i kratice za mjernu jedinicu uvijek se pie razmak. Neke se kratice piu dvojako. Oba su naina pisanja ispravna: g. i god. godina g. i gosp. gospodin
Kratice se sklanjaju samo iznimno, npr. kratice ga (gospoa) i gica (gospoica):
n ga Marija g ge Marije d gi Mariji
n gica Tena
g gice Tene
d gici Teni.
Pokrate se sklanjaju. Iako postoje mnoga i razliita pravopisna pravila o sklanjaju pokrata, zapravo nema razloga da se pojedine pokrate ne sklanjaju. (Iznimka je HRK, oznaka za kunu, te oznake za ostale novane jedinice.) Izmeu oblinog nastavka i pokrate pie se spojnica:
n a DNK
g DNK-a
d l DNK-u
i DNK-om.
Sklanjaju se sve pokrate, i one nastale kraenjem hrvatskih imena ili naziva i one nastale kraenjem stranih imena ili naziva. (O preuzimanje engleskih pokrata i kartica v. toku 2.7.) esto se grijei tako da se kao pokrate (tj. sa spojnicom izmeu rijei i padenog nastavka) sklanjaju strane rijei, pa se npr. genitiv rijei display pie display-a, a lokativ mnoine od fast food fast food-ovima. Ako se s kojega razloga mora upotrijebiti strana rije, njezini se oblici zapisuju kao i oblici hrvatskih rijei, tj. bez spojnice: displaya, fast foodovima. Napominjemo jo jednom da je, kad god je to mogue, stranu rije bolje zamijeniti hrvatskom. Pokrate su mukog roda osim onih na -A koje se itaju kao jedna rije (npr. INA, HINA). Te su pokrate enskog roda. Pokrate na -A koje se itaju slovkajui, npr. PA [pe a], PSA [pe es a] mukog su roda. Pokrate na -A enskog roda katkad se piu i sklanjaju kao rijei, npr. Ina, Hina g Ine, Hine.
77
U administrativnome stilu pridjevi i zamjenice (kada se ne pojavljuju u nizu) najee se ne navezuju.
Kada se pokrata u tekstu spominje prvi put, u zagradama uz nju treba ispisati puni naziv ili ime, npr.:
HUP (Hrvatska udruga poslodavaca).
Dakle, dobro je:
n
g d a l i
INA, Ina INA-e, Ine INA-i, Ini INA-u, Inu INA-i, Ini INA-om, Inom
FIFA, Fifa FIFA-e, Fife FIFA-i, Fifi FIFA-u, Fifu FIFA-i, Fifi FIFA-om, Fifom
Nije ispravno pisati INI, INE, INOM ni FIFE, FIFI, FIFOM jer je zavrno A dio pokrate, pa ne moe biti izostavljeno ni zamijenjeno. U svojim se tekstovima autori trebaju odluiti za jedan od dvaju naina pisanja pa pisati npr.: Ina, Ine ili INA, INA-e. Katkad je pokrata dio imena ili naziva, npr.:
n CARNet (Hrvatska akademska i istraivaka mrea) g CARNeta, d CARNetu,

a postoje primjeri vielanih pokrata iji su dijelovi povezani spojnicom, npr.
n CD-ROM (compact disc read-only memory) g CD-ROM-a, d CD-ROM-u.

Vano je napomenuti da ne treba upotrebljavati pokrate tamo gdje to nije uobiajeno ili nuno, npr. nije dobro upotrijebljena kratica u reenici: Pretpostavlja se da je slina situacija u cijeloj HR. Ta bi pokrata trebala biti razvezana: Pretpostavlja se da je slina situacija u cijeloj Hrvatskoj. Neki problemi povezani sa sklanjanjem kratica nisu rijeeni u pravopisima. Tako npr. u pravopisima nema odgovora na pitanje kako sklanjati imena poput Index.hr, Business.hr, Dossier.hr, tj. kako biljeiti od njih izvedene posvojne pridjeve. S obzirom na to da nema pravopisnoga pravila koje bi moglo rijeiti taj problem (rije je naime o tome da se hr ita kao pokrata [ha er], a pie malim slovima kao kratica) najbolje je, umjesto zbog spomenutih razloga problematinih rjeenja, npr.: oglas objavljen u Business.hr-u / oglas objavljen u Business.hru, izbjei sklanjanje tog izraza pa pisati npr.: oglas objavljen na mrenoj stranici Business.hr.
80
3.2.2. sklanjanje imena

Strana se imena u hrvatskome sklanjaju. esto se grijei tako da se nastavak uvodi spojnicom, npr.: John-a > Johna Google-a > Googlea.
Spojnicom se nastavak uvodi samo u sklanjanju pokrata.Navest emo neke najee probleme povezane sa sklanjanjem imena. Muka imena na -io i enska imena na -ia sklanjaju se tako da se izmeu osnove i nastavka umee j, npr.:
n
g dl a v i
Mario Marija Mariju Marija Mario Marijem i Mariom
Dario Darija Dariju Darija Dario Darijem i Dariom
Antonio Antonija Antoniju Antonija Antonio Antonijem i Antoniom
Mia Mije Miji Miju Mia Miom
Maria Marije Mariji Mariju Maria Mariom
Lucia Lucije Luciji Luciju Lucia Luciom
U sklonidbi imena na -eo i -ea ne umee se j:
n
g dl a v i
Mateo Matea Mateu Matea Mateo Mateom
Matea Matee Matei Mateu Matea Mateom
Lea Lee Lei Leu Lea Leom
Tea Tee Tei Teu Tea Teom
Makedonska imena Jane i Toe sklanjaju se u hrvatskome prema modelu po kojemu se sklanjaju imena Mile i Ante:
n
g dl a v i
Jane Jane Jani Janu Jane Janom
Toe Toe Toi Tou Toe Toom
Mile Mile Mili Milu Mile Milom
Ante Ante Anti Antu Ante Antom

81
n g d a l i
CCHBC CCHBC-a CCHBC-u CCHBC CCHBC-u CCHBC-om
Google Googlea Googleu Google Googleu Googleom
Ta imena ne treba ovako sklanjati: g Janeta, Toeta, d Janetu, Toetu itd., kao to ime Mile ne treba sklanjati: g Mileta, d Miletu itd. Ime Juraj esto se sklanja: g Juraja, d Juraju umjesto: g Jurja, d Jurju. Strana se enska imena u pravilu ne sklanjaju. Takva su imena npr. Nancy, Jenny, Mary. Ne sklanjaju se ni imena Ines i Nives. Muko se ime Korado sklanja: g Korada, d Koradu. Strana imena koja u izgovoru zavravaju glasom [i], npr. Johnny, Eddie, sklanjaju se tako da se izmeu osnove i nastavka umee -j-. To naravno vrijedi i za imena koja nisu osobna, npr.: Cappy, Nestea (vie o sklanjanju imena robnih marki v. u 2. dodatku):
nv
ga dl i
Johnny Johnnyja Johnnyju
Eddie Eddieja Eddieju
Cappy Cappyja Cappyju
Nestea Nesteaja Nesteaju Nesteajem
Johnnyjem Eddiejem Cappyjem
Od imena poput Tomislav, Miroslav mogue je izvesti i posvojni pridjev Tomislavljev, Miroslavljev i posvojni pridjev Tomislavov, Miroslavov. Iako oba pridjevna tipa pripadaju standardnomu jeziku, drugi je (Tomislavov, Miroslavov) svakako obiniji i u uporabi ei. U dopisima se esto u uvodnoj formuli imena ili prezimena ne stavljaju u vokativ te se npr. pie: Potovani gospodine Petrovi umjesto Potovani gospodine Petroviu. Prezimena u izravnome obraanju treba stavljati u vokativ. Iznimka su prezimena kod kojih se u vokativu provodi palatalizacija pa se vokativni oblik izrazno udaljuje od nominativnoga, npr.: utue, eue, Ture, Pinjue, Baloe (od prezimena utuk, euk, Turk, Pinjuh, Balog). To su sva prezimena koja zavravaju s k, g ili h. Njih treba ostaviti u nominativu: Potovani gospodine utuk/euk/Turk/Pinjuh/Balog. esto se postavlja pitanje sklanjaju li se prezimena enskih osoba koja zavravaju na -a. Kod ostalih prezimena enskih osoba te dvojbe nema, njih ne moemo sklanjati ni kad bismo htjeli. Meutim, kad je rije o prezimenima enskih osoba na -a, moe se pojaviti dvojba je li bolje npr.:
84
Vidim gospou Kaliternu, ili Vidim gospou Kaliterna, To daj Nancy Meladi ili To daj Nancy Melada. Dobro je oboje, tj. prezimena enskih osoba koja zavravaju na -a mogu se i ne moraju sklanjati, uz napomenu da se u suvremenijim radovima o tom problemu ipak preporuuje da se sklanjaju, dakle: Vidio sam gospou Kaliternu. To daj Nancy Meladi.
Problem sklanjanja stranih vierjenih imena tvrtka, ustanova, asopisa itd. rjeava se umetanjem hrvatske imenice koja se sklanja.
Ako bismo u reenici morali ime tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska staviti u koji pade, to emo najjednostavnije rijeiti ovako: Dolazim iz tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska. Radim u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska. Sklopili smo sporazum s tvrtkom Coca-Cola HBC Hrvatska.
3.2.3. sklanjanje brojeva

U hrvatskome jeziku sve se ee primjeuje da se izbjegava sklanjanje brojeva, a pod utjecajem engleskoga ta je pojava sve izraenija. Ipak, u hrvatskome standardnom jeziku brojeve jedan, dva, tri i etiri i sloene brojeve koji zavravaju tim brojevima (npr. dvadeset dva, sto etrdeset tri) treba sklanjati. Upoznali smo se s radom dvije nae podrunice. > Upoznali smo se s radom dviju naih podrunica. Bili smo u dva nova poduzea > Bili smo u dvama novim poduzeima. Brojevi jedan, dva, tri i etiri ne sklanjaju se kad stoje uz vremensku oznaku ili oznaku mjere: u sljedea dva mjeseca pakiranje od dvije boce. Brojevi dva, tri i etiri sklanjaju se ovako:
na g dl
dva dvaju dvama
tri triju trima
etiri etiriju etirima
85
U hrvatskome tekstu i sljedei izrazi moraju biti usklaeni s pravilima hrvatskoga jezika:
5 radna dana, tjedan 1 5 radnih dana, 1. tjedan (v. toku 2.2.)

0.50 kuna/boca 0,50 kuna/boci (v. toku 2.3.).
3.2.4. sklanjanje brojevne imenice dvije
Brojevna imenica dvije oznauje dvije enske osobe ili dva predmeta oznaena imenicom enskog roda. Tu imenicu treba sklanjati:
n a dvije g dviju d l i dvjema.

esto se grijei i tako da se umjesto oblika imenice dvije upotrebljavaju oblici broja dva, npr.: sporazum dvaju lanica > sporazum dviju lanica brak dvaju osoba > brak dviju osoba razgovarali smo s dvama zaposlenicama > razgovarali smo s dvjema zaposlenicama (v. toku 3.2.3.).
3.2.5. sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski/-ki, -ni, -ji)

Odnosni se pridjevi (pridjevi na -ski/-ki, -ni, -ji) dosljedno sklanjaju kao odreeni pridjevi (po pridjevnoj sklonidbi), npr.:
n zagrebaki g zagrebakog(a) d zagrebakom(u) a zagrebaki (za neivo)/zagrebakoga (za ivo) l zagrebakom(e) i zagrebakim.
Ne smije ih se sklanjati kao neodreene ili kao posvojne pridjeve, npr.: novosti s knjievna petka.
86
Pridjevi u komparativu i superlativu takoer se sklanjaju samo po pridjevnoj sklonidbi, npr.:
n najmarljiviji zaposlenik g a najmarljivijeg(a) zaposlenika d najmarljivijem(u) zaposleniku,

a ne:
g a najmarljivija zaposlenika d najmarljiviju zaposleniku.
3.2.6. sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in)

Posvojni se pridjevi (pridjevi na -ov, -ev, -in) dosljedno sklanjaju kao neodreeni pridjevi (po imenikoj sklonidbi), npr.:
ugljikov dioksid ugljikova dioksida ugljikovu dioksidu,

a ne:
na
dl
ugljikovog(a) dioksida ugljikovom(u) dioksidu.

87
dl
Tako se sklanjaju svi takvi pridjevi, bez obzira na to jesu li izvedeni od imena ili ope imenice, jesu li dijelom imena ili nisu, npr.:
ravnateljev g ravnateljeva d ravnateljevu ravnateljiin g ravnateljiina d ravnateljiinu Vlada g Vladina d Vladinu Petrov g Petrova d Petrovu Anin g Anina d Aninu Petroviev g Petrovieva d Petrovievu Borovo Selo g Borova Sela d Borovu Selu Coca-Colin g Coca-Colina d Coca-Colinu.
I posvojni pridjevi izvedeni od pokrata sklanjaju se na isti nain, npr:
n IGH-ov g IGH-ova d IGH-ovu.

88
Treba govoriti i pisati: Sudjelovali smo u IGH-ovu projektu. Mjesna zajednica Folnegovieva naselja, a ne: Sudjelovali smo u IGH-ovom projektu. Mjesna zajednica Folnegovievog naselja.
3.2.7. sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov)

Posvojne zamjenice za 3. lice (njegov, njezin i njihov) sklanjaju se kao posvojni pridjevi, tj. po imenikoj sklonidbi, npr.:
n g dl a i
njegov njegova njegovu njegov (za neivo) / njegova (za ivo) njegovim.
Informirani smo o miljenju naih kupaca i potroaa, ali provodimo i ankete o njihovom zadovoljstvu. > Informirani smo o miljenju naih kupaca i potroaa, ali provodimo i ankete o njihovu zadovoljstvu.
3.2.8. glagol biti u kondicionalu

Kondicional i. tvori se od aorista glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga, npr.: ja bih radio ti bi radio on bi radio mi bismo radili vi biste radili oni bi radili. esto se grijei tako da se oblik bi upotrebljava u svim licima, npr.: Uinit ete sve kako bi im olakali rad. > Uinit ete sve kako biste im olakali rad. Usmjereni smo neprekidnoj komunikaciji s kupcima kako bi pravodobno reagirali na povratne informacije s trita. > Usmjereni smo neprekidnoj komunikaciji s kupcima kako bismo pravodobno reagirali na povratne informacije s trita.
89
3.2.9. infinitiv u futuru i.

Futur i. tvori se od nenaglaenih oblika pomonoga glagola htjeti i infinitiva glagola. Kad u reenici infinitiv dolazi ispred oblika glagola htjeti, ne izgovara se i ne pie zavrno infinitivno i, npr.: radit u pjevat u. To vrijedi samo za glagole iji infinitiv zavrava na -ti, a ne vrijedi za glagole iji infinitiv zavrava na -i. Kad je infinitiv iza glagola htjeti, zavrno i ostaje: Ja u raditi. Ja u pjevati. Katkada se grijei ak i tako da se pie bie umjesto bit e.
3.2.10. glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dovesti, iznijeti itd.
Neki glagoli, poput glagola dati, donijeti, dovesti, iznijeti, izraunati, izvesti, udati itd. imaju vie pridjeva trpnih, od kojih neki ne pripadaju standardnome jeziku i ne treba ih upotrebljavati, npr.: dat > dan, donijet, doneen > donesen, doveen > dovezen, iznijet, izneen > iznesen, izraunat > izraunan, izveen > izvezen, udata > udana.
Tvorba rijei
3.3.
3.3.1. imenice na -ista/-ist, -ta/-t

Imenice na -ist i -t kojima se oznauje vritelj radnje pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a imenice na ista i -ta ne pripadaju mu, npr.: biciklista > biciklist, idealista > idealist, specijalista > specijalist, sirupista > sirupist, atleta > atlet. Iako veina govornika hrvatskog jezika zna to pravilo i dosljedno ga provodi u nominativu, esto se grijei kad se te rijei upotrebljavaju u drugim padeima, npr.: idem specijalisti medicine rada > idem specijalistu medicine rada.
90
biciklista biciklist optimista optimist

3.3.2. imenice na -telj/-lac/-oc
Kad je imenicu kojom se oznauje vritelj radnje mogue izvesti i sufiksom -telj i sufiksom -lac, normativna se prednost daje imenicama na -telj (npr. imenicama gledatelj, sluatelj pred imenicama gledalac, slualac). Katkad se imenice tvorene tim sufiksima od iste osnove znaenjski razjednauju (npr. spasilac ovjek koji se bavi spaavanjem i Spasitelj Bog). Kad se od koje osnove vritelj radnje ne izvodi sufiksom -telj, tada je naravno dobra uporaba sufiksa -lac. Imenice na -lac koje nemaju parnjaka na -telj su npr.: liilac, mislilac, ronilac, varilac. Imenice tvorene sufiksom -oc (npr. liioc, mislioc, ronioc, varioc, gledaoc, sluaoc) ne pripadaju standardnomu jeziku.
91
slastiarna slastiarnica pekarna pekarnica

mjesto na kojemu se prodaju pekarski proizvodi
pekara
mjesto na kojemu se proizvode pekarski proizvodi
puniona vode punionica vode praona boca praonica boca
jednina n
g d
ronilac ronioca roniocu ronioca ronioe roniocu roniocem
mnoina
ronioci ronilaca roniocima ronioce ronioci roniocima roniocima
a
v l i
Imenice na -lac treba sklanjati prema gore navedenomu uzorku. Pravilo o davanju prednosti imenicama na -telj pred imenicama na -lac vrijedi samo kad oznauju to ivo. Kad je rije o neivome, prednost se daje imenicama na -lac, npr.: mreni posluitelj > mreni posluilac nositelj elektrinoga naboja > nosilac elektrinoga naboja.
3.3.3. imenice na -arna/-arnica i -ara

Imenice tvorene sufiksom -arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -arna, npr.: slastiarna > slastiarnica pekarna > pekarnica cvjearna > cvjearnica. Sufiks -arnica oznauje mjesto na kojemu se to prodaje, npr. cvjearnica mjesto na kojemu se prodaje cvijee. Sufiksom se -ara u hrvatskom standardnom jeziku oznauje mjesto na kojemu se to proizvodi, npr. uljara, koksara. Tako rije pekara valja upotrebljavati za mjesto na kojemu se kruh i pekarski proizvodi proizvode (npr. dobro je upotrijebljena u imenu tvrtke Zagrebake pekare). Nije dobro rije pekara upotrebljavati kako bi se oznaila prodavaonica kruha. Prodavaonica kruha je pekarnica, a ako se, to je sve ee, kruh i pekarski proizvodi i proizvode i prodaju na istome mjestu, tada se takva prodavaonica moe zvati i pekara (s objanjenjem da se u njoj kruh i pee, a ne samo prodaje) i pekarnica (s objanjenjem da se u njoj kruh i prodaje, a ne samo pee).
94
3.3.4. imenice na -ona/-onica

Imenice tvorene sufiksom -onica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -ona. Tako normativnu prednost ima imenica prodavaonica pred imenicom prodavaona, imenice kupaonica pred imenicama kupaona. Ne treba upotrebljavati rije puniona, nego rije punionica.
3.3.5. tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.)

Prefiksoidi su predmetci koji su u hrvatski jezik uzeti iz drugih jezika. Nerijetko su latinskoga ili grkoga podrijetla, npr.: aero-, audio-, bio-, eko-, foto-, hidro-, kiber-, mikro-, video-. Ti i ostali prefiksoidi nalaze se u mnogim rijeima, npr.: aerodinamika, biometeorologija, biogorivo, fotoklub, fotomodel, hidroterapija, mikroprocesor, videokaseta.
info-linija info linija infolinija

95
esto se grijei tako da se te rijei piu kao polusloenice, sa spojnicom, npr.: aero-dinamika bio-meteorologija. Osobito se esto grijei tako da se prefiksoid eko odvaja od rijei pa se pie npr.: eko incident eko selo eko sustav. umjesto: ekoincident ekoselo ekosustav (v. toku 3.3.5.). Ne treba meutim ohrabrivati uvoenje u hrvatski jezik svakoga prefiksoida koji se pojavi u engleskome tekstu. Hrvatskomu ne treba npr. prefiksoid promo-; umjesto njega bolje bi bilo upotrebljavati pridjev promocijski, npr.: promouzorak > promocijski uzorak.
3.3.6. polusloenice
Imenike su polusloenice imenice u kojima su dva dijela povezana spojnicom. Ta spojnica oznauje da se prvi dio polusloenice ne sklanja. Polusloenice su npr.: spomen-ploa pop-glazba dez-festival. Ako ih mijenjamo po padeima, mijenjat e se samo njihov drugi dio, npr. genitiv je spomenutih rijei: spomen-ploe pop-festivala dez-festivala. Ako smo u nedoumici je li rije o dvjema rijeima ili o imenikoj polusloenici, taj problem moemo lako rijeiti. Zapitamo li se npr. treba li zanimanje sprema dostavlja pisati ovako kako je napisano ili sprema-dostavlja,
96
odgovor na to pitanje daje nam upravo spomenuto pravilo. Genitiv je spremaa dostavljaa, dakle sklanja se i prvi dio. To je jasan pokazatelj da je rije o dvjema rijeima, a ne o polusloenici. Kad god je to mogue, umjesto polusloenice (rijei pisane sa spojnicom) u kojoj prvi lan odreuje drugi treba upotrijebiti imeniku skupinu, npr.: pilot-emisija > ogledna emisija internet-stranica > internetska stranica, mrena stranica fitness-centar > centar za fitness taksi-voza > voza taksija dizel-motor > dizelski motor vaterpolo-utakmica > vaterpolska utakmica tenis-klub > teniski klub. Svi se navedeni primjeri, to takoer nije tono, podjednako esto piu i kao dvije rijei ( pilot emisija, internet stranica itd.).
3.3.7. pridjevne polusloenice (turistiko-rekreacijski) i sloenice (javnozdravstveni)

Dva pridjeva povezana spojnicom znae x i y, npr. turistiko-rekreacijski znai turistiki i rekreacijski. Takvi se odnosni pridjevi odnose na dva pojma: turizam i rekreaciju. Tako se moe povezati i vie pridjeva, npr.: anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija. Pridjevne sloenice odnose se na jedan pojam: javnozdravstveni na javno zdravstvo knjievnoumjetniki na knjievnu umjetnost sudskomedicinski na sudsku medicinu.
3.3.8. brojevne izvedenice

Ako se izvedenica tvori od broja, preporuljivije je ispisati izvedenicu nego broju napisanu brojkama dodati sufiks: 90-ih su se zbile brojne promjene u gospodarstvu. > Devedesetih su se zbile brojne promjene u gospodarstvu. esto se grijei tako da se pie npr.: 90-tih.
97
T je suvino jer je ve sadrano u broju devedeset, pa treba pisati: 90-ih. Takoer nije dobro pisati 1990-ih, nego: devedesetih godina prologa stoljea devedesetih godina 20. stoljea. Ako biramo izmeu rijei tvorenih sa spojnikom o i bez njega, bolje je upotrijebiti rije koja ima spojnik o, npr.: petgodinji > petogodinji.
3.3.9. komparativ i superlativ pridjeva optimalan, minimalan, maksimalan

Ne treba upotrebljavati komparativ ni superlativ pridjeva optimalan, minimalan, maksimalan jer oni izraavaju potpunu mjeru svojstva. On postupa najoptimalnije. > On postupa optimalno. esto se to pravilo protee na pridjev bitan pa se katkad smatra da ni on u standardnome jeziku nema komparativa ni superlativa. Meutim, iako bi to bilo logino ako se uzme u obzir da je tvoren od imenice bit, on ima isto znaenje kao pridjev vaan pa se moe stupnjevati.
3.3.10. glagoli na -iti/-jeti

Ako su glagoli tvoreni od iste osnove sufiksima -iti i -jeti istoznani, u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol na -jeti, npr.: voliti > voljeti letiti > letjeti poskupiti > poskupjeti. Pritom treba uzeti u obzir da se neki od tih parova znaenjski razjednauju. Tako npr. crveniti znai initi to crvenim (npr. crveniti usnice) crvenjeti postajati crvenim (npr. Jagode su crvenjele.) crvenjeti se znai isticati se crvenom bojom (npr. Mak se crvenjeo u polju.).
98
crveniti crvenjeti crvenjeti se

initi to crvenim postajati crvenim isticati se crvenom bojom Glagolski su pridjevi radni: od glagola poludjeti: poludio, poludjela, poludjelo od glagola voljeti: volio, voljela, voljelo od glagola poskupjeti: poskupio, poskupjela, poskupjelo. esto se grijei tako da se za muki rod upotrebljavaju oblici poludjeo voljeo poskupjeo.
3.3.11. glagoli na -ivati/-avati, -iti/-ati, -ii/-ai

Glagolima na -ivati norma u pravilu daje manju prednost pred glagolima na -avati, ali ih katkad i izjednauje, npr.: oznaavati > oznaivati izjednaavati > izjednaivati ozvuavati = ozvuivati
99
dopunjavati = dopunjivati naglaavati = naglaivati oglaavati = oglaivati. Neki glagoli na -iti i -ii imaju prednost pred glagolima na -ati i -ai: brojati > brojiti izbrojati > izbrojiti obojati > obojiti izai > izii.
3.3.12. tvorenice s put

estica put pie se sastavljeno s brojem u prilozima jedanput, dvaput, triput itd. U posebnome isticanju moe se pisati i odvojeno: jedan put dva puta.
triputa tri puta triput

Nije dobro pisati: jedanputa dvaputa.
100
3.3.13. tvorenice s god

Treba razlikovati samostalnu esticu god od estice god koja je dijelom sloenoga priloga: tko god bilo tko za razliku od tkogod netko: Tko god doao, ne otvaraj mu, Ako tkogod doe, pusti ga da ue.
Povezivanje rijei u skupine i reenice
3.4.
3.4.1. povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se
Glagoli brinuti se, skrbiti se, kolebati se povratni su glagoli, tj. u hrvatskome standardnom jeziku ne treba ih upotrebljavati bez se. Glagol odmarati u hrvatskome je standardnom jeziku prijelazni glagol samo u ogranienome broju izraza: odmarati ruke, noge. Kad subjekt radnju vri sam na sebi, mora se upotrijebiti povratni glagol: Pacijent mora odmarati. > Pacijent se mora odmarati. Kolebaju to da uine. > Kolebaju se to da uine. Nemoj brinuti. > Nemoj se brinuti. Osobito se esto grijei tako da se glagol koristiti se upotrebljava bez estice se i s dopunom u akuzativu umjesto u instrumentalu, npr.: koristiti svoje prednosti > koristiti se svojim prednostima. U rijetkim sluajevima (uz imenice dopust, odmor) moe se upotrebljavati glagol koristiti s dopunom u akuzativu, npr.: Ugovor o studijskom dopustu mora sadravati jasnu naznaku razdoblja u kojima je slubenik ovlaten koristiti studijski dopust. Godinji u odmor koristiti u razdoblju od 15. srpnja do 3. kolovoza 2010. godine.
3.4.2. vi ste dola > vi ste doli

Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz potovanja (i stoga obvezatno pie velikim slovom) predikat uvijek stoji u mnoini mukog roda.
101
kanal prodaje prodajni kanal
broj telefona telefonski broj

Kad god je to mogue, tj. ako pritom ne dolazi do promjene znaenja, u skupini imenica + imenica u genitivu imenicu u genitivu treba zamijeniti posvojnim pridjevom.
To vrijedi bez obzira na to obraamo li se mukarcu ili eni, npr.: Vi ste me to pitao. > Vi ste me to pitali. Vi ste me to pitala. > Vi ste me to pitali. O pisanju zamjenice vi velikim/malim slovom v. toku 2.1.
3.4.3. statut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli
U hrvatskome jeziku kategorija ivosti odraava se u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod veine pridjeva i zamjenica ne grijei se, npr.: Vidio sam lijepoga djeaka, Imao sam takva prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. esto se meutim grijei kad je rije o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neivo esto upotrebljava akuzativ za ivo (kojega), npr.: To je statut kojega smo donijeli prije dva mjeseca. > To je statut koji smo donijeli prije dva mjeseca.
3.4.4. da li > je li
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj reenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li koje se nalazi u mnogim normativnim prirunicima zapravo je pravilo da je umjesto reenice uvedene skupinom da li bolje upotrebljavati reenice u kojima se predikat ili dio predikata premee na prvo mjesto, a za njim slijedi estica li, dakle: Da li je pokus uspio? > Je li pokus uspio? Da li je uspio sve obaviti? > Je li uspio sve obaviti?
3.4.5. s nikim > ni s kim

Kad se uz neodreenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nae prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom avu i umee se u nju. Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga. Za niim ne alim. > Ni za im ne alim. Nije zadovoljan s niim. > Nije zadovoljan ni s im. Ne govori loe o nikome. > Ne govori loe ni o kome. Prijedlog bez ne umee se u neodreenu zamjenicu: Ostao je bez iega.
104
3.4.6. enklitika
Enklitike su rijei koje se u izgovoru naslanjaju na rijei ispred sebe, najee skraeni oblici pomonoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomonoga glagola htjeti: u, e, e, emo, ete, e. O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najee se grijei tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.: Sline odluke su vane i u ostalim podrujima. > Sline odluke vane su i u ostalim podrujima.; Sline su odluke vane i u ostalim podrujima. Cijena runika je sniena. > Cijena runika sniena je.; Cijena je runika sniena. Slinu akciju smo imali prije nekoliko godina. > Slinu akciju imali smo prije nekoliko godina.; Slinu smo akciju imali prije nekoliko godina. Povratno informiranje je dvosmjeran proces. > Povratno informiranje dvosmjeran je proces.; Povratno je informiranje dvosmjeran proces. Od dvaju doputenih modela prvi, u kojemu je red rijei stilski neobiljeen, svakako je prikladniji za administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom rastavljati ime i prezime, npr.: Maja je Petrovi ula u ured. Ta reenica treba glasiti: Maja Petrovi ula je u ured. (v. toku 1.3.)
3.4.7. genitiv > posvojni pridjev

Ope je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to mogue, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr.: bilanca plaanja > platna bilanca broj telefona > telefonski broj faktor trita > trini faktor faza proizvodnje > proizvodna faza trokovi proizvodnje > proizvodni trokovi uprava kole > kolska uprava argon struke > struni argon plaa poduzetnika > poduzetnika plaa segmentacija trita > trina segmentacija
105
pravilnik kojeg smo usvojili pravilnik koji smo usvojili
struni suradnik kojeg smo zaposlili

Akuzativ zamjenice koji glasi kojeg za ivo, a koji za neivo.
trokovi ivota > ivotni trokovi ured javnoga biljenika > javnobiljeniki ured trite rada Hrvatske > hrvatsko trite rada dravljanin Bugarske > bugarski dravljanin aktivnosti prodaje > prodajne aktivnosti rok kreditiranja > kreditni rok kanal prodaje > prodajni kanal.
aktivnosti marketinga marketinke aktivnosti

108
Tako i: Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za trite Slovenije. > Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za slovensko trite. To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnim pridjevom ima isto znaenje kao skupina s genitivom. Ako znaenje nije isto, ne treba skupinu s genitivom zamjenjivati skupinom s posvojnim pridjevom. Npr.: radni praznik ne znai isto to i praznik rada, put svile nije isto to i svileni put. To se pravilo ne primjenjuje ni ako je rije o vierjenoj skupini. Npr. od imena INA Osijek Petrol ne moemo izvesti pridjev, nego emo pisati: Na crpkama INA Osijek Petrola. U administrativnome stilu este su i dobre formulacije poput: pravo je djeteta obveza je zaposlenika dunost je roditelja. Openito pri primjeni toga pravila treba postupati veoma oprezno kad nije rije o osobama. Od nekih e se imenica koje oznauju to neivo jednostavno izvoditi pridjevi, a neki su postali i posve uobiajeni, npr. vladin/Vladin od imenice vlada/Vlada i od imena Vlado: Vladin je prijedlog ... Od imenica banka i tvrtka takoer se sve ee upotrebljavaju posvojni pridjevi, npr.: bankina pravila tvrtkina politika iako tu ne bismo pogrijeili ni da upotrijebimo genitiv, npr.: pravila banke politika tvrtke. Osobito treba paziti da se ne upotrebljavaju ustrojstva poput: Cappyjeva promocija jer ne promovira Cappy, nego se promovira Cappy. (Vie o tome v. u 2. dodatku).
Tu
se ponovno vraamo na ve spomenuto pravilo da genitiv
valja zamjenjivati posvojnim pridjevom samo ako pritom ne mijenjamo znaenje skupine ili reenice.
109
3.4.8. pripadanje subjektu (zamjenica svoj)

U hrvatskome se pripadanje subjektu uvijek izrie povratno-posvojnom zamjenicom svoj, bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr.: ja imam svoju knjigu, ti ima svoju knjigu, on ima svoju knjigu itd., a ne: ja imam moju knjigu, ti ima tvoju knjigu, on ima njegovu knjigu to je ustrojstvo mogue, ali ono bi znailo npr. da Marko ima Petrovu knjigu.
izricanju pripadanja subjektu u hrvatskome se standardnom jeziku
esto grijei, a nesigurnost pri uporabi povratno-posvojne zamjenice pojaava i injenica da u engleskome nema razlike koja je u hrvatskome izraena podijeljenom uporabom posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice. koja bi odgovarala povratno-posvojnoj zamjenici.
Zauzimamo se za promicanje naih proizvoda. > Zauzimamo se za promicanje svojih proizvoda. Ponudili smo nae uvjete za dogovor. > Ponudili smo svoje uvjete za dogovor. Imam moja naela u poslovanju. > Imam svoja naela u poslovanju. Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu s poslovnim ambicijama nae tvrtke i brigom za nae zaposlenike odluili objaviti interni natjeaj za radno mjesto ... > Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu s poslovnim ambicijama svoje tvrtke i brigom za svoje zaposlenike odluili objaviti interni natjeaj za radno mjesto ...
engleskome, naime, nema zamjenice
110
3.4.9. vie prijedloga koji uvode razliite padee

U reenici u kojoj se pojavljuje vie prijedloga od kojih svaki zahtijeva drukiju dopunu, tj. dopunu u drugome padeu, svaku od dopuna, u skladu s opejezinom normom, treba ispisati, npr.: krediti sa i bez jamaca > krediti s jamcima i bez jamaca/njih zaposlenici sa ili bez radnog iskustva > zaposlenici s radnim iskustvom ili bez radnog iskustva/njega.
3.4.10. prijedlozi
glede
Prijedlog glede treba upotrebljavati u znaenju to se tie ega, s obzirom na, u vezi s, npr.: Javit emo Vam se glede Vae molbe. Jednako je dobro i: Javit emo Vam se u vezi s Vaom molbom. Ne treba ga upotrebljavati u znaenju to se tie koga: glede Petra > s obzirom na Petra. Nije ga dobro upotrebljavati umjesto prijedloga radi i zbog: Sastali su se glede razgovora. > Sastali su se radi razgovora. (O tome kad treba upotrebljavati prijedlog radi, a kad prijedlog zbog vidi pod tim prijedlozima).
ispod, iznad
Prijedlozi ispod i iznad s rijeju u genitivu oznauju prostorni odnos (bivanje ega, tj. odvijanje kakva procesa na odreenu mjestu), npr.: Stajao je ispod balkona.
111
Ne treba ih upotrebljavati za oznaivanje cilja ili smjera: Bacio se ispod stola > Bacio se pod stol. Letio je iznad grada > Letio je nad gradom.
ispred
esto se grijei tako da se prijedlog ispred upotrebljava u oznaivanju zastupanja, tj. umjesto prijedloga uime: Govorio je ispred uprave. > Govorio je uime uprave. Taj prijedlog u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati ni u vremenskome znaenju: Proljee je ispred ljeta. > Proljee je prije ljeta. Prijedlog ispred pravilno je upotrebljavati samo u mjesnome znaenju, npr.: Ispred nae kue rastu empresi.
iz
Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su esti u razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i pisati: profesorica matematike. Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se oznaila graa ili tvar od koje je to nainjeno: izme iz koe > izme od koe sok iz vianja > sok od vianja.
112
iza
Prijedlog iza ne treba upotrebljavati u vremenskome znaenju: Ljeto je iza proljea. > Ljeto je poslije/nakon proljea.
izmeu, meu
Razlika je izmeu tih dvaju prijedloga u tome to prijedlog izmeu dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova: izmeu brata i sestre izmeu Zagreba i Rijeke izmeu kue i vrta, a prijedlog meu kao veza u odnosu vie predmeta/pojmova: meu svim hrvatskim gradovima. Kad je rije o izrazima izmeu ostaloga i meu ostalim mala se prednost daje uporabi izraza meu ostalim, ali nije nepravilno upotrebljavati ni izmeu ostaloga jer je rije o uporabno podjednako estim okamenjenim tekstnim konektorima i veznim sredstvima.
k(a)
Prijedlog k/ka oznauje kretanje prema cilju i ne treba na njegovu mjestu upotrebljavati prijedlog kod: Marko ide kod direktora. > Marko ide k direktoru; Marko ide direktoru. (ali: Marko je kod direktora.)
113
Prijedlog ka upotrebljava se ispred rijei koje poinju slovom (ili glasom) k, g, h, npr.: Krenuo je ka gradu.
kod
Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz apstraktne imenice: Pogrijeio je kod zbrajanja. > Pogrijeio je pri zbrajanju. pomo kod ublaivanja posljedica prirodnih katastrofa > pomo pri ublaivanju posljedica prirodnih katastrofa.
kroz
Prijedlog kroz ne treba upotrebljavati u izraavanju sredstva ili naina. Najbolje je izraz s prijedlogom kroz u tom sluaju zamijeniti instrumentalom upotrijebljene imenice, a ako to nije mogue, bolje je upotrijebiti prijedlog putem nego prijedlog kroz. U vremenskome znaenju bolje je upotrijebiti prijedlog tijekom: To e se postii kroz provedbu projekata. > To e se postii provedbom projekata. ostvarivanje rezultata kroz upravljanje cjelokupnim poslovanjem > ostvarivanje rezultata upravljanjem cjelokupnim poslovanjem.
na
Prijedlog na, kao veina prijedloga, ima mnogo znaenja, a samo osnovno i najee mu je mjesno znaenje.
114
Izraz na temu uz glagole govorenja (kao i izraz po pitanju uz te glagole) tipini je administrativni izraz i treba ga izbjegavati: Danas emo raspravljati na temu zatite okolia. > Danas emo razgovarati o zatiti okolia. esto se pogreno govori i pie: putovati na Rijeku umjesto putovati u Rijeku. Kad je rije o otocima i istoimenim gradovima, tada se prijedlozima na i u izrie je li rije o otoku ili o gradu: putovati na Hvar (otok), ali: putovati u Hvar (grad).
nadohvat, nadomak
Prijedloge nadomak i nadohvat dobro je upotrebljavati i uz rije u dativu i uz rije u genitivu: nadomak grada i nadomak gradu, ali samo: nadohvat ruke.
nasuprot
Nasuprot je samo dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati s genitivom: nasuprot toga > nasuprot tomu.
od
Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima kojima se izrie pripadanje ivomu posjedovatelju. Umjesto ustrojstva s prijedlogom
115
od i genitivom treba upotrijebiti ustrojstvo s posvojnim pridjevom, npr.: kua od Martina > Martinova kua suknja od Ane > Anina suknja. Ako nije mogue izvesti posvojni pridjev, prijedloni genitiv treba zamijeniti besprijedlonim, npr.: kua od Martina Petrovia > kua Martina Petrovia. Prijedlog od upotrebljava se u standardnome jeziku u izricanju da je to sastavnim dijelom ega, npr.: ep od boce, poklopac od kutije, kljuevi od vrata. Prijedloni se par od ... do moe zamijeniti crticom. Pritom treba imati u vidu da crtica zamjenjuje oba lana prijedlonoga para (a ne samo prijedlog do): Primanje stranaka: od 10 12 sati > Primanje stranaka: 10 12 sati. Rije nedaleko je prilog, pa ne moe uvesti imenicu. Izmeu priloga nedaleko i imenice mora stajati prijedlog od.: nedaleko grada > nedaleko od grada.
po
Ne treba upotrebljavati izraz po pitanju. To je tipian administrativizam koji treba izbjegavati: Raspravljali smo po pitanju zatite okolia. > Raspravljali smo o zatiti okolia. Takoer ne treba prijedlog po upotrebljavati u izrazima poput: opasan po zdravlje opasan po ivot loe po koga. Umjesto toga treba: opasan za zdravlje opasan za ivot loe za koga.
116
U uporabi prijedloga po esto se grijei i u ovakvim ustrojstvima: Puenje je tetno po zdravlje. > Puenje je tetno za zdravlje. To je opasno po ivot. > To je opasno za ivot. To je loe po nas. > To je loe za nas. Po meni taj je prijedlog lo. > Mislim da je taj prijedlog lo. Ispit polaem po prvi put. > Ispit polaem prvi put. Dogovorit emo se po putu. > Dogovorit emo se putem. Po njemu nismo ni trebali otputovati. > On smatra da nismo ni trebali otputovati.
pod
Prijedlog pod ne treba upotrebljavati za izricanje vremenske povezanosti ili kakve popratne okolnosti: pod nastavom > za vrijeme nastave / tijekom nastave pod uvjetom > uz uvjet pod prijetnjom > uz prijetnju.
pomou
Prijedloni izraz s prijedlogom pomou treba, kad god je to mogue, kao i prijedlone izraze s prijedlozima kroz i putem, u standardnome jeziku zamijeniti instrumentalom imenice koju uvode: pomou paljive organizacije > paljivom organizacijom. Kad to nije mogue, treba upotrebljavati sloeni prijedlog s pomou, a ne prijedlog pomou: Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je pomou indeksa kvalitete. > Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je s pomou indeksa kvalitete.
117
pored
Prijedlog pored ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega treba, ovisno o kontekstu, upotrebljavati prijedloge uz ili osim. Dravni slubenici, pored ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti pravomono osuivani. > Uz ostale uvjete dravni slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani. / Osim ostalih uvjeta dravni slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani.
pred
Pred je mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u vremenskome znaenju: pred godinu dana > prije godinu dana pred odlazak na studij > prije odlaska na studij. Primjer je dobre uporabe, tj. uporabe u mjesnome znaenju: Stani pred prodavaonicu.
preko
Preko je takoer mjesni prijedlog. esto se, kao u sljedeim primjerima, upotrebljava u suprotnosti s pravilima standardnog jezika: preko zime > zimi izraavati osjeaje preko pjesama > pjesmama usavravati znanje preko seminara > na seminarima rjenik s preko 10000 naziva > rjenik s vie od 10000 naziva.
118
pri
Prijedlog pri katkad se pogreno upotrebljava, npr.: Marko je pri telefonu. On je predstavnik Hrvatske pri UNESCO-u. Te reenice trebaju glasiti: Marko je na telefonu. On je predstavnik Hrvatske u UNESCO-u.
prilikom
Prijedlog prilikom ne treba upotrebljavati u oznaavanju okolnosti. Umjesto toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog pri: prilikom upoznavanja > pri upoznavanju prilikom izrade > pri izradi.
putem
Gdje je god to mogue, treba izbjegavati prijedlog putem: putem interneta > internetom prodaja putem telefona > telefonska prodaja Katkad prijedloni izraz s prijedlogom putem nije mogue zamijeniti instrumentalom, npr.: Tvrtka putem predstavnitva u Sarajevu djeluje i u Bosni i Hercegovini.
119
radi, zbog
Prijedlog radi uvodi namjeru, a ne uzrok, npr.: Pijem lijekove radi ozdravljenja. (s namjerom da ozdravim). Uzrok uvodi prijedlog zbog.: Tuan sam radi neuspjeha. > Tuan sam zbog neuspjeha. (neuspjeh je uzrok tuzi). Nerijetko je teko razluiti je li rije o namjeri ili o uzroku npr.: zatvoreno radi/zbog preureenja. U takvome je sluaju bolje upotrijebiti uzroni prijedlog zbog jer nema namjere u koju nije ukljuen i uzrok.
s(a)
Treba razlikovati prijedloni i neprijedloni instrumental, tj. prijedloni instrumental drutva (npr. Idem u etnju s Marijom), naina (obaviti posao s veseljem) i vremena (s dolaskom proljea) i neprijedloni instrumental sredstva: doputovati s vlakom > doputovati vlakom zapisati s olovkom > zapisati olovkom, ali: arati s pet bojica, s malo novca teko je ivjeti. Prijedlog s obvezno se pie u izrazima: s vremenom S vremenom, bit e bolje. s obzirom na to da S obzirom na to da je sunano, poi emo u etnju. s godinama S godinama smo zreliji.
120
Uz glagole zapoeti i zapoinjati dopuna je u prijedlonome instrumentalu: Budui da je nastala u tom okruju, kua Zanotta je ve krajem 50-ih zapoela proizvodnjom modernog namjetaja. > Budui da je nastala u tom okruju, kua Zanotta ve je krajem pedesetih zapoela s proizvodnjom modernog namjetaja. Prijedlog sa upotrebljavamo ispred rijei koje poinju sa s, z, , : sa snom sa zadovoljstvom sa kolom sa itom. Prijedlog sa piemo ispred izgovorno tekih suglasnikih skupina: sa psom sa Ksenijom sa mnom sa dna.
unato, usprkos
Prijedlozi unato i usprkos imaju dopunu u dativu, a ne u genitivu: unato visokih temperatura > unato visokim temperaturama. Usprkos najee dolazi uz oznake ivih bia (usprkos tebi) ili ega apstraktnog povezanog sa ivim biima (usprkos tvojim savjetima). Uz imenice i zamjenice koje oznauju to neivo upotrebljava se prijedlog unato: usprkos nevremenu > unato nevremenu.
uslijed
Prijedlog uslijed ne treba upotrebljavati u standardnome jeziku. Umjesto njega bolje je upotrebljavati prijedlog zbog:
121
Zakasnili smo uslijed nevremena. > Zakasnili smo zbog nevremena. Uslijed konkurentskih pritisaka, banke ne mogu prenijeti cjelokupni teret rasta trokova na klijente. > Zbog konkurentskih pritisaka banke ne mogu prenijeti cjelokupni teret rasta trokova na klijente.
za
U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstva za + infinitiv: za itati > za itanje To je bilo strano za vidjeti. > To je bilo strano vidjeti. Prijedlog za ne treba upotrebljavati za oznaivanje cilja uz glagole kretanja: letjeti za Be > letjeti u Be putovati za Rijeku > putovati u Rijeku. U reenicama poput: Prihod je za est posto vei nego u istome razdoblju prole godine. On je za tri centimetra vii od Marka. ne treba upotrebljavati prijedlog za. Te reenice trebaju glasiti: Prihod je est posto vei nego prole godine. On je tri centimetra vii od Marka.
zahvaljujui
Kad ima prijedlonu funkciju, rije zahvaljujui treba upotrebljavati samo u reenicama u kojima je rije o kakvoj pozitivnoj posljedici, npr.: Zahvaljujui naemu trudu, prodaja je krenula nabolje. Nju ne treba upotrebljavati u reenicama u kojima je rije o kakvoj negativnoj posljedici. Umjesto zahvaljujui treba upotrijebiti uzroni prijedlog zbog, npr.:
122
Zahvaljujui naemu propustu prodaja je ostala nepromijenjena. > Zbog naega propusta prodaja je ostala nepromijenjena. Isto vrijedi i za sloeni veznik zahvaljujui tomu to.
3.4.11. veznici
bez da a da, a, i
Ustrojstva s veznikom bez da sintaktike su prevedenice iz njemakoga (ohne das). U njima umjesto tog veznika treba upotrebljavati veznik a da ili, jo bolje, veznike a ili i.: Uao je bez da je pozdravio. > Uao je i nije pozdravio.
bez obzira to bez obzira na to to

Dopusni je sloeni veznik bez obzira na to to. Umjesto njega u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati sloeni veznik bez obzira to. Bez obzira to nismo uspjeli, pokuat emo ponovno. > Bez obzira na to to nismo uspjeli, pokuat emo ponovno.
budui budui da
Budui da uzroni je veznik koji dolazi iskljuivo na poetku reenice, tj. samo kad u zavisnosloenoj uzronoj reenici zavisna sureenica prethodi
123
glavnoj. Ne treba ga upotrebljavati u obinome (glavna zavisna) poretku sureenica. Nismo se dogovorili budui da nismo mogli uskladiti miljenja. > Nismo se dogovorili jer nismo mogli uskladiti miljenja; Budui da nismo mogli uskladiti miljenja, nismo se dogovorili. Umjesto veznika budui da katkad se grijei tako da se upotrebljava samo budui. Veznik budui ne pripada standardnomu jeziku i ne treba ga u njemu upotrebljavati: Budui je proces restrukturiranja zavren, trokovi su znatno smanjeni. > Budui da je proces restrukturiranja zavren, trokovi su znatno smanjeni.
da bi a
Da bi je namjerni veznik i ne treba ga upotrebljavati u reenicama kojima se ne izrie da se to ini s kakvom namjerom, npr.: Pokuali smo poveati proizvodnju da bi na kraju sve propalo. > Pokuali smo poveati proizvodnju, a na kraju je sve propalo. (Proizvodnja nije poveana s namjerom da na kraju sve propadne.) Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi zavisna reenica kojom se izrie namjera, npr.: Uinili su sve da bi poveali proizvodnju. (Uinili su sve s namjerom da poveaju proizvodnju).
iza kako nakon to

U standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznik iza kako. Umjesto njega treba upotrebljavati nakon to, npr.: Iza kako je doao, veerali smo. > Nakon to je doao, veerali smo.
124
kako ...tako i ...i

Ustrojstva s veznikom kako ...tako sintaktike su prevedenice iz njemakoga (wie ...so) koje u hrvatskome jeziku treba zamijeniti ustrojstvima s udvojenim veznikom i ...i.: Postupamo u cilju poveanja prodaje i profitabilnosti, kako za tvrtku, tako i za kupca. > Postupamo u cilju poveanja prodaje i profitabilnosti i za tvrtku i za kupca. Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima, kako sada, tako i ubudue. > Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima, i sada i ubudue.
mada iako, premda

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada dopusni veznik mada. Umjesto njega treba upotrebljavati veznike iako i premda. Uspjeli smo proiriti trite mada je bilo teko. > Uspjeli smo proiriti trite iako/premda je bilo teko.
ni ...niti ni ...ni
Simetrini su veznici ni ni i niti niti. Veznik ni niti ne treba upotrebljavati: Posao nije ni opasan niti teak. > Posao nije ni opasan ni teak. Veznik niti niti upotrebljava se samo u ustrojstvima u kojima ne moe stajati veznik ni ni, npr.: Niti raspravljamo niti donosimo zakljuke.
125
Praktian je savjet za izvorne govornike hrvatskoga jezika da upotrebljavaju uvijek ni kad im to njihov jezini osjeaj doputa, a niti samo onda kad je ni nemogue upotrijebiti, npr.: Nije predmetom nikakve sudske tube za monopolistike aktivnosti, niti je ikakav takav sluaj u pripremi. ili kad se eli izrazito istaknuti ono to se govori (kad stil nije neutralan).
no meutim no ili meutim

No meutim veznik je koji ne treba upotrebljavati jer udvaja isto znaenje: Sve smo pokuali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no nismo uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim nismo uspjeli.
poto budui da, jer

Veznik poto vremenski je veznik istoznaan vezniku nakon to, npr.: SAD misli da kazna na red dolazi tek poto wTO ocijeni da amerike carine na uvozni elik nisu u skladu s pravilima. On nije veznik uzronih reenica i ne treba ga u njima upotrebljavati, npr.: Poto si marljiv, brzo e napredovati. > Budui da si marljiv, brzo e napredovati.
126
radi toga to zbog toga to

Kao to se grijei tako da se prijedlog radi nerijetko upotrebljava na mjestu prijedloga zbog, i veznika se skupina radi toga to upotrebljava tamo gdje joj nije mjesto, tj. na mjestu uzronih veznikih skupina i veznika. Tom se skupinom uvodi iskljuivo namjerna sureenica (ona dakle moe stajati samo tamo gdje je zamjenjiva skupinom s namjerom da, tj. kad uvodi namjernu sureenicu).: Zaposlili smo ga radi toga to je marljiv. > Zaposlili smo ga zbog toga to je marljiv.
s obzirom da, obzirom da s obzirom na to da

Uzroni je sloeni veznik s obzirom na to da. Umjesto njega u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznike obzirom da, s obzirom da, obzirom na to da: S obzirom da je mnogo radio, brzo je napredovao. > S obzirom na to da je mnogo radio, brzo je napredovao. Obzirom da je marljiv, rado emo ga zaposliti. > S obzirom na to da je marljiv, rado emo ga zaposliti. Obzirom na to da ve dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik. > S obzirom na to da ve dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik.
127
ukoliko ako
Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma est u administrativnome stilu, bolje je upotrebljavati veznik ako: Ukoliko se pojave problemi, odmah emo vam javiti. > Ako se pojave problemi, odmah emo vam javiti. Ukoliko se zadri sadanja dinamika oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oekivati promjene. > Ako se zadri sadanja dinamika oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oekivati promjene.
Rijei
3.5.
3.5.1. internacionalizmi
Internacionalizmi su rijei latinskoga ili grkoga podrijetla koje slino zvue u veini europskih jezika. U hrvatskome se nalazi mnogo internacionalizama, npr.: apsorpcija bilanca detekcija detektor dinamika ekstrakt filantrop gravitacija holistiki inspicijent kapacitet kapitalizirati kombinirati komemoracija konvertibilnost konzumirati korespondencija
128
korespondent medijacija medijator mentor nacija nostrifikacija reprodukcija sektor sugestivan. Prema internacionalizmima imamo drukiji odnos nego prema rijeima iz ivih jezika, npr. anglizmima. Ako trebamo birati hoemo li upotrijebiti rije iz engleskoga ili internacionalizam, prednost bismo trebali dati internacionalizmu. Tako se npr. prednost daje rijei junior iz latinskoga pred rijeju dunior preuzetom iz engleskoga. Katkad se dogaa da se rije uzeta iz engleskoga osjea kao rije drukijeg znaenja od rijei uzete izravno iz latinskoga. Tako e veina govornika hrvatskoga jezika razliito znaenje pridruivati rijeima donator i donor. Prva e se povezivati s darivanjem kakve materijalne vrijednosti, a druga s darivanjem organa (tako se govori o donorima organa, o donorskoj kartici itd.). Meutim, rije je o posve umjetno stvorenoj razlici jer je i rije donor u engleski jezik preuzeta iz latinskoga. Umjesto tih dviju rijei bolje je upotrebljavati hrvatsku rije darovatelj. Ako postoji hrvatska rije, bolje je upotrijebiti nju nego internacionalizam, npr.: aneks > dodatak degustacija > kuanje faktor > imbenik fragment > dio hereditaran > nasljedan identian > istovjetan interesantan > zanimljiv karakteristika > znaajka klasa > razred komparacija > usporedba kontaminacija > zagaenje, zagaivanje kontradiktoran > proturjean period > razdoblje supstitucija >zamjena turbulentan > buran
129
akomodacija destinacija eksplicitno garancija harmonizacija indikator kalkulacija reciklaa restrikcija suficit transport
prilagodba odredite izriito jamstvo usklaivanje pokazatelj izraun oporaba ogranienje viak prijevoz
Pri uporabi internacionalizama treba voditi rauna o nekoliko pravila koja upravljaju prihvaanjem internacionalizama u hrvatski jezik:
netono
aktuelan, vizuelan
tono
aktualan, vizualan
pravilo
Prednost ima pridjevni nastavak -alan pred nastavkom -elan. Prednost ima imeniki nastavak -ar pred nastavkom -er. U mnogim imenicama prednost se daje glasu [s] pred glasom [z]. Kod imenica mukog roda koje su prihvaene i s nastavkom -ista i s nastavkom -ist prednost se daje imenicama s nastavkom -ist.
alabaster, magister, oleander
alabastar, magistar, oleandar
dizertacija, kazeta
disertacija, kaseta
humanista, idealista, specijalista
humanist, idealist, specijalist
licenca, referenca
licencija, referencija (ali bilanca, zbog uobiajenosti) aluminij, kurikul optimizacija, optimizirati diplomand, doktorand, dividend
aluminijum, kurikulum optimalizacija, optimalizirati diplomant, doktorant, divident
Kad treba birati izmeu posuenice iz kojega ivog jezika i posuenice iz latinskoga ili grkoga (internacionalizma), prednost se uvijek daje internacionalizmu.
Prednost se daje nastavku -nd (prema latinskomu). Zbog u hrvatskome izgovorno tekih skupina (eksp, nkv) kod nekih se internacionalizama grijei u pismu i izgovoru, ali te skupine treba izgovarati i pisati kao u jezicima iz kojih su preuzete.
131
esproprijacija, eshumacija, delikvent
eksproprijacija, ekshumacija, delinkvent
Rjenik je namijenjen jednostavnomu davanju jasna savjeta.
Rjenik
Rje nik
133
Objanjenje openitijih postupaka u rjeniku
Rijei i izraze koje donosimo u rjeniku moemo ugrubo podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu ine najei nazivi koji se upotrebljavaju u poslovnoj komunikaciji tvrtka koje se bave marketingom. Ti su nazivi veinom iz podruja marketinga, ekonomije, menadmenta, komunikologije i informatike. Zbog injenice da se u hrvatskome jeziku upotrebljava mnotvo engleskih naziva, i to upravo u podrujima o kojima je rije, korisniku rjenika moe se katkad uiniti da zagleda u dvojezini, englesko-hrvatski rjenik. To u dobroj mjeri pokazuje upravo paradoksalno stanje u hrvatskome jeziku, osobito u jeziku suvremenih struka, ali i u svakodnevnoj, razgovornoj i poslovnoj komunikaciji. Drugu skupinu ine rijei i izrazi s kojima je povezan koji opejezini problem, i to u prvome redu one
134
rijei i oni izrazi koje smo pronali u korpusu iz kojega smo vadili grau za ovaj rjenik. Napominjemo da ovaj rjenik nije pravopis, tj. ne ukljuuje pravopis. U njemu se ipak nalaze neke rijei s kojima je povezan pravopisni problem zbog toga to se, kako nam potvruje korpus, esto grijei u njihovu pisanju. Tako se npr. u rjeniku nalaze rijei cjenovni, arter, potpredsjednik, a ne nalaze se mnoge druge rijei s kojima mogu biti povezane nedoumice kako ih pisati. Odgovor na to kako ih pisati valja potraiti u pravopisu. Rijei u ijemu se pisanju esto grijei (najee je rije o pisanju ije/je, ili o nebiljeenju kakve glasovne promjene) donose se u rjeniku bez objanjenja (npr. u njemu pie samo potpredsjednik, bescjenje, beini itd., a ne uspostavljaju se pogreni likovi s kojih se upuuje na tone).
Granicu to u rjenik ulazi, a to ne ulazi, jasno je zacrtao korpus tekstova koji ukljuuje tekstove iz poslovne javne i osobne komunikacije, reklame i letke, asopise tvrtka. Zbog toga se katkad moe initi da u rjeniku ima natuknica za koje nije jasno temeljem kojega mu kriterija pripadaju (tkogod bi se mogao npr. upitati zato se u njemu nalaze neka imena gradova, drava, ustanova, a druga ne nalaze, zato se obrauju pojedini opejezini problemi, a neki drugi, sline razine, ne obrauju itd.). I izvan toga korpusa uzimalo se ono to je prema naemu iskustvu est problem u poslovnoj komunikaciji tvrtka na hrvatskome jeziku.
Rjenik je zamiljen jednostavno i namijenjen je brzomu davanju jasna savjeta. S lijeve strane nalazi se rije, izraz, kratica ili pokrata s kojima je povezan kakav jezini problem, a s desne strane savjet kako taj problem rijeiti. Znak > izmeu lijeve i desne strane moe se itati kao u standardnome jeziku, npr.: newsletter > bilten, glasilo znai da u hrvatskome standardnom jeziku ne treba upotrebljavati englesku rije newsletter te da umjesto nje treba upotrebljavati u hrvatskome prihvaenu posuenicu bilten ili hrvatsku rije glasilo. Upotrebljava se i znak = koji oznauje da standardnomu jeziku pripadaju obje rijei izmeu kojih se nalazi, npr.: uporaba = upotreba unapreenje = unaprjeenje (v. toku 1.3.) znai da obje rijei pripadaju standardnomu jeziku. Vano je ipak napomenuti da autor teksta mora inaicu koju izabere upotrebljavati dosljedno barem u istome tekstu, tj. da znak jednakosti ne ukljuuje slobodu da ih u istome tekstu upotrebljava naizmjenino. Leksike se i pravopisne inaice esto upuuju na toku 1.3 Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije u kojemu se objanjava da se u poslovnoj komunikaciji redovito upotrebljavaju oblici koje govornici hrvatskoga jezika osjeaju bliim prosjeku, stilski neobojeni oblici. Preporuka se ne donosi uz natuknicu u rjeniku jer se tu ne moe dati preporuka koja bi se itala kao ostale,
135
Rjenik
tj. da jedna od tih rijei ne pripada standardnomu jeziku. Takoer vrijedi pravilo da se odabrana inaica mora upotrebljavati dosljedno. Uz neke se natuknice nalaze i esti izrazi, tj. este veze s drugim rijeima u koje te rijei ulaze, s uputom kako trebaju glasiti pravilno. Uz neke natuknice stoji stupnjevita preporuka, npr.: edukativni > edukacijski > obrazovni pratioc > pratilac (g pratioca, mn. n pratioci, g pratilaca) > pratitelj (v. toku 3.3.2.). Takve natuknice treba itati tako da se preporuuje uporaba rijei na kraju niza (u danim primjerima rijei obrazovni i pratitelj). Rije edukativni normativno je pogreno uspostavljeni internacionalizam, rije edukacijski dobro uspostavljeni internacionalizam, a rije obrazovni rije ija se uporaba preporuuje. Rije pratilac nije posve neprihvatljiva u hrvatskome standardnom jeziku i pripada mu rubno, ali bolje je upotrebljavati rije pratitelj. Stupnjevita je uputa i uz rijei poput: pressica > presica > konferencija za novinare u kojima srednji lan pripada razgovornomu stilu, a posljednji
neutralnomu standardu i prikladan je za poslovnu komunikaciju. Uz natuknice s kojima je povezan kakav problem s njihovim oblicima, donose se ti oblici, npr. uz pokrate donosi se genitivni i dativni oblik, uz neke se glagole donosi njihov prezent, uz imenice se katkad donose oblici ako postoji nesigurnost koji je od moguih oblika toan, npr.: DVD; g DVD-a, d DVD-u Amerika d l Americi. Uz natuknice koje se odnose na problem o kojemu je rije u teorijskome dijelu prirunika nalazi se uputnica kojom upuujemo na toku pod kojom se o problemu povezanom s odreenom rijei ili izrazom moe doznati vie. Rjenik se mjestimice prekida opirnijim komentarima nekih rijei. Na takvo odstupanje od uobiajene rjenike strukture odluili smo se jer smo smatrali da bi neke od rijei bilo nuno obraditi opirnije nego to to doputa struktura obinih rjenikih lanaka. Na kraju prirunika nalazi se poglavlje u kojemu dajemo podatke o rjenicima i prirunicima za koje procjenjujemo da bi njegovim korisnicima mogli biti korisni kao jezina pomo u poslovnoj komunikaciji i uporabi hrvatskog jezika na radnome mjestu.
136
Rjenik
A
137
Rjenik
a.m., A.M. (ante meridiem) > prije podne abnormalno > nenormalno ABP (annual business plan) > GPP (godinji poslovni plan) (v. toku 2.7.) absent > odsutan, izoan acceptability > prihvatljivost accessibility > pristupanost accessories > modni dodaci/dodatci (v. toku 1.3.) access time > pristupno vrijeme, vrijeme pristupa account > korisniki raun account manager > menader (zaduen) za klijente, voditelj klijenata accrual 1. > prihod; 2. > predvieni troak achievement > postignue acting > vritelj dunosti acting HR manager > vritelj dunosti direktora Odjela za ljudske potencijale, v. d. direktora Odjela za ljudske potencijale adaptacija 1. > prilagoivanje: adaptacija na nove radne uvjete > prilagoivanje novim radnim uvjetima; 2. dobro: adaptacija stana address book > adresar adekvatan > prikladan, primjeren, odgovarajui: adekvatno izloeni proizvodi > primjereno izloeni proizvodi ad-hoc > ad hoc upravo za to, posebno zbog toga: ad-hoc skupina > ad hoc skupina ADI (Acceptable Daily Intake) G ADI-a, D ADI-u prihvatljiv dnevni unos aditiv > dodatak adresa e-pote > e-adresa adresant > poiljatelj (poruke) adresat > primatelj (poruke) adresirati 1. > uputiti; 2. > napisati adresu (na omotnici) advertiser > oglaava advertising > oglaavanje adviser, advisor > savjetnik advokat > odvjetnik
aero-; aeroklub, aeromiting, aeronautika, aerooneienje; aerodinamian, aerodromski (v. toku 3.3.5.) aerobik > aerobika aerodrom > zrana luka aerotransport > zrani prijevoz AFB (alcohol free bevereges) > bezalkoholna pia (v. toku 2.7.) affordability > cjenovna dostupnost Rije affordability u poslovnome se jeziku katkad prevodi kao priutivost. Rije je o doslovnome prijevodu, ali doslovni prijevod nerijetko nije i najbolji. Bolji je prijevod cjenovna dostupnost jer je upravo rije o tome koliko je proizvod kupcu dostupan svojom cijenom, a kad mu je dostupan, on e si ga, naravno, moi i priutiti. Rije affordability, tj. spomenuti prijevod priutivost, pojavljuje se katkad i na reklamnim oglasima, u natpisima poput: priutivost 20 %. eli se zapravo poruiti, to je teko iz toga teksta iitati, da je proizvod 20 % povoljniji ili da se dobiva 20 % vie proizvoda u pakiranju. U takvome kontekstu bilo bi najbolje: 20 % povoljnija cijena, 20 % vie proizvoda u pakiranju. afinitet > sklonost afirmativan > potvrdan afirmirati se > potvrditi se, istaknuti se after party, after work party > zabava nakon posla after-hours > nakon radnoga vremena agencija > 1. > predstavnitvo; 2. > zastupnitvo agenda > plan rada, raspored agent > 1. predstavnik; 2. > zastupnik agitirati > (usmjereno) raditi na pridobivanju (ljudi za to) (v. toku 3.5.1.) AGM (annual general meeting) >
138
redovita godinja skuptina (v. toku 2.7.) agro-; agrobiznis, agroekonomija, agromarketing, agroturizam (v. toku 3.3.5.) Agrokor Trade; G Agrokor Tradea, D Agrokor Tradeu AIDS > sida (v. toku 2.7.) akcija 1. > dionica 2. dobro: povoljna prodaja (v. toku 2.) akcioni > akcijski: akciona prodaja > akcijska prodaja Od rijei akcija pridjev je akcijski, a pridjev akcioni ne pripada standardnomu jeziku. Pravilo je da u standardnome jeziku umjesto pridjeva na -ioni treba upotrebljavati pridjeve od iste osnove tvorene s pomou nastavka -ijski (ne kanalizacioni, nego kanalizacijski, ne ogranizacioni, nego organizacijski itd.). To pravilo vrijedi za pridjeve izvedene od imenica (akcija, kanalizacija, organizacija itd.). U standardnome jeziku postoje (iznimno) neki pridjevi na -ioni, ali oni su izvedeni od glagolskih osnova, poput pridjeva toioni (od glagola toiti, npr. u izrazu toioni automat). aklimatizirati se > priviknuti se (na druge okolnosti), prilagoditi se (novim uvjetima) akomodacija > prilagodba akomodirati se > prilagoditi se akontacija > predujam akter > sudionik aktivacija > 1. > aktiviranje, pokretanje: za aktivaciju opcije poalji A na ... > za aktiviranje ponude poalji A na ... 2. > promocijska akcija: Bistra aktivacija > Bistrina promocijska akcija; Coca-Cola none aktivacije > Coca-Coline none promocijske akcije; Cappy aktivacija > Cappyjeva promocijska akcija;
3. > pospjeivanje prodaje: aktivacija prodajnih mjesta > pospjeivanje prodaje na prodajnim mjestima; 4. price off aktivacija > akcija: CC price off aktivacija > CC akcija (v. toke 2. 8., 2.12. i 3. dodatak) Rije aktivacija sve se ee pojavljuje u prodaji i marketingu, npr.: Burn aktivacije po Hrvatskoj, BF aktivacija u HoReCa kanalu, CC price off aktivacija te aktivacija prodajnih mjesta. U hrvatskome jeziku internacionalizmu aktivacija najee se pridruuje hrvatski sinonim pokretanje. Meutim, u navednim primjerima bolje mu odgovara nekoliko razliitih hrvatskih zamjena, npr. promocijska akcija (te je umjesto o Bistra aktivaciji bolje govoriti o Bistrinoj promocijskoj akciji) ili pospjeivanju prodaje (te je umjesto o aktivaciji prodajnog mjesta bolje govoriti o pospjeivanju prodaje na prodajnome mjestu). U primjeru CC price off aktivacija izraz price off aktivacija moe se zamijeniti rijeju akcija. aktuelan > aktualan (v. toku 3.5.1.) akumulirati > nagomilati, gomilati; skupiti, skupljati alcohol free beverages > bezalkolna pia alfa-numeriki > brojano-slovni alijansa > savez all-inclusive, all inclusive > sveobuhvatan, cjelovit; sve ukljueno: all-inclusive ponuda > cjelovita ponuda, sveobuhvatna ponuda all-in-one ureaj > viefunkcijski ureaj (v. toku 2.4.) alocirati > premjestiti; prerasporediti, preraspodijeliti: alocirati trokove > prerasporediti trokove alokacija > dodjela, raspodjela, preraspodjela: alokacija sredstava > dodjela sredstava, raspodjela sredstava, preraspodjela sredstava
139
Rjenik
alternativa > 1. dobro: druga mogunost: Na tritu nema alternative.; 2. > mogunost: Postoje dvije/tri/etiri alternative. > Postoje dvije/tri/etiri mogunosti. altruista; G altruiste, D altruisti > altruist; G altruista, D altruistu (v. toku 3.3.1.) Amerika; D L Americi: Bio sam u Ameriki. > Bio sam u Americi. an gro (fr. en gros) > na veliko analyst adviser > savjetnik analitiar aneks > dodatak: aneks ugovora > dodatak ugovora angairanost > zauzetost angairati se > zauzeti se angaman 1. > zauzetost: prevelik angaman > prevelika zauzetost; 2. > posao: Ima novi angaman. > Ima novi posao. animator 1. > predstavlja; 2. dobro: kulturni animator annual business plan > godinji poslovni plan anti- > protu-: antiratni > proturatni, antirecesijski > proturecesijski; antiteroristiki > protuteroristiki, ali: antifaizam anticipirati > predvidjeti, preduhitriti antioksidant > antioksidans apendiks > dodatak apliciranje > prijavljivanje, prijava: apliciranje za radno mjesto > prijavljivanje za radno mjesto aplikacija 1. > nanoenje: aplikacija kreme > nanoenje kreme; 2. > primjena apologeta; G apologete; D apologeti > apologet; G apologeta, D apologetu (v. toku 3.3.1.) appeal > priziv apply > primijeniti approval > odobrenje: final approval > konano odobrenje aproksimacija > priblina procjena, priblina vrijednost aproksimativno > priblino aproprijacija > prisvajanje, pripojenje
aposlutno > u potpunosti, potpuno, posve: To je apsolutno nepotrebno. > To je posve nepotrebno.; Proizvod apsolutno zadovoljava sve postavljene zahtjeve. > Proizvod u potpunosti zadovoljava sve postavljene zahtjeve. arbitraran > navoljan, proizvoljan arhiv ustanova ili odjel u kojemu se uvaju dokumenti arhiva skup dokumenata Rijei poput arhiv i arhiva zovu se paronimima. To su rijei slinoga izraza, tj. rijei koje slino zvue, a imaju razliito znaenje te koje se upravo zbog svoje izrazne slinosti nerijetko upotrebljavaju jedna umjesto druge. Takve su rijei milijunti i milijunski, elektronski i elektroniki, informacijski i informatiki i mnoge druge. Takve se rijei osobito esto upotrebljavaju jedna umjesto druge kad su im i znaenja bliska, kao to je sluaj s rijeima arhiv i arhiva. Rije arhiv treba upotrebljavati kad je rije o ustanovi ili odjelu u kojemu se uvaju dokumenti, a rije arhiva u znaenju skup dokumenata. Dakle, u arhivu se uvaju arhive. art direktor > umjetniki direktor artificijelni > umjetni artikal > artikl > proizvod ASAP (as soon as possible) > to je mogue prije (v. toku 2.7.) asistent > pomonik asortiman > izbor, ponuda: asortiman proizvoda > izbor proizvoda aspekat > aspekt asset manager > voditelj infrastrukture (i resursa) ATP turnir > ATP-ov turnir atraktivan > privlaan: atraktivne hostese > privlane hostese; atraktivna ponuda > privlana ponuda atrofija > smanjivanje, opadanje: atrofija
140
kupovne moi > smanjivanje kupovne moi, opadanje kupovne moi attachment > privitak, prilog audiokazeta > audiokaseta audiovizuelni > audiovizualni (v. toku 3.5.1.) audit > (nezavisna) ocjena, revizija: audit kvalitete > (nezavisna) ocjena kvalitete, (nezavisna) revizija auditor > (nezavisni) ocjenitelj, revizor auditorij > publika aukcija > draba
auspuff, auspuh > ispuna cijev auto-; autocesta, autodrom, autopraonica (v. toku 3.3.5.) availability > (fizika) dostupnost avansirati, avanzirati > napredovati Avenue Mall G Avenue Malla, D Avenue Mallu avis > miljenje A-vitamin = vitamin A (v. toku 3.1.6.) aurirati > posuvremeniti; osvjeiti, obnoviti
141
B
142
bachelor degree in business > naslov prvostupnika poslovnoga studija back office > stranji ured back up 1. > podrka, potpora: Bit e mi back up! > Podrat e me!; 2. > kopija: back up dokumenta > kopija dokumenta background 1. > pozadina, podloga 2. > prijanje radno iskustvo; 3. > podaci/podatci o kolovanju (v. toku 1.3.) backspace > tipka za vraanje backstage > soba iza pozornice bacon > slanina bagatela > niska cijena bagatelna cijena > niska cijena bakery 1. > pekara; 2. > pekarnica (v. toku 3.3.3.) balans 1. > ravnotea; 2. > uravnoteivanje: balans cijena > uravnoteivanje cijena balansirati > uravnoteivati, uravnoteiti: Balansirajte motivacijski i razvojni dio. > Uravnoteite motivacijski i razvojni dio. banin > bankin; banin prijedlog o zajmu > bankin prijedlog o zajmu, prijedlog banke o zajmu bankarka > bankarica bankariti > poslovati s bankom: Bankarim sa Zagrebakom bankom > Zagrebaka banka moja je banka; Poslujem sa Zagrebakom bankom (v. napomenu uz biciklirati) banner, baner > 1. > internetski oglas; 2. na platnu, ceradi, u novinama > reklamni oglas Nazivi banner i baner dvoznani su. Najee se njima oznauje internetski oglas i taj bi naziv trebalo u hrvatskome standardnom jeziku upotrebljavati umjesto spomenute engleske rijei (banner) ili posuenice (baner). Banner moe biti i reklamni oglas (poruka ili krilatica) otisnut na platnu ili ceradi (u izvornome znaenju na dugakome komadu platna koji se obino uvruje
na dva ili etiri potpornja), a moe biti i reklamni oglas u novinama. U oba sluaja bolje je upotrebljavati dvorjeni naziv reklamni oglas. barkod, bar-kod, bar code > crtini kod BASIS; G BASIS-a, D BASIS-u (v. toku 2.7.) ba-u-pravo-vrijeme > pravodobno (v. toku 2.4.) baviti se; baviti se s ime > baviti se ime: Odjel se bavi s razliitim vrstama promocijskih aktivnosti. > Odjel se bavi razliitim promocijskim aktivnostima. (v. toku 2.9.) baza > osnova, osnovica, temelj: na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno; na dnevnoj bazi > (jednom) dnevno, svakodnevno, svakoga dana; na tjednoj bazi > (jednom) tjedno, svakoga tjedna; na mjesenoj bazi > (jednom) mjeseno, svakoga mjeseca; na godinjoj bazi > (jednom) godinje, svake godine (v. toku 2.11.) baza podataka = podatkovna baza bazini > bazni > osnovni, temeljni: bazina plaa > osnovna plaa bazirati > utemeljiti/temeljiti, zasnovati/zasnivati; Kupnja koja nije bazirana na svjesnoj potrebi. > Kupnja koja nije utemeljena na svjesnoj potrebi. badariti > umjeriti, umjeravati BD (business developer) > prodajni predstavnik (v. toku 3.2.1.) BDP (bruto drutveni proizvod); G BDP-a, D BDP-u (v. toku 2.7.) bear market > medvjee trite (trite na kojemu se oekuje pad vrijednosti) beauty centar > centar za ljepotu beauty salon > salon ljepote, kozmetiki salon Beli Manastir belomanastirski (< Beli Manastir) Belupo G Belupa, D Belupu benchmark > osnovni pokazatelj, mjerilo benchmarking > usporeivanje s
143
Rjenik
osnovnim pokazateljem, mjerilom beneficija > povlastica: beneficije zaposlenika > povlastice zaposlenika benefit > korist, pogodnost, povlastica benzoate > benzoat Berkeley, G Berkeleyja, D Berkeleyju: Studirao je na Berkeleyju. (v. toku 3.2.2.) bescjenje bespotreban > nepotreban: bespotrebna potronja > nepotrebna potronja best practice > najbolja (poslovna) praksa, najbolje rjeenje bestseler, bestseller > uspjenica beta-verzija (v. toku 3.3.6.) bez da > a da; Uinili su to bez da su nas pitali. > Uinili su to a da nas nisu pitali.; Uao je bez da je pozdravio. > Uao je i nije pozdravio. (v. toku 3.4.11.) bez obzira to > bez obzira na to to; Bez obzira to nismo uspjeli, pokuat emo ponovno. > Bez obzira na to to nismo uspjeli, pokuat emo ponovno. (v. toku 3.4.11.) beini bianko > nepotpisan: bianko izjava > nepotpisana izjava biblioteka > knjinica bibliotekar > knjiniar bicikl; G bicikla, D biciklu, mn. N bicikli, G bicikala biciklirati > voziti bicikl: Bicikliraj i sudjeluj na Europskom tjednu mobilnosti > Vozi bicikl i sudjeluj na Europskome tjednu mobilnosti Glagol biciklirati pripada argonu, a ne standardnomu jeziku. Upotrebljava se (u prvome redu u neformalnijoj, argonskoj komunikaciji) kao jednorjeni prijevod za engleski bicycling, biking. Kad se glagol biciklirati upie u internetsku trailicu, dobiva se obilje odziva, ali u prvome redu iz neformalnijih tekstova. Tu rije ne biljei nijedan hrvatski rjenik. Rije je o jednome od glagola koji
nastaju preuzimanjem iz engleskoga (s pomou razliitih adaptacijskih modela), ali koji ne trebaju hrvatskomu standardnom jeziku. Takvi su npr. i glagoli bankariti (reklama: S kim vi bankarite?), lajkati (reklama: Rekla je da je lajkala moj status.) itd. koji u hrvatski jezik nerijetko ulaze iz jezika reklama. Treba meutim dobro razlikovati rijei koje se upotrebljavaju u reklamama koje nerijetko upravo igre rijei ine prepoznatljivima i uinkovitijima od rijei koje pripadaju neutralnoj standardnojezinoj komunikaciji. Umjesto glagola biciklirati bolje je upotrebljavati dvorjeni izraz voziti bicikl, i zbog toga to biciklirati u prvome redu upuuje na bavljenje vonjom na biciklu (npr. On igra tenis, pliva, tri, biciklira ...), a rijetko je u kontekstima koji znae voziti se na biciklu (npr.: Biciklirat u na izlet.) BiH (Bosna i Hercegovina), G BiH-a, BiH-u (v. toku 3.2.1.) bijenale; mn. bijenali: ovaj bijenale, ovi bijenali biker > bajker bilanca plaanja > platna bilanca (v. toku 3.5.1.) bilanni (> bilanca) billion 1. > bilijun; 2. (u amerikome engleskom) > milijarda (v. toku 2.12.) billboard > javni (veliki) oglas, oglas na javnoj povrini, vanjski oglas; reklamni pano bio.; biodizel, biogorivo, biootpad, bioraznolikost (v. toku 3.3.5.) biodiverzifikacija > biodiversifikacija > bioloka razliitost biografija > ivotopis (v. napomenu uz kurikulum) birokrata; G birokrate, D birokrati > birokrat; G birokrata, D birokratu (v. toku 3.3.1.) Bistra bicikl > Bistrin bicikl
D
144
Bistra CO2 > gazirana Bistra Bistra still > negazirana Bistra bistro, G bistroa, D bistrou, mn. N bistroi bit biti; biti kui > biti kod kue; biti nalik na koga > nalikovati na koga; biti slian komu > sliiti komu; biti ponosan na koga > ponositi se kim; biti suglasan > slagati se, biti u mogunosti > moi biti e > bit e (v. toku 3.2.9.) bjanko; bjanko zadunica black lista > crna lista BlackBerry, G BlackBerryja, D BlackBerryju (v. toku 3.1.8.) BlackBerry limited > BlackBerry s ogranienim koritenjem blagovaona > blagovaonica (v. toku 3.3.4.) blank space > praznina, bjelina, razmak blic-pitanje > kratko pitanje blog > internetski dnevnik blue collar > radnik bluetooth, G bluetootha, D bluetoothu (v. toku 3.1.8.) bluz > blues BMI (Body Mass Index) G BMI-a, D BMI-u indeks tjelesne teine (v. toku 3.2.1.) BMS baza, G BMS baze, D BMS bazi (v. toku 3.1.6.) board > odbor, vijee: board of directors > odbor direktora, direktorsko vijee bod; jedan bod; dva, tri, etiri boda; pet, est, sedam, osam, devet, deset bodova bojati; prez. bojam ... bojaju > bojiti; prez. bojim ...boje (v. toku 3.3.11.) BOM G BOM-a, D BOM-u > podaci o tome od kojih se sastavnica sastoji koji proizvod ili poluproizvod: koordinator unosi podatke o BOM-u > koordinator unosi podatke o tome od kojih se sastavnica proizvod sastoji bombon bombonijera bonus > novana nagrada booklet > knjiica, broura
bookmark > obiljeiva, obiljenik, straninik bosanskohercegovaki (< Bosna i Hercegovina) Bosna i Hercegovina botler, bottler 1. > punionica; 2. > punioniar botlerija > punionica Rije botler anglizam je preuzet u hrvatski prema engleskome bottler. Ta rije u engleskome oznauje osobu koja puni napitke ili pia u boce te tvrtku koja se bavi tom djelatnou ili odjel tvrtke u kojemu se ta djelatnost obavlja. Takvu tvrtku ili odjel oznauje i rije botlerija preuzeta u hrvatski prema engleskoj rijei bottlery. Ta je rije pri preuzimanju dobila nastavak -ija koji oznauje mjesto na kojemu se to proizvodi ili obavlja kakav posao (npr. bravarija, staklarija, stolarija). Ni rije botler ni rije botlerija ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku te umjesto njih treba upotrebljavati rije punionica. Ako se rijeju botler oznauje osoba, umjesto te rijei treba upotrebljavati rije punioniar. bottom line > zakljuak bottom up > uzlazno (oblikovanje organizacije): bottom up model > uzlazni model Boi boini BP (1. business plan; 2. business planning) 1. > PP (poslovni plan): temeljem novoga BP-a > temeljem novoga PP-a; 2. > poslovno planiranje; sluba za poslovno planiranje: To je dogovoreno u BP-u. > To je dogovoreno u Slubi za poslovno planiranje (v. toku 2.7.) brain drain > odljev mozgova brainstorming > razmjena miljenja brand, brend > robna marka
145
Rjenik
brand management > upravljanje robnim markama brand manager, brend menader > voditelj robne marke brand name > zatieno ime; brand name drugs > lijekovi zatiena imena brand order, brend order > redoslijed (izlaganja) robnih marka branding, brending > stvaranje robne marke U poslovnome jeziku esto se upotrebljavaju nazivi brand/brend, brandiranje/brendiranje, branding/ brending, brandirati/brendirati. Brand i branding rijei su engleskoga jezika, brandiranje je nastalo dodavanjem hrvatskog nastavka na englesku rije brand, brending fonetiziranjem engleske osnove i zadravanjem engleskoga nastavka -ing (rije je dakle o dvama mjeancima), rije brend nastala je fonetiziranjem rijei brand, a brendiranje dodavanjem hrvatskoga nastavka na fonetiziranu osnovu. U hrvatskome se rije brand prevodila nazivima robna marka, zatitni znak i prepoznajnica (proizvod koji je po odreenim obiljejima prepoznatljiv, razlikuje se od drugih). U novije je vrijeme dobro prihvaena zamjena (robna) marka, pa na tritu ve postoje i prirunici koji u naslovu imaju upravljanje robnim markama. brana > podruje, grana, struka, djelatnost breaking news > (radijske ili televizijske) udarne vijesti brendiranje 1. > stvaranje robne marke; 2. > upravljanje robnom markom; 3. > oznaivanje robnom markom brendirati 1. > stvarati robnu marku; 2. > upravljati robnom markom; 3. > staviti oznaku robne marke: aparat koji nije brendiran > aparat koji nema oznaku
146
robne marke brick, brick pakiranje > (etvrtasta) kartonska ambalaa, (etvrtasto) kartonsko pakiranje: sok u bricku > sok u kartonskoj ambalai briefing 1. > kratak sastanak; 2. saete upute, saeta obavijest brifirati > dati saete upute ili obavijesti brik > kartonska ambalaa brinuti 1. > brinuti se: Brinem o obitelji. > Brinem se o obitelji.; 2. dobro: brinu ga prihodi u prvome tromjeseju (v. toku 3.4.1.) BRIX > Brixov stupanj: 3 BRIXA > 3 Brixova stupnja, 3 oBx broadband > irokopojasni pristup (internetu) broadband internet > irokopojasni internet: beini broadband > beini irokopojasni internet broj telefona > telefonski broj (v. toku 3.4.7.) brojati > brojiti; prez. brojim ...broje (v. toku 3.3.11.) brojano-slovani > brojano-slovni brojiti 1. dobro: izgovarati brojeve; utvrivati koliko lanova ima koji skup: brojiti boce; 2. > imati: skup broji 128 znakova > skup ima 128 znakova; odjel broji 30 zaposlenika > u odjelu je 30 zaposlenika brojka 1. dobro: znak s pomou kojega se biljei broj, 2. > broj: Zanima nas toan iznos, tj. brojka. > Zanima nas toan iznos, tj. broj. broker > burzovni posrednik brown-field investicije, brownfield investicije > ulaganja u postojee (zateene) kapacitete (v. toku 2.14.) Brown-Forman, G Brown-Formana, D Brown-Formanu: Brown-Forman asortiman > Brown-Formanov asortiman; asortiman tvrtke Brown-Forman browser > prebirnik brunch > rani ruak bruto; bruto dobit, bruto dohodak,
bruto mara, bruto prihod, bruto proizvod, bruto teina budget > proraun Budinina budui 1. > budui da; Budui je kasno, pourite se. > Budui da je kasno, pourite se. (v. toku 3.4.11.); 2. dobro. koji e tek biti: budui posao budet > proraun budetni > proraunski building maintentance 1. > odravanje zgrade; 2. > priuva (novac koji se izdvaja za odravanje zgrade) building relations > unapreivanje odnosa bulk delivery > dostava s istovarom viliarom (na jedno ili najvie tri do etiri mjesta) bull market > bikovsko trite (trite na kojemu se oekuje porast vrijednosti) bulletin board > oglasna ploa bullying > vrnjako zlostavljanje bundling > ujedinjivanje usluga
bus > autobus business > posao business card > posjetnica business casual > leerni poslovni odjevni stil business developer > prodajni predstavnik business intelligence > poslovni (raunalni) alati (alati za pretvaranje poslovnih podataka u poslovno znanje) business pokazatelj > poslovni pokazatelj: relevantni business pokazatelji > odgovarajui poslovni pokazatelji business unit > poslovna jedinica, organizacijska jedinica businessman > poslovni ovjek businesswoman > poslovna ena buyer 1. > kupac; 2. nabavlja: senior buyer > stariji nabavlja buying group > trgovaka grupa B-vitamin = vitamin B (v. toku 3.1.6.) byte > bajt
147
C
148
cafe > kafi call centar > pozivni centar can > limenka Cappy; G Cappyja, D Cappyju (v. toku 3.2.2. i 2. dodatak) Cappyjev; G Cappyjeva, D Cappyjevu; Cappyjevog okusa > Cappyjeva okusa; u Cappyjevom okusu > u Cappyjevu okusu (v. toku 3.2.6. i 3. dodatak) Career day > Dan karijera cargo > teret CARNet (Hrvatska akademska i istraivaka mrea) G CARNeta, D CARNetu (v. toku 3.2.1.) CARNetov; G CARNetova, D CARNetovu; Proitao sam obavijest s CARNetovog letka. > Proitao sam obavijest s CARNetova letka. (v. toku 3.2.6.) cartel > kartel cartrige > kutija s tonerom/bojom case study > studija sluaja cash > gotovina cash and carry > plati (gotovinom) i nosi cash flow > novani tijek cash free > bezgotovinski casino > kasino casting > audicija casual > leeran, leerno category management > upravljanje kategorijama proizvoda catering (v. toku 3.1.8.) CBR BD (Caffe/Bar/Restaurant Business Developer) > prodajni predstavnik u prodajnome kanalu za ugostiteljstvo Cc > dodatni primatelj CCA (Coca-Cola Adria d.o.o.); G CCA-a, D CCA-u (v. toku 3.2.1.) CCHBC (Coca-Cola Hellenic Bottling Company / Coca-Cola HBC Hrvatska) G CCHBC-a, D CCHBC-u (v. toku 3.2.1.) CCHBC-ov; G CCHBC-ova, D CCHBC-ovu; Zaposlen sam u CCHBC-ovom odjelu. > Zaposlen sam u CCHBC-ovu odjelu. (v. toku 3.2.6.) CC naljepnica > Coca-Colina naljepnica
CD; G CD-a, D CD-u; mn. CD-ovi (v. toku 3.2.1.) CDE (cold drink equipment) > rashladna oprema (v. toku 3.2.1.) CD-ROM (compact disc read-only memory) G CD-ROM-a, D CD-ROM-u (v. toku 3.2.1.) CDS (carbonated soft drinks) > gazirana bezalkoholna pia (v. toku 2.7.) CE (cost estimate) > trokovnik, procjena troka (v. toku 2.7.) celebrity > slavna osoba, poznata osoba Cemex; G Cemexa, D Cemexu Cemexov; G Cemexova, D Cemexovu (v. toku 3.2.6.) centralni 1. > sredinji: centralni ured > sredinji ured; 2. dobro: centralno grijanje CEO (Chief Executive Officer) > predsjednik uprave; direktor; ravnatelj ceremonija > sveanost certifikat 1. > potvrda; 2. dobro: potvrda kojom se potvruje sukladnost s ISO normom: certifikat ISO 9001 chair > predsjedatelj: Chair sastanka je... > Predsjedatelj sastanka je ...; Sastanku predsjeda ... chairman > predsjedatelj challengirati > izazvati change management > upravljanje promjenama chat > prianje chat room > priaonica check in 1. > prijava; 2. > prijaviti se check lista, checklista > provjerna lista: checklista za upravljanje projektom > projektna provjerna lista check out 1. > odjava; 2. > odjaviti se check-point > provjerna toka, provjerno mjesto chilli > ili (v. toku 2.6.) Christmas Caravan > boina karavana cifra 1. > brojka; 2. > broj: okrugle cifre > okrugli brojevi cijena; po cijeni od 3000 kuna > po/za 3000 kuna; skupa cijena > visoka cijena; jeftina cijena > niska
149
Rjenik
cijena; cijena kotanja > cijena (v. toku 1.5.1.) cirka > oko; cirka oko > oko: stiglo je cirka oko deset prijava > stiglo je oko deset prijava (v. toku 1.5.1.) cirkulirati > kruiti citat > navod citirati > navoditi, navesti civilizacijski u skladu s civilizacijom: civilizacijski standardi civilizirano > uljueno cjenik cjenovni 1. dobro: cjenovna promocija, cjenovni rat; 2. cjenovne pozicije > cijene: cjenovne pozicije od 30 do 50 kuna > cijene od 30 do 50 kuna; 3. cjenovni start > poetna cijena cjenovnik > cjenik: dra cjenovnika > dra cjenika cluster 1. > skupina, skup; 2. > klaster Englesku rije cluster treba, kad god je to mogue, zamijeniti hrvatskim rijeima skupina, skup, sveanj. Isto vrijedi i za njezin fonetizirani (prema izgovoru uspostavljeni) oblik klaster. Ta se rije pojavljuje u mnogim strukama, pa se u astronomiji govori o clusteru/ klasteru zvijezda, u jezikoslovlju o klasteru svojstava, u urbanizmu o clusteru/klasteru gradova itd. Nazivi klaster/cluster upotrebljavaju se i u informatici, ekonomiji, kemiji, medicini itd. U spomenutim primjerima umjesto tih rijei treba upotrebljavati hrvatske rijei: skupina zvijezda, skupina/sveanj svojstava, skupina gradova. U nekim je strukama naziv klaster postao opeprihvaen. Tako se npr. u glazbi govori o klasteru tonova. To je prihvaeni glazbeni naziv i ne treba ga zamjenjivati hrvatskim rijeima. Treba samo paziti da ga se pie fonetizirano, dakle klaster, a ne cluster.
CMDT, G CMDT-a, D CMDT-u Sredinji tim za matine podatke coach 1. > praktino pouavati; 2. > voditelj praktine izobrazbe; 3. > strunjak za poticajno voenje; 4. > voditelj (osoba ili odjel koji se u procesu poticajnoga voenja prigodno pojavljuje kao voditelj) coaching 1. > praktina izobrazba; terenska izobrazba; 2. > poticajno voenje Nazivi preuzeti iz engleskoga jezika coaching, training (ee se pie fonetizirano: trening) i workshop imaju slina znaenja. Umjesto engleske rijei coaching u jeziku tvrtki bolje je upotrebljavati nazive praktina izobrazba ili terenska izobrazba, a tom se rijeju moe oznaivati i poticajno voenje zaposlenika, tj. usmjeravanje zaposlenika pri izgradnji njihove karijere. Rijeju coach oznauje se voditelj praktine izobrazbe, strunjak za poticajno voenje, ali i svaka osoba, odjel itd. koja se u procesu poticajnoga voenja pojavljuje kao prigodni ili stalni voditelj. Rije training (trening) upotrebljava se, kad je rije o izobrazbi zaposlenika, u dvama znaenjima te je, ovisno o kontekstu, bolje tu rije iz engleskog jezika zamjenjivati hrvatskim nazivima (struna) izobrazba ili (struna) radionica. Engleskomu nazivu workshop odgovara hrvatski naziv radionica. co-branding > zdruivanje robnih marka Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o; G Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o., D Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o., A Coca-Colu HBC Hrvatska d.o.o., L Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o., I Coca-Colom HBC Hrvatska d.o.o. Coca-Cola Hellenic Bottling Company;
150
sklanja se tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: Dolazim iz tvrtke Coca-Cola Hellenic Bottling Company; Radim u tvrtki Coca-Cola Hellenic Bottling Company (v. toku 3.2.2.) Coca-Cola Klub > Coca-Colin klub; Coca-Cola runik > Coca-Colin runik; Coca-Cola romobil > Coca-Colin romobil (v. toke 2.1 i 2.12.) Coca-Colin; G Coca-Colina, D Coca-Colinu; Pridruio se CocaColinom timu. > Pridruio se Coca-Colinu timu. (v. toku 3.2.6. i 3. dodatak) Code of Business Conduct > Kodeks poslovnoga ponaanja coffee break > stanka za kavu coffee to go > kava za van COGS (cost of goods sold) G COGS-a, D COGS-u > proizvodni troak za prodanu robu; troak gotovog proizvoda cold drink equipment > oprema za hladna pia combo offer 1. > (stolna) reklamna poruka (o kombiniranoj ponudi); 2. > kombinirana ponuda (npr. hrana i pie) commercial market > komercijalno trite competition policy > politika trinoga natjecanja consulting > savjetovanje contractor > ugovara; podugovara cooler > hladnjak, rashladni ureaj copyright > autorsko pravo copywriter > pisac reklamnih tekstova core > srni, glavni, kljuni corporate manager > direktor tvrtke cost analiza, cost analysis > analiza trokova cost estimate 1. > trokovnik; 2. > procjena troka cost-benefit analiza > analiza troka i dobrobiti, analiza troka i koristi
country manager > direktor za odreenu dravu cover > naslovnica; korice creative meeting > kreativni sastanak credit days > dani odgode plaanja creditor, kreditor > vjerovnik, zajmodavac CRIS (Consumer Response and Incident System) G CRIS-a, D CRIS-u sustav rjeavanja pritubi potroaa (v. toku 2.7.) crisis management > upravljanje kriznim situacijama crossdock, crossdocking > pretovar crossdock delivery, crossdock dostava > dostava s pretovarom cross-sektorsko povezivanje > meupodruno povezivanje, meusektorsko povezivanje, meuodjelno povezivanje croupier > krupje cruiser > kruzer CSD (Carbonated Soft Drinks) > gazirana bezalkoholna pia (v. toku 2.7.) CSR (corporate social responsibility) > DOP (drutveno odgovorno poslovanje) (v. toku 3.2.1.): CSR index > indeks DOP-a cube > kocka current account > tekui raun curry > kari (v. toku 2.6.) custumer oriented > usmjeren na kupca customer service > sluba za kupce; sluba za korisnike CV (curriculum vitae) G CV-ja, D CV-ju > ivotopis; Proitao sam podatke u njegovu CV-ju > Proitao sam podatke u njegovu ivotopisu. (v. toke 2.7 i 3.2.1; v. napomenu uz kurikulum) C-vitamin = vitamin C (v. toku 3.1.6.) cvjearna > cvjearnica (v. toku 3.3.3.) cyber > kiber (v. toku 3.5.1.) cyberspace > kibernetiki prostor
151
152
ak tovie > ak; tovie: On je ak tovie dao otkaz. > On je ak dao otkaz. On je tovie dao otkaz. (v. toku 1.5.1.) arter arter-let > arterski let (v. toku 3.3.6.) as > trenutak ek Za rije ek nema odgovarajue zamjene u hrvatskome jeziku te je stoga preuzeta u fonetiziranu obliku pie se onako kako se izgovara. Rijei koje preuzimamo iz engleskoga uvijek se piu s i d, a nikad s i , npr: ip, sendvi, dins, dip, dem. eker > provjerava ekirati > provjeriti eski > eki (< eka) esto puta > esto: esto puta posjeujemo tu prodavaonicu. > esto posjeujemo tu prodavaonicu. (v. toku 1.5.1.) etiri; G etiriju, D L I etirima, A V etiri: Bili smo u etiri nova poduzea. > Bili smo u etirima novim poduzeima.; Upoznali smo se s radom etiri nae podrunice. > Upoznali smo se s radom etiriju naih
podrunica.; ali: Plan moramo provesti u sljedea etiri mjeseca.;(v. toku 3.2.3.) etvero etiri osobe razliita spola etvorni metar = kvadratni metar etvoro > etvero etvrt > etvrtina; etvrt litre > etvrtina litre etvrti po redu > etvrti (v. toku 1.5.1.) initi; initi moguim > omoguivati; initi izbor > izabirati, birati; initi dio > biti dijelom: eer u bezalkoholnim piima ini samo malen dio ukupnog unosa eera. > Unos eera iz bezalkoholnih pia samo je malen dio ukupnog unosa eera. (v. toku 1.5.2.) ip istiona > istionica (v. toku 3.3.4.) itak; koji je sadrajno jednostavan i razumljiv: itak tekst itaoc > italac (G itaoca, mn. N itaoci, G italaca) > itatelj (v. toku 3.3.2.) itav niz > niz; Odmor ima itav niz pozitivnih uinaka na organizam. > Odmor ima niz pozitivnih uinaka na organizam. (v. toku 1.5.1.) itljiv; koji se lako moe itati zbog oblikovne jednostavnosti slova, znakova itd.: itljiv zapis
153
Rjenik
D
154
D / D
d.d. (dioniko drutvo) (v. toku 2.5.) d.o.o. (drutvo s ogranienom odgovornou) (v. toku 2.5.) da bi; Pokuali smo poveati proizvodnju da bi na kraju sve propalo. > Pokuali smo poveati proizvodnju, a na kraju je sve propalo. (v. toku 3.4.11.) da li > je li; Treba provjeriti da li je ukljuena rashladna oprema. > Treba provjeriti je li ukljuena rashladna oprema. (v. toku 3.4.4.) DAISY G DAISY-ja, D DAISY-ju; sluiti se DAISY-jem (v. toku 3.2.1.) daleko; daleko vei > mnogo vei; daleko bolji > mnogo bolji; daleko uspjeniji > mnogo uspjeniji daljnji; daljnje irenje proizvodnje > irenje proizvodnje, poveanje proizvodnje; daljnji rast potronje > rast potronje; daljnja ulaganja > nova ulaganja (v. toku 1.5.1.) dar = poklon darivati; prez. darivam ...darivaju; darivati komu to > darivati koga ime: darivati kupcima nagradne bonove > darivati kupce nagradnim bonovima = poklanjati darovati; prez. darujem ...daruju: darovati kupcima nagradne bonove = pokloniti dash (znak -) > minus (v. toku 1.6.) dat > dan (v. toku 3.2.10.) data bank > banka podataka data mining > crpenje podataka data processing > obrada podataka database > baza podataka, podatkovna baza dati; dati izjavu > izjaviti; dati prijedlog > predloiti; dati podrku > podrati, poduprijeti; dati preporuku > preporuiti; dati savjet > savjetovati; dati support > podrati (v. toku 1.5.2.) datum = nadnevak davalac, G davaoca, mn. N davaoci, G davalaca 1. za osobu > davatelj: davatelj usluga; 2. dobro: za neivo: davalac pristupa
davati; davati izjave > izjavljivati; davati prijedloge > predlagati; davati podrku > podravati, podupirati; davati savjete > savjetovati (v. toku 1.5.2.) day off > slobodan dan DD, DD hladnjak > hladnjak s dvostrukim vratima (v. toku 3.2.1.) DDD dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacijaG DDD-a D DDD-u deadline > krajnji rok, rok koji se ne smije prekoraiti deal > dogovor dealer > trgovac decision maker > donositelj odluka defekt > kvar; pogreka/pogrjeka (v. toku 1.3.) defanzivan, defenzivan > obramben: defentivan nastup, defenzivan nastup > obrambeni nastup deficit > manjak definirati > odrediti: definirati radni zadatak > odrediti radni zadatak definitivno > svakako, u svakome sluaju: Definitivno moramo poveati proizvodnju > Svakako moramo poveati proizvodnju. deflacija deflacioni > deflacijski (v. napomenu uz akcioni) degustacija > kuanje: degustacija vina > kuanje vina (v. toku 3.5.1.) dekada > desetljee deklaracija 1. > izjava: deklaracija o PDV-u > izjava o PDV-u; 2. dobro: potvrda: carinska deklaracija, 3. dobro: osnovne obavijesti o proizvodu deklaracijski koji se odnosi na deklaraciju: deklaracijski sustav, deklaracijski obrazac deklarativni koji ostaje samo na rijeima, koji je na rijeima, a nije stvaran: deklarativna podrka dekret > odluka, rjeenje, naredba delegat > zastupnik, izaslanik delegirati 1. > prenijeti (na koga drugoga): delegirati ovlasti > prenijeti
155
Rjenik
ovlasti, delegirati posao > prenijeti posao; 2. dobro: poslati kao zastupnika delikatan 1. > njean, krhak, 2. > osjetljiv: delikatno pitanje > osjetljivo pitanje delicija > poslastica prosperitet > napredak delikates > delikatesa > poslastica delikt > kazneno djelo delistati > maknuti (s popisa) demonstrirati 1. > pokazati; 2. dobro: prosvjedovati na demonstracijama depadansa > depandansa depo > skladite, spremite deponij 1. > odlagalite, 2. > smetlite deponirati > spremiti, odloiti desetgodinji > desetogodinji (v. toku 3.3.8.) desetina 1. dobro: deseti dio; 2. > desetak: Okupile su se desetine ljudi > Okupili su se deseci/desetci ljudi. design 1. > dizajn: studij dizajna; 2. > oblikovanje: Proizvod ima dobar dizajn. > Proizvod je dobro oblikovan. desiti se > dogoditi se desktop > uredsko raunalo desktop publishing > stolno izdavatvo destiler ureaj koji destilira; ovjek koji destilira > destilator destinacija > odredite deavati se > dogaati se detalj > pojedinost detaljan > iscrpan, podroban: detaljan opis > iscrpan opis deterdent sredstvo za pranje rublja detergent sredstvo za pranje, u farmaciji devastacija > unitavanje developer 1. > osoba zaduena za razvoj; 2. > razvojni programer development > razvoj: industrial development > industrijski razvoj deviza > krilatica: Moja je deviza: Piti Coca-Colu! > Moja je krilatica: Piti Coca-Colu! dii > dignuti diferencijacija > razlikovanje
156
dijagram: dijagram toka dijapazon > opseg, raspon, ponuda: irok dijapazon proizvoda > irok raspon proizvoda, velika ponuda proizvoda dijetalni > dijetni: dijetalni proizvod > dijetni proizvod dijetetski 1. > dijetetiki: dijetetski program > dijetetiki program; Svjetska dijetetska udruga > Svjetska dijetetika udruga; 2. > dijetni: dijetetski proizvod > dijetni proizvod Pridjevi dijetni i dijetalni znae koji se odnosi na dijetu. S obzirom na to da je pridjev dijetni izveden u skladu s hrvatskim tvorbenim pravilima (ima hrvatski sufiks -ni), treba mu dati prednost pred istoznanim pridjevom dijetalni. Dakle, bolje je dijetna hrana, dijetni proizvod, nego dijetalna hrana, dijetalni proizvod. Pridjevi dijetetski i dijetetiki imaju isto znaenje koji se odnosi na dijetetiku. Od tih dvaju pridjeva prednost valja dati pridjevu dijetetiki jer je on izveden po modelu matematika matematiki, mehanika mehaniki (tako i dijetetika dijetetiki), pa je stoga bolje govoriti o dijetetikome programu nego o dijetetskome programu, o dijetetikim istraivanjima nego o dijetetskim istraivanjima, o dijetetikoj udruzi nego o dijetetskoj udruzi. Dakle proizvod je dijetni, a udruga dijetetika. dilitati > izbrisati, brisati Diona G Dione, D Dioni Dionin G Dionina, D Dioninu: iz Dioninoga poslovanja > iz Dionina poslovanja (v. toku 3.2.6.) diplomant > diplomand (v. toku 3.5.1.) diplomata; G diplomate, D diplomati > diplomat; G diplomata, D diplomatu (v. toku 3.3.1.) direct approach > izravni pristup direct report > izravno podreeni direct selling > izravna prodaja
D / D
direct store delivery > izravna dostava (u prodavaonice) direkcija > uprava, ured direktan > izravan: direktna distribucija > izravna distribucija, direktna prodaja > izravna prodaja, direktni trokovi > izravni trokovi direktivan > naredbeni: direktivno upravljanje > naredbeno upravljanje direktno > izravno: direktna dostava kupcima > izravna dostava kupcima direktor: Direktor Odjela za marketing > direktor Odjela za marketing (v. toku 2.1.) disable > iskljuiti; onemoguiti disaster relief > pomo u sluaju prirodne nepogode disbalans 1. > neravnotea; 2. > nerazmjer: disbalans cijena > nerazmjer cijena disciplinske mjere > stegovne mjere disclaimer paragraph > napomena o nemogunosti slanja odgovora disco > diskoteka discount store > diskont diskoklub (v. toku 3.3.5.) diskont prodaja, diskont-prodaja > diskontna prodaja (v. toku 3.3.6.) diskrepancija > odstupanje, nerazmjer, nepodudarnost, neusklaenost diskusija > rasprava diskutirati > raspravljati dispeer > otpremnik dispeing > otprema, otpremnitvo dispenser > toioni automat: desktop dispenzer > stolni toioni automat disperzirati > raspriti display materials > reklamni materijali (na predoniku ili reklamnome oglasu) display unit > izlobeni prostor, mjesto za izlaganje robe display, displej 1. > zaslon, predonik; 2. > reklamni oglas U hrvatskome jeziku za englesku rije display koja se pie i izvorno i
fonetizirano (displej) postoji nekoliko zamjena. Ako je rije o displeju na raunalu, mobitelu, u javnome prometalu ili na javnome mjestu na kojemu moemo proitati razliite oglasne i propagandne poruke i obavijesti, umjesto engleske rijei display, tj. posuenice displej, bolje je upotrebljavati hrvatske rijei zaslon ili predonik. Pritom treba imati u vidu da se rijei displej, zaslon, predonik, ekran i monitor esto upotrebljavaju kao istoznanice. Meutim, te rijei nisu istoznane. Rije monitor oznauje itav ureaj koji je pridruen raunalu, a rijei ekran, zaslon i predonik oznauju dio tog ureaja. Rije ekran internacionalizam je i ne treba je upotrebljavati uz hrvatske rijei zaslon i predonik. Dakle, umjesto rijei displej treba upotrebljavati rijei predonik ili zaslon. U marketingu se katkad displejem naziva i reklamni oglas. disproporcija > nerazmjer, nesklad, neusklaenost disproporcionalan > nerazmjeran, neskladan, neusklaen distrikt > okrug divergencija > razilaenje, razlikovanje, odstupanje divergentnost > razliitost, oprenost: divergentnost miljenja > razliitost miljenja, oprenost miljenja diverzifikacija > irenje: diverzifikacija proizvodnje > irenje proizvodnje, irenje ponude dividenda divider > odjeljiva Rijeju divider oznauje se papirnata ili kartonska pregrada na policama u trgovinama koja odjeljuje jedne proizvode od drugih. Rije divide u engleskome znai dijeliti, podijeliti, odijeliti te nema nikakva razloga da
157
Rjenik
se ta rije na zamijeni hrvatskom rijeju odjeljiva. dizabilitet > onesposobljenost dizajn 1. > oblikovanje: Proizvod ima dobar dizajn. > Proizvod je dobro oblikovan.; 2. dobro: studij dizajna dizajnerski studio > studio za oblikovanje dizel-gorivo > dizelsko gorivo (v. toku 3.3.6.) dizel-motor > dizelski motor (v. toku 3.3.6.) dizertacija > disertacija (v. toku 3.5.1.) djeiji > djeji DNA > DNK (v. toku 2.7.) DNK (deoksiribonukleinska kiselina) G DNK-a, D DNK-u (v. toku 3.2.1.) do sad > dosad dobavlja dobavljaev, G dobavljaeva, D dobavljaevu: Razgovaramo o dobavljaevom prijedlogu. > Razgovaramo o dobavljaevu prijedlogu. (v. toku 3.2.6.) dobijati > dobivati dobit razlika izmeu uloene i ostvarene vrijednosti dobitak kakva (esto nematerijalna) korist ili nagrada Rijei dobit i dobitak znaenjski se preklapaju. Objema se pridruuje znaenje razlika izmeu uloene i ostvarene vrijednosti (npr. porez na dobit/dobitak, podjela dobiti/dobitka itd.), tj. znaenje engleske rijei profit. Rjee se rijeju dobit oznauje kakva (esto nematerijalna) korist ili nagrada te koji drukiji prihod. U tome znaenju izrazito prevladava uporaba rijei dobitak (npr. uenje engleskog jezika dobitak je za nau djecu, dobitak na lotu, novani dobitak). Takvo je stanje potvreno u hrvatskim opejezinim i strunim rjenicima. Nuno je stoga da se te dvije rijei
158
znaenjski razjednae te da se dobit upotrebljava kao ekonomski naziv (engl. profit), a rije dobitak u ostalim joj pridruenim znaenjima, tj. u znaenju (nematerijalna) korist ili nagrada, novac dobiven na koji bilo nain. Ne treba zbunjivati to se u paru s rijeju dobit kao rije suprotnog znaenja upotrebljava rije gubitak te to su naizgled dobitak i gubitak skladan par u ekonomskome nazivlju. U njemu za englesku rije profit unato tomu treba upotrebljavati naziv dobit. dobrodoao: dobrodola ponuda, dobrodoao gost, ali: Dobro doli! dobrovoljac = dragovoljac (v. napomenu uz dragovoljac) docket > naljepnica s oznakom sadraja doi 1. doi iz, doi od > potjecati od: Najvei dio energetskog unosa trebao bi doi iz ugljikohidrata. > Najvei dio energetskog unosa trebao bi potjecati od ugljikohidrata.; 2. dobro: prispjeti kreui se: doi na posao dos and donts > preporuke i zabrane dokasna = dokasno: raditi dokasna = raditi dokasno doktorant > doktorand (v. toku 3.5.1.) dolijevati; dolijevan domainstvo > kuanstvo Rijei kuanstvo i domainstvo potvrene su u hrvatskome jeziku od 18. stoljea. Obje su rijei vieznane, a jedno od znaenja im je i kua odnosno dom kao gospodarstvena ili drutvena jedinica ili cjelina; ukupnost ukuana; imanje jedne porodice i poslovi upravljanja njime. U tome su znaenju te dvije rijei istoznane, ali hrvatska normativna literatura preporuuje uporabu naziva kuanstvo. Budui da u nazivlju dvije istoznane rijei nisu potrebne, a k tome se rije kuanstvo bolje uklapa u tvorbenu porodicu
D / D
(kuanica, kuanski (ureaji/poslovi), ukuani, pokustvo...), prednost treba dati nazivu kuanstvo. domena > podruje doneen, donijet > donesen (v. toku 3.2.10.) donijeti; donijeti odluku > odluiti; donijeti zakljuak > zakljuiti (v. toku 1.5.2.) donor > donator > darovatelj (v. toku 3.5.1.) donositi; donositi odluke > odluivati; donositi zakljuke > zakljuivati (v. toku 1.5.2.) DOP (drutveno odgovorno poslovanje); G DOP-a, D DOP-u (v. toku 3.2.1.); DOP indeks > indeks DOP-a (v. toku 2.8.) doprinijeti = pridonijeti Glagoli pridonijeti i doprinijeti istoga su znaenja. esto se postavlja pitanje kojemu od njih treba dati prednost, tj. koji je od njih bolje upotrebljavati. Meutim, teko je dati prednost jednomu od tih glagola. Glagolu pridonijeti mogla bi se dati prednost temeljem tradicije jer se dugo smatrao oznakom hrvatskog jezika. S druge strane, glagol doprinijeti lan je mnogo vee porodice rijei (doprinos, doprinosnik, doprinosni) nego glagol pridonijeti. Stoga je oba glagola dobro upotrebljavati, tj. ni jednomu od njih ne daje se izrazita prednost u hrvatskome standardnom jeziku. DOS 1. (days of sale) > prodajni dani; 2. (days on stock) > skladini dani dosje, G dosjea, D dosjeu dospijee dospjeti dossier > dosje dostii 1. dobro: sustii kreui se;
2. > dosegnuti: dostii prologodinju proizvodnju > dosegnuti prologodinju proizvodnju dot > toka (v. toku 1.6.) double door > rashladna vitrina s dvojim vratima dovaati > dovoditi dovaati > dovoziti dovesti; dovesti do ega > prouzroiti to: Dehidracija moe dovesti do glavobolje. > Dehidracija moe prouzroiti glavobolju. doveen > dovezen Dow-Jones Index > Dow-Jonesov indeks, Dow-Jonesov prosjek (v. toku 2.8.) download 1. > preuzeti (dokument); 2. > preuzimanje (dokumenta) downloadanje, downloadiranje > preuzimanje (dokumenta) downloadati, downloudirati > preuzeti, preuzimati (dokument) downsizing > saimanje dozer > mjera koliine dozvoliti > dopustiti DP G DP-a, D DP-u prodajno planiranje (v. toku 3.2.1.) dpi (dot per inch); ne sklanja se: 25 dpi dr.sc. (doktor znanosti) > dr. sc. (v. toku 2.5.); Dr. sc. > dr. sc. (v. toku 2.1.) draft > nacrt dragovoljac = dobrovoljac Rijei dragovoljac i dobrovoljac istoznane su, ali postoje neki konteksti u kojima je uobiajenije upotrebljavati jednu od njih. Zbog toga to se za vrijeme rata uobiajilo govoriti o dragovoljcima, ta se rije obino povezuje s ratnim kontekstom te je postala obiljeenijom od rijei dobrovoljac koja bolje pristaje neutralnom kontekstu. Stoga je bolje govoriti o dobrovoljakome radu, o klubu dobrovoljaca u kakvoj tvrtki itd.
159
Rjenik
dramatian > velik, izrazit; To je najdramatinija promjena u teoriji upravljanja u posljednjih deset godina. > To je najvea promjena u teoriji upravljanja u posljednjih deset godina. dramatino > uvelike; Oekivani rezultati dramatino se razlikuju na svakome hijerarhijskome stupnju. > Oekivani rezultati uvelike se razlikuju na svakome hijerarhijskome stupnju. draea > draeja dress code > odjevni kodeks, propisani nain odijevanja drito > ravno, izravno driver > upravljaki program drogeria > drogerija prodavaonica kozmetikih, higijenskih i kemijskih potreptina drops > draeje drka > drak drugaiji > drukiji drugi po redu > drugi: On je drugi po redu. > On je drugi. (v. toku 1.5.1.) drveni koji je nainjen od drva: drveni stol, drvena ambalaa drvni koji se odnosi na drvo kao gradivo: drvna industrija drvo 1. gradivo G drva, mn. N drva: stol od drva, nacijepati drva; 2. stablo G drveta, N mn. drvee: obilaziti oko drveta, posaditi drvee dry clean > kemijsko ienje DSD delivery > DSD dostava; izravna dostava na prodajno mjesto dualitet > dvojnost duan > prodavaonica, trgovina Rije duan turcizam je i ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku, tj. pripada mu samo rubno, kao kolokvijalizam u razgovornome stilu. Umjesto rijei duan u poslovnoj komunikaciji treba upotrebljavati rijei prodavaonica i trgovina. Rije trgovina ima ire znaenje od rijei prodavaonica jer osim mjesta na
kojemu se to prodaje oznauje i gospodarsku granu. Rije prodavaonica oznauje samo mjesto na kojemu se to prodaje te je posve jednoznana zamjena za rije duan. due dilligence > dubinska analiza; dubinski pregled poslovanja duel > dvoboj dulji = dui dummy pack > prazno pakiranje (za izlaganje) duopack pakiranje > dvostruko pakiranje (v. toke 1.5.1. i 1.9.) duo-pakiranje > dvostruko pakiranje dupli > dvostruki duplicirati > udvojiti, udvajati; udvostruiti, udvostruivati duplo > dvostruko duini > duikov: duini oksid > duikov oksid duikov; G duikova, D duikovu: duikovog oksida > duikova oksida (v. toku 3.2.6.) duty-free > bez carine, bescarinski: duty-free shop > bescarinska prodavaonica dui = dulji duina 1. mat. ravna crta omeena dvjema tokama: Duljina duine je 5 cm.; 2. u opemu jeziku = duljina: duina suknje = duljina suknje dva puta = dvaput (v. toku 3.3.12.) dva; G dvaju, D L I dvama, A V dva; Bili smo u dva nova poduzea. > Bili smo u dvama novim poduzeima.; ali: Plan moramo provesti u sljedea dva mjeseca. (v. toku 3.2.3.) dvadesetetverosatni ( < dvadeset etiri sata) (v. toku 3.3.7.) dvaputa > dvaput, dva puta (v. toku 3.3.12.) dva-tri (v. toku 3.1.6.) DVD signal (v. toku 3.1.6.) DVD; G DVD-a, D DVD-u (v. toku 3.2.1.) dvije; G dviju D L I dvjema, A V dvije;
160
D / D
Upoznali smo se s radom dvije nae podrunice., Upoznali smo se s radom dvaju naih podrunica. > Upoznali smo se s radom dviju naih podrunica. (v. 3.2.4.) dvjesta > dvjesto dvoje dvije osobe razliita spola dvojica dvije muke osobe
D
dambo plakat, dambo-plakat > veliki plakat (v. toku 2.) dez-festival > festival deza (v. toku 3.3.6.) dingl > kratka reklamna poruka dunior > junior (v. toku 3.5.1.)
161
E
162
e. g. (lat. exempli gratia; engl. for example) > npr. (v. toku 2.7.) EBIT (earnings before interest and taxes; 'dobit prije kamata i poreza') G EBIT-a, D EBIT-u e-book > e-knjiga edicija, edition > izdanje editirati > urediti editor > urednik editorijal > uvodni lanak eds. (urednici) > ur. (v. toku 2.7.) edukacija 1. > izobrazba: edukacija zaposlenika > izobrazba zaposlenika; 2. > radionica; Odrana je cjelodnevna edukacija. > Odrana je cjelodnevna radionica. Rije edukacija internacionalizam je, tj. rije preuzeta u hrvatski iz latinskoga jezika. Dobra je zamjena za tu rije rije izobrazba. Sve se ee u jeziku tvrtki i ustanova rije edukacija upotrebljava i da bi se njome oznailo jednokratno okupljanje kojemu je cilj izobrazba u odreenome podruju. U tom je znaenju bolje upotrebljavati rije radionica, teaj ili sl. Umjesto rijei izobrazba ne treba upotrebljavati rije naobrazba jer se te rijei znaenjski razlikuju. Izobrazba je proces u kojemu se organizirano stjeu kakva znanja, a naobrazba je rezultat toga procesa, pa se moe rei: Petar ima dobru naobrazbu, ali: Petrova je izobrazba dugo trajala. edukativni > edukacijski > obrazovni: edukativni materijal > edukacijski materijal > obrazovni materijal efekt 1. > uinak: osvjeavajui efekt > osvjeavajui uinak, laksativni efekt > laksativni uinak; 2. > dojam efektivan > stvaran; efektivna potranja > stvarna potranja efektuirati > odraziti efikasan > uinkovit, djelotvoran EFSA (European Food Safety
Authority), G EFSA-e, D EFSA-i Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (v. toke 2.7. i 3.2.1.) egzekucija 1. > izvedba; egzekucija na tritu > izvedba na tritu, prodajna izvedba; 2. imati egzekuciju > prodati: Ove smo godine imali egzekuciju od 25.000 u.c. > Ove smo godine prodali 25 tisua sanduka. (v. toku 2.12.) Prema lat. exsequi izvesti, izvriti, egzekucija znai ovrha, zapljena dunikove imovine, ali i provoenje smrtne kazne. U hrvatskome tu rije ne treba upotrebljavati izvan tih konteksta, nego ju je bolje zamijeniti kojom od spomenutih hrvatskih rijei ili izraza. Engleska rije execution i hrvatska rije egzekucija lani su prijatelji u kontekstu: Ove smo godine imali egzekuciju od 25 tisua sanduka. Ta bi reenica trebala glasiti: Ove smo godine prodali 25 tisua sanduka. Rijei egzekucija ne treba pridavati nova znaenja sukladna znaenjima koja ima engleska rije execution pa ne treba govoriti npr. o egzekuciji na tritu, nego o izvedbi na tritu ili prodajnoj izvedbi. egzemplar > primjerak, uzorak egzemplaran > primjeran: egzemplarna kazna > primjerna kazna egzibicija > ekshibicija EK (Europska komisija); G EK-a, D EK-u (v. toku 3.2.1.) eklatantan > jasan, nedvojben, neupitan, oit: eklatantan primjer nemara > jasan/nedvojben/neupitan/oit primjer nemara e-knjiga eko-; ekoincident, ekokonzalting, ekoselo, ekoporez, ekosustav, ekotrend, ekoudruga, ekouzgoj, ekovonja (v. toku 3.3.5.) ekoproista > ekoproiiva:
163
Rjenik
ekoproista otpadnih voda > ekoproiiva otpadnih voda (v. napomenu uz proista) ekran > zaslon (v. napomenu uz displej) ekselencija > ekscelencija: Njegova Ekscelencija veleposlanik SAD-a, Njegova Ekscelencija veleposlanik Velike Britanije, Vaa Ekscelencijo ekskluzivan 1. > poseban, jedinstven: ekskluzivna ponuda > posebna ponuda, jedinstvena ponuda; 2. > iskljuiv: ekskluzivno pravo > iskljuivo pravo ekskluzivitet > ekskluzivnost 1. > posebnost: grafiki ekskluzivitet > grafika posebnost; 2. > iskljuivost ekspanzioni > ekspanzijski: ekspanziona posuda > ekspanzijska posuda (v. napomenu uz akcioni) ekspanzivan > rastui: ekspanzivna potronja > rastua postronja ekspert > strunjak eksplicitan > izriit, (jasno) izreen eksplicitno > izriito, izrijekom eksponat > izloak eksport > izvoz eksportirati > izvesti, izvoziti ekstenzivan > opsean, obuhvatan eksterni > vanjski: eksterni klijent > vanjski klijent; eksterni treninzi > (strune) radionice izvan tvrtke ekstra 1. > velik, veliko, najvei, najvee; 2. > kao dodatak, besplatno: jo jedan proizvod ekstra > jo jedan proizvod besplatno; 20 % ekstra > 20 % kao dodatak, 20 % besplatno ekstrahirati 1. > crpiti, izvlaiti 2. dobro: provoditi postupak ekstrakcije ekstrakcija 1. > crpenje, izvlaenje; 2. dobro: postupak izdvajanja topljivih sastojaka iz smjese, dobivanje ekstrakta ekstremno > krajnje, iznimno: ekstremno teko > krajnje, iznimno teko ekvivalentan > istovrijedan, odgovarajui, primjeren elastian 1. > rastezljiv, rastegljiv; 2. > prilagodljiv: elastina ponuda > prilagodljiva ponuda
164
e-learning > e-uenje elektriki > elektrini elektromagnetni > elektromagnetski elektroniki koji se odnosi na elektroniku: elektronika pota, elektroniko bankarstvo elektronska pota > elektronika pota, e-pota elektronske novine > elektronike novine, e-novine elektronski koji se odnosi na elektrone: elektronski mikroskop Rijei elektroniki i elektronski rijei su slina izraza i razliita znaenja. Rije elektroniki izvedena je od rijei elektronika, a rije elektronski od rijei elektron. Prema tomu, govorit emo o elektronikoj poti, elektronikomu uenju (jer je rije o poti, tj. uenju koji se odvijaju s pomou elektronikih ureaja), ali o elektronskome mikroskopu (jer se njegov rad temelji na elektronima). Kad je rije o novim tehnikim proizvodima, moramo znati o kakvu je ureaju rije da bismo mogli odgovoriti na pitanje je li bolje upotrijebiti pridjev elektroniki, elektronski ili elektrini (koji znai: koji se odnosi na elektriku, struju, koji radi s pomou struje, na struju). Sve nazive koji sadravaju pridjev elektroniki moemo pisati i s pomou predmetka e- (e-pota, e-uenje, e-cigareta). Vano je napomenuti da se taj predmetak izgovara [e], a ne [i] kao u engleskomu. Dakle, predmetak e- uvijek zamjenjuje pridjev elektroniki (a ne elektronski ili elektrini, kako se esto pogreno razvezuje). elektroosigura (v. toku 3.3.5.) elementarni > osnovni, temeljni: elementarno znanje > osnovno znanje; elementarna pravila > osnovna pravila elitistiki koji se odnosi na elitizam
i elitiste, osobe sklone povjeravanju dravnih poslova drutvenoj eliti elitni koji se odnosi na elitu, najistaknutije, najuglednije osobe drutva, tvrtke, struke: elitno drutvo, elitne postrojbe e-mail > 1. > e-poruka: Dobila sam e-mail. > Dobila sam e-poruku.; 2. > e-pota; Poslat u ti e-mailom. > Poslat u ti e-potom.; 3. > e-adresa: Daj mi svoj e-mail. > Daj mi svoju e-adresu. embargo > zabrana emisija 1. > isputanje: emisija plinova > isputanje plinova; 2. dobro: TV emisija emitirati 1. > isputati: emitirati ugljikov dioksid > isputati ugljikov dioksid; 2. dobro: o radijskome i televizijskome programu emocija > osjeaj emocionalni > osjeajni: emocionalni poticaj > osjeajni poticaj emoticon, emotikon > emotiv employee handbook > prirunik za zaposlenike enable 1. > omoguiti 2. > ukljuiti endorsement 1. > ovjera, potvrda; prijenos (mjenice); 2. > sponzorstvo endorsirati > ovjeriti, potvrditi; prenijeti (mjenicu); 2. > sponzorirati energetski 1. koji se odnosi na energiju > energijski: energetski napitak > energijski napitak; 2. koji se odnosi na energetiku > energetiki: energetski prirunik > energetiki prirunik energy drink > energijski napitak Pridjev energetski esto se, gotovo u pravilu, upotrebljava tamo gdje bi trebalo upotrebljavati pridjev energijski, tj. u znaenju koji se odnosi na energiju ili tamo gdje bi trebalo upotrebljavati pridjev energetiki, tj. u znaenju koji se odnosi na energetiku. Pridjev energijski tvoren je prema pravilima hrvatske tvorbe od rijei energija, a pridjev energetiki od rijei energetika. Pridjev energetski nije
nainjen u skladu s pravilima hrvatske tvorbe i, iako je rije o pridjevu koji se veoma esto upotrebljava u oba znaenja, ne treba ga upotrebljavati ni u jednome od njih. Pogreno je stoga govoriti o energetskome napitku jer je to napitak koji daje energiju, tj. energijski napitak, a pogreno je govoriti i o energetskome proraunu jer je rije o proraunu napravljenu u skladu s pravilima energetike, dakle o energetikome proraunu. Govoriti o energetskome proraunu ili energetskome priruniku jednako je pogreno kao govoriti o matematskome priruniku ili matematskomu proraunu, naime od imenica na -ika (matematika, informatika, mehanika itd.) pridjev se izvodi nastavkom -ki (matematiki, informatiki, mehaniki itd.) uz veoma rijetke iznimke (npr. kao pridjev izveden od fizika ee se upotrebljava pridjev fizikalni nego pridjev fiziki) koje su uglavnom posljedica nastojanja da se izbjegne dvoznanost (rije fiziki ve znai tjelesni, pa se tako razlikuje fiziki rad i fizikalni zakon. Nema meutim jezinih razloga da i od rijei fizika pridjev ne bude fiziki). enologica > enologinja entry packs > manja jedinina pakiranja e-pozivnica equity manager > upravitelj kapitalom Ericsson Nikola Tesla; sklanja se tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson Nikola Tesla (v. toku 3.2.2.) e-shop > e-prodavaonica (v. napomenu uz duan) eskalacija > rast, porast: eskalacija proizvodnje > porast proizvodnje; eskalacija cijena > rast cijena esproprijacija > eksproprijacija (v. toku 3.5.1.)
165
Rjenik
etc. (et cetera) > itd. (v. toku 2.7.) etiketa 1. > naljepnica; 2. > privjesak; 3. dobro: 'uivena deklaracija ili oznaka proizvoda' etno-; etnopark (v. toku 3.3.5.) e-tool > e-alat e-trade > e-trgovina EU (Europska unija) G EU-a, D EU-u (v. toku 3.2.1.) EU fond > fond EU-a (v. toku 2.8.) e-uenje euro-; euroek, eurodolar, eurotrite (v. toku 3.3.5.) euro, G eura, D euru Euroazija euroazijski Europa European Excellence Award > Europska nagrada za izvrsnost
europeizacija europeizirati Europska komisija Europska unija Europska zajednica evaluacija > vrednovanje/vrjednovanje (v. toku 1.3.) evaluirati > vrednovati/vrjednovati (v. toku 1.3.) evaluator > vrednovatelj, vrjednovatelj (v. toku 1.3.) event > dogaaj, domjenak, zabava evidentan > oit excellence > izvrsnost executive > izvrni; executive manager > izvrni direktor expense report > izvjee o troku expiry date > datum isteka roka valjanosti
166
Rjenik
F
167
Rjenik
face-to-face komunikacija > neposredna komunikacija (v. toku 2.4.) facilitator > pomaga facilitiranje > olakavanje, omoguivanje facilitirati > omoguiti, olakati, podrati facing > naljepnica; prednja strana naljepnice Engleski naziv facing oznauje naljepnicu ili prednju stranu naljepnice. esto se upravo injenica da je engleski naziv krai od hrvatskoga uzima kao argument da je bolje i spretnije upotrebljavati krai engleski od duljega hrvatskog naziva. U terminologiji doista postoji naelo prema kojemu se kraemu nazivu daje prednost pred duljim. Meutim, to se naelo primjenjuje samo kad je rije o nazivima iz istoga jezika. Jae od toga pravila kljuno je terminoloko pravilo u skladu s kojim uvijek dajemo prednost domaemu nazivu pred stranim. Dakle, umjesto naziva facing treba upotrebljavati naziv naljepnica ili, ako je to potrebno naglasiti, prednja strana naljepnice. factoring, faktoring > otkup potraivanja fair 1. > pravedan, poten: fair nagodba, fer nagodba > pravedna nagodba; fair trade > potena trgovina 2. > pravedno, poteno: postupati fair, postupati fer > postupati pravedno, postupati poteno; 3. > sajam fajl 1. > datoteka; 2. > dokument fakt > injenica faktura > raun faktor 1. > imbenik; 2. dobro: u matematici faliti > nedostajati false-alarm > lana uzbuna falsificirati > krivotvoriti
168
falsifikat > krivotvorina family hotel > obiteljski hotel fancy 1. > pomodan, luksuzan; 2. > pomodno, luksuzno farbati > liiti: farbati pogon > liiti pogon farmacia > ljekarna Farmal G Farmala, D Farmalu fashion week > tjedan mode fast food > hrana koja se konzumira na brzinu, hrana koja se konzumira s nogu, brza hrana Engleski nazivi fast food i quick food upotrebljavaju se za hranu koja se prodaje u specijaliziranim ugostiteljskim objektima, koja se brzo priprema i posluuje te jede na brzinu. Nasuprot tomu, hrana koja se sporo priprema i jede naziva se slow food. U hrvatskome bismo te nazive mogli zamijeniti opisnima: hrana koja se jede na brzinu, hrana koja se jede s nogu ( fast food, quick food), hrana koja se jede polako (slow food). Ti su nazivi opisni i veoma dugaki. Ako se smatra da su s tog razloga nespretni, bolje je upotrebljavati i prijevode tih engleskih metaforikih naziva (brza hrana, spora hrana), iako hrvatski terminoloki sustavi ne podravaju metaforine nazive tako dobro kao engleski, nego upotrebljavati engleske nazive. fat > masnoe favourites > najposjeenije adrese fax > faks, telefaks FC (future consumption) > budua konzumacija; odgoena konzumacija; konzumacija izvan prodajnoga mjesta feasibility > izvedivost: feasibility study > studija izvedivosti; feasibility report > izvjee/izvjetaj o izvedivosti feature > znaajka feedback 1. > povratna informacija; 2. > povratno informiranje FEFO (First Expired First Out) > prvi
kojemu istjee rok trajanja, prvi van feljton > podlistak fer 1. > pravedan, poten: fer trina utakmica > pravedna trina utakmica; fer odnos > pravedan odnos, zdrav odnos; 2. > pravedno, poteno: postupati fer > postupati pravedno, postupati poteno fermentiranje > fermentacija ferplej > potena igra, poteno postupanje, poten poslovni odnos FIFA, G FIFA-e, D FIFA-i = Fifa, G Fife, D Fifi (v. toku 3.2.1.) FIFO (First In First Out) > prvi unutra, prvi van (v. toku 2.7.) fighter > borac fiksirati > konano dogovoriti, uglaviti: fiksirati rok isporuke > uglaviti rok isporuke file 1. > datoteka; 2. > dokument filer 1. tvar kojom se to puni> punilo; 2. > punitelj polica ili izlagakih mjesta proizvodima; Vodi za filere >Vodi za punitelje polica ili izlagakih mjesta proizvodima filijala > podrunica filtar G filtra D filtru; mn. N filtri filter > filtar filter-kava > filtar-kava; G filtar-kave, D filtar-kavi > filtarska kava filterski > filtarski final approval > konano odobrenje finale; mn. finali: ovaj finale, ovi finali > zavrnica finalista; G finaliste, D finalisti > finalist; G finalista, D finalistu (v. toku 3.3.1.) finalizirati > dovriti finalni > konani, gotov: finalni proizvod > konani proizvod, gotov proizvod financial services > financijske usluge financijska konstrukcija > financijski okvir financijskoraunovodstveni (< financijsko raunovodstvo) finger food > zalogajii finiirati > dovriti, zgotoviti firma > tvrtka first minute aranmani > prijevremeni
aranmani first move advantage > prednost prvoga poteza fisija fi-paprika > riblji paprika fit for the future > spremni za budunost fitness-centar, fitnes-centar > centar za fitness fizikalno-kemijsko-bioloki (v. toku 3.1.6.) flajer, flyer > letak flashcard > memorijska kartica flashdisc > memorijski tapi flat rate 1. > jedinstvena (porezna) stopa; 2. > jedinstvena cijena fleksibilan > prilagodljiv fleksibilnost > prilagodljivost flexy-tarifa > prilagodljiva tarifa flip chart > ploa s blokom flow chart > dijagram toka flow diagram > dijagram toka fluktuacija > kretanje, protok: fluktuacija zaposlenika > kretanje zaposlenika FMCG (Fast Moving Consumer Goods) > roba iroke potronje brzog obrta; roba s kratkim rokom uporabe fokus > sredite; u fokusu > u sreditu: U fokusu svake rasprave moraju biti dokazi o radnom uinku. > U sreditu svake rasprave moraju biti dokazi o radnom uinku. fokus grupa > tematska skupina fokusiran > usredotoen fokusirati se > usredotoiti se, usmjeriti se: fokusirati se na proizvodnju > usredotoiti se na proizvodnju folder > mapa follow up 1. > pratiti (proces); 2. > praenje (procesa) follower > sljedbenik, onaj koji koga slijedi, prati fond menader > upravitelj fonda footer > podnoje footnote > biljeka foreign currency account > devizni raun
169
Rjenik
foreign direct investment > izravna strana ulaganja forma > oblik formativno povratno informiranje > usmjerivako povratno informiranje formular > obrazac forsati > forsirati forvardirati > proslijediti forvardua > proslijeena poruka foto-; fotoaparat, fotodokumentacija, fotoreportaa (v. toku 3.3.5.) fotokopija > preslika fragment > odlomak, odsjeak frakcija > (izdvojeni) dio frame > okvir framework > okvir: framework programi > okvirni programi frape G frapea, D frapeu free float > raspoloive dionice free market economy > trina ekonomija freelancer > samostalni djelatnik, slobodnjak freeware > besplatni programi frekvencija > uestalost, estoa frequency packs > vea jedinina pakiranja friko > svjee friider 1. > hladnjak, 2. > hladnjaa front 1. > fronta > bojinica; 2. u meteorologiji: > fronta
front office > jedinica izravno ukljuena u prodaju ili trgovanje front page > naslovnica front-end > elni frontman > predvodnik, voa fun factor > imbenik zadovoljstva, imbenik koji doprinosi zadovoljstvu (zaposlenika): I dalje emo raditi na podizanju fun faktora u tvrtki. > U tvrtki emo i dalje nastojati oko imbenika koji doprinose zadovoljstvu zaposlenika. fundamentalan > temeljan: fundamentalna naela > temeljna naela; fundamentalna ulaganja > temeljna ulaganja funkcijski trening > radionica za zaposlenike na odreenim poloajima, radnim mjestima fusnota > biljeka futer > podnoje futrola > navlaka, korice futsal > mali nogomet future consumption > budua konzumacija; odgoena konzumacija; konzumacija izvan prodajnoga mjesta fuzija 1. > udruivanje, ujedinjavanje, spajanje: fuzija poduzea > udruivanje, ujedinjavanje, spajanje poduzea; 2. dobro: u fizici FYI (for your information) > za obavijest (v. toku 2.7.)
170
Rjenik
G
171
Rjenik
g (gram); 20 g (v. toke 2.5. i 3.2.1.) g. (godina) = god. (v. toku 3.2.1.) Gacka G Gacke, D Gackoj gadget > (elektronika) naprava, spravica gala; gala predstava, gala zabava galopirajui teaj > brzorastui teaj gama-zraenje gap > praznina, jaz; prekid: trade gap > prekid trgovine garancija > jamstvo garantirati > jamiti garsonijera gastro; gastropromotor (v. toku 3.3.5.) GDA (Guideline Daily Amounts), G GDA-a, D GDA-u preporuene dnevne koliine (v. toku 2.7.) GDA oznake (v. toku 3.1.6.) gdje god bilo gdje: Gdje god sjedne, dobro je. (v. toku 3.3.13.) gdje; pita za mjesto na kojem se tko ili to nalazi, ne moe stajati uz glagole kretanja: Gdje ide? > Kamo ide?; dobro: Gdje si?; To je tvrtka gdje sam zaposlen. > To je tvrtka u kojoj sam zaposlen. (v. toku 2.11 i napomenu uz kamo) gdjegod negdje: Stavi kaput gdjegod. (v. toku 3.3.13.) GDM (glass door merchandiser) > rashladni ureaj sa staklenim vratima (v. toku 3.2.1.) GDP (Gross Domestic Product) > BDP (v. toku 2.7.) ga (gospoa); G ge, D L gi, I gom (v. toku 3.2.1.) gica (gospoica), G jd. gice, D L gici, I gicom (v. toku 3.2.1.) GG (general groceries) > (prodajni) kanal za trgovine (v. toku 3.2.1.) GG BD (General Grocery Business Developer) > prodajni predstavnik u prodajnome kanalu za trgovine (v. toku 3.2.1.) generalni > glavni: generalni direktor > glavni direktor; generalni sponzor > glavni pokrovitelj generic > generiki; generic poruka >
172
generika poruka generirati 1. > proizvoditi, stvarati: generirati profit > proizvoditi dobit, stvarati dobit; 2. > oblikovati: generirati narudbu > oblikovati narudbu genetiki (< genetika): genetiki preinaeni organizmi genetski 1. > genetiki (< genetika) genetski inenjering > genetiki inenjering; 2. > genski (< gen): genetski kod > genski kod genije > genij genski (< gen): genski kod geslo > krilatica gest > gesta Getro, G Getroa, D Getrou Getroov, G Getroova, D Getroovu; u Getroovom prostoru > u Getroovu prostoru (v. toku 3.2.6.) gift shop > prodavaonica poklona, prodavaonica darova GIUPAK (Sektor za pakiranje i zatitu okolia Gospodarskog interesnog udruenja proizvoaa pia) G GIUPAK-a, D GIUPAK-u (v. toku 3.2.1.) GIUPP (Gospodarsko interesno udruenja proizvoaa pia) G GIUPP-a, D GIUPP-u (v. toku 3.2.1.) GIUPP-ov, G GIUPP-ova, D GIUPPovu: prema GIUPP-ovom planu > prema GIUPP-ovu planu (v. toku 3.2.6.) glamour > glamur glamourozan > glamurozan glasati > glasovati: glasati na izborima > glasovati na izborima; 2. dobro: glasati se (o ivotinjama) gledaoc > gledalac (G gledaoca, mn. N gledaoci, G gledalaca) > gledatelj (v. toku 3.3.2.) glede; glede Petra > s obzirom na Petra; Sastali su se glede razgovora. > Sastali su se radi razgovora. (v. toku 3.4.10.) Global Compact > Svjetski sporazum (v. toku 2.1.) global; u globalu > openito gledano, gledano u cijelosti: to je u golobalu tono
> to je openito gledano tono globalni 1. > svjetski: globalno gospodarstvo > svjetsko gospodarstvo; globalna politika > svjetska politika; 2. > opi: globalno miljenje > ope miljenje GMO (genetski modificirani organizam); G GMO-a, D GMO-u (v. toku 3.2.1.) god. (godina) = g. godine starosti > godine: osobe od 30 do 50 godina starosti > osobe od 30 do 50 godina (v. toku 1.5.1.) godinjica = obljetnica golf-klub > golfski klub golf-igralite > golfsko igralite, igralite za golf, golfite (v. toku 3.3.6.) U hrvatskim su tekstovima potvrene polusloenice golf-klub, golf-igralite, golf-teren, golf-loptica, a nerijetko se ti nazivi piu i bez spojnice, kao dvije rijei: golf klub, golf igralite itd. U hrvatskome bi jeziku umjesto rijei golf u tim nazivima (koji imitiraju engleski uzorak) trebao stajati ili pridjev golfski ili skupina za golf. Dakle, umjesto naziva golf igralite ili golf-igralite, golf teren ili golf-teren trebalo bi upotrebljavati naziv golfsko igralite ili igralite za golf, golfski teren ili teren za golf. Noviji prijedlog naziva za igralite ili teren na kojemu se igra golf je golfite. Nazive koji se odnose na golf ne treba tvoriti prema engleskome modelu, nego ih treba tvoriti u okvirima opisanih mogunosti hrvatskoga jezika. good practice > dobra praksa; uobiajeni postupci Google, G Googlea, D Googleu gostiona > gostionica (v. toku 3.3.4.) govedski koji se odnosi na goveda: govedska koa govei koji se odnosi na govedinu: govea juha grace period > poek, odgoda plaanja grade > stupanj, razred, razina; On ima grade est. > On je u estome (platnom)
razredu, On je na estome stupnju, On je na estoj razini. grandiozan > velik, divan, izvanredan gratis > 1. besplatan: gratis boica > besplatna boica 2. > besplatno, na dar: 20 % gratis > 20 % besplatno, 20 % na dar green power > zelena energija green room > soba za izvoae green-field investicije, greenfield investicije > ulaganja od temelja, ulaganja u nove kapacitete (v. toku 2.14.) GRI (Global Report Initiative) G GRI-ja, D GRI-ju (v. toku 2.7. i 3.2.1.) GRI smjernice; G GRI smjernica, D GRI smjernicama grill 1. > rotilj; 2. > peenjara grupa > skupina: grupa strunjaka > skupina strunjaka; radna grupa > radna skupina; Coca-Cola Hellenic Grupa, Grupa Coca-Cola Hellenic > Skupina Coca-Cola Hellenic grupacija > skupina: grupacije kupaca > skupine kupaca; tvrtke koje pripadaju istoj grupaciji > tvrtke koje pripadaju i stoj skupini grupni > skupni: grupni rad > skupni rad GSV (Gospodarsko-socijalno vijee) G GSV-a, D GSV-u (v. toku 3.2.1.) GSV-ov; G GSV-ova, D GSV-ovu; na GSV-ovom sastanku > na GSV-ovu sastanku (v. toku 3.2.6.) guar-guma, G guar-gume, D guar-gumi (v. toku 3.3.6.) guest list, guest lista > popis uzvanika, popis gostiju guglati > pretraivati (na internetu) guideline > smjernica gumb 1. (na odjei) > dugme, puce; 2. (na ureaju ili stroju) > dugme, tipkalo: gumb za otvaranje vrata > dugme za otvaranje vrata, tipkalo za otvaranje vrata
173
Rjenik
H
174
handheld > prijenosni terminal hand made > runo izraeno handout > uruak hanger > vjealica, stalak s vjealicom happening, hepening > dogaaj, zbivanje happy price > cijena s osmijehom hardware > hardver > strojna oprema harmonija > sklad, usklaenost harmonizacija > usklaivanje Hauska & Partner; sklanja se tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Hauska & Partner; radim u tvrtki Hauska & Partner (v. toku 3.2.2.) hazard > rizik hazardan > rizian: hazardan posao > rizian posao HCR (Head Count Request) > zahtjev za odobrenje zapoljavanja head office > sredinji ured header > zaglavlje headhunter > lovac na talente headstation > prihvatna stanica healthy active lifestyle > zdrav aktivan ivotni stil; promicanje zdravoga ivotnog stila heliodrom > helidrom helpdesk, help desk > korisnika podrka, sluba za korisniku podrku hemendex > jaja sa unkom hepening > dogaaj, zbivanje heroj 1. dobro: osoba koja se istie iznimnim junatvom, osobito u ratu, bitki, borbi: ratni heroj, 2. > junak: super heroji > super junaci; 3. > junak; uzoran zaposlenik: moj heroj > moj junak > uzoran zaposlenik Iako rijei junak i heroj na prvi pogled imaju isto znaenje, one se razlikuju, i to u prvome redu zato to se rije heroj uobiajeno upotrebljava u manjemu broju stalnih sveza, pa tako npr. ee govorimo o ratnim herojima, nego o ratnim junacima.
Rije heroj u hrvatskome se u pravilu povezuje s kontekstima u kojima je rije o ratovima, bitkama, borbama itd. Meutim, u hrvatskome se jeziku u posljednje vrijeme sve ee upotrebljava rije heroj u kontekstima u kojima se upotrebljava u engleskome. Tako se npr. govori o super herojima (super heroes), u tvrtkama zaposlenici meu sobom biraju svoje heroje (prema svojemu miljenju uzorne zaposlenike) itd. U tim je kontekstima uporaba rijei heroj pod izravnim utjecajem engleskoga. Treba govoriti o junacima, a u tvrtkama birati svoje junake ili, jo bolje, uzorne zaposlenike. HFCS (high-fructose corn syrup); G HFCS-a, D HFCS-u visokofruktozni kukuruzni sirup (v. toke 2.7. i 3.2.1.) HGK (Hrvatska gospodarska komora); G HGK-a, D HGK-u (v. toku 3.2.1.) HGK-ov, G HGK-ova, D HGK-ovu: u HGK-ovom prostoru > u HGK-ovu prostoru (v. toku 3.2.6.) hitan > uran: hitni sluajevi > urni sluajevi hightech > visoka tehnologija high-tech > visokotehnoloki hiljada > tisua HINA, G HINA-e, D HINA-i = Hina, G Hine, D Hini (v. toku 3.2.1.) hiper-; hipermarket, hipertekst, hiperveza (v. toku 3.3.5.) hiperlink > hiperveza hipertekstualni > hipertekstni (v. 2.13.) hiring manager > voditelj zapoljavatelj hit > uspjenica HIV virus > virus HIV-a hlapiv > hlapljiv hlapljenje HNB (Hrvatska narodna banka) G HNB-a, D HNB-u (v. toku 3.2.1.) HNK (Hrvatsko narodno kazalite) G HNK-a, D HNK-u: Predstava e se odrati u HNK-u. (v. toku 3.2.1.)
175
Rjenik
HO (Head Office) > glavni ured, sredinji ured hobi, G hobija, D hobiju hol > hodnik hold narudba > narudba na ekanju (zbog neizvrenoga plaanja) holesterol > kolesterol home office > kuni ured home page > poetna stranica hon. (honorary) > poasni (v. toku 2.7.) HORECA, HoReCa, Horeca (hotel, restaurant, caf) > (prodajni) kanal za ugostiteljstvo hostesa > domaica hot spot 1. > najposjeenije mjesto (u prodavaonici); 2. u informatici: > pristupna toka HPO (Hrvatski paraolimpijski odbor) G HPO-a, D HPO-u: lan je HPO-a. (v. toku 3.2.1.) HR (nesklonjiva kratica za Hrvatska): Situacija je slina u cijeloj HR. > Situacija je slina u cijeloj Hrvatskoj.; Svi u tvrtki u HR moraju znati ... > Svi u tvrtki u Hrvatskoj moraju znati ... HR (human resources) 1. > ljudski potencijali: HR strunjak > strunjak za ljudske potencijale (v. toku 2.7.) Kratica HR (od human resources) iroko je prihvaena u poslovnoj komunikaciji. Kad bismo predloili da se zamijeni kraticom LJP, ta kratica sigurno ne bi bila prihvaena. Taj primjer moemo usporediti s kraticom PC (za osobno raunalo) koju do danas nije zamijenila kratica OR. Katkad (o tome vie u toki 2.7.) neke kratice iz stranih jezika prihvaamo zbog njihove uestalosti i prihvaenosti u odreenoj struci. Stoga
ne moemo rei da je neprihvatljivo upotrebljavati tu kraticu, osobito u razgovornome ili poluformalnome stilu, ali se u kontekstima u kojima skraivanje nije nuno i u formalnijim kontekstima preporuuje da se ta kratica razvee. Npr. ne bi bilo dobro da se odjel u kojoj tvrtki zove HR odjel, to vie to to nije ni u skladu sa sintaksom hrvatskoga jezika. Takav bi se odjel svakako trebao zvati Odjel za ljudske potencijale. Ne bi bilo dobro ni da u popisu radnih mjesta pie HR strunjak umjesto strunjak za ljudske potencijale. hren sos, hren-sos > umak od hrena HR PSOR (Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj) G HR PSOR-a, D HR PSOR-u (v. toku 3.2.1.) HRIS Human Resources Information System (Informacijski sustav Odjela za ljudske potencijale): G HRIS-a, D HRIS-u HRK (hrvatska kuna); ne sklanja se HRT (Hrvatska radio-televizija) G HRT-a, D HRT-u (v. toku 3.2.1.) HRT-ov; G HRT-ova, D HRT-ovu: gledatelj HRT-ovoga programa > gledatelj HRT-ova programa (v. toku 3.2.6.) Hrvatska radio-televizija (v. toku 3.3.7.) Hrvatski paraolimpijski odbor hvala; hvala za > hvala na: Hvala za poziv. > Hvala na pozivu.; Hvala za pozornost. > Hvala na pozornosti. (v. toku 1.5.); Hvala lijepo. > Hvala lijepa. hyperlink > hiperpoveznica hypermarket > hipermarket hypertext > hipertekst; hipertekstni H (Hrvatske eljeznice) G H-a, D H-u (v. toku 3.2.1.)
176
Rjenik
I J
177
Rjenik
i te kako IC (immediate comsumption) > neodgoena konzumacija; konzumacija na prodajnome mjestu (v. toku 2.7.) ice cube > kockica leda idealista; G idealiste, D idealisti > idealist; G idealista, D idealistu (v. toku 3.3.1.) identian > istovjetan identificirati > prepoznati, otkriti: identificirati izvore stresa > otkriti izvore stresa identifikacija > prepoznavanje: identifikacija problema > prepoznavanje problema ie. (lat. id est; engl. that is) > tj.; odnosno (v. toku 2.7.) ignore lista > popis neeljenih poiljatelja (e-poruka) igra rijei > igra rijeima igrati; igrati ulogu > imati ulogu; igrati znaajnu ulogu > imati veliku/vanu/ znatnu ulogu, biti velik/vaan/znatan IJP (inicijalna javna ponuda); G IJP-a, D IJP-u (v. toku 3.2.1.) ikad; najbolji proizvod ikad > najbolji proizvod dosad (v. toku 2.11.) ilegalan > nezakonit image > imid imati; imati djelovanje > djelovati: Neki od preparata imaju anticelulitno djelovanje > Neki od preparata djeluju anticelulitno; imati znanje > znati: imati znanje stranog jezika > znati strani jezik; imati za temu > tema je: broj ima za temu > tema je broja (asopisa, lista); imamo porast prodaje > prodaja je porasla; ima za cilj > cilj je: Ta suradnja ima za cilj poboljanje prodaje > Cilj je te suradnje poboljanje prodaje; ima za posljedicu > posljedica je: Reklama ima za posljedicu porast prodaje. > Porast prodaje posljedica je reklame. (v. toku 1.5.2.) IMCR (Incident management and crisis resolution) G IMCR-a, D IMCR-u Sustav upravljanja kriznim situacijama (v. toku 2.7.)
178
IMF (International Monetary Fund) > MMF (Meunarodni monetarni fond) (v. toku 2.7.) imid immediate comsumption > neodgoena konzumacija; konzumacija na prodajnome mjestu impact, impakt > utjecaj impeachment > opoziv imperativ 1. dobro: glagolski nain; 2. > najvaniji zadatak: imperativi Odjela za marketing > najvaniji zadaci/zadatci Odjela za marketing implatacija > implantacija > usaivanje implementacija 1. > provedba, primjena: implementacija propisa > provedba propisa, implementacija programa > provedba programa; 2. > prihvaanje: implementacija zakonskih odredaba EU-a u hrvatsko zakonodavstvo > prihvaenje zakonskih odredaba EU-a u hrvatsko zakonodavstvo; 3. > uvoenje: implementacija sustava > uvoenje sustava; implementacija novog okusa > uvoenje novog okusa Rije implementacija podrijetlom je iz latinskoga jezika (implere ispuniti, napuniti, dopuniti), a pod utjecajem engleskoga jezika poela se upotrebljavati u kontekstima i znaenjima u kojima se upotrebljava u njemu. Osobito je esta u pravnome i administrativnome jeziku. Za rije implementacija u hrvatskome postoje dobre zamjene, npr. provedba (implementacija dogovora, sporazuma > provedba dogovora, sporazuma) i prihvaanje (npr. implementacija europskih zakona u hrvatsko zakonodavstvo > prihvaanje europskih zakona u hrvatsko zakonodavstvo). Ta se rije sve ee upotrebljava i izvan podruja administrativnoga konteksta. Npr. u marketinkome kontekstu govori se o implementaciji proizvoda,
I/J
implementaciji novog okusa itd., umjesto o uvoenju proizvoda, uvoenju novog okusa itd. implementirati 1. > provesti, primijeniti: implementirati propise > provesti propise, implementirati program > provesti program; 2. > prihvatiti: implementirati zakonodavstvo EU-a u hrvatske zakone > prihvatiti zakonodavstvo EU-a u hrvatske zakone; 3. uvesti: implementirati sustav > uvesti sustav; implementirati novi okus > uvesti novi okus import > uvoz Importanne Centar, G Importanne Centra, D Importanne Centru Importanne Galleria, G Importanne Gallerije, D Importanne Galleriji importirati > uvesti impresija > dojam impuls > poticaj impulsivan > impulzivan impulsna zona > poticajno podruje (u trgovinama) impulzivna kupovina > neplanirana kupnja imputirati > unijeti: imputirati podatke > unijeti podatke in come > dolazni: in come telefonski pozivi > dolazni telefonski pozivi INA (Industrija nafte); G INA-e, D INA-i = Ina G Ine, D Ini (v. toku 3.2.1.) INA-in, G INA-ina, D INA-inu: u INAinom poslovanju > u INA-inu poslovanju = Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom poslovanju > u Ininu poslovanju (v. toku 3.2.6.) INA Osijek Petrol, G INA Osijek Petrola, D INA Osijek Petrolu: Na crpkama INA Osijek Petrola (v. toku 3.4.7.) INAS (Industrija alatnih strojeva); G INAS-a, D INAS-u (v. toku 3.2.1.) inbox > sandui (za dolaznu e-potu)) incidencije > pojave index > indeks: index kvalitete > indeks kvalitete
indikator > pokazatelj: kljuni indikatori poslovnih rezultata > kljuni pokazatelji poslovnih rezultata indirektan > neizravan: indirektni trokovi > neizravni trokovi; indirektna prodaja > neizravna prodaja individua > osoba individualni > osobni; pojedinani; individualni plan razvoja > osobni razvojni plan (v. toku 3.4.7.) inducirati > potaknuti: inducirati proizvodnju > potaknuti proizvodnju induction > uvod; uvodni program (za nove zaposlenike) inflacija inflacioni > inflacijski (v. napomenu uz akcioni) info-linija > infolinija (v. toku 3.3.5.), informacijska linija: besplatna infolinija > besplatna infolinija, besplatna informacijska linija informacijski 1. koji se odnosi na informacije: informacijske znanosti, informacijske tehnologije; 2. informacijski izvor > izvor informacija informatiki koji se osnosi na informatiku: informatiki prirunik informativno-edukativni > informacijsko-edukacijski: informativno-edukativni tand > informacijsko-edukacijski tand informiran 1. koji raspolae informacijama, obavijestima > obavijeten: Dobro je informiran o kretanjima na tritu. > Dobro je obavijeten o kretanjima na tritu.; 2. koji je nastao temeljem ije obavijetenosti > utemeljen na podacima/podatcima: informirani izbor > izbor utemeljen na podacima/podatcima (v. toku 1.3.) inicijalni > poetni, temeljni: inicijalna istraivanja > poetna istraivanja; inicijalni kapital > poetni, temeljni kapital inicijativa 1. > poticaj; 2. > aktivnost: Projekt ukljuuje pet inicijativa. > Projekt ukljuuje pet aktivnosti.
179
Rjenik
inicijativan 1. > poduzetan: inicijativan zaposlenik > poduzetan zaposlenik; 2. > poticajan: inicijativan posao > poticajan posao Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom poslovanju > u Ininu poslovanju = INAin, G INA-ina, D INA-inu: u INA-inom poslovanju > u INA-inu poslovanju = (v. toku 3.2.6.) injektiranje 1. > umetanje; injektiranje poslovnoga priloga > umetanje poslovnog priloga; 2. > ubrizgavanje, utrcavanje (o tekuini) injektirati 1. > umetnuti; 2. > ubrizgati, ubrizgavati, utrcati, utrcavati inkognito > potajno, tajno inkompatibilan > nespojiv inkompatibilnost > nespojivost inkorporirati > ukljuiti, pripojiti insider selling > unutarnja prodaja (najvanijih dionica) insistirati > inzistirati > ustrajati; zahtijevati; inzistiram na tome > ustrajem u tome; zahtijevam to inspiracija > nadahnue inspirirati > nadahnuti instalacija 1. > postavljanje, ugradnja: instalacija plinskih cijevi > postavljanje plinskih cijevi; 2. dobro: ono to je postavljeno: plinska instalacija; umjetnika instalacija instalirati > postaviti, ugraditi instant > instantni: instant kava > instantna kava; instant napitak > instantni napitak instantno > odmah: isplauje se instantno > isplauje se odmah (v. toku 2.12.) institucija > ustanova institucionalni > institucijski instruiranje > pouavanje instrukcija 1. > uputa, naputak; 2. dobro: instrukcije: instrukcije iz matematike insuficijentan > nedostatan integralan > cjelovit, potpun: integralne itarice > cjelovite itarice; integralno brano > cjelovito brano; integralni
180
studijski program > cjeloviti studijski program; integralni sustav upravljanja kvalitetom > cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom intencija > namjera intenzivirati > pojaati; poboljati, pospjetiti: intenzivirati suradnju > poboljati, pospjeiti suradnju interakcija > meudjelovanje interes 1. > zanimanje; 2. dobro: korist: imati/nai u emu svoj interes interesantan > zanimljiv interface > suelje internacionalni > meunarodni internet (service) provider > davalac pristupa (v. toku 3.3.2.) Internet > internet (v. toku 2.1.) internet (pridjev) > internetski: internet-adresa, internet adresa > internetska adresa; internet-bankarstvo, internet bankarstvo > internetsko bankarstvo; internet-izdanje, internet izdanje > internetsko izdanje; internetprodaja, internet prodaja > internetska prodaja; internet-prodavaonica, internet prodavaonica > internetska prodavaonica; internet-stranica, internet stranica > internetska stranica, mrena stranica (v. toku 3.3.6.) Uz rije internet vano je napomenuti dvoje. Prvo, ta se rije beziznimno pie malim slovom. Drugo, gdje god se rije internet pojavljuje u pridjevnoj funkciji, treba je zamijeniti pridjevom internetski. Naime, kad iz engleskoga preuzimamo npr. naziv internet page, ne inimo dobro ako page prevedemo sa stranica, a rije internet ostavimo kako jest. Pridjev od rijei internet u hrvatskomu je internetski, dakle: internetska stranica ili, jo bolje, mrena stranica. interni > unutranji: interni natjeaj > unutranji natjeaj; interni treninzi > radionice unutar tvrtke; unutranje
I/J
radionice interpersonalni > meuljudski interpretacija 1. > tumaenje: razliite interpretacije zakona > razliita tumaenja zakona; 2. > izvedba: interpretacija glazbenog djela > izvedba glazbenog djela interview > intervju intruder > privlaiva pozornosti U opemu engleskom jeziku rije intruder oznauje uljeza, nametljivca, neeljenog, neljubaznog posjetitelja i tomu slino. Kao marketinki naziv oznauje predmet koji je namijenjen privlaenju pozornosti privlaiva pozornosti. Zanimljivo je kako rije opega jezika koja oznauje neto izrazito nepoeljno i negativno (smetnju), upravo odvlaenje pozornosti s ega, u marketinkome nazivlju dobiva posve drukiju perspektivizaciju te oznauje pozitivnu stvar: privlaenje pozornosti. invalidan 1. dobro: koji ima vee tjelesno oteenje: invalidna osoba; 2. > nepotpun, nevaljan: invalidna (poslovna) dokumentacija > nepotpuna (poslovna) dokumentacija invaliditet > invalidnost: osoba s invaliditetom > osoba s invalidnou inventory management > upravljanje zalihama investicijska ulaganja > ulaganja (v. toku 1.5.1.) investirati > uloiti, ulagati investitor > ulaga involviranost > ukljuenost in. > ing. ininjer > inenjer ininjering > inenjering Rije inenjering u hrvatskome jeziku oznauje: skup djelatnosti kojima je cilj racionalno i funkcionalno
projektiranje graevina ili tehnikih ili industrijskih postrojenja svaku djelatnost koja se temelji na znanju i vjetini inenjera skup znanja i poslova meusobno povezanih radi dobivanja odreenih rezultata (npr. financijski inenjering). Za drugo bi se od gore navedenih znaenja (svaka djelatnost koja se temelji na znanju i vjetini inenjera) mogla upotrebljavati rije inenjerstvo. Za prvo i tree znaenje naziv inenjering u hrvatskome jeziku posve je prihvaen i nema valjane zamjene. Prihvaen je i u hrvatskim zakonima. IPO (initial public offering) > IJP (inicijalna javna ponuda) (v. toku 2.7.) iregularan > 1. nepravilan, 2. > nepropisan iritacija > nadraenost, nadraivanje ishrana 1. (ljudska) > prehrana; 2. dobro: ishrana ivotinja, ishrana pasa, ishrana peradi iskomunicirati; iskomunicirati to > obavijestiti, izvijestiti o emu: iskomunicirati novi proizvod > obavijestiti, izvijestiti o novome proizvodu Glagol komunicirati znai uspostavljati i odravati komunikaciju s kim: Uvijek rado komuniciram (odravam komunikaciju) s nadreenima. U hrvatskome standardnom jeziku glagol komunicirati ima samo dopunu u instrumentalu: komunicirati s kim. Nije ga dobro upotrebljavati s dopunom u akuzativu: komunicirati to (u znaenju prenositi ili prenijeti kakvu obavijest, obavjeivati, obavijestiti o emu), npr.: Tako komuniciramo prehrambene vrijednosti svojih proizvoda. Umjesto toga trebalo bi: Tako dajemo podatke o prehrambenim vrijednostima svojih proizvoda. Analogno tomu, nije dobro upotrebljavati ni glagol
181
Rjenik
iskomunicirati s dopunom u akuzativu: iskomunicirati to (prenijeti kakvu obavijest, obavijestiti o emu). Takva je pogrena uporaba glagola iskomunicirati esta u poslovnome kontekstu, npr.: iskomunicirati novi proizvod umjesto obavijestiti o novome proizvodu, iskomunicirati zakljuke zaposlenicima umjesto obavijestiti zaposlenike o zakljucima. iskopavanje 1. > iskapanje; 2. dobro: u arheologiji iskopavati > iskapati iskopirati > kopirati ispeglati 1. > izglaati: ispeglati koulju > izglaati koulju; 2. > sniziti, srezati: ispeglati cijene > sniziti cijene, srezati cijene ispod; Bacio se ispod stola > Bacio se pod stol. (v. toku 3.4.10.) ispoljavati > pokazivati ispotovati > potovati: ispotovati dogovor > potovati dogovor ispravka > ispravak ispred 1. dobro: u mjesnome znaenju: Stani ispred Ane. 2. > uime: Pozdravio je goste ispred svih zaposlenika. > Pozdravio je goste uime svih zaposlenika. 3. > prije: Proljee je ispred ljeta. > Proljee je prije ljeta. (v. toku 3.4.10.) isprint > ispis isprintati > ispisati istai > istaknuti isti; praksa i propusti koji su posljedice iste > praksa i propusti koji su njezina posljedica (v. toku 1.5.) isticati 1. naglaivati: uvijek istiu svoje uspjehe, 2. > istjecati (o tekuini ili vremenu): voda istie iz bazena > voda istjee iz bazena; istie rok za podnoenje ponuda > istjee rok za podnoenje ponuda istovjetan
istovremeno > istodobno Istrabenz, G Istrabenza, D Istrabenzu Istrabenzov, G Istrabenzova, D Istrabenzovu; iz Istrabenzovog poslovanja > iz Istrabenzova poslovanja (v. toku 3.2.6.) IT strunjak > strunjak za informacijske tehnologije Ivanica iz razloga to > zato to, zbog toga to, stoga to, jer: Nije to napisao iz razloga to nije imao vremena. > Nije to napisao zato to nije imao vremena. (v. toku 1.5.3.) iz; profesorica iz matematike > profesorica matematike; izme iz koe > izme od koe; sok iz vianja > sok od vianja; eeri mogu potjecati izravno iz biljaka. > eeri mogu potjecati izravno od biljaka. (v. toku 3.4.10.) iza 1. dobro u mjesnome znaenju: Stani iza Ane.; 2. u vremenskome znaenju > poslije, nakon: Doi iza pet. > Doi poslije/nakon pet. (v. toku 3.4.10.) iza kako > nakon to; Iza kako je doao ... > Nakon to je doao (v. toku 3.4.11.) izai; prez. izaem ...izau > izii; prez. iziem ...iziu (v. toku 3.3.11.) izbrojati > izbrojiti; prez. izbrojim ...izbroje (v. toku 3.3.11.) izdati 1. > objaviti: izdati knjigu > objaviti knjigu; 2. dobro: iznevjeriti; poiniti izdaju: izdati prijatelja izdava = nakladnik izdogovarati > dogovoriti iziskivati > traiti, zahtijevati; Taj posao iziskuje koncentraciju. > Taj posao zahtijeva koncentraciju. izlistati > ispisati izlian > suvian, nepotreban: Izlino je o tome govoriti. > O tome je nepotrebno govoriti. izmeu ostaloga > meu ostalim
182
I/J
(v. toku 3.4.10.) izmjenjiv = izmjenljiv iznad; Letio je iznad grada > Letio je nad gradom (v. toku 3.4.10.) iznajmiti 1. dobro: dati u najam: iznajmiti stan prijateljima; 2. uzeti u najam > unajmiti: Iznajmio je novi stan i odmah se u njega uselio. > Unajmio je novi stan i odmah se u njega uselio. izneen, iznijet > iznesen (v. toku 3.2.10.) izobrazba proces u kojemu se organizirano stjeu kakva znanja (v. napomenu uz edukacija) izobrazba izvan-radnog-mjesta > izobrazba izvan radnog mjesta (v. toku 2.4.) izobrazba na-radnome-mjestu > izobrazba na radnome mjestu (v. toku 2.4.) izoan 1. dobro: za osobe: izoni (npr. u zapisniku) = odsutni; 2. (za neivo) > odsutan (v. napomenu uz nazoan) izolirati 1 > odvojiti, izdvojiti; 2. dobro: postaviti izolaciju: izolirati icu, izolirati sobu izorganizirati> organizirati izotoniki > izotonini: izotoniki napitak > izotonini napitak izraunat > izraunan (v. toku 3.2.10.) izuzetak > iznimka izuzetan > izniman izuzetno > iznimno izveen > izvezen (v. toku 3.2.10.) izviniti se > ispriati se: Izvinite! > Oprostite! Ispriavam se! ao mi je! izvinjavati se > ispriavati se izvjee = izvjetaj (v. toku 1.3.) izvjeivati = izvjetavati (v. toku 1.3.) izvoditelj > izvoa: izvoditelj radova > izvoa radova izvriti; izvriti dostavu > dostaviti; izvriti korekciju > korigirati; izvriti
napad > napasti; izvriti plaanje > platiti; izvriti pregled > pregledati; izvriti prisilu > prisiliti; izvriti uplatu > uplatiti (v. toku 1.5.2.)
J
Jack Daniels, G Jack Danielsa D Jack Danielsu: uzmi bocu Jack Danielsa jackpot > velik dobitak, veledobitak jaiti; prez. 1. l. jd. jaim, 3. l. mn. jae > jahati; prez. 1. l. jd. jaem, 3. l. mn. jau javnobiljeniki (< javni biljenik) jazz dance G jazz dancea, D jazz danceu: prvakinja u jazz danceu jedanput (v. toku 3.1.3.) jedanputa > jedanput (3.3.12.) jesenji > jesenski jingle > dingl > kratka reklamna poruka JIT (just in time) > (isporuka) na vrijeme (v. toku 2.7.) job description > opis posla joint venture > zajedniko ulaganje, zajedniki pothvat Joker (< Joko Kerum); ita se [joker], a ne [doker] jugoistoni jugozapadni juice > dus (v. toku 2.8.) jumbo plakat > veliki plakat jumbo poruka > velika poruka junk mail > neeljene (elektronike) poruke Juraj; G A Jurja, D L Jurju, I Jurjem (v. toku 3.2.2.) jurisdikcija Juna Amerika junoameriki (< Juna Amerika)
183
Rjenik
K
184
KA (key accounts) > kljuni kupci; KA grupa > skupina kljunih kupaca k(a); Sestra ide kod brata. > Sestra ide k bratu. Sestra ide bratu. (ali: Sestra je kod brata.); Krenuo je k gradu. > Krenuo je ka gradu. (v. toke 3.1.11. i 3.4.10.) kabel G kabela, D kabelu, mn. N kabeli kablovska televizija > kabelska televizija Mnoina rijei kabel je kabeli, a genitiv te rijei kabela. esto se grijei tako da se upotrebljava mnoina kablovi i genitiv kabla, ali to su mnoina i genitiv rijei kabao, a ne rijei kabel. U hrvatskome standardnom jeziku ne provodi se glasovna promjena nepostojano e osim u nekim kajkavskim prezimenima i imenima mjesta (npr. Gubec, G Gupca, akovec, G akovca) te stoga imenica kabel ne moe u genitivu jednine glasiti kabla ni u mnoini glasiti kablovi. S istoga razloga pridjev izveden od kabel glasi kabelski, a ne kablovski. kafi kakao G kakaa, D kakau: napitak s mnogo mlijeka i malo kakaoa > napitak s mnogo mlijeka i malo kakaa kako ...tako > i ...i: kako za tvrtku, tako i za kupca. > i za tvrtku i za kupca.; druenje kako sudionika tako i ostalih > druenje sudionika i ostalih (v. toku 3.4.11.) kalkulacija > izraun: kalkulacija cijena > izraun cijena kalkulator kalkulirati 1. > raunati; 2. > procjenjivati okolnosti kalorian koji ima mnogo kalorija, koji je visoke kalorijske vrijednosti: kalorina hrana kalorijski koji se odnosi na kalorije: kalorijska vrijednost kamatni spread > kamatna mara kamo; pita za cilj: Kamo si krenuo? (Prema kojemu si cilju krenuo?)
Rijei gdje, kamo i kuda nisu sinonimi. Gdje pita za mjesto na kojemu se to nalazi i uvijek dolazi uz glagole mirovanja: Gdje stanuje?, Gdje si parkirao automobil?. Kamo pita za cilj kakva kretanja, npr.: Kamo ide?, Kamo putuje? pitanja su koja znae: Koji je cilj tvojega kretanja?, Koji je cilj tvojega putovanja?. Kuda pita za smjer kretanja te pitanja Kuda ide?, Kuda putuje? znae: Kojim smjerom ili putom ide?, Kojim smjerom ili putom putuje?. Tako bi odgovor na pitanje Kamo ide? mogao biti Na Trg bana Jelaia, a na pitanje Kuda ide? mogao bi biti Maksimirskom, Vlakom, pa Starom Vlakom. kanal prodaje > prodajni kanal (v. toku 3.4.7.) kao takav; Posao kao takav nije teak. > Posao nije teak. Taj posao nije teak. (v. toku 1.5.) kapitalni > glavni, temeljni, osnovni, bitni, najvaniji, kljuni: kapitalni problem > osnovni problem; kapitalni objekt > najvaniji objekt; kapitalno pitanje > kljuno pitanje; kapitalna ulaganja > temeljna ulaganja karakter; 1. imati kakav karakter > biti kakav: Te sportske priredbe imaju masovni karakter. > Te su sportske priredbe masovne.; 2. > obiljeje: humanitarni karakter projekta > humanitarno obiljeje projekta karakteristika 1. za osobu > osobina, znaajka: Markova karakteristika > Markova osobina; 2. za neivo > svojstvo, znaajka: karakteristika proizvoda > svojstvo proizvoda, znaajka proizvoda Umjesto rijei karakteristika u standardnome je jeziku bolje upotrijebiti koju od rijei znaajka, osobina, svojstvo ili odlika. Pritom treba
185
Rjenik
voditi rauna o tome da te rijei nisu istoznane. Osobinu moe imati samo to ivo, npr. osoba ili ivotinja, a svojstva imaju stvari. Moe se npr. govoriti o voditeljevim osobinama, ali o svojstvima raunala. Odlika je pozitivna osobina, pa je pogreno rei: Njegova je odlika zbunjenost. Ta bi reenica trebala glasiti: Njegova je osobina zbunjenost. Od navedenih bliskoznanica najiri znaenjski opseg ima rije znaajka koju se moe upotrijebiti i kad je rije o ivomu i kad je rije o neivomu, i kad je rije o dobroj ili looj osobini, i kad je rije o dobrome ili loemu svojstvu. karboniziran > gaziran: karbonizirana voda > gazirana voda U hrvatskome jeziku internacionalizam karbonizirati znai pougljeniti, pougljenjivati. U skladu s tim glagolski pridjev trpni karboniziran znai pougljenjen, npr.: karbonizirane kosti. U engleskome pridjev carbonated znai gaziran, a njegovo prevoenje na hrvatski pridjevom karboniziran primjer je lanoga prijatelja (v. toku 2.12.). Umjesto pridjeva karboniziran, kad je rije o piima, treba upotrebljavati pridjev gaziran te ne govoriti o karboniziranome napitku ili karboniziranoj vodi, nego o gaziranome napitku ili gaziranoj vodi. kargo > teret kartrid > kutija s tonerom kazeta > kaseta kaskadirati > proslijediti, prosljeivati (na nie razine); Njihove poruke kaskadiramo putem podrunica > Njihove poruke prosljeujemo putem podrunica. Kaskadirati je rije preuzeta iz engleskoga jezika prema glagolu to
186
cascade. Glagol to cascade u osnovnome se znaenju odnosi na vodopad, tonije na vodu u vodopadu, i znai padati, sputati se u velikoj koliini s jedne razine na sljedeu i tako u nizu. U prenesenome znaenju taj glagol znai openito obilato padati, sputati se, kao npr. u rjenikomu primjeru: Pink geraniums cascade over my balcony. U poslovnom jeziku ta rije oznauje i prosljeivanje ega (obino poruke, obavijesti, naloga itd.) s vie na niu razinu. Osim to je preuzeta iz engleskoga, ta je rije i duboko metaforina, to je u engleskome jeziku obino, a u hrvatskome poslovnom i strukovnom jeziku samo iznimno prihvatljivo. Stoga umjesto glagola kaskadirati u poslovnoj komunikaciji treba upotrebljavati glagol proslijediti ili prosljeivati. Obje su zamjene mogue, ovisno o kontekstu, jer je glagol kaskadirati dvovidni glagol. kasnije 1. dobro: komparativ od kasno: Danas sam dola kasno, sutra u doi jo kasnije; 2. > poslije. Rei u ti kasnije. > Rei u ti poslije. kauza > uzrok, razlog kazino > kasino KBI (Key Bussines Indicator); G KBI-a, D KBI-u, mn. N KBI-evi > kljuni poslovni pokazatelj (v. toke 2.7. i 3.2.1.) ki, G keri, D keri, A ker: Upoznao sam njegovu ki. > Upoznao sam njegovu ker. Ovo mi je ker. > Ovo mi je ki. Kerum, G Keruma, D Kerumu Kerumov (< Kerum), G Kerumova, D Kerumovu: od Kerumovog dobavljaa > od Kerumova dobavljaa (v. toku 3.2.6.) key account > kljuni klijent, kljuni kupac; sluba za key accounte > sluba za kljune klijente, sluba za kljune kupce key account manager > voditelj (slube) za kljune klijente, voditelj (slube) za kljune kupce
key event > kljuni dogaaj; prekretnica key user > kljuni korisnik: SAP key user > kljuni korisnik sustava SAP key word > kljuna rije keyboard > tipkovnica kick-off > poetni, uvodni; kick-off meeting > poetni sastanak, uvodni sastanak kifl > kifla kikiriki, G kikirikija, D kikirikiju kino; kinoamater, kinodvorana, kinooperater, kinopredstava, kinoulaznica (v. toku 3.3.5.) kian = kiovit: kian dan = kiovit dan, kina godina = kiovita godina, kino vrijeme = kiovito vrijeme kit 1. > pribor; 2. > komplet; Bistra kit > Bistrin komplet klarifikacija > pojanjenje klasa 1. > razred: roba prve klase > prvorazredna roba; klasa proizvoda > razred proizvoda; 2. dobro u oznaavanju dokumenata klasificirati > razvrstati, razvrstavati: klasificirati proizvode > razvrstati, razvrstavati proizvode klasifikacija > razredba klaster 1. > skupina, skup: klaster poduzea > skupina poduzea; klaster raunala > grozd raunala; 2. dobro u glazbi: klaster tonova (v. napomenu uz cluster) klimatski koji se odnosi na klimu: klimatski pojas klimatizacijski koji se odnosi na klimatizaciju: klimatizacijski ureaj klima-ureaj > klimatizacijski ureaj (v. toku 3.3.6.) klie > kliej kliejiziranost kliejizirati klizak > sklizak; Oprez klizak pod! > Oprez, sklizak pod! kn (kuna) 5kn > 5 kn (v. toku 2.5.) know-how > znanje i iskustvo koalicija > savez kockast; dobro: koji ima oblik kocke:
kockasta zgrada, ali i u prenesenome znaenju: kockasta koulja (uz karirana koulja) kod; ii kod koga > ii komu; Pogrijeio je kod zbrajanja. > Pogrijeio je pri zbrajanju. (v. toku 3.4.10.) koji 1. A kojega (za ivo): suradnik kojega sam sreo; 2. A koji (za neivo): oglas kojega sam proitao > oglas koji sam proitao (v. toku 3.4.3.) koincidencija > sluajnost, podudarnost kola; opa imenica, podrazumijeva sve kola-napitke kolaboracija > suradnja kolega; taj kolega, mn. ti kolege i te kolege: To su novi kolege. = To su nove kolege. kolekcija > zbirka, skupina; kolekcija proizvoda > skupina proizvoda kolona 1. > stupac: Upii podatke u treu kolonu u tablici. > Upii podatke u trei stupac u tablici. 2. dobro: dugaak red vozila: kolona pred graninim prijelazom. komande 1. > naredbe; 2. > upravljaki ureaj komercijalni > trgovinski, trgovaki kometa > komet komisija 1. > povjerenstvo; 2. dobro: u ekonomiji (vrsta ugovora) komision > komisija; ugovor o komisionu > komisijski ugovor komisioner > komisionar komisioni > komisijski; komisiona prodaja > komisijska prodaja (v. napomenu uz akcioni) komitet > odbor komitment > obaveza, obveza kompanija > tvrtka: roditeljska kompanija > matina tvrtka komparacija > usporedba kompatibilan > spojiv kompatibilnost > spojivost kompetencije > znanja i vjetine; upravljake kompetencije > upravljaka znanja i vjetine kompetentan 1. > upuen; mjerodavan; 2. > struan; kompetentno obavljanje
187
Rjenik
poslova > struno obavljanje poslova kompetentnost, kompetencija 1. > upuenost, mjerodavnost; 2. > strunost kompeticija > natjecanje kompetitor > konkurent, takmac kompjuter, kompjutor > raunalo kompjuterski, kompjutorski > raunalni: kompjuterski jezik > raunalni jezik; kompjuterski program > raunalni program; kompjutorski redakcijski sustav > raunalni redakcijski sustav kompjutorizacija > uvoenje raunala, opremanje raunalima kompleksan > sloen: kompleksni poslovni sluajevi > sloeni poslovni sluajevi kompleks-rjeenja 1. > sloena rjeenja; 2. > skup rjeenja komuniciranje 1. > komunikacija: tehnologija komuniciranja > tehnologija komunikacije; 2. komuniciranje ega komu > obavjeivanje koga o emu: komuniciranje kupcu razloga posjeta > obavjeivanje kupca o razlogu posjeta; 3. > davanje obavijesti, obavjeivanje: svrha nosaa cjenika je komunikacija cijena > svrha nosaa cjenika je obavjeivanje o cijenama komunicirati 1. > prenijeti: materijal komunicira marketinke poruke > materijal prenosi marketinke poruke; 2. komunicirati koga > komunicirati s kim: komunicirati voditelja odjela > komunicirati s voditeljem odjela (v. napomenu uz iskomunicirati) komunikacija 1. dobro: proces u kojemu se prenosi obavijest; 2. predmet kojim se prenosi obavijest ili reklamna poruka > reklamna obavijest, reklamna poruka: stolna komunikacija > stolna obavijest, stolna reklamna poruka; trajna komunikacija, stalna komunikacija > trajna obavijest, trajna reklamna poruka Rijeju komunikacija u hrvatskome se jeziku oznauje proces koji se
odvija izmeu dviju ili vie strana u kojemu se meu njima prenose i razmjenjuju obavijesti. U engleskome rije communication ima i znaenje poruka, ali to znaenje nema hrvatska rije komunikacija. U marketingu se rije komunikacija upotrebljava i da bi se oznaio kakav predmet, tj. na njemu ispisana reklamna poruka, pa se npr. govori o stolnoj komunikaciji (npr. cjeniku), trajnoj ili stalnoj komunikaciji (naljepnicama ili slikama koje kad se postave ostaju na mjestu dulje vrijeme). Rije komunikacija u tom znaenju ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i umjesto nje treba upotrebljavati izraze reklamna obavijest, reklamna poruka. komunikacijski koji se odnosi na komunikaciju: komunikacijski procesi komunikativan koji lako komunicira s drugima: komunikativan ovjek komunikator 1. > reklamni omot, reklamna poruka: komunikator s limenkom > reklamni omot s limenkom 2. > prenositelj, posredovatelj: komunikator reklamne poruke > prenositelj reklamne poruke Rije komunikator u nazivu komunikator s limenkom oznauje omot, obino kartonski, koji s proizvodom (limenkom) ini cjelinu i prenosi reklamnu poruku. U engleskome rije communicator u prvome redu oznauje osobu koja komunicira s kime, a prijenosom znaenja i predmet koji prenosi kakvu (reklamnu) poruku. Slino kao i rije komunikacija u znaenju predmet s reklamnom porukom ili reklamna poruka, ni rije komunikator ne treba upotrebljavati izvan njezina osnovnoga znaenjskoga opsega (osobe koja s kime komunicira). Stoga umjesto toga anglizma kao
188
marketinki naziv treba upotrebljavati hrvatski naziv reklamni omot. koncept 1. > nacrt; 2. > pojam koncesija koncesioner > koncesionar (v. toku 3.5.1.) koncesioni > koncesijski (v. napomenu uz akcioni) Konar Institut za elektrotehniku; G Konar Instituta za elektrotehniku, D Konar Institutu za elektrotehniku (v. toku 2.8.) konekcija > spoj, veza konferencija; konferencija za tisak > konferencija za novinare konflikt > sukob konformacija 1. > prilagoivanje; 2. dobro: u kemiji konfrontirati > suprotstaviti: konfrontirati miljenja > suprotstaviti miljenja; konfrontirati se > suprotstaviti se kongresmen > kongresnik konsekutivno > uzastopno, u nizu konsekvencija > posljedica konsenzus > dogovor konsolidacija > ujedinjavanje, zdruivanje konstantan > stalan, nepromjenjiv, neprekidan konstantno > stalno, nepromjenjivo, neprekidno konstatacija > tvrdnja kontakt broj, kontakt-broj > broj za kontakt: kontakt broj je 2480 167 > broj za kontakt je 2480 167 (v. toku 3.3.6.) kontakt osoba, kontakt-osoba > osoba za kontakt (v. toku 3.3.6.) kontaktirati koga > kontaktirati s kim; obratiti se komu: Kontaktirajte nas na telefon. > Obratite nam se telefonski. (v. toku 2.12.) kontaminacija > zagaenje (v. napomenu uz oneienje) kontejner > spremnik: Limenka je metalni kontejner u koji se pakira pie.
> Limenka je metalni spremnik u koji se pakira pie. kontemporarno > istodobno: Radit emo kontemporarno na dva projekta. > Istodobno emo raditi na dvama projektima. kontent > sadraj kontigent > kontingent kontinuiran > neprekidan, stalan kontinuirano > neprekidno kontra > protiv kontradikcija > proturjeje kontrakt > ugovor kontraktor > ugovara, podugovara kontribuirati > doprinositi, doprinijeti kontribucija > doprinos kontributor > doprinositelj, davatelj dopinosa; prinosnik, ulagatelj kapitala: individualni kontributor > pojedinani doprinositelj, pojedinani ulagatelj kapitala kontrola > nadzor, provjera: kontrola knjienja trokova > provjera knjienja trokova, nadzor nad knjienjem trokova; unutranja kontrola > unutranji nadzor kontrolor 1. > nadzornik: kontrolor kvalitete > nadzornik kvalitete; 2. dobro: u vozilima: kontrolor karata konvergencija > skupljanje, spajanje, zdruivanje konvergencijsko novinarstvo > multimedijsko novinarstvo > viemedijsko novinarstvo konverter > pretvornik konverzacija > razgovor konzalting 1. > savjetovanje; 2. dobro: zakonom regulirana djelatnost u graditeljstvu konzultant > savjetnik konzultirati se > savjetovati se; konzultirati koga > konzultirati se s kim (v. toku 2.9.) Konzum G Konzuma, D Konzumu konzument > potroa Konzumov G Konzumova, D Konzumovu: u Konzumovom uredu > u
189
Rjenik
Konzumovu uredu (v. toku 3.2.6.) kooperacija 1. > suradnja; 2. dobro udruga tvrtka kooperacijski koji se odnosi na kooperaciju, udrugu tvrtka kooperativan > suradljiv koordinator kopirati > preslikati korak-po-korak > korak po korak (v. toku 2.4.) korekcija > ispravak korespondencija 1. > dopisivanje: korespondencija meu odjelima > dopisivanje meu odjelima; 2. > dopisi: numeriranje korespondencije > obrojivanje dopisa; korespondencija koja se alje agencijama > dopisi koji se alju agencijama; sastaviti korespondenciju > sastaviti dopis koristiti 1. > koristiti se: koristiti prednosti > koristiti se prednostima; koristiti informacije > koristiti se informacijama; 2. dobro: koristiti godinji odmor; 3. dobro: donositi korist: koristi mi znanje engleskoga (v. toku 3.4.1.) koritenje; koritenje ega > koritenje ime: koritenje slubenih vozila > koritenje slubenim vozilima korporacija > tvrtka korporativni > korporacijski > tvrtkin: korporacijski interes > interes tvrtke, tvrtkin interes korupcija > podmiivanje kotati > stajati: Za stroj koji kota 5000 eura moramo platiti 10 % carine. > Za stroj koji stoji 5000 eura moramo platiti 10 % carine. kotovnik > cjenik koverta > kuverta > omotnica kovertirati > kuvertirati > staviti u omotnicu konat koji je od koe: konati kaput, konata fotelja koni koji se odnosi na kou: kona bolest, kona industrija krafn, krofna > krafna
kredibilitet > vjerodostojnost kreditor > vjerovnik, zajmodavac kreiranje > stvaranje, oblikovanje: kreiranje narudbe > oblikovanje narudbe, pisanje narudbe kretati 1. zapoinjati postojati, trajati; zapoinjati kakvo djelovanje > poinjati: Kree nova serija. > Poinje nova serija.; 2. dobro: zapoinjati kretanje (v. napomenu uz predstavljati) kriv 1. koji nije onakav kakav bi trebao biti > pogrean/pogrjean, netoan: krivi odgovor > pogrean/pogrjean, netoan odgovor (v. toku 1.3.); 2. dobro: koji je uinio to loe, kojemu nije dokazana nevinost u sudskome postupku: kriv po svim tokama optunice kroz; To e se postii kroz provedbu projekata. > To e se postii provedbom projekata.; poboljati radni uinak kroz redovite mjesene rasprave o njemu > poboljati radni uinak redovitim mjesenim raspravama o njemu; Kroz kolovoz nastavljamo s promocijom. > Tijekom kolovoza nastavljamo s promocijom.; ostvarivanje rezultata kroz druge > ostvarivanje rezultata uz pomo drugih (v. toku 3.4.10.) krucijalan > bitan, presudan krupje Krupp 1. dobro: ime tvrtke; 2. > Kruppov stroj kuda; pita za smjer: Kuda ide? (Kojim smjerom/putom ide?) (v. napomenu uz kamo) kulturalni > kulturni (v. toku 2.13.) kupev; G kupeva, D kupevu: Stalo nam je do kupevog miljenja. > Stalo nam je do kupeva miljenja (v. toku 3.2.6.) kupoprodaja kupoprodajni: kupoprodajni ugovor kurentan > sadanji, suvremen, aktualan: kurentne zakonske odredbe > aktualne zakonske odredbe, zakonske odredbe na snazi kurentno > sada, trenutano
190
kurikulum 1. nastavni plan > kurikul; 2. podaci/podatci o ijemu ivotu, kolovanju itd. > kurikul > ivotopis (v. toku 3.5.1.) Rijei kurikulum, kurikul, CV [si vi] i ivotopis upotrebljavaju se u hrvatskome jeziku da bi se oznaio isti pojam, podaci o ijemu kolovanju, radu, djelovanju i sl. ureeni prema vremenskome slijedu (odgovaraju znaenju latinskoga curicculum vitae). Te rijei nemaju jednak status u hrvatskome jeziku. Pokazuje to i obrada u ovome rjeniku: CV je upuen na ivotopis, kurikulum takoer. CV je engleska kratica i ne treba je upotrebljavati, a kurikulum je rije latinskoga podrijetla koja nije u hrvatski jezik preuzeta u skladu s pravilima o preuzimanju latinskih rijei. Ona bi u hrvatskome, dakle kao hrvatski internacionalizam, trebala glasiti kurikul temeljem pravila da rijei iz latinskoga na -um preuzimamo po modelu aluminijum > aluminij (v. toku 3.5.1.). Meu istoznanicama CV, kurikulum, kurikul i ivotopis prednost
svakako treba dati hrvatskoj rijei ivotopis, a kurikul je, untao tomu to u uporabi prevladava kurikulum, ispravno uspostavljeni internacionalizam. Ako se s kojega razloga upotrijebi latinski izraz curriculum vitae, treba voditi rauna o tome da se latinski izrazi upotrijebljeni u hrvatskome tekstu ne sklanjaju, npr.: Saznao sam sve o tebi iz tvojega curiculluma vitae nije ispravna reenica. Ona bi trebala glasiti: Saznao sam sve o tebi iz tvojega curicculum vitae. Napomenimo jo i da latinske izraze u tekstu treba kurzivirati. kuriozitet > rijetkost kurs > teaj: kurs eura > teaj eura; kurs engleskog jezika > teaj engleskog jezika kursor > pokaziva kusur > ostatak (novca) kut mn. N kutovi kvadratni metar = etvorni metar kvalitet > kvaliteta kvartal > tromjeseje; zaposlenik kvartala > zaposlenik tromjeseja kvartalni > tromjeseni: kvartalni obraun > tromjeseni obraun kvinin 1. > kinin; 2. > kininovac (drvo)
191
L
192
LJ
L / LJ
L (litra) = l; 2.5 L > 2,5 L; 2.5 l > 2,5 l (v. toke 2.1. i 2.4.) label > naljepnica labeling issue > problem povezan s naljepnicama laboratorija > laboratorij labos > laboratorij labour cost > cijena rada, troak radne snage lagati koga > lagati komu lajtmotiv 1. > tipina tema, misao vodilja 2. slogan, (tipina) promidbena poruka lakiraona > lakirnica lakmusov papir (v. toku 3.3.6.) lampa > svjetiljka: neonska lampa > neonska svjetiljka lansiranje 1. > putanje: lansiranje na trite > putanje na trite; lansiranje novoga proizvoda > putanje novoga proizvoda na trite; 2. dobro: o raketi i sl. laptop > prijenosno raunalo last minute > u posljednji trenutak: last minute aranmani > aranmani u posljednji trenutak; last minute putovanje > putovanje u posljednji trenutak; last minute rezervacija > rezervacija u posljednji trenutak layout > prijelom LCD (Liquid Crystal Display), G LCD-a, D LCD-u (v. toku 3.2.6.) LCD display > LCD (v. toku 1.5.1.) LCD stalak > stalak za LCD (v. toku 2.8.) LCD tehnologija G LCD tehnologije, D LCD tehnologiji (v. toku 3.1.6.) lead > uvod, glava (vijesti) lead tim, lead team 1. > vodstvo (tvrtke); 2. > odbor direktora; direktorsko vijee lead time > vrijeme provedbe leadership pipeline model > model vierazinskog upravljanja lean manufacturing > proizvodnja bez (neprofitnoga) vika leasing > lizing LED (Light Emitting Diodes), G LED-a, D LED-u (v. toku 3.2.1.) LED tehnologija; G LED tehnologije,
D LED tehnologiji (v. toku 3.1.6.) Ledin > Ledov: Ledini sladoledi > Ledovi sladoledi Ledo G Leda, D Ledu legal direktor > direktor pravne slube legalan > zakonit legalizacija > ozakonjenje legislativa > zakonodavstvo letiti > letjeti; letio, letjela, letjelo (v. toku 3.3.10.) letter of credit > akreditiv level > razina lice 1. > osoba; 2. > strana: obveze prema treim licima > obveze prema treoj strani (v. napomenu uz strana); 3. dobro: prednji dio glave licenca > licencija > ovlasnica (v. toku 3.5.1.)
Rije licencija preuzeta je iz latinskoga jezika (licentia), a rije licenca iz engleskoga. S obzirom na to da nazivi latinskoga i grkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemakoga itd. (referencija pred referenca, licencija pred licenca, tendencija pred tendenca, aktualan pred aktuelan, virtualan pred virtuelan, junior pred dunior, eksperimentalna farma pred pilot-farma), bolje je u standardnome hrvatskom jeziku upotrebljavati rije licencija nego rije licenca. Najbolje je umjesto internacionalizma licencija upotrebljavati hrvatsku rije ovlasnica. lini 1. > osobni: lini trener > osobni trener; 2. dobro (< lice): line kosti lider 1. > voditelj: lider tima > voditelj tima, 2. > predvodnik: tvrtka lider u regiji > tvrtka predvodnica u regiji; lider u telekomunikacijskome podruju > predvodnik u telekomunikacijskome podruju (v. napomenu uz voa) liderski > voditeljski, upravljaki: liderske vjetine > voditeljske vjetine, upravljake vjetine
193
Rjenik
lifecoach > osobni uitelj, osobni trener lifestyle > nain ivota, ivotni stil lift > dizalo lijek mn. N lijekovi limit > granica; kreditni limit > kreditna granica, granica kreditiranja limitiran > ogranien: limitiran broj > ogranien broj; limitirana koliina > ograniena koliina limitirati > ograniiti: limitirati potronju > ograniiti potronju line manager > nadreeni menader, direktor odjela, voditelj slube ili projekta link > poveznica lista 1. > popis: lista zaposlenika > popis zaposlenika; 2. dobro: izborna lista, crna lista (v. napomenu uz spisak) litarski > litreni: litarska boca > litrena boca Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju pridjevi litarski, polulitarski, dvolitarski, trolitarski itd. Ti su pridjevi tvoreni od osnove litar, a u hrvatskomu jeziku naziv je mjerne jedinice litra, pa od nje treba tvoriti pridjevne izvedenice: litreni, polulitreni, dvolitreni, trolitreni itd. live > uivo; live chat > razgovor uivo; live snimke > snimke uivo Lloyds Register Quality Assurance; sklanja se tako da se umetne certifikacijska kua i taj se izraz sklanja, npr.: dolazim iz certifikacijske kue Lloyds Register Quality Assurance; radim u certifikacijskoj kui Lloyds Register Quality Assurance (v. toku 3.2.2.) load building > podizanje optereenja lobby > lobi lobi, G lobija, D lobiju lobing > lobiranje; gospodarski lobing > gospodarsko lobiranje lobista; G lobiste, D lobisti > lobist; G lobista, D lobistu (v. toku 3.3.1.) lock-up period > razdoblje zabrane trgovanja dionicama
194
login > korisniko ime logirati se > prijaviti se logo > logotip, znak organizacije, tvrtke, udruge, odjela itd. LOI (letter of intention) > pismo namjere lojalnost > odanost, vjernost: Potroai vole biti nagraeni za lojalnost robnoj marki. > Potroai vole biti nagraeni za odanost robnoj marki. lojtre > ljestve lokacija 1. > mjesto; 2. > organizacijska jedinica: na svim tvrtkinim lokacijama > u svim tvrtkinim organizacijskim jedinicama (v. toku 2.12.) lokalni 1. > mjesni, domai; 2. dobro: lokalna uprava, lokalno vrijeme low pressure compresor > niskotlani kompresor low-cost > jeftin: low-cost prodavaonice > prodavaonice s jeftinom robom lozinka > zaporka lo-ulje > loivo ulje (v. toku 3.3.6.) LP lp > lijep pozdrav (v. toke 1.5. i 2.7.) , LT (Lead Team) > 1. > vodstvo (tvrtke); 2. > odbor direktora; direktorsko vijee (v. toku 2.7.) lump sum > iznos isplaen odjednom i u cijelosti L&T > (prodajni) kanal za male trgovine
LJ
ljudi > zaposlenici, lanovi tima: Voditelj tima mora se brinuti za razvoj svojih ljudi. > Voditelj tima mora se brinuti za razvoj lanova tima.; Uinite svoje ljude uspjenima. > Uinite lanove svojega tima uspjenima. ljekarna mjesto na kojemu se prave i prodaju lijekovi ljekarnica ena zaposlena u ljekarni ljetnji > ljetni ljubezan > ljubazan
M
195
Rjenik
m (metar); 2m > 2 m (v. toke 2.5. i 3.2.1.) m. v. (market value) > trina vrijednost mada > iako, premda; Uspjeli smo proiriti trite mada je bilo teko. > Uspjeli smo proiriti trite iako/premda je bilo teko. (v. toku 3.4.11.) Maarska maarski: maarski poslovni partneri magnetni koji ima svojstva magneta: magnetna igla, magnetna potkova, magnetni tap magnetski koji se odnosi na pojave, polja i sile prouzroene gibanjem naboja i promjenama elektrinih polja: magnetsko polje, magnetske silnice mail 1. > pota: Ne radi mi mail. > Ne radi mi pota.; 2. > poruka: Ima mail. > Ima poruku. mail box > potanski sandui mailing lista > adresni popis main stage > glavna pozornica mainstream 1. > glavna struja; 2. > glavni, najtraeniji: mainstream proizvodi > najtraeniji proizvodi maintenance sheet > podaci o proizvodu majica, mn. N majice majmun (znak @) > pri, at [et] (v. toku 1.6.) make up > minka makeover > mijenjanje izgleda, preobrazba, preobraaj makro-; makroekonomija, makroekonomski pokazatelji, makrorazina (v. toku 3.3.5.) maksimum > najvea mogua mjera, najvea mogua vrijednost maliciozan > zlonamjeran: maliciozna primjedba > zlonamjerna primjedba malo-po-malo > malo-pomalo (v. toku 2.4.) malo prije 1. > maloprije: Otili su malo prije. > Otili su maloprije.; 2. dobro: Doi malo prije pet.
maloprodaja; malo- i veleprodaja > maloprodaja i veleprodaja maloprodajni: maloprodajna cijena managing director > glavni direktor mandatoran > obavezan, obvezatan (v. toku 2.12.) manipuliranje > manipulacija: manipuliranje s javnou > manipulacija javnou maramica > rupi: papirnate maramice > papirnati rupii Mario; G A Marija, D L Mariju, I Marijem i Mariom (v. toku 3.2.2.) market developer > unapreiva trita market maker > stvaratelj trita market price > trina cijena market research > istraivanje trita marketing (pridjev) > marketinki: marketing assistant > pomonik u marketingu; marketing policy > marketinka politika; marketing tim > marketinki tim; marketing materijal > marketinki materijal markirati > oznaiti masmedija > masovni mediji, javni mediji match > (pun) pogodak, uspjeh Matica hrvatska matrijal > materijal McCaf, G McCafa, D McCafu McCafov, G McCafova, D McCafovu: u McCafovom prostoru > u McCafovu prostoru (v. toku 3.2.6.) McCann Erickson, G McCann Ericksona, D McCann Ericksonu; ne izvodi se posvojni pridjev: radim u uredu McCann Ericksona McDonalds, G McDonaldsa, D McDonaldsu McDonaldsov, G McDonaldsova, D McDonaldsovu: u McDonaldsovom prostoru > u McDonaldsovu prostoru (v. toku 3.2.6.) MD > matini podaci MD koordinator > koordinator matinih podataka
196
measurement 1. > mjerenje, 2. > mjera media kit > materijal za novinare medija > mediji medijacija > posredovanje, posrednitvo medijator > posrednik Medveak meu-; meufunkcijski, meuljudski, meuodjelni, meuskladini meutim; no meutim > no ili meutim: Sve smo pokuali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no nismo uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim nismo uspjeli. (v. toke 1.5.1. i 3.4.11.) mega > velik; mega nagradna igra > velika nagradna igra mehanika 1. > pravila, upute, postupak: mehanika za kupca > pravila za kupca, upute za kupca, postupak za kupca (v. toku 2.12.); 3. dobro: grana fizike U marketinkome se jeziku upotrebljava rije mehanika (prema engleskome mechanic) u izrazima mehanika za kupca, mehanika za potroaa. Pod tim se naslovima na reklaminim plakatima opisuje pod kojim e uvjetima kupac ili potroa osvojiti pravo na kakvu povoljnost ili nagradu (npr. uz kupljenu e bocu napitka dobiti jo jednu bocu istog napitka besplatno). Rijeju mehanika u tom se sluaju zapravo opisuje postupak koji kupac mora slijediti da bi to osvojio ili u emu sudjelovao. Rije mehanika u tom je primjeru lani prijatelj engleskoj rijei mechanics i umjesto nje treba upotrebljavati rijei pravila, upute ili postupak ili sl. (pravila za kupca, upute za kupca, postupak za kupca) ili jednostavno (i najbolje) sve drukije izrei, npr. umjesto: Mehanika za kupca: kupi bocu Coca-Cole od 2 L i uzmi bocu gratis, pisati: Ako kupi bocu Coca-Cole od 2 L, dobit e drugu bocu besplatno. (v. toku 1.8.)
memorija 1. > pamenje: kratkotrajna memorija > kratkotrajno pamenje; 2. dobro: u informatici meneder > menader > direktor; voditelj menedment 1.znanja i vjetine koje se odnose na upravljanje tvrtkom > menadment: studij menedmenta > studij menadmenta; 2. vii menadment > uprava (tvrtke); vodstvo (tvrtke): 3. nii menadment > zaposlenici s menaderskim ugovorom meni > izbornik menu > meni (G menija, D meniju) > 1. > jelovnik; Dodaj mi meni. > Dodaj mi jelovnik.; 2. dobro: izbor jela koja se nude za jedan obrok: dananji meni; 3. > izbornik Mercatorov; G Mercatorova, D Mercatorovu: u Mercatorovom prostoru > u Mercatorovu prostoru (v. toku 3.2.6.) merchandiser > prikaziva, predstavlja proizvoda (na prodajnome mjestu) merchandising > prikazivanje, predstavljanje proizvoda (na prodajnome mjestu): merchansing standardi > standardi izlaganja, standardi predstavljanja (proizvoda) meritoran > bitan, mjerodavan: meritorno miljenje > mjerodavno miljenje meritum > sr, bit: meritum problema > bit problema metamorfoza > preobrazba metar kubini > kubini metar metar kvadratni > kvadratni metar metod > metoda Metro, G Metroa, D Metrou Metroov, G Metroova, D Metroovu: u Metroovom prostoru > u Metroovu prostoru (v. toku 3.2.6.) mijeati: mijeana salata, mijeana pia mikro-; mikroekonomija, mikroekonomski pokazatelji, mikrofilm, mikroprocesor, mikroraunalo, mikrorazina (v. toku 3.3.5.) milenijum > milenij
197
Rjenik
milestone > prekretnica; miljokaz milion > milijun milioner > milijuna milionti > milijunti minibus minijaturan > sitan minimalizirati > svesti na najmanju (moguu) mjeru: minimalizirati rizik od ozljeda > na najmanju (moguu) mjeru svesti rizik od ozljeda minimarket, mini market > malo samoposluivanje minimum > najmanja mogua mjera, najmanja mogua vrijednost miniraunalo > malo raunalo minorno > sporedno, nevano, manje vano misija > zadatak, zadaa; nemogua misija > neostvariv zadatak; misija tvrtke > zadaa tvrtke mixer 1. > mikser; 2. > mijeano pie mjesto; na mjestu gdje > gdje; Sastanak e se odrati na mjestu gdje smo se dogovorili. > Sastanak e se odrati gdje smo se dogovorili. (v. toku 1.5.3.) mjenica MMF (Meunarodni monetarni fond) G MMF-a, D MMF-u (v. toku 3.2.1.) MMF-ov, G MMF-ova, D MMF-ovu: zbog MMF-ovog utjecaja > zbog MMF-ova utjecaja (v. toku 3.2.6.) MMS-poruka > MMS poruka MMS (Multimedia Messaging Service) G MMS-a, D MMS-u (v. toku 3.2.1.) MMS poruka G MMS poruke, D MMS poruci (v. toku 3.2.1.) mobbing > zlostavljanje na radnome mjestu mobitel limited > mobitel s ogranienim koritenjem modem > pretvornik moderator > voditelj, oblikovatelj, usmjeravatelj: moderator rasprave > voditelj rasprave, oblikovatelj rasprave, usmjeravatelj rasprave modifikacija 1. > prilagodba; 2. >
prilagoeni oblik, promijenjeni oblik modul > radionica; modul 1 > 1. radionica (v. toku 2.2.) modus operandi lat. nain djelovanja momenat > moment > trenutak: u ovome momentu > u ovome trenutku momentalno > trenutano monetarni > novani: monetarni sustav > novani sustav monitor 1. > dobro: Kupio sam novi monitor.; 2. > predonik, zaslon: Pogledaj na monitoru. > Pogledaj na zaslonu. (v. napomenu uz display) monitoring > praenje, promatranje Rije monitoring oznauje praenje kakve pojave ili stanja, npr.: monitoring ekosustava, monitoring bolesnika, monitoring kvalitete zraka, monitoring voda itd. S obzirom na to da u hrvatskome jeziku za rije monitoring postoje zamjene promatranje, praenje, nadzor (nad im), rije monitoring ne treba upotrebljavati ni u jednome kontekstu. Stoga nije dobro rei Vrimo monitoring kvalitete naih proizvoda, nego Pratimo kvalitetu naih proizvoda, nije dobro govoriti o monitoringu kvalitete zraka, nego o praenju kvalitete(ili kakvoe) zraka. monkey (znak @) > pri, at [et] (v. toku 1.6.) mortalitet > smrtnost mother company > matina tvrtka motivacijsko povratno informiranje > poticajno povratno informiranje, poticajno povratno obavjeivanje motivator > poticatelj; motivator uinkovitosti > poticatelj uinkovitosti moto > krilatica M-pay > plaanje mobitelom, M-plaanje MPC (maloprodajna cijena) G MPC-a, D MPC-u (v. toku 3.2.1.) mr. sc. (magister scientiae) (v. toku 2.1.)
198
MS (maintenance sheet) > popis podataka potrebnih za definiranje proizvoda u BASIS-u (v. toku 3.2.1.) MT (modern trade) > (prodajni) kanal za velike trgovine (v. toku 3.2.1.) MTD (month to date) > u (tekuemu) mjesecu do danas multi- > vie-: multidimenzionalni > viedimenzijski; multidisciplinaran > viedisciplinski; multifazni > viefazni; multikulturalni > viekulturni: multikulturalno drutvo > viekulturno drutvo; multinacionalni > vienacionalni: multinacionalna kompanija > vienacionalna tvrtka multimedija > multimediji multimedijalni > multimedijski; viemedijski (v. toku 2.13.) multipack > viestruko (promocijsko) pakiranje
multiplikacija 1. > mnoenje; 2. > umnoavanje multipraktik > vienamjenski ureaj MUP (Ministarstvo unutarnjih poslova), G MUP-a, D MUP-u (v. toku 3.2.1.) Murphyjev zakon; G Murphyjeva zakona, D Murphyjevu zakonu: prema Murphyjevom zakonu > prema Murphyjevu zakonu (v. toku 3.2.6.) must have 1. > obvezan, obvezatan, neizostavan; 2. > obvezno, obvezatno, neizostavno MVP (Ministarstvo vanjskih poslova); G MVP-a, D MVP-u (v. toku 3.2.1.) MVPEI (Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija); G jd. MVPEI-ja, D MVPEI-ju (v. toku 3.2.1.) mystery shopping > tajna kupnja, tajno kupovanje (v. toku 2.14.)
199
Rjenik
N
200
NJ
N / NJ
na 1. raspravljati na temu > raspravljati o temi (v. toku 3.4.10.); 2. na dnevnoj/ tjednoj/mjesenoj/godinjoj bazi > (jednom) dnevno/tjedno/mjeseno/ godinje; 3. rast na godinjoj razini > godinji rast (v. toku 1.5.3.); 4. > u: putujem na Rijeku > putujem u Rijeku (v. toku 3.4.10.); 5. dobro: Marko na telefonu. (v. toku 3.4.10.) NA, N/A (not applicable) > nije primjenjivo (v. toku 3.2.1.) na malo: prodaja na malo na primjer = npr. (na poetku reenice bolje je pisati Na primjer.) na veliko: prodaja na veliko nabava proces u kojemu se to nabavlja, djelatnost nabavljanja nabavka 1. > nabava, 2. dobro: ono to je nabavljeno, nabavljeni predmet nabavlja nabrojati > nabrojiti; prez. nabrojim ...nabroje (v. toku 3.3.11.) nain; na neuinkovit nain > neuinkovito, na lo nain > loe, na takav nain > tako, na racionalan nain > racionalno; na taj nain > tako: Na taj emo nain zaokruiti proizvodnju > Tako emo zaokruiti proizvodnju.; na ugodan nain > ugodno: Proizvodi omoguuju odravanje dobre razine hidratacije na ugodan nain. > Proizvodi omoguuju ugodno odravanje dobre razine hidratacije. (v. toku 1.5.) nadnevak = datum nadohvat; nadohvat uspjeha = nadohvat uspjehu; ali samo: nadohvat ruke (v. toku 3.4.10.) nadzor; nadzor ega > nadzor nad im; Nadzorni odbor zaduen je za nadzor poslovanja. > Nadzorni odbor zaduen je za nadzor nad poslovanjem. naglaavati; prez. naglaavam ...naglaavaju = naglaivati; prez. naglaujem ...naglauju (v. toku 3.3.11.) najmaksimalniji > maksimalan, najvei mogui (v. toku 3.3.9.)
najminimalniji > minimalan, najmanji mogui (v. toku 3.3.9.) najoptimalniji > optimalan, najbolji (v. toku 3.3.9.) nakladnik = izdava naklonost = sklonost nalikovati komu > nalikovati na koga, sliiti komu: Ona nalikuje majci. > Ona nalikuje na majku.; Ona slii majci. U hrvatskome se standardnom jeziku slinost moe izrei glagolima sliiti i nalikovati. U uporabi se grijei u dopunama tim glagolima. Glagol sliiti ima dopunu u dativu (sliiti majci), a glagol nalikovati dopunu na koga/to (sliiti na majku). Standardnomu jeziku ne pripada nalikovati majci i sliiti na majku. Isto vrijedi i za pridjeve nalik i slian. Standardnomu jeziku ne pripada On je nalik majci, On je slian na majku, nego: On je nalik na majku, On je slian majci. Glagolom liiti u hrvatskome se standardnom jeziku ne izrie slinost te izraze poput liiti ocu, liiti na oca ne treba upotrebljavati. naliv-pero > nalivpero namjera; s namjerom da > da, kako: Uinili smo to s namjerom da poboljamo rad odjela. > Uinili smo to da poboljamo rad odjela.; Uinili smo to kako bismo poboljali rad odjela. (v. toku 1.5.3.) nanaati > nanositi naobrazba rezultat izobrazbe, ukupnost znanja steenih tijekom izobrazbe (v. napomenu uz edukacija) napitak mn. N napici/napitci (v. toku 1.3. i napomenu uz pie) napolje > van napolju > vani napredno znanje > temeljito poznavanje: napredno znanje rada u Excelu > temeljito poznavanje rada u Excelu
201
Rjenik
naprosto > jednostavno naranda > narana narandast > naranast naredni > sljedei: tijekom narednih godina > tijekom sljedeih godina; naredni posjet > sljedei posjet narudba naslijee = nasljee nasuprot; nasuprot toga > nasuprot tomu (v. toku 3.4.10.) NATO (The North Atlantic Treaty Organization) G NATO-a, D NATO-u (v. toku 3.2.1.) natrij-ciklamat > natrijev ciklamat (v. toku 3.3.6.) natrij-klorid > natrijev klorid (v. toku 3.3.6.) natrij-sulfat > natrijev sulfat (v. toku 3.3.6.) navii > naviknuti navigirati 1. > smisleno se kretati, kretati se; 2. dobro: o brodu nazoan 1. dobro: za osobe: nazoni (npr. u zapisniku) = prisutni; 2. (za neivo) > prisutan nazoiti = prisustvovati Rijei nazoan i prisutan katkad se razumijevaju kao rijei istoga znaenja i iste uporabne vrijednosti, ali one to nisu. Rije nazoan moe se upotrebljavati samo kad je rije o osobama, npr.: nazoan na sastanku. Rije prisutan irega je opsega, pa usto to se moe upotrebljavati za osobe (dakle: prisutan na sastanku) moe se upotrebljavati i za pojave, npr.: prisutna je odreena nesigurnost. Dakle, kad je rije o osobama, dobro je upotrebljavati i pridjev prisutan i pridjev nazoan, ali ako je rije o emu apstraktnom, dobro je upotrijebiti pridjev prisutan. Isti odnosi vrijede za pridjeve izoan i odsutan. Kad je rije o osobama, dobro je upotrebljavati i pridjev odsutan i pridjev izoan, ali ako
je rije o emu apstraktnom, dobro je upotrijebiti pridjev odsutan. Glagoli prisustvovati i nazoiti upotrebljavaju se samo za osobe. Oba glagola pripadaju standardnomu jeziku. NCB (non-carbonated) G NCB-a, D NCB-u > negazirana bezalkoholna pia neck hanger > naljepnica za grlo (boce), privjesak za bocu nedaleko; nedaleko ega > nadaleko od ega: Stanujem nedaleko tvrtke. > Stanujem nedaleko od tvrtke. (v. toku 3.4.10.) nediskriminacija nediskriminirajui neduan > nevin nektar > (voni) sok neminovan > neizbjean: neminovne posljedice > neizbjene posljedice neminovno > neizbjeno neophodan > nuan/nudan: neophodni izvori energije > nuni izvori energije (v. toku 1.3.) neosporan > neupitan, neprijeporan ne-promotivni > nepromocijski: ne-promotivni materijal > nepromocijski materijal nerazumijevanje nesrazmjer > nerazmjer nesrazmjerno > nerazmjerno net > mrea netiquette > internetski bonton neto; neto dobit, neto plaa, neto prihod, neto proizvod, neto teina network > mrea nevjerovatan > nevjerojatan New York; G New Yorka, D New Yorku newsgroup > tematska skupina newsletter > bilten, glasilo newyorki = njujorki nezamjenjiv = nezamjenljiv NGO (non-governmental organization) > nevladina organizacija NHS (Nezavisni hrvatski sindikati)
202
N / NJ
NHS-a, D NHS-u (v. toku 3.2.1.) ni... niti > ni... ni; Posao nije ni opasan niti teak. > Posao nije ni opasan ni teak. (v. toku 3.4.11.) night club > noni klub Nijemac (ali: Njemica) niskokvalitetan nivo > razina niz: To je potvreno u niz primjera. > To je potvreno u nizu primjera., To je potvreno nizom primjera. No. (number) > br. (v. toku 2.7.) no; no meutim > no ili meutim: Sve smo pokuali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no nismo uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim nismo uspjeli. (v. toke 1.5.1. i 3.4.11.) Nokia, G Nokije, D Nokiji (v. toku 3.2.2.) Nokijin, G Nokijina, D Nokijinu: na Nokijinom mobitelu > na Nokijinu mobitelu (v. toku 3.2.6.) non KA > kupci koji nisu kljuni non CSDs (Non-Carbonated Soft Drinks) > negazirana bezalkoholna pia non paper > neformalni dokument nonsens > glupost, besmislica non-stop > neprekidno, stalno, bez prestanka: raditi non-stop > neprekidno raditi, raditi bez prestanka nota 1. dobro: u glazbi, u diplomaciji; 2. > okus: osvjeavajua nota limuna > osvjeavajui okus limuna notar > biljenik notebook > prijenosno raunalo notirati > biljeiti, zabiljeiti novac; Nemam novaca. Nemam novce. > Nemam novac. Nemam novca. (v. napomenu uz public relations) novelty shop > suvenirnica
novina > novine: Vjesnik je dnevna novina. > Vjesnik su dnevne novine. NRGB (non-returnable glass bottle) > nepovratna staklena boca NSR (net sales revenue) > neto prihod od prodaje numera > broj numeriki > brojani; numeriki podatci/ podaci > brojani podatci/podaci (v. toku 1.3.) numerirati > obrojiti nuspojava nusprodukt > nusproizvod nutritivni > prehrambeni; nutritivna vrijednost > prehrambena vrijednost; nutritivni sastav > prehrambeni sastav
NJ
njegov G njegova, D njegovu: Razgovaramo o njegovom projektu. > Razgovaramo o njegovu projektu. (v. toku 3.2.7.) Njemaka njemaki Njemica (ali: Nijemac) njen > njezin njezin G njezina, D njezinu: Nai emo se u njezinom uredu. > Nai emo se u njezinu uredu. (v. toku 3.2.7.) njihov G njihova, D njihovu: Poruit emo to njihovom direktoru. > Poruit emo to njihovu direktoru. (v. toku 3.2.7.) Njujoranin Njujoranka njujorki = newyorki
203
Rjenik
O
204
obadva > oba obadvije > obje obadvojica > obojica obaveza = obveza obavezan = obvezan = obvezatan obaviti; obaviti ispitivanje > ispitati; obaviti usklaivanja > uskladiti; obaviti uzimanje goriva > uzeti gorivo (v. toku 1.5.2.) obavljati; obavljati ispitivanja > ispitivati; obavljati usklaivanja > usklaivati (v. toku 1.5.2.) obeteenje > odteta obetetiti > odtetiti obezbijediti > osigurati obezbjeenje > osiguranje obezbjeivanje > osiguravanje obim > opseg: obim ugovorenog posla > opseg ugovorenog posla; istraivanja velikog obima > opsena istraivanja obiman > opsean, velik: obiman posao > opsean posao, velik posao objekat > objekt: dvojni objekat > dvojni objekt objekti na plaama > plani objekti obligatorno > obavezno, obvezno, obvezatno obljetnica = godinjica OBM (Occasion Based Marketing) > marketing prilagoen situaciji obojati; prez. obojam ... obojaju > obojiti; prez. obojim ...oboje (v. toku 3.3.11.) obratiti pozornost na to > obratiti pozornost emu: obratiti pozornost na prodaju > obratiti pozornost prodaji obui 1. (o odjei) = odjenuti: obui haljinu = odjenuti haljinu; 2. (o obui) > obuti: obui izme > obuti izme obveza = obaveza obvezatan = obavezan = obvezan obzirom na 1. > s obzirom na: Obzirom na potekoe dobro su se snali. > S obzirom na potekoe dobro su se snali.; 2. > zbog: S obzirom na razliite vrste voa sok je bogat antioksidansima. >
Zbog razliitih vrsta voa sok je bogat antioksidansima. (v. toku 3.4.11.) ocassion > prilika: To je na occasion. > To je prilika za nas. ocijeniti; ocijenjen (v. toku 3.1.2.) ocjena ocjenjivanje ocjenjivati; ocjenjivan (v. toku 3.1.2.) ovrsje > strojna oprema od; 1. kua od Martina > Martinova kua; 2. nedaleko grada > nedaleko od grada (v. toku 3.4.10.); 3. od kljune je vanosti > kljuno je, vano je; od meunarodne je vanosti > vano je u meunarodnim okvirima/razmjerima; aktivnosti od presudne vanosti > (veoma) vane aktivnosti (v. toke 1.5. i 3.4.11.); 4. provjeren od > provjerio: provjereno od poslodavca > provjerio poslodavac (v. toku 2.10.); 5. od strane: pohvala od strane potroaa > pohvala potroaa; prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika; provjereno od tree strane > provjerila trea strana; verificirano od (strane) vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor; 6. 12 % od ukupne prodaje > 12 % ukupne prodaje (v. toku 2.10.) od sad > odsad odholdati > skinuti s ekanja; odholdati narudbu > skinuti narudbu s ekanja odio > odjel odlogirati se > odjaviti se odloiti 1. premjestiti u kasnije vrijeme > odgoditi: odloiti sastanak > odgoditi sastanak; 2. dobro: privremeno staviti na koje mjesto: odloiti kaput na stol odnaati > odnositi odnesti > odnijeti odredljiv > odrediv odsutan; dobro i za ivo (osobe) i za neivo; za osobe moe i izoan (v. napomenu uz nazoan) odtampati > otisnuti; objaviti odvaati > odvoditi odvaati > odvoziti
205
Rjenik
odvii > odviknuti ofarbati > oliiti: ofarbati pogon > oliiti pogon ofenzivan > napadaki: ofenzivan nastup > napadaki nastup OFC (open front cooler) > otvoreni hladnjak (v. toku 3.2.1.) off price > sniena cijena off the record > neslubeno offer > ponuda offer-list > popis ponuda office > ured off-line, off line, offline > izvan mree, izvanmreni; izvanmreno offshore zona > porezno utoite oficijelno > slubeno: oficijelno priopiti > slubeno priopiti oglaavati; prez. oglaavam ...oglaavaju = oglaivati; prez. oglaujem ...oglauju (v. toku 3.3.11.) OI (Olimpijske igre), G OI-ja, D OI-ju (v. toku 3.2.1.) OIB (osobni identifikacijski broj) G OIB-a, D OIB-u (v. toku 3.2.1.) OK, Ok, ok > u redu: Je li to ok? > Je li to u redu? okay > u redu oko; oko desetak > desetak, oko deset (v. toku 1.5.1.) okolina 1. blie podruje koje to okruuje > okolica: u okolini Karlovca > u okolici Karlovca; 2. priroda > okoli: zatita okoline > zatita okolia; 3. dobro: ljudi koji okruuju ovjeka, na poslu i sl., drutvo: Radim u ugodnoj okolini. oksidant > oksidans okruenje 1. ljudi koji okruuju ovjeka, na poslu i sl., drutvo > okolina: Radim u ugodnome okruenju. > Radim u ugodnoj okolini.; 2. dobro: u neprijateljskome okruenju Imenice okolina, okoli, okolica i okruenje nerijetko se upotrebljavaju jedna umjesto druge iako se u standardnome jeziku znaenjski i uporabno razlikuju. Ljudi koji okruuju
206
ovjeka, npr. na njegovu radnome mjestu, njegova su okolina ili okruje, te se moe kazati da tko radi u ugodnomu okruju ili u ugodnoj okolini. esto se grijei tako da se umjesto rijei okolica upotrebljava rije okolina. Okolica je iri prostor, podruje koje okruuje koje mjesto, pa se to moe nalaziti u okolici Karlovca, a ne u okolini Karlovca. Okoli se povezuje uz prirodu, pa se govori o zatiti okolia, a ne o zatiti okolice ili o zatiti okoline. Rije okruenje upotrebljava se samo u posve posebnome kontekstu, npr: u neprijateljskome okruenju. oksidiranje > oksidacija Olimpijske igre olimpijada razdoblje od etiri godine izmeu dviju olimpijskih igara u staroj Grkoj OM obrazac > obrazac s podacima o kupcu omoguavati; prez. omoguavam ...omoguavaju > omoguivati; prez. omoguujem ...omoguuju (v. toku 3.3.11.) OMV (sterreichische Mineralverwaltung) G OMV-a, D OMV-u (v. toku 3.2.1.) OMV-ov; G OMV-ova, D OMV-ovu: u OMV-ovom poslovanju > u OMV-ovu poslovanju (v. toku 3.2.6.) on the go 1. > usput, s nogu; 2. pekarnice i restorani brze hrane on the record > slubeno one stop shop > sve na jednome mjestu oneiavanje > oneiivanje unoenje u okoli tvari koje mu ne nanose dugotrajnu ili trajnu tetu oneiavati; prez. oneiavam ...oneiavaju > oneiivati; prez. oneiujem ...oneiuju (v. toku 3.3.11.) oneienje stanje prouzroeno unoenjem u okoli tvari koje mu ne nanose dugotrajnu ili trajnu tetu
Rijei oneienje i zagaenje esto se upotrebljavaju kao sinonimi, pa se esto i postavlja pitanje koju je od tih rijei bolje upotrebljavati. Meutim, te se dvije rijei znaenjski razlikuju te rije oneienje znai isto to i internacionalizam polucija, tj. engleska rije pollution, a rije zagaenje isto to i internacionalizam kontaminacija, tj. engleska rije contamination. Drugim rijeima, oneienje je stanje prouzroeno unoenjem u okoli tetnih tvari koje mu nanose samo privremenu tetu, dok je zagaenje stanje prouzroeno unoenjem u okoli takvih tvari ija je posljedica ozbiljna i trajna, npr. zagaenje je posljedica neeljenoga istjecanja kemijskih spojeva u rijeke, jezera i mora, potonua tankera, nuklearnih katastrofa itd. Po istomu se naelu naravno razlikuje i znaenje glagola oneistiti, oneiivati i zagaditi, zagaivati. online > internetski, mreni: online conference, online konferencija > internetski sastanak; online trgovina > mrena trgovina, trgovina na internetu; online usluge > mrene usluge Naziv online oznauje spojenost na mreu, tj. da se to zbiva na mrei ili putem mree. U engleskome se jeziku ta rije pie na razliite naine, online, on-line i on line. Ta se rije u hrvatskome jeziku u svim kontekstima moe zamijeniti pridjevom mreni ili internetski (pa je online trgovina mrena trgovina, online usluge su mrene usluge itd.) ili prilogom mreno i izrazom na mrei, npr. komunicirati on-line > mreno komunicirati, komunicirati na mrei. on-premise > neodgoena potronja; potronja na prodajnome mjestu
OOO (out of office) > odsutan (iz ureda) OOS (out of stock) > nema na skladitu (v. toku 2.7.) opaska > napomena opcija 1. > izbor, mogunost: To je najbolja opcija > To je najbolji izbor, najbolja mogunost; 2 > ponuda: nova Simpa opcija > nova Simpina ponuda (v. toku 2.) ope prihvaen > opeprihvaen: ope prihvaeno miljenje > opeprihvaeno miljenje Open and Sound stalak > zvuni stalak Open door day > Dan otvorenih vrata Opel Corsa, G Opela Corsa, D Opelu Corsa open front > otvorena polica (za izlaganje proizvoda) open tendering > javno nadmetanje open top > hladnjak bez poklopca operacija; 1. dobro: u medicini i matematici: operacija bubrega; raunska operacija; 2. > podrunica: operacija u Hrvatskoj > podrunica u Hrvatskoj (v. toku 2.12.) operacionalizacija > (praktina) provedba: operacionalizacija plana > (praktina) provedba plana operacionalizirati > provesti, ostvariti (u praksi) operacioni > operacijski (v. napomenu uz akcioni) opinion maker > stvaratelj javnoga mnijenja oponent > suparnik opozicija; pozicija-opozicija > odnos pozicija opozicija opreznost > oprez: Pri donoenju odluka potrebna je opreznost. > Pri donoenju odluka potreban je oprez. opticaj > optjecaj: biti u opticaju > biti u optjecaju opticati > optjecati optimalizacija > optimizacija (v. toku 3.5.1.) optimalizirati > optimizirati (v. toku 3.5.1.)
207
Rjenik
orden > odlikovanje, odlije Org Chart > organizacijski dijagram, organizacijska shema organigram > organizacijski dijagram, organizacijska shema organizacioni > organizacijski (v. napomenu uz akcioni) organizational announcement > organizacijska objava original > izvornik: original ugovora > izvornik ugovora originalan 1. > izvoran: originalni dokument > izvorni dokument; 2. dobro: nesvakidanji, neobian, osobit: originalno rjeenje Osijek osjeki oskudijevati s im > oskudijevati u emu osmjeh = osmijeh osnov > osnova: To moemo zakljuiti na osnovu pokazatelja. > To moemo zakljuiti na osnovi pokazatelja. ostvariti utedu > utedjeti (v. toku 1.5.2.) ostvariti; 1. dobro: za to pozitivno: ostvariti uspjeh; 2. ostvariti gubitak > biti u gubitku OTAN (Organisation du Trait de lAtlantique Nord) > NATO (The North Atlantic Treaty Organization) otkloniti; otkloniti kvar > ukloniti kvar OTC (open top cooler) > hladnjak bez
poklopca (v. toku 3.2.1.) otprilike oko > otprilike, oko: Prodali smo otprilike oko tisuu boca. > Prodali smo otprilike tisuu boca. Prodali smo oko tisuu boca. (v. toku 1.5.1.) otvaranje proces: otvaranje ponuda otvorenje sveana zgoda: otvorenje izlobe out of office message > poruka o odsutnosti iz ureda outdoor > vanjski, na otvorenome; outdoor aktivnosti > aktivnosti na otvorenom; outdoor oglaavanje > vanjsko oglaavanje, oglaavanje na otvorenome; outdoor system uzgoja svinja > uzgoj svinja na otvorenome outfit > oprava outlet 1. > prodajno mjesto: outleti s ogranienom ponudom hrane i usluga > prodajna mjesta s ogranienom ponudom hrane i usluga; 2. > tvornika prodavaonica, prodavaonica sa stalnim snienjem outplacement > premjetaj (sa starog na novo radno mjesto) outsourcing > uzimanje vanjskih strunjaka, eksternalizacija ovisiti; ovisiti o komu = zavisiti od koga oznaavati; prez. oznaavam ...oznaavaju > oznaivati; prez. oznaujem ...oznauju (v. toku 3.3.11.) ozone friendly > netetan za ozon
208
P/Q
P Q
209
Rjenik
PA G PA-a, D PA-u nain nabave/ dopreme materijala (v. toku 3.2.1.) P. S. (post scriptum) p.m., P.M. (post meridiem) > poslijepodne packaging 1. proces > pakiranje; 2. omot proizvoda > ambalaa, pakiranje: returnable packaging > povratna ambalaa paella > paelja (v. toku 2.6.) page > stranica pakovanje 1. proces > pakiranje; 2. omot proizvoda > pakiranje: veliko pakovanje > veliko pakiranje, malo pakovanje > malo pakiranje pakovati > pakirati palijativno > privremeno: palijativno rjeenje > privremeno rjeenje panel > rasprava pano, G panoa, D panou, mn. N panoi > ploa: reklamni panoi > reklamne ploe papaya > papaja (v. toku 2.6.) papir pano > ploa s papirom papirnat koji je nainjen od papira: papirnata vreica, papirnati rupi papirni koji se odnosi na papir: papirni otpad, papirna industrija Pridjevi papirni i papirnat znaenjski se razlikuju. Papirni znai koji se odnosi na papir i upotrebljava se u svezama papirna industrija, papirni otpad, a papirnat znai koji je nainjen od papira: papirnata vreica, papirnati rupi, papirnata naljepnica. Ta dva pridjeva treba razlikovati i upotrebljavati u skladu s njihovim znaenjima. Rije papirnat moe imati i preneseno znaenje, pa se moe govoriti o papirnatome dogovoru (dogovor koji postoji samo na papiru, koji nije ostvaren). par 1. neodreeno neveliko mnotvo > nekoliko: Navest u par primjera. > Navest u nekoliko primjera.; par dana >
210
nekoliko dana; 2. dobro: skupina koju ine dva predmeta ili dvije osobe: par arapa, par rukavica, mladi par parada > slavlje, proslava: biciklistika parada > biciklistiko slavlje, biciklistika proslava paradajz sos > umak od rajice paraglider, paraglajder > padobranac jedriliar paragliding, paraglajding > padobransko jedrenje paragraf 1. > odlomak, ulomak; 2. dobro: u pravu; 3. dobro: znak parametar > pokazatelj: parametar uinka > pokazatelj uinka; parametar efikasnosti > pokazatelj uinkovitosti paraolimpijac paraolimpijski; Hrvatski paraolimpijski odbor parcijalno > djelomice, djelomino parent company > matina tvrtka parfumerija > parfimerija parking > 1. parkiralite: parking nae tvrtke > parkiralite nae tvrtke 2. parkiralino mjesto: Svako vozilo ima svoj parking. > Svako vozilo ima svoje parkiralino mjesto. participativan > sudioniki: participativno upravljanje > sudioniko upravljanje participirati > sudjelovati passion for excellence 'predanost izvrsnosti' (v. toku 2.14.) Predanost izvrsnosti dobar je prijevod engleske krilatice Passion for excellence jer, iako nije rije o doslovnome prijevodu, nego o prijevodu koji je prilagoen duhu hrvatskog jezika, vjerodostojno prenosi njezin smisao. U hrvatskome je jeziku to bolji prijevod od doslovnoga prijevoda Strast za izvrsnou. password > zaporka pasta, pata > tjestenina: pasta s
P/Q
umakom > tjestenina s umakom patriotski > domoljubni pauza > stanka paziti koga > paziti na koga PBS (permanent beverage section) > fiksna polica s bezalkoholnim piem PC (personal computer); G PC-ja, D PC-ju > osobno raunalo (v. toke 2.7. i 3.2.1.) PDV (porez na dodanu vrijednost); G PDV-a, D PDV-u (v. toku 3.2.1.) peat 1. otisnuti znak > ig: peat na dopisu > ig na dopisu 2. dobro: predmet kojim se na to stavlja ig: Dodaj mi peat. pegla > glaalo peka 1. u informatici: > snima; 2. dobro: peka kruha penetrirati > ui, prodrijeti: penetrirati na novo trite > prodrijeti na novo trite penkala > kemijska olovka penthouse > (luksuzni) potkrovni stan per capita consumption > potronja po glavi stanovnika perfektan > savren: perfektan oblik > savren oblik performance 1. > izvedba, provedba: performance na terenu > izvedba na terenu, terenska izvedba; 2. > predstava, (umjetniki) dogaaj performansa 1. > izvedba, provedba: performansa na terenu > izvedba na terenu, terenska izvedba; 2. > radna znaajka: performanse stroja > radne znaajke stroja period > razdoblje; obraunski period > obraunsko razdoblje; vremenski period > razdoblje (v. toku 1.5.1.) periona > praonica perionica > praonica permanentan > stalan, neprestan, neprekidan permanentno > stalno, neprestano, neprekidno personal > osoblje personal assistant > osobni tajnik;
osobni pomonik Peenica (dio Zagreba, ali: Peenica, mjesto u Sisako-moslavakoj upaniji) PET ambalaa, pet ambalaa, petambalaa > plastina ambalaa PET boca, pet boca, pet-boca > plastina boca pet centar > centar za kune ljubimce petero pet osoba razliita spola petgodinji > petogodinji petminutni > petominutni petoro > petero petrol > benzinska crpka; petrol kanal > (prodajni) kanal za benzinske crpke PfP (pay for performance) > naplata za izvedbu PF cooler > hladnjak Fresco Punto pH-vrijednost phenylalamin > fenilalamin phishing > kraa osobnih podataka physical case > sanduk ph.c. (physical case) > sanduk piar 1. > strunjak za odnose s javnou; 2. > glasnogovornik (v. napomenu uz PR) piarovac > strunjak za odnose s javnou (v. napomenu uz PR) Piccadilly table > stol Piccadilly picher > utovariva piching > utovarivanje pie; bezalkoholno pie > napitak Votku, din, rakiju itd. nikada ne bismo nazvali napitkom, nego piem, a Coca-Colu, Fantu itd. u pravilu bismo nazvali napitkom ili bezalkoholnim piem. Znaenja se tih dvaju naziva djelomino preklapaju, tj. naziv pie u jednome je od znaenja nadreen nazivu napitak. Pie je: 1. sve to se pije 2. ono to se pije, a sadrava alkohol, a napitak je 1.ono to se pije, a (u pravilu) ne sadrava alkohol, dakle, osobita vrsta pia, bezalkoholno pie. Za bezalkoholno pie stoga je bolje upotrebljavati naziv napitak. Kad
211
Rjenik
se u reklami govori o velikoj ponudi bezalkoholnih pia i napitaka, rije je o pleonazmu, tj. o nepotrebnomu udvajanju istoga sadraja (bezalkoholno pie = napitak) (v. toku 1.5.1.). pilot > ogledni, pokusni: pilot emisija > ogledna/pokusna emisija, pilot program > ogledni/pokusni program, pilot projekt > ogledni/pokusni projekt PIN (personal identification number) 1. > OIB (osobni identifikacijski broj) (v. toku 2.7.); 2. dobro: u kartinome poslovanju pipa > slavina PIR G PIR-a, D PIR-u osnovni podaci o nabavi materijala (v. toku 3.2.1.) pire krumpir, pire-krumpir > pire od krumpira piva > pivo: hladna piva > hladno pivo; sanduk pive > sanduk piva pivarski koji se odnosi na pivare: pivarski skup pivnica ugostiteljski objekt u kojemu se u prvome redu pije pivo i jede jednostavna, domaa hrana pivo G piva, D pivu pivovara mjesto na kojemu se proizvodi pivo: Zagrebaka pivovara, Pivovara Osijek pivski koji se odnosi na pivo: pivski kvasac, pivska aa, pivska boca, pivski trbuh pizza (v. toku 2.6.) pizzeria; G pizzerije, D pizzeriji (v. toku 2.6.) PJS (Permanent Juice Section) > fiksna polica sa sokovima planeta > planet: planeta Zemlja > planet Zemlja planing > planiranje plastini novac > kartini novac plateni > platni: plateni promet > platni promet platioc > platilac (G platioca, mn. N platioci, G platilaca) > platitelj (v. toku 3.3.2.)
po 1. po meni > po mojemu miljenju: Po meni to je lo prijedlog. > Po mojemu miljenju taj je prijedlog lo.; 2. raspravljati/razgovarati po pitanju > raspravljati/razgovarati o emu: Nije elio raspravljati po pitanju udruivanja. > Nije elio raspravljati o udruivanju., Razgovara se po pitanju godinjih odmora. > Razgovara se o godinjim odmorima.; 3. po prvi put > prvi put: Po prvi put smo pustili proizvod na trite. > Prvi smo put pustili proizvod na trite.; 4. tetan po zdravlje > tetan za zdravlje; loe po nas > loe za nas; opasno po ivot > opasno za ivot; 5. zastupan po punomoi > zastupan putem opunomoenika (v. toku 3.4.10.) pod 1. pod nastavom > za vrijeme nastave, tijekom nastave; 2. pod uvjetom > uz uvjet, pod prijetnjom > uz prijetnju (v. toku 3.4.10.) podastrti > podastrijeti: podastrti dokaze > podastrijeti dokaze podatani > podatkovni (< podatak): podatana baza > podatkovna baza, baza podataka podatkovna baza = baza podataka podcijeniti; podcijenjen podcrtati podcrtavati podesiti > namjestiti; podesiti mjerni ureaj > namjestiti mjerni ureaj podeavanje > namjetanje: podeavanje mjernih ureaja > namjetanje mjernih ureaja Podravka (tvrtka) G Podravke, D Podravci Podravka ena iz Podravine G Podravke, D Podravki podstrek > poticaj podtoka D L podtoki (v. toku 3.1.3.) poduavanje > pouavanje poduavati > pouavati poduplati > udvostruiti podvui 1. > podcrtati: podvui dio teksta > podcrtati dio teksta; 2. dobro: uvui pod to
212
P/Q
pogreka/pogrjeka mjerenja > mjerna pogreka/pogrjeka (v. toke 3.4.7. i 1.3.) pojedini; svaki pojedini > svaki; To treba znati svaki pojedini zaposlenik. > To treba znati svaki zaposlenik. (v. toku 1.5.1.) pojednostaviti > pojednostavniti pojednostavljivanje > pojednostavnjivanje pojednostavljivati > pojednostavnjivati poklon = dar pokloniti = darovati poklanjati = darivati poklon-bon G poklon-bona, D poklon-bonu (v. toku 3.3.6.) poklon-kartica G poklon-kartice, D poklon-kartici (v. toku 3.3.6.) poklon-koarica G poklon-koarice, D poklon-koarici (v. toku 3.3.6.) poklon-paket G poklon-paketa, D poklon-paketu (v. toku 3.3.6.) pokrenuti inicijativu > potaknuti, inicirati (v. toku 1.5.2.) pokrivati; izvjee pokriva razdoblje > izvjee obuhvaa razdoblje pole-sign > reklamni smjerokaz polovina 1. dobro: mat.: tri polovine; 2. > polovica; polovina zaposlenika > polovica zaposlenika polucija > oneienje (v. napomenu uz oneienje) polulitarski > polulitreni (v. napomenu uz litarski) poluproizvod POM (post mix) > ureaj za toenje pia, ankomat (v. toku 3.2.1.) pomoi; 1. pomoi koga dati komu financijsku pomo: pomoi nadarene studente; 2. pomoi komu omoguiti komu da to lake ostvari ili prebrodi: pomoi prijatelju u nevolji pomou 1. > s pomou: Pomou tih mehanizama poboljat emo proizvodnju > S pomou tih mehanizama poboljat emo proizvodnju.; 2. treba izostaviti kad je mogue: pisati s pomou olovke > pisati olovkom (v. toku 3.4.10.)
ponekad > katkad ponoviti ispoetka > ponoviti: To moramo ponoviti ispoetka. > To moramo ponoviti. (v. toku 1.5.2.) ponovni povrat > povrat: ponovni povrat bolesti > povrat bolesti (v. toku 1.5.2.) ponovo > ponovno pool vozilo > slubeno privremeno vozilo POP (point of purchase) > prodajno mjesto POP materijal > promidbeni materijal za prodajno mjesto, reklamni materijal za prodajno mjesto: posjedovanje POP materijala i sales organizatora > posjedovanje promidbenog/reklamnog materijala za prodajno mjesto i organizatora prodaje pop-glazba (v. toku 3.3.6.) popravka > popravak poravnanje > izjednaenje: poravnanje rezultata > izjednaenje rezultata porazgovarati zajedno > porazgovarati: Moramo porazgovarati zajedno. > Moramo porazgovarati. (v. toku 1.5.2.) pored 1. > pokraj: Poar pored plae Zre. > Poar pokraj plae Zre. 2. > osim, uz: Dravni slubenici, pored ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti pravomono osuivani. > Uz ostale uvjete / Osim ostalih uvjeta dravni slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani. (v. toku 3.4.10.) porijeklo > podrijetlo port > prikljuak porta > vratarnica portfolio 1. dionice i vrijednosni papiri koje ima osoba ili tvrtka > portfelj; 2. > ponuda: portfolio proizvoda > ponuda proizvoda portir > vratar poruke elektronike pote > elektronike poruke POS 1. (point of sale) > prodajno mjesto; 2. (skraeno od POS materijal) > promidbeni materijal za prodajno
213
Rjenik
mjesto; 3. (picture of success) > slika uspjenosti POS materijal > promidbeni materijal za prodajno mjesto, reklamni materijal za prodajno mjesto: Promocije su podrane POS materijalom i outdoor oglaavanjem. > Promocije su podrane promidbenim/reklamnim materijalom za prodajno mjesto i vanjskim oglaavanjem. posjedovati 1. > imati; Proizvod posjeduje sve poeljne znaajke. > Proizvod ima sve poeljne znaajke. 2. dobro: imati to kao vlasnik, kao svoje vlasnitvo najee u pravnome kontekstu: posjedovati kuu posjeta > posjet: posjete kupcu > posjeti kupcu poskupiti > poskupjeti; poskupio, poskupjela, poskupjelo (v. toku 3.3.10.) poslovno-ekonomski koji se odnosi na poslovanje i ekonomiju: poslovno-ekonomski program (v. toku 3.3.6.) posluavnik > pladanj postaja 1. sjedite kakve slube = stanica: policijska postaja, veterinarska stanica, zdravstvena stanica; 2. ureeno mjesto na kojemu se krae zadravaju prijevozna sredstva kako bi se to obavilo, iskrcali ili primili putnici i sl. = stajalite I imenica postaja i imenica stanica upotrebljavaju se da bi se oznailo sjedite kakve slube. Obje je rijei dobro upotrebljavati u tom znaenju, ali uobiajilo se govoriti o policijskoj postaji, televizijskoj postaji i radijskoj postaji, a o veterinarskoj stanici, zdravstvenoj stanici itd. Rije stanica u razgovornomu se jeziku upotrebljava i da bi se oznailo mjesto na kojemu se kakvo vozilo zaustavlja da bi se putnici ukrcali ili iskrcali. U standardnome jeziku bolje je u tom znaenju upotrebljavati rije postaja ili stajalite. U nekim se prirunicima znaenje rijei postaja
i stajalite razlikuju tako da naziv stajalite oznauje neureeno mjesto namijenjeno kraemu ekanju, a postaja ureenije mjesto (s nadstrenicom, klupama i sl.) namijenjeno duljemu ekanju vozila. Praktino je takvo razlikovanje esto nemogue provesti te zakljuimo da su obje rijei, i postaja i stajalite, u znaenju mjesta na kojima se putnici ukrcavaju u vozila ili iskrcavaju iz njih, dobre u standardnome jeziku. Dobro je dakle i tramvajska postaja i stajalite tramvaja, i autobusna postaja i stajalite autobusa. postav izloci u muzeju, galeriji itd.: postav izlobe, postav galerije, muzejski postav postava osobe u kakvoj skupini: glazbenoj, portskoj itd.: postava nogometne momadi, postava glazbenog sastava postdiplomski > poslijediplomski: postdiplomski studij > poslijediplomski studij postepen > postupan: postepeno stabiliziranje > postupno stabiliziranje postepeno > postupno potanska lista > popis adresa potivati 1. > potovati: potivati suradnike > potovati suradnike; 2. > pridravati se, slijediti: potivati pravila > pridravati se pravila, slijediti pravila poto 1. u uzronome znaenju > jer, budui da, zato to, stoga to, zbog toga to: Poto nismo uspjeli, morat emo ponovno pokuati. > Budui da nismo uspjeli, morat emo ponovno pokuati. 2. dobro u znaenju nakon to: Poto se dogovorimo, zapoet emo s poslom. (v. toku 3.4.11.) poto-poto potencirati > pojaati, pojaavati, naglasiti, naglaavati, istaknuti, isticati potpodjela potpredsjednik (v. toku 3.1.3.)
214
P/Q
potpredsjednikov G potpredsjednikova, D potpredsjednikovu: u potpredsjednikovom uredu > u potpredsjednikovu uredu (v. toku 2.2.6.) potroa potroaev G potroaeva, D potroaevu: prema potroaevom zahtjevu > prema potroaevu zahtjevu (v. toku 2.2.6.) povodom > u povodu: povodom proslave > u povodu proslave powered by 1. > osmiljeno u; 2. > s potporom, uz potporu PowerPoint, G PowerPointa, D PowerPointu power walking > energijsko hodanje pozajmica > posudba pozajmiti > posuditi pozicija 1. > poloaj, dunost, (radno) mjesto; imenovati na poziciju > imenovati na dunost, imenovati na radno mjesto; pozicije u tvrtki > radna mjesta u tvrtki; On je na visokoj poziciji. > On je na visokome poloaju.; 2. > poloaj (tijela): sjedea pozicija > sjedei poloaj; 3. nisam u poziciji > ne mogu: Nismo vam u poziciji pomoi. > Ne moemo vam pomoi. pozicioni > pozicijski (v. napomenu uz akcioni) > poloajni; ali dobro: pozicijska svjetla pozicioniranje 1. > postavljanje: pozicioniranje rashladne opreme > postavljanje rashladne opreme; 2. > postavljanje; zauzimanje (funkcije, radnoga mjesta): pozicioniranje na mjesto ravnatelja > postavljanje na mjesto ravnatelja, postajanje ravnateljem pozicionirati 1. > postaviti, postavljati: Rashladna oprema mora biti pravilno pozicionirana. > Rashladna oprema mora biti dobro postavljena., Rashladna se oprema mora nalaziti na dobrome mjestu.; 2. biti pozicioniran > biti postavljen, biti zaposlen, postati: Pozicioniran je na mjesto ravnatelja. > Postao je ravnateljem.
poeljan 1. > eljen: poeljni rezultati poslovanja > eljeni rezultati poslovanja; 2. dobro: koji izaziva udnju: poeljan mukarac, poeljna ena PP (1. poslovni plan; 2. prednost u nabavi materijala); G PP-a, D PP-u (v. toku 3.2.1.) pp. (page pagination) > str. (v. toku 2.7.) PPDIV (Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske) G PPDIV-a, D PPDIV-u (v. toku 3.2.1.) PPT (PowerPoint); G PPT-a, D PPT-u (v. toku 3.2.1.) PR G PR-a, D PR-u 1. > odnosi s javnou: Volio bih se baviti PR-om. > Volio bih se baviti odnosima s javnou.; 2. > strunjak za odnose s javnou; 3. > glasnogovornik; 4. > medijski prikaz: Dobili smo dobar PR. > Dobili smo dobar medijski prikaz. (v. toku 2.7.) PR strunjak 1. > strunjak za odnose s javnou; 2. > glasnogovornik (v. toku 2.7.) PR value, PR vrijednost > vrijednost medijskog prikaza PR-ovac > strunjak za odnose s javnou PR je pokrata od public relations, na hrvatskome: odnosi s javnou. Ta se pokrata uobiajila, ali bi u slubenoj komunikaciji, npr. u imenovanju odjela, ipak trebalo upotrebljavati hrvatski naziv te npr. ne nazvati odjel Odjel za PR, nego Odjel za odnose s javnou. Ako se PR upotrebljava u znaenju strunjak za odnose s javnou, bolje je toga strunjaka tako nazvati, ili, ako je rije o takvu strunjaku ovlatenomu da nastupa uime tvrtke, zvati ga glasnogovornikom. Pritom, kad je rije o osobi, ne moemo kraticu PR uvijek zamijeniti nazivom glasnogovornik jer nije svaki strunjak
215
Rjenik
za odnose s javnou glasnogovornik. Katkad se PR upotrebljava u znaenju medijski prikaz; npr. u reenici: Dobili su dobar PR. U poslovnome se jeziku upotrebljava i naziv PR value ili PR vrijednost u znaenju vrijednost medijskog prikaza. Rije je o konkretnoj vrijednosti (koja se moe izraziti u novcu) koja pokazuje utedu u reklamiranju nastalu temeljem dobroga medijskoga prikaza (novinskoga lanka s pozitivnim osvrtom ili ocjenom, pozitivnim spominjanjem tvrtke ili proizvoda u naslovu lanka itd.). PR se esto pie i fonetizirano: na piar, nai piarovci. To pripada strukovnome argonu i nije ni na koji nain primjereno poslovnoj komunikaciji. pragmatino > praktino; pragmatino razmiljati > praktino razmiljati praona > praonica: praona boca > praonica boca (v. toku 3.3.4.) pratei: pratei problemi pratioc 1. (za osobu) > pratilac (G pratioca, mn. N pratioci, G pratilaca) > pratitelj; 2. za neivo > pratilac: pratioc (tekstnih) promjena > pratilac tekstnih promjena (v. toku 3.3.2.) pravilo klasifikacije > klasifikacijsko pravilo (v. toku 3.4.7.) pravosnaan > pravomoan pravovremen > pravodoban pravovremeno > pravodobno prebojati > prebojiti; prez. prebojim ...preboje (v. toku 3.3.11.) prebrojati > prebrojiti; prez. prebrojim ... prebroje (v. toku 3.3.11.) pred 1. > prije; pred godinu dana > prije godinu dana; 2. dobro: u mjesnome znaenju: stajati pred zgradom (v. toku 3.4.10.) predanost; predanost prema emu > predanost emu: predanost prema odrivosti > predanost odrivosti predikcija > predvianje predforma > predoblik: PET predforma
> predoblik plastine ambalae, PET predoblik predispozicija 1. > preduvjet, 2. > sklonost: nasljedna predispozicija predselekcija > predodabir predsjedavajui > predsjedatelj predsjedavatelj > predsjedatelj predsjedavati > predsjedati predsjednik predsjednikov G predsjednikova, D predsjednikovu: u predsjednikovom uredu > u predsjednikovu uredu Kad se odnosi na odreenoga predsjednika drave, imenica predsjednik pie se velikim slovom, npr: Proli je tjedan Predsjednik posjetio Sloveniju. Ako uz imenicu stoji bilo kakva odredba, ona se pie malim slovom, bez obzira na to to se odnosi na odreenoga predsjednika, npr.: Hrvatski predsjednik posjetio je Sloveniju. Zbog istih bi razloga trebalo pisati: savjetnik predsjednika Republike Hrvatske (ovdje je odredba Republike Hrvatske). Kad je rije o institucijama koje se odnose na funkciju predsjednika, a ne na pojedinog, tono odreenoga predsjednika, imenica predsjednik pie se malim slovom, npr.: Ured predsjednika Republike. Isto vrijedi i za pridjev predsjednikov. Velikim ga slovom treba pisati kad se odnosi na odreenoga predsjednika drave, npr.: prvi Predsjednikov radni dan. Velikim se slovom piu samo titule dravnih i vjerskih poglavara (Papa, Predsjednik, Kralj), i to samo kad oznauju osobu, a ne funkciju i kad stoje bez odredbe, npr.: jutros se Kraljica obratila narodu, ali: engleska kraljica. Nazivi ostalih funkcija (potpredsjednik, ministar, direktor, ravnatelj) nikad se ne piu velikim slovom, bez obzira na to odnose li se na odreenu osobu ili ne odnose.
216
P/Q
predstavljati 1. > biti; To nam predstavlja izazov. > To nam je izazov.; To predstavlja godinji rast od 10 %. > To je godinji rast od 10 %.; Upravljanje zalihama predstavlja planiranje narudba. > Upravljanje zalihama planiranje je narudba.; To predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. > To je ozbiljan rizik za zdravlje, To ozbiljno ugroava zdravlje. 2. dobro: upoznavati koga s kim (v. toku 1.5.2.) Nekoliko glagola u hrvatskome jeziku esto se upotrebljava izvan svojega pravog znaenja. To su npr. glagoli predstavljati, priati, kretati i raditi.esta je u administrativnome stilu uporaba glagola predstavljati izvan njegova temeljnog znaenja upoznavati koga s kim, tj. u znaenju glagola biti. Takva uporaba toga glagola ne pripada standardnomu jeziku i umjesto njega treba upotrebljavati glagol biti, npr.: To mi predstavlja problem. > To mi je problem. U poslovnoj komunikaciji iri se i uporabno podruje glagola raditi, pa se govori da se radi izvjee, tekst, prezentacija. U tim je primjerima bolje upotrebljavati glagole sastavljati ili pisati. Glagol priati sve se ee upotrebljava umjesto glagola govoriti i razgovarati. ak i u ivotopisima moemo vidjeti reenice poput: Dobro priam engleski, umjesto: Dobro govorim engleski. Glagol kretati ne treba upotrebljavati umjesto glagola poinjati. Nije dobro kazati: Kree nova serija, nego: Poinje nova serija. preferencija > poeljna znaajka preferirati > dati prednost, davati prednost Prehrambeno-biotehnoloki fakultet (v. toku 3.3.6.) prejudicirati > unaprijed odrediti, pretpostaviti preko; dostupan preko interneta >
dostupan putem interneta; usavravati znanje preko seminara > usavravati znanje na seminarima; preko zime > zimi; izraavati osjeaje preko pjesama > izraavati osjeaje pjesmama; rjenik s preko 10000 naziva > rjenik s vie od 10000 naziva (v. toku 3.4.10.) preliminarni > uvodni, pripremni: preliminarni sastanak > uvodni sastanak, pripremni sastanak prema; usmjeren prema komu > usmjeren komu: marketing usmjeren prema djeci > marketing usmjeren djeci, djeci usmjeren marketing premisa > pretpostavka prenaati > prenositi: prenaati sanduke > prenositi sanduke preporuene dnevne doze > preporuene dnevne koliine preporueni dnevni unos > preporuene dnevne koliine present > prisutan, nazoan presenter 1. > predstavlja; 2. > reklamni materijal: novi presenteri u HoReCa-u > novi reklamni materijal za ugostiteljski kanal presica, pressica > konferencija za novinare presija > prisila presirati > vriti pritisak: presirati suradnike > vriti pritisak na suradnike preslik > preslika: preslik diplome > preslika diplome press clip > novinarska mapa press clipping > medijske objave press konferencija > konferencija za novinare press release > pismeno medijsko priopenje, priopenje za novinare prea, presa > tijesak preati, presati > tijetiti preni kontejner, pres-kontejner > potisni spremnik preteno = preteito prethodno: prethodno izvjee (v. toku 3.1.3.) pretpostavka (v. toku 3.1.3.)
217
Rjenik
pretpristupni: pretpristupni fondovi (v. toku 3.1.3.) pretprodaja (v. toku 3.1.3.) pretraga D L pretrazi: sudjelovati u pretragi > sudjelovati u pretrazi prevaati > prevoditi: prevaati tekst s engleskoga na hrvatski > prevoditi tekst s engleskoga na hrvatski prevalencija > prevladavanje prevaati > prevoziti prevencija > spreavanje/sprjeavanje (v. toku 1.3.) prevenirati > sprijeiti prewiev > prikaz, pregled prezenter 1. > predstavlja, najavljiva, voditelj; 2. > dra reklamnog materijala; reklamni dra: Burn can prezenter > reklamni dra za limenku Burna price holder > dra cjenika price off > popust, snienje priati: Dobro priam engleski. > Dobro govorim engleski. (v. napomenu uz predstavljati) pridonijeti = doprinijeti (v. napomenu uz doprinijeti) prijanjanje > prianjanje: prijanjanje uz tkaninu > prianjanje uz tkaninu prijavni list > prijavnica prijem 1. > prijam: prijem informacija > prijam informacija; 2. > primanje: zakasniti na prijem > zakasniti na primanje prijemni > prijamni: prijemni ispit > prijamni ispit prilikom 1. > pri, tijekom, za vrijeme; prilikom upoznavanja > pri upoznavanju; prilikom izrade > tijekom izrade (v. toku 3.4.10.) primaoc > primalac (G primaoca, mn. N primaoci, G primalaca) > primatelj (v. toku 3.3.2.) primaran 1. > najvaniji, na prvome mjestu: primarni problem > najvaniji problem; 2. dobro: u ekonomiji: primarno trite
primarno > na prvome mjestu, u prvome redu: To je primarno marketinki problem. > To je na prvome mjestu marketinki poblem, To je u prvome redu marketinki problem. prime time > najgledanije vrijeme, udarni termin primijeniti; primijenjen primijetiti; primijeen primjena primjenljiv = primjenjiv primjenjivati, primjenjivan princip > naelo; u principu > u naelu principijelan > dosljedan: principijelan ovjek > dosljedan ovjek; principijelno postupanje > dosljedno postupanje print > ispis printati > ispisivati printer > pisa prinudan > prisilan priopavanje > priopivanje priopavati; prez. priopavam ...priopavaju > priopivati; prez. priopujem ...priopuju (v. toku 3.3.11.) priopenje: priopenje za javnost prioritet > 1. prvo, najvanije mjesto, prednost: On ima prioritet. > On ima prednost. 2. > (ono to je) najvanije: Svaka e kuna u tvrtki biti utroena u najvanije prioritete > Svaka e kuna u tvrtki biti uloena u ono to je najvanije. pripravno-zavrno vrijeme (v. toku 3.3.6.) Prirodoslovno-matematiki fakultet (v. toku 3.3.6.) prisega, D L prisezi prisustvo > prisutnost, prisue prisutan; dobro i za ivo (osobe) i za neivo; za osobe moe i nazoan (v. napomenu uz nazoan) priticati > pritjecati pritisak 1. dobro: upiranje ime o to: pritisak prsta; 2. dobro u prenesenome znaenju: atmosfera u kojoj se od koga oekuje vie nego to moe ili da radi
218
P/Q
ono to ne eli: pritisak na poslu; 3. u fizici i medicini > tlak: krvni pritisak > krvni tlak; pritisak zraka > tlak zraka pritom; Radili smo i pritom razgovarali., ali: Ostajem pri tom zakljuku. privilegij > privilegija > povlastica proaktivan > koji potie aktivnost, poticajan: proaktivan pristup > pristup koji potie aktivnost, poticajan pristup procedura 1. > postupak; 2. > pravila: procedure postupanja > (postupovna) pravila procent > postotak procurement-sluba > sluba za nabavu, nabavna sluba proista > proiiva Imenica proista tvorena je od svrenoga glagola proistiti, a proiiva od nesvrenoga glagola proiivati. Kako je proiivanje trajan proces kojim se ienjem to ini prohodnim ili se uklanjaju tetne tvari, od tih je dvaju naziva samo naziv proiiva dobro tvoren. proiavanje > proiivanje proiavati; prez. proiavam ...proiavaju > proiivati; prez. proiujem ...proiuju (v. toku 3.3.11.) prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od vrata do vrata (v. toku 2.4.) prodajna ruta > prodajni put prodavaona > prodavaonica (v. toku 3.3.4.) product development > razvoj proizvoda product manager > voditelj proizvoda production coordinator > koordinator proizvodnje produkt > proizvod produktivan > plodan produljiti = produiti produiti = produljiti prof. (sveuilini profesor): prof. Ana
Horvat (v. toku 2.1.) prof. (titula osobe koja je diplomom stekla naziv profesora): Ana Horvat, prof. (v. toku 2.1.) profit > dobit profit story > prikaz isplativosti profitabilan > unosan prognoza vremena > vremenska prognoza (v. toku 3.4.7.) progres > napredak project leader > voditelj projekta project management > upravljanje projektima project manager > voditelj projekta project objectives > projektni ciljevi projekat > projekt: izvedbeni projekat > izvedbeni projekt projekatni > projektni: projekatni zadatak > projektni zadatak proklamacija > proglas prokurista; G prokuriste, D prokuristi > prokurist; G prokurista, D prokuristu (v. toku 3.3.1.) > opunomoenik, pravni zastupnik prolongacija > odgoda (roka) prolongirati > odgoditi (rok) promjenljiv = promjenjiv promo-; promo-akcija > promoakcija > promocijska akcija; promo-rabat > promorabat > promocijski rabat; promo-materijal > promomaterijal > promocijski materijal; promo-uzorak, promouzorak > promocijski uzorak (v. toku 3.3.5.) promocija 1. > predstavljanje: promocija prirunika > predstavljanje prirunika; promocija proizvoda > predstavljanje proizvoda; 2. > promaknue: promocija na viu funkciju > promaknue na viu funkciju; 3. dobro: doktorska promocija promokoridor > promocijski prolaz promotivni > promocijski; promotivna akcija > promocijska akcija promotivni volumen > korist od promocije (pojedinog proizvoda) promovirati 1. > predstaviti: promovirati
219
Rjenik
prirunik > predstaviti prirunik; promovirati proizvod > predstaviti proizvod; 2. > promaknuti: promovirati na viu funkciju > promaknuti propaganda > promidba proporcionalan > razmjeran: dobit proporcionalna prodaji > dobit razmjerna prodaji proslijediti; proslijeen (v. toku 3.1.2.) prosljeivati; prosljeivan (v. toku 3.1.2.) prosperitet > napredak prosto 1. > jednostavno; 2. dobro: na prost nain protekcija 1. > zatita, 2. dobro: nepravedna prednost protektor > zatita: protektor za hladnjake > zatita za hladnjake proticanje > protjecanje: proticanje tekuine > protjecanje tekuine; proticanje vremena > protjecanje vremena proturjean pruati: pruati mogunosti > omoguivati: Taj posao prua mogunost napretka. > Taj posao omoguuje napredak. (v. toku 1.5.2.) pruiti mogunost 1. > omoguiti; 2. > dati priliku: Pruit emo mu jo jednu mogunost > Dat emo mu jo jednu priliku. (v. toku 1.5.2.) prvenstveno > u prvome redu: Napredak je postignut prvenstveno zbog suradnje s partnerima. > Napredak je u prvome redu postignut zbog suradnje s partnerima. prvi puta > prvi put (v. toku 3.3.12.) prilica > snima priona > prionica: priona kave > prionica kave (v. toku 3.3.4.) pseudo-dogaaj > pseudodogaaj (v. toku 3.3.5.) psihologica > psihologinja pub > pab (v. toku 2.6.) public opinion > javno mnijenje public relations > odnosi s javnou
Naziv public relations prevodi se kao odnosi s javnou i odnosi s javnostima. S jezikoslovnoga gledita imenica javnost nebrojiva je imenica te ne bi trebala imati mnoinu. Tonije reeno, mnoinu se moe bez potekoa uspostaviti, ali se ona znaenjski podudara s jedninom: naime, nekoliko javnosti opet ini javnost. Slino je i s mnogo drugih imenica, npr. novac, komunikacija, zatita, kadar, roba itd. Meutim, nebrojive imenice koje su nazivi odreene struke mogu imati mnoinu ako za tim u struci postoji potreba. Drugim rijeima, ako u struci postoji potreba za razlikovanjem razliitih vrsta javnosti, ako je struci nuna podjela javnosti na dijelove od kojih je svaki neka posebna javnost, naziv javnost moe se upotrebljavati u mnoini te se npr. moe u kakvu istraivanju govoriti o ciljnim javnostima i komunicirati s ciljnim javnostima, tj. s prema jasnim kriterijima odabranim podskupovima ope, ukupne javnosti. publikacija > tiskovina pumpa > crpka; benzinska pumpa > benzinska crpka puniona > punionica (v. toku 3.3.4.) punioniarski koji se odnosi na punioniare punioniki koji se odnosi na punionicu: punioniki kapacitet put; I putom; mn. putovi putem; putem interneta > internetom, prodaja putem telefona > telefonska prodaja; poveati prodaju putem korisnih prezentacija > poveati prodaju korisnim prezentacijama (v. toku 3.4.10.) PV G PV-a, D PV-u proizvodna verzija, podaci o nainu proizvodnje kojega proizvoda (v. toku 3.2.1.)
220
P/Q
PVC traka > PVC vrpca (v. toku 3.1.6.) PWS (Permanent Water Section) > fiksna polica s vodom
Q
QA (Quality Assurance) > osiguranje kvalitete (v. toku 1.3.) QA strunjak > strunjak za osiguranje kvalitete (v. toku 1.3.) QSR (Quick Service Restaurants) > restorani brze prehrane (v. toku 2.7.) QSS (quality supervisor) > voditelj sustava kvalitete (v. toku 3.2.1.) quick food > hrana koja se konzumira na brzinu, hrana koja se konzumira s nogu, brza hrana (v. napomenu uz fast food)
221
Rjenik
R
222
rabiti = upotrebljavati (v. toku 1.3.) raunarstvo > raunalstvo, ali: Fakultet elektrotehnike i raunarstva radi se o > rije je o: Radi se o nemaru.> Rije je o nemaru. radi; Pijem lijekove zbog ozdravljenja. > Pijem lijekove radi ozdravljenja. (v. toku 3.4.10.) radio G radija, D radiju, A radio, L radiju, I radijem/radiom radio-postaja > radijska postaja (v. toku 3.3.6.) raditi; raditi fokus na to > usredotoiti se na to; raditi izvjee > pisati, sastavljati izvjee; raditi promociju > promovirati; raditi utede > tedjeti (v. toku 1.5.2. i napomenu uz predstavljati) rae > radije randomino, randomski, randomizirano > nasumino randomiziran, randomian > nasumian rang > stupanj, razina, poloaj: istoga ranga > istoga poloaja, iste razine rang-lista > lista prvenstva ranije 1. dobro: komparativ od rano: Danas sam dola rano, sutra u doi jo ranije; 2. > prije: Ranije nam je bilo bolje. > Prije nam je bilo bolje. raniji 1. dobro: komparativ od rani: ranije buenje; 2 > prijanji: ranija rjeenja > prijanja rjeenja; Kao i ranijih godina, odrat e se nekoliko izloaba. > Kao i prijanjih godina, odrat e se nekoliko izloaba. ranking > rangiranje rapidno > brzo, naglo raskre > raskrije raspravljati to > raspravljati o emu; Na sastanku emo raspravljati predloeni plan rada. > Na sastanku emo raspravljati o predloenome planu rada. (v. toku 2.9.) raspui se > raspuknuti se rastvor > otopina; rastvor eera > otopina eera rata > obrok; rata kredita > obrok kredita rating, rejting > stupanj podrke javnosti
ravnopravan komu > ravnopravan s kim razdoblje; u vremenskom razdoblju > u razdoblju; u razdoblju od tri godine > u tri godine (v. toku 1.5.1.) razina klasifikacije > klasifikacijska razina (v. toku 3.4.7.) razina; na razini Hrvatske > u Hrvatskoj, za Hrvatsku; rad na volonterskoj razini > dobrovoljni rad (v. toku 1.5.) razjasniti > pojasniti: Razjasnite mi oznaene dijelove. > Pojasnite mi oznaene dijelove. razvaati > razvoditi razvaati > razvoziti razvoj 1. dobro: stanje u kojemu se to razvija, napreduje: razvoj proizvodnje; 2. > izrada, osmiljavanje: razvoj promocijskih materijala > izrada/ osmiljavanje promocijskih materijala 3. > usavravanje: razvoj zaposlenika > usavravanje zaposlenika RDA (Recommended Daily Allowances) > preporuene dnevne koliine reafirmacija > ponovno potvrivanje real time > stvarno vrijeme: real time system > sustav koji radi u stvarnome vremenu realan > stvaran: realna situacija > stvarna situacija realizacija > ostvarenje, ostvarivanje realizirati > ostvariti, ostvarivati reanimacija > oivljavanje: reanimacija proizvodnje > oivljavanje proizvodnje receivables > potraivanja recentan > nov, suvremen; nedavni: recentna istraivanja > nova istraivanja recepcioner > recepcionar (v. toku 3.5.1.) rechargati trokove > prefakturirati trokove re-charge > ponovno napuniti reciklaa > oporaba reciklani > oporabni; reciklano dvorite > oporabno dvorite recikliran > oporabljen reciklirati > oporabiti
223
Rjenik
Imenica reciklaa, pridjev reciklani i glagol reciklirati internacionalizmi su u hrvatskome jeziku (v. toku 3.5.1.). S obzirom na to da je, kad god je to mogue, umjesto posuenice, pa i internacionalizma, bolje upotrijebiti hrvatsku rije, bolje je upotrebljavati rijei oporaba i oporabiti te npr. umjesto o reciklanome dvoritu govoriti o oporabnome dvoritu, umjesto o recikliranoj ambalai o oporabljenoj ambalai. Budui da norma prema internacionalizmima ima bitno blai odnos nego prema posuenicama iz ivih jezika, ni uporaba rijei reciklaa i reciklirati ne moe se smatrati nepravilnom. Ipak, uporaba domaih rijei uvijek je bolja. reciprocitet > recipronost, uzajamnost recovery > oporavak RED (right execution daily) > primjerena dnevna prodajna izvedba (v. toku 3.2.1.) red vonje > vozni red redemption center > promidbeni centar; otkupni centar redirect > preusmjeriti redistribuirati > preraspodijeliti, preusmjeriti redoslijed > red, niz reducirati > smanjiti, smanjivati redukcija > smanjivanje, smanjenje referenca > referencija (v. toku 3.5.1.) reflektiranje > odraavanje reflektirati se > odraziti se, odraavati se reformacija > mijenjanje, obnova redundancija > zalihost registar > upisnik: registar znanstvenika > upisnik znanstvenika registar-blagajna, registar-kasa > registarska blagajna regula > odredba: pravne regule > pravne odredbe regulacija 1. > propis: zahtjevi europskih i lokalnih regulacija > zahtjevi europskih i
224
lokalnih propisa; 2. dobro: nain na koji je to ureeno: prometna regulacija rigorozno > strogo, dosljedno regija 1. > podruje; 2. > prodajno podruje region sales manager > podruni voditelj prodaje regionalni > podruni; regionalni ured > podruni ured registar > upisnik regularan > pravilan reizbor > ponovni izbor relativitet > relativnost rendgen rendgenski: rendgenski teleskop reosigurati > ponovno osigurati; jo jednom osigurati reparatura > popravak report > izvjee, izvjetaj reproducibilnost > ponovljivost repromaterijal Republika Hrvatska reputacija > ugled: reputacija tvrtke > ugled tvrtke re-routing > preraspodjela prodajnih pravaca re-schedule > preraspored, novi raspored: Napravi re-schedule sastanaka. > Napravi preraspored/novi raspored sastanaka.; Prerasporedi sastanke. respektivno; Godine 2008. i 2009. poveali smo proizvodnju 20 % i 23 % respektivno. > 2008. godine poveali smo proizvodnju 20 %, a 2009. godine 23 %. (v. toku 2.12.) restartati > ponovno pokrenuti restoran = restauracija restrikcija > ogranienje restriktivan > ograniavajui; restriktivne mjere > ograniavajue mjere restruktuiranje > restrukturiranje > preustroj resurs 1. > izvor: novani resursi > izvori novca; resursi prihoda > izvori prihoda; 2 > potencijal: ljudski resursi > ljudski potencijal retencija > zadravanje returnable packaging > povratna
ambalaa revalorizacija > prevrednovanje/ prevrjednovanje (v. toku 1.3.) revenue > prihod, dohodak review > pregled; osvrt; ocjena, kritika revizija 1. > nezavisna ocjena; > prerada: druga revizija ISO norme > druga prerada ISO norme revolving kredit > obnovljivi kredit rezervoar > spremnik rezonanca > rezonancija (v. toku 3.5.1.) rezultirati ime > prouzroiti to RGB (returnable glass bottle) > povratna staklena boca RH (Republika Hrvatska) G RH-a, D RH-u (v. toku 3.2.1.) ribbon > vrpca; Coca-Cola ribbon > Coca-Colin val Engleska rije ribbon u opemu jeziku znai vrpca. U posebnome kontekstu, tj. u izrazu Coca-Cola ribbon ona oznauje prepoznatljivu izvijenu crvenu crtu u obliku vala koja se protee ispod lepravog zapisa Coca-Cola. Taj je val toliko prepoznatljiv da ga se katkad istie bez imena robne marke. Umjesto engleske rijei ribbon u kontekstu Coca-Cola ribbon predlaemo zamjenu val jer smatramo da slikovitije opisuje o emu je rije nego doslovan prijevod vrpca. rigidan > krut, neprilagodljiv rijeki (< Rijeka) rijeni (< rijeka) rijeka; rijeka Dunav, G rijeke Dunava, D rijeci Dunavu ringtone > melodija zvona risk factor > imbenik rizika, faktor rizika risk management > upravljanje rizikom riskantan > rizian: riskantan posao > rizian posao rival > takmac, suparnik rizik; rizik ega > rizik od ega; rizik
obolijevanja > rizik od obolijevanja, rizik ozljeda > rizik od ozljeda RM > repromaterijal road show > (radni) posjet organizacijskim jedinicama roba; razliite robe > razliita roba (v. napomenu uz public relations) roditeljska kompanija > matina tvrtka rok; u roku pet dana > u roku od pet dana (v. toku 1.5.) role i odgovornosti, roles and responsibilities > uloge i odgovornosti, funkcije i odgovornosti ROM (read-only memory) G ROM-a, D ROM-u (v. toku 3.2.1.) router > usmjernik route-riding > terensko pouavanje na prodajnim mjestima prodajnoga pravca routing 1. > odreivanje prodajnih pravaca; 2. > proizvodne operacije, proizvodna verzija: Koordinator unosi podatke o BOM-u, routingu i PV-u- > Koordinator unosi podatke o tome od koliko se elemenata sastoji koji proizvod (BOM), o proizvodnim operacijama i proizvodnoj verziji, tj. o nainu proizvodnje kojega proizvoda (PV). RSM (regional sales manager) > podruni rukovoditelj prodaje: Nai RSM-ovi dolaze na sastanak. > Nai podruni rukovoditelji prodaje dolaze na sastanak. RSP (recommended sales price) > preporuena (maloprodajna) cijena ruak N mn. rukovi i ruci: poslovni rukovi: poslovni ruci ruavati > ruati ruinirati > unititi rukovodioc > rukovodilac (G rukovodioca, mn. N rukovodioci, G rukovodilaca) > rukovoditelj (v. toku 3.3.2.) > voditelj rukovodstvo 1. > vodstvo, uprava; rukovodstvo tvrtke > vodstvo tvrtke, uprava tvrtke; hijerarhija rukovodstva > upravna hijerarhija, hijerarhija vodstva,
225
Rjenik
2. > direktori: najvie rukovodstvo > (najvii) direktori rumor > buka, um ruta > (prodajni) put Rije ruta u znaenju put, putovanje, smjer kretanja i putovanja preuzeta je u hrvatski iz francuskoga jezika. U pomorstvu i navigaciji ona znai kurs ili sustav kursova kojim brod plovi od mjesta odlaska u mjesto
dolaska. Ovisno o kontekstu, tu rije preuzetu iz francuskoga moemo zamijeniti rijeima smjer ili, jo bolje, put. U poslovnome kontekstu rije ruta najee oznauje osobitu vrstu puta, prodajni put. rutina 1. dobro: ono to se obavlja stalno i po navici; 2. > postupak; radna rutina > radni postupak
226
S/
S
227
Rjenik
s ciljem > u cilju, radi: djelovanje s ciljem poveanja dobiti > djelovanje u cilju poveanja dobiti, djelovanje radi poveanja dobiti; s ciljem poboljanja poslovanja > u cilju poboljanja poslovanja, radi poboljanja poslovanja s desna > zdesna: Priao je s desna. > Priao je zdesna. s lijeva > slijeva : Priao je s lijeva. > Priao je slijeva. s obzirom da > s obzirom na to da: S obzirom da smo poslovali uspjeno, ostvarili smo dobit. > S obzirom na to da smo poslovali uspjeno, ostvarili smo dobit. (v. toku 3.4.11.) s(a); 1. doputovati s vlakom > doputovati vlakom; zapisati s olovkom > zapisati olovkom; (v. toku 3.4.10.), 2. dijalog s zajednicom > dijalog sa zajednicom; povezuje godinji plan sa funkcijskom strategijom > povezuje godinji plan s funkcijskom strategijom; komunikacija sa kupcem > komunikacija s kupcem; drutvo sa ogranienom odgovornou > drutvo s ogranienom odgovornou (v. toku 3.1.11.) saekati 1. > doekati: Saekat u te na kolodvoru. > Doekat u te na kolodvoru.; 2. > priekati: Saekat emo s odlukom. > Priekat emo s odlukom. sainiti > nainiti, napraviti, sastaviti: Ugovor je sainjen u tri primjerka. > Ugovor je sastavljen u tri primjerka. sadrati (prez. 3. l. jd. sadri, 3. l. mn. sadre) > sadravati (prez. 3. l. jd. sadrava, 3. l. mn. sadravaju): Obrazac sadri podatke o kupcu. > Obrazac sadrava podatke o kupcu.; Proizvodi sadre najmanje 85 % vode. > Proizvodi sadravaju najmanje 85 % vode. saldo, G salda, D saldu; mn. N salda i saldi sales field > promjenjivi dio plae sales forecast > prognoza prodaje sales manager > voditelj prodaje sales organizer > organizator prodaje
228
sales supervisor > nadglednik prodaje salveta > ubrus samit > sastanak na vrhu samoposluga > samoposluivanje sample > uzorak sampling, sampliranje 1. > dijeljenje promocijskih uzoraka; weekend sampling > dijeljenje promocijskih uzoraka vikendom; automobil pogodan za sampling > automobil pogodan za dijeljenje promocijskih uzoraka; 2. uzimanje uzoraka > uzorkovanje U engleskome sample znai uzorak, a sampling je dijeljenje promocijskih uzoraka. Prema toj rijei nastao je naziv sampliranje. Iako u hrvatskome nema jednorjene zamjene za engleski naziv, bolje je upotrebljavati hrvatski naziv: dijeljenje promocijskih uzoraka. sandwich bar > sendvi-bar sandwichman > ulini nosa reklama saopiti > priopiti saopenje > priopenje SAP G SAP-a, D SAP-u: sluiti se SAPom (v. toku 3.2.1.) SAP poslovni sustav > poslovni sustav SAP: uvesti SAP poslovni sustav > uvesti poslovni sustav SAP, SAP key user > kljuni korisnik sustava SAP (v. toke 2.8.) Saponia, G Saponije, D Saponiji (v. toku 3.2.2.) sauee > suut: izraziti sauee > izraziti suut; Moje sauee! > Moja suut! sav; Pozdravljam svih. > Pozdravljam sve.; za svo vrijeme > za sve vrijeme savjet > vijee: radniki savjet > radniko vijee, zaposleniko vijee saznanje > spoznaja: prema mojim saznanjima > prema mojim spoznajama SC G SC-a, D SC-u opskrbno planiranje (v. toku 3.2.1.) sconto, skonto > popust, s popustom, snieno: 20 % sconto > 20 % snieno screen > zaslon
S/
screening > analitiki pregled screensaver > zatita zaslona SD, SD hladnjak > hladnjak s jednostrukim vratima (v. toku 3.2.1.) seasonal > sezonski; seasonal oprema > sezonska oprema secure code > sigurnosni kod sedmica > tjedan segmentacija > podjela: segmentacija trita > podjela trita sejvati > spremiti sekretarica > tajnica: telefonska sekretarica > telefonska tajnica sektor > odjel; Sektor ljudskih potencijala > Odjel za ljudske potencijale, Sektor operativnih poslova > Odjel za operativne poslove sekund > sekunda selekcija > odabir, izbor, probir: proces selekcije kandidata > odabir kandidata selekcijski postupak > postupak odabira, odabir selektiran > odabran: selektirani kandidat > odabrani kandidat sell-in > prodaja kupcima (distribucijskomu lancu, prodajnomu mjestu) selling skills > prodajne vjetine sell-out > prodaja potroaima selotejp > ljepljiva vrpca sendvi (v. napomenu uz ek) sempling > dijeljenje promocijskih uzoraka senior management > vii menadment senior manager > vii menader server > posluilac (v. toku 3.3.2.) service provider > davalac pristupa (v. toku 3.3.2.) serviranje 1. > porcija: koliina kalorija, eera i masnoa po serviranju > koliina kalorija, eera i masnoa po porciji; 2. dobro: proces u kojemu se to servira, postupak kojim se to servira: serviranje jela set 1. > niz, skup; 2. treba izostaviti: Imamo set smjernica za marketinke aktivnosti u kolama. > Imamo smjernice
za marketinke aktivnosti u kolama. setapirati > organizirati, zapoeti sexy > seksi: sexy hostesa > seksi domaica sezonalnost > sezonska uvjetovanost: sezonalnost trista > sezonska uvjetovanost trita; Sezonalnost je tipian fenomen u turistikoj potranji. > Sezonska uvjetovanost tipina je pojava u turistikoj potranji. sfera > podruje; cijene u sferi poluproizvoda > cijene poluproizvoda; sfera utjecaja > podruje utjecaja (v. toku 1.5.) SFG > poluproizvod (v. toku 2.7.) share > udjel, udio shareware > privremeno besplatna programska podrka sheet > list, stranica shelf talker > promidbeni materijal koji se postavlja na policu ili zaslon shell > ljuska, ovojnica shodno tomu > u skladu s tim; posljedino tomu shopping > kupnja shopping centar > trgovaki centar shortcut > preica, preac showroom > izlobeni prostor, izlobeni salon sick-leave > bolovanje significirati > oznaiti simbol 1, dobro: oznaka, znak; 2. > Symbol, prijenosni terminal simbioza > spajanje, ujedinjenje simulacija > oponaanje simultano > istodobno sinergija > zajednitvo singl majka > samohrana majka single boca > pojedinana boca single door cooler > rashladna vitrina s jednim vratima single odmor > odmor bez drutva sinkroniziran > usklaen; sinkronizirano djelovanje > usklaeno djelovanje sintetiki koji je od sintetike: sintetika koulja sintezni koji se odnosi na sintezu: sintezni procesi
229
Rjenik
sirupista > sirupist (v. toku 3.3.1.) sistem > sustav: periodni sistem elemenata > periodni sustav elemenata sister company > sestrinska tvrtka jedna od tvrtka iste skupine site > (mrene) stranice, (mreno) mjesto Sjedinjene Amerike Drave Sjeverna Amerika sjevernoameriki (< Sjeverna Amerika) skala > ljestvica skanirati > skenirati ski klub, ski-klub > skijaki klub (v. toku 3.3.6.) skills assessment > procjena poslovnih vjetina skimming > kraa osobnih podataka (s kreditnih kartica) sklonost = naklonost skoncentrirati se > koncentrirati se skript > scenarij skrolanje > pomicanje teksta (na zaslonu) skroz > sasvim, potpuno, posve: To je skroz netono. > To je sasvim netono. SKU (stockkeeping unit) > skladina jedinica, gotov proizvod, proizvod namijenjen prodaji (v. toku 2.7.) skup 1. dobro: kojemu je cijena visoka, koji mnogo stoji: skup automobil; 2. > visok: dvaput skuplja cijena > dvaput via cijena sladoled stalak, sladoled-stalak > stalak za sladoled (v. toku 3.3.6.) slajd > slika, sliica (u prezentaciji) slash > kosa crta slastiarna > slastiarnica (v. toku 3.3.3.) sliiti na koga > sliiti komu, nalikovati na koga: Ona slii na majku. > Ona nalikuje na majku., Ona slii majci. (v. napomenu uz nalikovati komu) slide show > prikazivanje prezentacije slijedei tako da se slijedi: Slijedei Ivana, doao sam do zgrade. (v. toku 3.1.2.)
slijeva slikati (o fotografijama) > fotografirati: Slikao Krasnodar Perun > Fotografirao Krasnodar Perun sliv > slijev: sliv rijeke Gacke > slijev rijeke Gacke slobodan; slobodan od > bez; proizvodi slobodni od GMO-a > proizvodi bez GMO-a slogan > (tipina) reklamna poruka, (tipina) promidbena poruka slot machine > prodajni automat slow food > hrana koja se konzumira polako, spora hrana (v. napomenu uz fast food) sluaj; 1. u sluaju da > ako: U sluaju da doe do poremeaja ... > Ako doe do poremeaja (v. toku 1.5.3.); 2. u svakome sluaju > svakako sluaoc > slualac (G sluaoca, mn. N sluaoci, G slualaca) > sluatelj (v. toku 3.3.2.) sljedei koji je na redu u kakvu slijedu ili nizu: Proitajte sljedee upute.; Neka ue sljedei! (v. toku 3.1.2.) smart card > pametna kartica smart tehnologija > pametna tehnologija smartphone > pametni mobitel smetati; smetati koga > smetati komu smetite > smetlite smijeniti; smijenjen smjena smrznuti 1. > zamrznuti: smrznuta hrana > zamrznuta hrana; smrznuti graak > zamrznuti graak 2. dobro: smrznuti se od hladnoe SMS poruka > SMS: Dobio sam tvoju SMS poruku. > Dobio sam tvoj SMS. (v. toku 1.5.1.) SMS (Short Message Service); G SMS-a, D SMS-u; mn. SMS-ovi (v. toku 3.2.1.) snabdijevanje > opskrbljivanje, opskrba: snabdijevanje novim proizvodima > opskrbljivanje novim proizvodima snabdijevati > opskrbljivati: Samostalno
230
S/
snabdijevamo svoje kupce. > Samostalno opskrbljujemo svoje kupce. snack PBS > fiksna polica s grickalicama (i piem) snail mail > obina, klasina pota (za razliku od elektronike) soba za razgovor > priaonica sodium citrate > natrijev citrat soft drink > bezalkoholno pie software > softver 1. > programska podrka; 2. > programski soja sos, soja-sos > umak od soje (v. toku 3.3.6.) soja tjestenina, soja-tjestenina > tjestenina od soje (v. toku 3.3.6.) solucija > rjeenje sorta > vrsta sos > umak: hren sos > umak od hrena; paradajz sos > umak od rajice spam, spam poruka > neeljena poruka special events > posebni dogaaji specifian > poseban, odreen: razvoj specifinih strategija > razvoj posebnih strategija, razvoj odreenih strategija specijalan > poseban: specijalan postupak > poseban postupak specijalista; G specijaliste, D specijalisti > specijalist; G specijalista, D specijalistu (v. toku 3.3.1.) 1. > strunjak; 2. > struni suradnik: specijalist u Odjelu za ljudske potencijale > struni suradnik u Odjelu za ljudske potencijale 3. dobro: u medicini: specijalist ortodoncije spekulacije > nagaanja spelling checker > pravopisni provjernik spilja = pilja (v. toku 1.3.) spin > preusmjerivanje komunikacije; preusmjerivanje obavijesti spin doktor, spin-doktor > preusmjeriva komunikacije; preusmjeriva obavijesti spin off kompanija > supsidijarna tvrtka, pomona, sporedna tvrtka spin strategija > preusmjerivanje komunikacije; preusmjerivanje obavijesti
spin-doktorizam > preusmjerivanje informacija, preusmjerivanje obavijesti spisak > popis Rije spisak ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne treba je u njemu ni u jednomu kontekstu upotrebljavati. Umjesto nje treba upotrebljavati rije popis. Uz rije popis u standardnome se jeziku upotrebljava i imenica lista, ali samo u nekim izrazima, npr. rang-lista (bolje bi bilo upotrebljavati izraz lista prvenstva), crna lista, ATP-ova lista, lista lijekova (HZZO-a). Izvan takvih uobiajenih sveza rije lista ne treba upotrebljavati. splash boca > prepoznatljiva boca; Fantina splash boca > Fantina prepoznatljiva boca spomen-ploa G spomen-ploe, D spomen-ploi (v. toku 3.3.6.) sponzor > pokrovitelj sponzorski > pokroviteljski sport = port (v. toku 1.3.) sportski = portski: sportski napitak = portski napitak (v. toku 1.3.) spray > sprej spreavanje = sprjeavanje (v. toku 1.3.) spreavati = sprjeavati (v. toku 1.3.) sprejati > trcati sprejem sprema-dostavlja > sprema dostavlja (v. toku 3.3.6.) sprijeiti sprint = print (v. toku 1.3.) sprovesti > provesti; Sprovest emo postupak do kraja. > Provest emo postupak do kraja. squash > skvo (v. toku 2.6.) srazmjer > razmjer srazmjerno > razmjerno srednjeeuropski > srednjoeuropski srednjeroni > srednjoroni: srednjeroni plan > srednjoroni plan srednjekolski > srednjokolski srednjevjekovni > srednjovjekovni
231
Rjenik
staff > osoblje stagnacija > mirovanje stakeholder > dionik Englesku rije stakeholder (koja oznauje lana kakve interesne skupine, najee osobu ili tvrtku poslovno povezanu s drugom tvrtkom) u hrvatskome treba prevoditi rijeju dionik. Osim toga prijevoda, potvreni su u hrvatskim tekstovima i prijevodi dioniar i sudioniar. Meutim, te rijei u hrvatskome jeziku imaju drukije znaenje, znaenje koje ne odgovara engleskoj rijei stakeholder. Dioniar (prema dionica) osoba je koja ima dionice pojedine tvrtke, vlasnik dionica, i istovrijednica je engleskoj rijei stockholder, a sudioniar bi bio onaj tko ima dionice s kim drugim. standard 1. dobro referentna mjera ili mjerna jedinica, pravila prema kojima se to ureuje, 2. > norma: standard ISO 2000 > norma ISO 2000 standardiziran > normiran Stanford University; Posjet studenata Stanford Universityja > Posjet studenata Stanfordskog sveuilita; Posjet studenata sveuilita Stanford University. start up kompanije > nove tvrtke statua > kip stav 1. > miljenje, gledite, stajalite: Moj je stav ... > Moje je miljenje ...; 2. dobro: poloaj tijela: sjedei stav stavak dio vee skladbe; dio lanka zakona ili propisa stavka rubrika u knjigovodstvenim knjigama stiker > naljepnica still drink > negazirani voni napitak stimulacija > poticaj stimuliranje > poticanje stipendista; G stipendiste, D stipendisti > stipendist; G stipendista, D stipendistu (v. toku 3.3.1.)
232
stolna voda mehaniki i kemijski proiena voda koja se dobiva iz podzemne i povrinske akumulacijske vode Vode namijenjene konzumaciji dijele se ovako: mineralna voda, izvorska voda i stolna voda. Mineralna voda izvire iz podzemnih leita zatienih od oneienja te sadrava minerale i elektrolite, izvorska voda ima iste znaajke, ali sadrava niu razinu minerala od mineralne vode, a stolna voda mehaniki je i kemijski proiena voda koja se dobiva iz povrinske i akumulacijske vode. esto se naziv stolna voda razumijeva kao voda namijenjena konzumaciji, meutim, tim se nazivom u struci oznauje tono odreen stupanj kvalitete vode. stop svjetlo > zaustavno svjetlo str. (stranica); na str. 8 strana > 1. dobro: strana svijeta, lijeva strana; 2. dobro: strana u sukobu, ugovorna strana; 2. (o knjizi, tekstu) > stranica: tekst na petoj strani > tekst na petoj stranici S uporabom rijei strana povezana su dva problema. Kao administrativnomu i pravnomu nazivu jasnu prednost treba dati nazivu strana pred nazivom stranka te govoriti o ukljuenim stranama, ugovornim stranama, stranama ugovora, sukobljenim stranama, stranama u sukobu itd. kao to se govori o dvostranim sporazumima, viestranim pregovorima itd., a ne o dvostranakim pregovorima, viestranakim pregovorima. Mogli bismo govoriti o viestranakim pregovorima, ali to bi bili pregovori u koje je ukljueno vie stranaka (politikih i sl.), a ne pregovori u koje je ukljueno vie (zainteresiranih, sukobljenih itd.) strana. Kad je pak rije o listu u knjizi,
S/
biljenici i sl., ne treba upotrebljavati rije strana te govoriti o treoj strani, nego treba upotrebljavati rije stranica i govoriti o treoj stranici. streaming > mreni: streaming radio > mreni radio; streaming televizija > mrena televizija street sales > ulina prodaja stremiti k emu > stremiti emu; Stremimo k promicanju odrivoga razvoja. > Stremimo promicanju odrivoga razvoja. striktno > strogo: striktno utvrena pravila > strogo utvrena pravila struktuirati > strukturirati strukturalni > strukturni student-servis > studentski servis (v. toku 3.3.6.) studio G studija, D studiju, A studio, L studiju, I studijem/studiom stupidno > glupo styling > stil, oblikovanje subordinaran 1. > pomoni, sporedan 2.> podreen subpoena > sudski poziv sucroze > sukroza suficit > viak sugeriran > predloen; sugerirana cijena > predloena cijena sugerirati > predloiti sugestija > prijedlog sukcesivan > postupan; u nizu, u slijedu: sukcesivno planiranje > postupno planiranje sukcesivno > slijedom, postupno sukcesor > nasljednik sukladan; sukladan emu > sukladan s im summit > sastanak na vrhu sumporni 1. > sumporov: sumporni dioksid > sumporov dioksid; 2. dobro: sumporna kiselina Sunev; G Suneva, D Sunevu; Ne izlagati Sunevom svjetlu. > Ne izlagati Sunevu svjetlu. (v. toku 3.2.6.) suorganizacija suorganizacijski
super 1. > odlian, izvrstan: super ponuda > odlina ponuda, izvrsna ponuda; 2. > odlino, izvrsno: super reagirati > odlino reagirati, izvrsno reagirati super-; supermarket > veliko posluivanje; superponuda > najbolja ponuda; superproizvod > najbolji proizvod (v. toku 2.) superioran > nadmoan supervizant > supervizand (osoba nad kojom se obavlja supervizija) (v. toku 3.5.1.) supervizor > nadglednik supkultura (v. toku 3.1.3.) suport, support > podrka, potpora suportati, supportirati > podrati, poduprijeti supplier > dobavlja supply chain > opskrbni lanac supply point > opskrbna toka, opskrbno sredite: Supply point smo za Sloveniju. > Opskrbno smo sredite za Sloveniju., Opskrbljivai smo slovenskoga trita. supstanca > supstancija suptilan > osjeajan, njean, istanan; suptilna estetika > istanana estetika surfati > pretraivati, pregledavati surogat-proizvod > zamjenski proizvod, nadomjesni proizvod sushi > sui (v. toku 2.6.) Sustainability Report > izvjee o odrivosti sustainable development > odrivi razvoj sveza = veza (v. toku 1.3.); u svezi ega > u svezi s im: U vezi vaega prijedloga ... > U vezi s vaim prijedlogom ... svijetao: svijetla boja, svijetla koulja svijetlei inei svjetlijim: Svijetlei kosu, unitila sam je. svijetliti svjetlei koji svijetli: svjetlei predmet, svjetlei znak svijetloplav svjetlo: svjetlo svjetiljke, svjetlo svijee
233
Rjenik
Svjetska Banka > Svjetska banka (v. toku 2.1.) Svjetski Sporazum > Svjetski sporazum (v. toku 2.1.) svoga, svomu > svojega, svojemu svojevremeno > svojedobno svojstvo 1. dobro: za neivo; 2. za ivo > osobina (v. napomenu uz karakteristika) svrha D L svrhi i svrsi: u svrhu > radi SWAP sistem > sustav SWAP switch > preklopnik
alter 1. > prekida; 2. dobro: potanski alter, alter u banci araf > vijak ator cjenik > atorski cjenik, preklopljeni uspravni cjenik ema > shema ematiziran > shematiziran ematski > shematski estero est osoba razliita spola estgodinji > estogodinji estoro > estero ibeniki > ibenski i-evap kart > otpad koditi = tetiti kodljiv = tetan oping centar > trgovaki centar oping-zona > trgovako podruje pilja = spilja (v. toku 1.3.) port = sport (v. toku 1.3.) portski = sportski: portski napitak =
sportski napitak (v. toku 1.3.) pranca > obrazac, predloak print = sprint (v. toku 1.3.) rafciger > odvija tampa > tisak tamparija > tiskara tampati > tiskati, otisnuti, objaviti, objavljivati: znak tampan na platnu > znak otisnut na platnu; tampati izvjee > objaviti izvjee tekdoza > utinica teker > utika tetan = kodljiv tetiti > koditi timati > biti u redu, odgovarati togod 'neto': Ako togod treba, reci. (v. toku 3.3.13.) togod 'bilo to, ma to': to god treba, dat u ti. (v. toku 3.3.13.) to se tie > u vezi s: to se tie proizvodnje > U vezi s proizvodnjom ... tovani > potovani: tovani suradnici > potovani suradnici (v. 1. dodatak) Premda su znaenja glagola tovati i potovati slina, glagol tovati upotrebljava se u prvome redu u vjerskome kontekstu (tovati Majku Boju). U poslovnome dopisivanju treba upotrebljavati glagol potovati, tj. glagolski pridjev potovani, te poslovno pismo ili dopis zapoeti s potovani gospodine, a ne sa tovani gospodine. Takoer, zavrna je formula u pismu s potovanjem, a ne sa tovanjem. tovie; ak tovie > ak, tovie (v. toku 1.5.1.)
234
T
235
Rjenik
tabela > tablica tabelarni > tablini: tabelarni prikaz > tablini prikaz tabla > ploa tablica 1. 'mala tabla' > ploica: registarska tablica > registarska ploica 2. dobro: zapis organiziran s pomou redaka i stupaca table tent > atorski cjenik, preklopljeni uspravni cjenik taca > pladanj tacna > pladanj tae kwon do, G tae kwon doa, D tae kwon dou tailor made 1. > nainjen po mjeri; 2. > kao stvoren, koji u potpunosti odgovara tajming 1. > najpovoljnije vrijeme, najpogodniji trenutak, pravi trenutak; Nije odabrao pravi tajming. > Nije odabrao pravi trenutak. takoer i > i: Te su promjene takoer i pozitivne. > Te su promjene i pozitivne. (v. toku 1.5.1.) taksa > pristojba taksativno > izriito, poimenice; taksativno navedeno > izriito, poimenice navedeno taksi G taksija, D L taksiju, I taksijem taksista, G taksiste, D taksisti > taksist G taksista, D taksistu (v. toku 3.3.1.) taksi-voza > taksist (v. toku 3.3.6.) talentiran > darovit, nadaren tamo-amo tampon-drava tampon-zona tandem > dvojac tank > spremnik target 1. > cilj; 2. > ciljni: target market > ciljno trite; target population > ciljna populacija, ciljna skupina; target-grupa > ciljna skupina: Target-grupa za ovaj proizvod su mladi poslovni ljudi. > Ciljna skupina za ovaj proizvod mladi su poslovni ljudi. tartaric acid > tartarina kiselina tastatura > tipkovnica taste > okus
tax rate > porezna stopa taxi > taksi (bez obzira na natpis na vozilima, koji je meunarodna oznaka) taylor made > po mjeri TCCC (The Coca-Cola Company) G TCCC-a, D TCCC-u (v. toku 2.7. i 3.2.1.) TD, TD hladnjak > hladnjak s trostrukim vratima (v. toku 3.2.1.) team > tim; radna skupina team building > izgradnja tima team manager > voditelj tima/skupine teevina = tekovina: civilizacijske teevine = civilizacijske tekovine tekstualni > tekstni (v. toku 2.13.) telefax > telefaks telekom sektor > telekomunikacijsko podruje; predvodnik u telekom sektoru > predvodnik u telekomunikacijskome podruju telekonferencija > telefonska konferencija teleworking > rad na daljinu tell sell > telefonska prodaja template > predloak, osnovni dokumet temporery agreement > privremeni sporazum tender > natjeaj tenis klub, tenis-klub > teniski klub (v. toku 3.3.6.) teritorija > teritorij test case > proba, test, ispitni/ probni uzorak testiranje > ispitivanje testni > ispitni, probni TetraPak 1. > tetrapak, 2. > kartonska ambalaa: sok u tetrapaku > sok u kartonskoj ambalai The Coca-Cola Company; sklanja se tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke The Coca-Cola Company; radim u tvrtki The Coca-Cola Company (v. toku 3.2.2.) think-tank > spremnik strunog znanja, rasadnik znanja time limit > rok, istek roka
236
time-sharing, timeshare > vremenska raspodjela, dijeljenje vremena timing > najpovoljnije vrijeme, najpogodniji trenutak, pravi trenutak; Nije odabrao pravi timing. > Nije odabrao pravi trenutak. tiskani 1. > koji je nastao tiskanjem: tiskani tekst; 2. > tiskovni: tiskani mediji > tiskovni mediji tiskovna konferencija > konferencija za novinare tisuiti = tisui: tisuiti dio = tisui dio to dos > popis zadataka, poslovi koje treba napraviti Naslov To dos esto se nalazi na vrhu popisa zadataka. Tako bi i trebalo pisati i rei: popis zadataka jer je rije o popisu na kojemu je zabiljeeno ono to treba uraditi. Slino tomu, ne bi trebalo upotrebljavati izraz dos and donts jer on jednostavno oznauje poeljno i nepoeljno, doputeno i zabranjeno. to let > za najam: uredi to let > uredi za najam toast > tost toka D L toki: u 3. toci > u 3. toki toksian > otrovan Tomislavljev > Tomislavov (v. toku 3.2.2.) tone from the top > poruka s vrha, direktorova poruka, rije direktora Englesku svezu tone from the top nije dobro doslovno prevoditi kao ton s vrha ili glas s vrha iako je rije o doslovnome prijevodu. To je dobar primjer kako doslovan prijevod s engleskoga nerijetko nije dobar u hrvatskome standardnom jeziku zbog drukijega odnosa tih dvaju jezika prema metaforinosti u ozbiljnijim funkcionalnim stilovima (administrativnomu i znanstvenomu). Sintagma tone from the top oznauje
poruku nadreenoga (obino glavnoga direktora) poslanu podreenima i u hrvatskome ju je jeziku bolje zvati direktorova poruka ili rije (glavnog) direktora. Ako se s kojega razloga eli zadrati dio metaforinosti engleske sintagme, dobro je i poruka s vrha jer je metaforina uporaba rijei vrh (najvaniji dio ega, najvaniji dio kakve tvrtke, ustanove, organizacije) u hrvatskomu jeziku ve zabiljeena i poznata. toolbar > alatna traka top > najbolji, vrhunski: tri top proizvoda > tri najbolja proizvoda; top manager > vrhunski menader (v. toku 2.) TOP 100 Leadership Conference 100 vodeih Konferencija o rukovoenju Topliica; uz potok Topliica > uz potok Topliicu tortura > muenje total mara > ukupna mara touch-screen > dodirni zaslon; touchscreen tehnologija > tehnologija dodirnog zaslona touroperator > organizator putovanja Toyota Corolla, G Toyote Corolla, D Toyoti Corolla Toyota Yaris, G Toyote Yaris, D Toyoti Yaris traceability > sljedivost track changes > pratilac (tekstnih) promjena: pregledati tekst s track changes > pregledati tekst s pratiocem promjena (v. toku 3.3.2.) tracking sistem, tracking system > sustav praenja, nadzorni sustav trade 1. > trgovina; 2. > trgovaki: modern trade lanac > suvremeni trgovaki lanac; lanac (velikih) prodavaonica; 3. > prodajni: trade marketing > prodajni marketing trade mark, trademark > zatitni znak traka 1. > vrpca: traka za kosu > vrpca za kosu; 2. > trak: cestovna traka > cestovni
237
Rjenik
trak; kolnika traka > kolniki trak transfer 1. > prijenos, prijelaz: transfer podataka > prijenos podataka; 2. > prijevoz transferni 1. > prijenosni, prijelazni; 2. > prijevozni: transferne cijene proizvoda > cijene prijevoza proizvoda transfer account > iro-raun transferirati > prenijeti transnacionalni > meunarodni transparentnost > preglednost, javnost, otvorenost, jasnoa transplatacija > transplantacija > presaivanje transport > prijevoz: meuskladini transport > meuskladini prijevoz tranzicija > prijelaz tranzicijska oping-zona > najposjeeniji dio prodavaonice ili prodajnoga centra trei po redu > trei: On je trei po redu. > On je trei. (v. toku 1.5.1.) trener 1. > voditelj radionice; 2. dobro: u sportu: trener nogometne momadi trenersko vijee > vijee voditelja radionica, radioniko vijee trening 1. > (struna) radionica: Danas imamo trening za voditelje. > Danas imamo (strunu) radionicu za voditelje.; 2. > (struna) izobrazba: trening menadera > izobrazba menadera (v. napomenu uz coaching); 3. dobro: u sportu: trening prije utakmice trenutan > trenutaan: trenutna potronja > trenutana potronja trenutno > trenutano: Koliko radnika trenutno zapoljavate? > Koliko radnika trenutano zapoljavate? tretirati 1. tretirati koga > postupati s kim; tretirati zaposlenike > postupati sa zaposlenicima; 2. tretirati to kao to > uzimati, razumjeti, razumijevati to kao to: Nezadovoljavajui radni uinak treba tretirati kao poslovni problem. > Nezadovoljavajui radni uinak treba razumjeti kao poslovni problem, Nezadovoljavajui radni uinak poslovni je problem.
tri puta = triput (v. toku 3.3.12.) tri; G triju, D L I trima, A V tri: Bili smo u tri nova poduzea. > Bili smo u trima novim poduzeima.; Upoznali smo se s radom tri nae podrunice. > Upoznali smo se s radom triju naih podrunica.; ali: Plan moramo provesti u sljedea tri mjeseca; pakiranje od tri boce (v. toku 3.2.3.) trilion > trilijun trim-staza > staza za tranje tripartitno tijelo > trodijelno tijelo, trostrano tijelo, trolano tijelo triple door cooler > rashladna vitrina s trojim vratima triputa > triput, tri puta (v. toku 3.3.12.) trista > tristo trodimenzionalni > trodimenzijski troduplo > trostruko troje tri osobe razliita spola trojica tri osobe mukoga spola trpiti > trpjeti trupa > postrojba trustworthy > pozdan, kojemu se moe vjerovati turbulentan > buran: turbulentna kretanja na burzi > burna kretanja na burzi (v. toku 3.5.1.) turistiko-rekreacijski (v. toku 3.3.7.) turnover > ponovno punjenje prodajnoga prostora (police, hladnjaka itd.) TV ekipa, G TV ekipe, D TV ekipi (v. toku 3.2.1.) TV emisija, G TV emisije, D TV emisiji (v. toku 3.2.1.) TV postaja, G TV postaje, D TV postaji (v. toku 3.2.1.) TV pretplata, G TV pretplate, D TV pretplati (v. toku 3.2.1.) TV prijenos, G prijenosa, D TV prijenosu (v. toku 3.2.1.) TV program, G TV programa, D TV programu (v. toku 3.2.1.) tvrtka, G mn. tvrtka, tvrtki twinning > suradnja (u zatiti potroaa)
238
U
239
Rjenik
u; sudjelovati u radionici > sudjelovati na radionici: Sudjelovao je u radionici o obrazovanju zaposlenika. > Sudjelovao je na radionici o obrazovanju zaposlenika. u.c. (unit case) > jedinini sanduk (v. toku 2.7.) u mnogo emu > u mnogoemu u terminima > u okviru, s obzirom na; s aspekta: O problemu emo raspravljati u terminima promidbenih aktivnosti. > O problemu emo raspravljati s aspekta promidbenih aktivnosti. (v. toku 2.12.) u zavisnosti od > zavisno od, ovisno o: O tome emo odluiti u zavisnosti od postignutih rezultata > O tome emo odluiti ovisno o postignutim rezultatima.; O tome emu odluiti zavisno od postignutih rezultata. uesnik > sudionik uestvovanje > sudjelovanje uestvovati > sudjelovati uiniti; uiniti boljim > poboljati; uiniti moguim > omoguiti: Uinit emo moguom povoljniju kupnju naih proizvoda. > Omoguit emo povoljniju kupnju naih proizvoda.; uiniti izbor > izabrati: uiniti izbor izmeu ponuenih mogunosti > izabrati meu ponuenim mogunostima; izabrati jednu od ponuenih mogunosti (v. toku 1.5.2.) utiv > uljudan udio = udjel; udio na tritu = udjel na tritu udovoljavati 1. > zadovoljavati: udovoljavati svim zahtjevima > zadovoljavati sve zahtjeve; udovoljavati svim potrebnim uvjetima > zadovoljavati sve potrebne uvjete; 2. dobro: izlaziti ususret ijim eljama: udovoljavati voditelju projekta UEFA (Union of European Football Associations) G UEFA-e, D UEFA-i (v. toku 3.2.1.) ugljini > ugljikov: ugljini dioksid > ugljikov dioksid ugljik-dioksid > ugljikov dioksid
ugljikov dioksid, G ugljikova dioksida, D ugljikovu dioksidu; s dodatkom ugljikovog dioksida > s dodatkom ugljikova dioksida (v. toku 2.2.5.) ugovaraoc > ugovaralac (G ugovaraoca, mn. N ugovaraoci, G ugovaralaca) > ugovaratelj (v. toku 3.3.2.) uguglati > upisati u trailicu Ujedinjeni Arapski Emirati Ujedinjeni narodi ukazati 1. > upozoriti: Ukazao je na propust. > Upozorio je na propust.; 2. dobro: prikazati se, pojaviti se: Ukazala se Gospa. ukoliko > ako: Ukoliko uoimo propuste, javit emo vam. > Ako uoimo propuste, javit emo vam. (v. toku 3.4.11.) ukomponirati > ugraditi (u cjelinu) ukus 1. dobro osjeaj za lijepo: Maja ima dobar ukus., 2. > okus: Jelo ima dobar ukus. > Jelo ima dobar okus. ulistati > upisati, uvrstiti (u popis) ulogirati se > prijaviti se ultimativan > najbolji: ultimativna superhrana > najbolja hrana; ultimativno superpie > najbolje pie (v. toku 1.5.1.); ultimativna ponuda > najbolja ponuda (v. toku 2.) UN (United nations; Ujedinjeni narodi) G UN-a, D UN-u (v. toku 3.2.3.) UN Global compact > Svjetski sporazum Ujedinjenih naroda, Svjetski sporazum UN-a UN-ov, G UN-ova, D UN-ovu: prema UN-ovom propisu > prema UN-ovu propisu (v. toku 2.2.5.) unajmiti uzeti u najam unapreenje = unaprjeenje (v. toku 1.3.) unapreivati = unaprjeivati (v. toku 1.3.) unaprijediti, unaprijeen unato 1. unato ega > unato emu: unato visokih temperatura > unato visokim temperaturama (v. toku 3.4.10.) underline > donja crta
240
UNDP (United Nations Development Programme); G UNDP-a, D UNDP-u UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization); G UNESCO-a, D UNESCO-u (v. toku 3.2.1.) UNESCO-ov; G UNESCO-ova, D UNESCO-ovu: iz UNESCO-ovog programa > iz UNESCO-ova programa (v. toku 3.2.6.) unit case > jedinini sanduk Universal declaration on human rights > Opa deklaracija o ljudskim pravima unutar > u: unutar svih zemalja > u svim zemljama unutarnji > unutranji; unutarnji propisi > unutranji propisi uoi; uoi godinjih odmora, ali: gledati koga u oi upaliti 1. > ukljuiti: upaliti rashladni ureaj > ukljuiti rashladni ureaj upaljen 1. > ukljuen; Treba provjeriti je li rashladni ureaj upaljen. > Treba provjeriti je li rashladni ureaj ukljuen.; 2. dobro: zahvaen upalom: upaljena rana; 3. dobro: upaljeno svjetlo update 1. > posuvremeniti, osvjeiti, obnoviti; 2. > posuvremenjivanje, osvjeivanje, obnavljanje upeatljiv > dojmljiv: najupeatljivije poruke > najdojmljivije poruke upgrade > nadogradnja, nadograivanje uplatioc > uplatilac (G uplatioca, mn. N uplatioci, G uplatilaca) > uplatitelj (v. toku 3.3.2.) upliv > utjecaj uporaba = upotreba (v. toku 1.3.) uporabljivati = upotrebljavati (v. toku 1.3.) uposlenik 1. osoba koja ima koje radno mjesto > zaposlenik: uposlenik tvrtke > zaposlenik tvrtke; 2. dobro: osoba koja ima kakav posao ili zaduenje uposliti 1. primiti koga na posao, dati komu radno mjesto > zaposliti: uposliti na odreeno vrijeme > zaposliti na
odreeno vrijeme; 2. dobro: dati komu kakav posao ili zaduenje: uposliti uenike itanjem Glagol uposliti znai dati komu kakav posao ili zaduenje, npr. uposliti uenike. Od njega izvedena imenica uposlenik oznauje osobu zaokupljenu kakvim poslom. Glagol zaposliti u jednome se svojemu znaenju podudara s glagolom uposliti, ali ima i znaenje primiti koga na posao, dati komu radno mjesto koje glagol uposliti u standardnome jeziku nema. Stoga treba govoriti o zaposlenicima, a ne o uposlenicima koje tvrtke. Osim rijei uposlenik esto se umjesto rijei zaposlenik upotrebljava rije djelatnik. Rije djelatnik oznauje osobu koja za plau djeluje na kakvu javnome podruju (npr. javni djelatnik, zdravstveni djelatnik), a rije radnik, uz to to moe znaiti isto to i djelatnik (pa moemo govoriti o javnome radniku i o zdravstvenome radniku) oznauje i osobu koja za plau obavlja kakav fiziki posao (luki radnik, graevinski radnik) i u tom znaenju joj rije djelatnik nije sinonim. Slubenik je osoba zaposlena u kakvoj slubi, organiziranoj uslunoj djelatnosti. S obzirom na to da svaka od navedenih rijei u poslovnome kontekstu ima jasno ogranieno i definirano znaenje, treba ih temeljem njihova znaenja razlikovati i ne upotrebljavati kao sinonime. upotreba = uporaba (v. toku 1.3.) upotrebljavati = rabiti (v. toku 1.3.) upotrijebiti, upotrijebljen upranjavati 1. > baviti se: upranjavati sport > baviti se sportom; 2. > redovito initi to: upranjavati vonju biciklom > redovito se voziti biciklom upranjen > ispranjen, prazan; slobodan; upranjeno radno mjesto >
241
Rjenik
slobodno radno mjesto uprkos > usprkos upsize packs > viejedinina pakiranja uputstvo > uputa; upute: uputstvo za uporabu > upute za uporabu Uz proizvod se katkad nalazi pismena obavijest o tome kako se on upotrebljava, naslovljena uputstvo, uputa, upute ili naputak. Rije uputstvo ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne treba je u njemu upotrebljavati. Devedesetih je godina u eu uporabu vraena rije naputak koja je stilski obojena te stoga, iako neupitno kao oivljenica pripada standardnomu jeziku, nije prikladna za stilski neutralno izraavanje. U stilski neutralnome izraavanju (a upravo bi takvu izraavanju trebalo teiti u tekstu kojemu je cilj dati precizne i jasne obavijesti i podatke) najbolje je upotrebljavati rije uputa, tj. obavijest o tome kako se to upotrebljava ili kako treba postupati bilo bi najbolje nasloviti upute (upute za upotrebu/uporabu) jer je redovito rije o obavijesti koja ukljuuje nekoliko kraih obavijesti ili smjernica. usage charge > naknada za potronju USB 1. dobro: kratica za universal serial bus; 2. > memorijski tapi user friendly > primjereno korisnicima, prilagoeno korisnicima, jednostavno za korisnike uskladba > usklaivanje uskoki 1. dobro: koji se odnosi na uskoke 2. > koji se odnosi na USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta > USKOKovi: uskoki sudovi > USKOK-ovi sudovi Uskrs
uskrnji > uskrsni; uskrnji blagdani > uskrsni blagdani; uskrnja akcija > uskrsna akcija uslijed > zbog: Zakasnili smo uslijed nevremena. > Zakasnili smo zbog nevremena. (v. toku 3.4.10.) uslov > uvjet usprkos 1. usprkos toga > usprkos tomu: Usprkos njegove zabrane proveli smo postupak. > Usprkos njegovoj zabrani proveli smo postupak.; 2. za neivo > unato: Usprkos nevremenu otili smo na izlet. > Unato nevremenu otili smo na izlet. (v. toku 3.4.10.) usto; Proizvodnja se poveala, a usto se poboljala i kvaliteta proizvoda, ali: Uz to pravilo, postoje i mnoga druga. ususret; Krenuo mi je ususret. usvojiti; 1. dobro: primiti kao svoje: usvojiti znanje; 2. > donijeti: usvojen je zakon > donesen je zakon; 3. > posvojiti: usvojiti dijete > posvojiti dijete utekati > ukljuiti (u struju): utekati stroj > ukljuiti stroj utisak > dojam utvrditi 1. dobro: utvrditi grad; 2. > ustvrditi: Utvrdili su da odlino poslujemo. > Ustvrdili su da odlino poslujemo. uvjerenje 1. > potvrda: uvjerenje o poloenom vozakom ispitu > potvrda o poloenom vozakom ispitu; 2. dobro: miljenje koje tko ima o emu: Moja se uvjerenja razlikuju od tvojih. uzeti; uzeti u razmatranje > razmotriti (v. toku 1.5.2.) uzimati; uzimati u razmatranje > razmatrati (v. toku 1.5.2.) uzrast > dob; djeca mlaeg uzrasta > djeca mlae dobi; mlaa djeca; predkolski uzrast > predkolska dob uzrokovati > prouzroiti: Ugljikov dioksid uzrokuje mjehuriavost. > Ugljikov dioksid prouzrouje mjehuriavost. uivo; prijenos uivo
242
V
243
Rjenik
v. d. (vritelj dunosti) v. dalje/kasnije/poslije > v. u daljnjemu tekstu v. naprijed/prije > v. u prethodnome tekstu vafel-proizvod vakum > vukuum vakumirati > vakuumirati van 1. > izvan: djelovati van svojega podruja > djelovati izvan svojega podruja; 2. dobro: u oznaivanju smjera kretanja: Idem van. vannastavni > izvannastavni: vannastavne aktivnosti > izvannastavne aktivnosti vantrokovniki > izvantrokovniki: vantrokovniki trokovi > izvantrokovniki trokovi vatrozatita vaiti 1. > vrijediti: Vai li na dogovor? > Vrijedi li na dogovor?; 2. > biti na snazi: vaei zakon > zakon koji je na snazi vee; Dobar vee. > Dobro vee. > Dobra veer. veer; Dobar veer. > Dobra veer. veina; Veina ljudi to ne znaju. > Veina ljudi to ne zna. veleprodaja veleprodajni: veleprodajna cijena; veleprodajni centar veliko mnotvo > mnotvo (v. toku 1.5.1.) vending 1. > prodaja; 2. > prodajni: vending oprema > prodajna oprema; vending automat, vending machine > prodajni automat, automat za prodaju pia, cigareta itd. Vendo machine, Vendo automat > Vendov (prodajni) automat; G Vendova automata, D Vendovu automatu vendo machine, vendo-aparat, vendo automat > prodajni automat, automat za prodaju pia, cigareta itd. Engleska rije vending znai prodaja, tj. prodajni te umjesto naziva vending
machine ili vending automat treba upotrebljavati hrvatski naziv prodajni automat. Naziv Vendo automat upuuje na to da je rije o prodajnome automatu koji je proizvela amerika tvrtka Vendo. Ako je doista rije o automatu koji je proizvela ta tvrtka, i to se eli u njegovu nazivu posebno naglasiti, trebalo bi govoriti o Vendovu automatu (te pisati taj naziv velikim slovom), kao to npr. govorimo o Panasonicovu televizoru, Coca-Colinu proizvodu itd.) Meutim, esto se naziv vendo automat pie malim slovom i oznauje svaki prodajni automat (a ne nuno prodajni automat koji je proizvela tvrtka Vendo Company). Takvi su pomaci u jeziku esti. Tako je npr. Kalodont prvo bio robna marka, a zatim postao opa imenica (pisana malim slovom) kojom se oznauje bilo koja zubna pasta, Digitron marka kalkulatora, a zatim opa imenica kojom se oznauje bilo koji kalkulator itd. Ako se naziv vendo automat (vendo aparat ili vendo machine) upotrebljava u tome drugom, opem znaenju, u hrvatskome ga standardnom jeziku ne treba upotrebljavati, nego umjesto njega kao i umjesto naziva vending machine treba upotrebljavati naziv prodajni automat.Ako se pak s kojega razloga eli naglasiti da je proizvoa automata tvrtka Vendo Company, tada treba govoriti o Vendovu (prodajnome) automatu. venture > rizini: venture fond > rizini fond; venture kapital > rizini kapital verificirati > ovjeriti veza = sveza (v. toku 1.3.); u vezi ega > u vezi s im: U vezi vaega prijedloga ... > U vezi s vaim prijedlogom ... vezan za > povezan s: knjienja vezana za mjeseno zatvaranje knjiga > knjienja povezana s mjesenim zatvaranjem knjiga
244
Vi; u obraanju jednoj osobi iz potovanja (v. toku 2.1. i toku 3.4.2.) video-; videokonferencija, videoveza, videovrpca, videozid, videozapis videolink > videoveza video-traka, videotraka > videovrpca videowall > videozid video-zapis > videozapis viljukar > viliar vinarija tvornica u kojoj se proizvodi i puni vino; trgovina vinom; vinski podrum vinarski koji se odnosi na vinare: vinarski skup, vinarsko natjecanje vinski koji se odnosi na vino: vinski podrum, vinska bava, vinska aa, vinska muica VIP > veoma vane osobe: VIP apartman > apartman za veoma vane osobe; VIP prijam > primanje za veoma vane osobe (v. toku 2.7.) virtuelni > virtualni (v. toku 3.5.1.) VIS (Varadinska industrija svile), G VIS-a, D VIS-u (v. toku 3.2.1.) visit frequency > uestalost posjeta (odreenomu prodajnom mjestu u odreenome razdoblju) viski (v. toku 2.6.) visokokvalitetan visual display terminal > jedinica za vizualni prikaz podataka vie; dug vie od 20 godina > dulji od 20 godina vitamin; vitamin A = A-vitamin, vitamin B = B-vitamin, vitamin C = C-vitamin (v. toku 3.1.6.); vitamin K1, vitamin B6, vitamin D3 vizitka > posjetnica vizuelan > vizualan (v. toku 3.5.1.) vjerovatan > vjerojatan vjerovatno > vjerojatno vjebaona > vjebaonica (v. toku 3.3.4.) Vlada Republike Hrvatske: pisati Vladi Rije vlada pie se velikim slovom (Vlada) kad je rije o tono odreenoj
vladi, tj. kad se upotrebljava umjesto punoga naziva. Tako e tono napisani novinski naslov glasiti Poruka predsjednice Vlade u povodu Europskoga dana meugeneracijske solidarnosti jer e itatelji pouzdano znati da je rije o predsjednici Vlade Republike Hrvatske. Tako je i s pisanjem skraenih naziva ostalih tijela te se npr. na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora nalaze poveznice O Saboru, Ustrojstvo Sabora, Predsjednik Sabora, Potpredsjednici Sabora. Tako je i sa skraenim nazivima vijea, skuptina, odbora, organizacija itd. Ako se u tekstu spominje Europsko vijee te ako se dalje upotrebljava samo skraeni naziv, pisat e se Vijee; ako se spominje Institut za povijest, skraeni naziv u daljnjemu tekstu pisat e se Institut itd. Pritom je vano da je ispunjen zahtjev da je tono odreeno o kojemu je tijelu, ustanovi itd. rije. voarna > voarnica (v. toku 3.3.3.) voa 1. > voditelj: voa tima > voditelj tima; 2. dobro: u politikome kontekstu, u sportskome kontekstu: voa stranke, voa pokreta, voa navale Rije voa ne treba upotrebljavati u poslovnome kontekstu. Umjesto nje treba upotrebljavati rije voditelj jer je to osoba koja vodi posao ili upravlja poslom i ljudima. Rije voa u standardnome se jeziku upotrebljava u politikome kontekstu (npr. voa stranke, voa pokreta, voa pobune) te u nekim drugim specifinim kontekstima, npr. sportskomu (voa navale). Stoga je dobro govoriti o voditeljima odjela, voditeljima slubi, voditeljima timova, voditeljima smjene, a ne o voama odjela, voama slubi, voama timova, voama smjene. Osobito je nepotrebno u tom znaenju
245
Rjenik
upotrebljavati posuenicu lider koja ni na koji nain ne bi trebala pripadati hrvatskomu poslovnom jeziku. volatibilnost trita > kolebljivost trita voliti > voljeti; volio, voljela, voljelo (v. toku 3.3.10.) Volkswagen Polo G Volkswagena Polo; D Volkswagenu Polo volonter > dobrovoljac (v. napomenu uz dragovoljac) volonterizam > dobrovoljni rad volonterski > dobrovoljaki volt (mjerna jedinica) volumen > obujam: godinji volumen prodaje > godinja prodaja; volumen proizvodnje > opseg proizvodnje; prodajni volumen > prodaja volumenski imid limenki za pia > veliina limenki za pia Rije volumen internacionalizam je koji se u hrvatskome jeziku u mnogim kontekstima moe zamijeniti rijeju obujam. Npr. u matematikome se kontekstu naziv volumen uvijek moe zamijeniti nazivom obujam (npr. volumen kocke, volumen piramide > obujam kocke, obujam piramide). Kao zamjenu za rije volumen ne treba upotrebljavati rije zapremina jer ona ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Meutim, u mnogim se kontekstima
(osobito marketinkim) rije volumen upotrebljava izvan svojega osnovnog znaenja i u tim je kontekstima treba zamijeniti rijeju opseg ili izostaviti. U izrazima poput godinji volumen prodaje, mjeseni volumen proizvodnje rije volumen treba izostaviti pa govoriti o godinjoj prodaji i mjesenoj proizvodnji, a umjesto izraza volumen proizvodnje bolje je govoriti o opsegu proizvodnje. Rije obim koja se katkad upotrebljava umjesto rijei opseg ne pripada standardnomu jeziku. VPC (veleprodajna cijena) G VPC-a, D VPC-u vremenom > s vremenom; Vremenom e posao krenuti nabolje. > S vremenom e posao krenuti nabolje. (v. toku 3.4.10.) vremensko razdoblje > razdoblje (v. toku 1.5.1.) vrijeme G vremena, D vremenu vrijeme; u vrijeme kad > kad: Sastanak e se odrati u vrijeme kad smo se dogovorili. > Sastanak e se odrati kad smo se dogovorili. (v. toku 1.5.3.) vrjednovati = vrednovati (v. toku 1.3.) vriti; vriti korekciju > korigirati; vriti napad > napadati; vriti prisilu > prisiljavati; vriti promidbu > promicati; vriti uplate > uplaivati (v. toku 1.5.2.) vs. (versus) > nasuprot (v. toku 2.7.)
246
Rjenik
W Y
247
Rjenik
wallpaper > podloga za zaslon warm space > nehlaeni prostor water stewardship > promicanje zatite voda web 1. > mrea: na webu > na mrei; 2. > mreni: web master > urednik mrene stranice; web site > mrene stranice; web-stranice > mrene stranice; web cam > mrena kamera; web shop > mrena prodavaonica, mrena trgovina weekend > vikend whistleblower > zvida white collar > slubenik whisky > viski (v. toku 2.6.) WHO (World Health Organisation) G WHO-a, D WHO-u Svjetska zdravstvena organizacija (v. toke 2.7. i 3.2.1.) wholesale > veleprodaja win-win situation > situacija u kojoj nema gubitnika, u kojoj svi dobivaju wireless > beini: wireless connection > beina veza wobbler, vobler > reklamna naljepnica: wobbler u obliku zvijezde > reklamna naljepnica u obliku zvijezde; shelf wobbler > reklamna naljepnica za policu workflow > dijagram toka
workshop > radionica (v. napomenu uz coaching) WTO (World Trade Organization) G WTO-a, D WTO-u Svjetska trgovinska organizacija (v. toku 2.7.) WWW; ita se: dvostruko ve, dvostruko ve, dvostruko ve (v. toku 1.6.)
Y
Yahoo, G Yahooa, D Yahoou Yahoov G Yahoova, D Yahoovu Pridjev Yahoov trebali bismo pisati Yahooov (tj. na osnovu Yahoo koju itamo [jahu] dodati nastavak -ov. Tako bismo dobili rije s tri o. Prema preutnome pravilu u rijeima se ne biljee tri ista glasa u nizu. yoga > joga youth development > poticanje razvoja mladih YTD (year to date) > u (tekuoj) godini do danas
248
Z/
Z
249
Rjenik
za; To je bilo strano za vidjeti. > To je bilo strano vidjeti.; krenuti za grad > krenuti u grad; hvala za uslugu > hvala na usluzi; Prihod je za est posto vei nego u istome razdoblju prole godine. > Prihod je est posto vei nego u istome razdoblju prole godine.; Putujem za Rijeku/Be. > Putujem u Rijeku/Be. (v. toku 3.4.10.) za nita > ni za to zadovoljavajui: zadovoljavajui porast proizvodnje zagaenje stanje prouzroeno unoenjem u okoli tetnih tvari koje su mu nanijele dugotrajnu ili trajnu tetu (v. napomenu uz oneienje) zagaivanje unoenje u okoli tetnih tvari koje mu nanose dugotrajnu ili trajnu tetu zagrebaka katedrala zahtijevati; zahtijevan: Dobili smo dugo zahtijevana sredstva. zahtjev zahtjevan: Ovaj je posao zahtjevan. zahvaliti izraziti zahvalnost: zahvaliti na ljubaznosti zahvaliti se odbiti to: zahvaliti se na loe plaenomu poslu U poslovnoj je komunikaciji esta nepravilna uporaba glagola zahvaliti i zahvaliti se. Reenica Zahvaljujemo se na vaem doprinosu naem programu, znai da se ponueni doprinos odbija jer se glagolom zahvaliti se izrie ljubazno odbijanje. Glagolom zahvaliti izrie se zahvalnost te se reenicom Zahvaljujemo na vaem doprinosu naem programu izrie zahvalnost na danome doprinosu. zahvaljujui; oznauje da je posljedica ega pozitivna; Zahvaljujui recesiji prodaja je smanjena > Prodaja je smanjena zbog recesije. (v. toke 1.5. i 3.4.10.)
zajedno s > s; U uredu sam zajedno s Markom. > U uredu sam s Markom. (v. toku 1.5.1.) zakaiti > zakvaiti Zaklada Ane Rukavine Zakon o radu zamjenljiv = zamjenjiv zapanjuju > iznenaujui, nevjerojatan: vono osvjeenje puno zapanjujuih okusa > vono osvjeenje puno nevjerojatnih okusa zapremina > obujam zavisiti od koga = ovisiti o komu zbog; Tuan sam radi neuspjeha. > Tuan sam zbog neuspjeha. (v. toku 3.4.10.) zdesna Zemlja (planet) Zemlja Izlazeeg Sunca (Japan) Zemljin; G Zemljina, D Zemljinu (v. toku 3.2.6.) ZET (Zagrebaki elektrini tramvaj) G ZET-a, D ZET-u: u ZET-ovom uredu > u ZET-ovu uredu (v. toku 3.2.1.) ZET-ov; G ZET-ova, D ZET-ovu (v. toku 3.2.6.) zetovac znaaj > vanost; Na tim je mjestima hrana od drugorazrednog znaaja. > Na tim mjestima hrana ima drugorazrednu vanost. znaajan > 1. znatan: Trokovi su znaajno smanjeni. > Trokovi su znatno smanjeni. Moemo govoriti o znaajno boljim uvjetima u sljedeoj godini. > Moemo govoriti o znatno boljim uvjetima u sljedeoj godini.; 2. > velik: znaajan rast > velik rast; znaajno poveanje > veliko poveanje; znaajan uspjeh > velik uspjeh; 3. > vaan; znaajan knjievnik > vaan knjievnik znaajno > u velikoj mjeri, uvelike, uveliko; Trokovi su znaajno smanjeni > Trokovi su u velikoj mjeri / uvelike / uveliko smanjeni. ZOR (Zakon o radu) G ZOR-a, D ZOR-u (v. toku 3.2.1.)
250
Z/
zvanian > sluben: zvanini poziv > slubeni poziv zvanino > slubeno: zvanino priopiti > slubeno priopiti
eliti > eljeti; elio, eljela, eljelo (v. toku 3.3.10.) iri; G irija, D iriju iro-raun rebati, drebati > drijebati uriti; urim. > urim se. (v. toku 3.4.1.)
251
Biljeke
Dod
daci
1. dodatak ivotopis i poslovno pismo

ivotopis sadrava podatke o ijemu ivotu sloene kronolokim redom. ivotopis se pie uz prijave na natjeaj za posao, za dobivanje stipendije, za upis na fakultet itd. ivotopis se moe pisati kao kontinuiran tekst ili u zadanome obrascu. ivotopis pisan u obliku kontinuiranoga teksta u dananjoj se poslovnoj komunikaciji rijetko zahtijeva. Pri javljanju na natjeaje za posao i razliitim oblicima izvjeivanja zahtijeva se da ivotopis bude pisan prema europskome obrascu, tj. obrascu propisanu u Europskoj uniji.
ivotopis
Slijedi primjer ivotopisa koji je pisan kao kontinuirani tekst i europskoga uzorka tablinoga ivotopisa (europski obrazac za ivotopis moe se preuzeti s mrenih stranica Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje).
256
Maja Horvat
IVOTOPIS
Ro ena sam 25. listopada 1984. godine u Splitu. Osnovnu i srednju kolu (Matematiku gimnaziju) zavrila sam u Zagrebu. Titulu diplomiranog in enjera elektrotehnike stekla sam u Zagrebu diplomiravi na smjeru Automatika na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveulita u Zagrebu 22. rujna 2009. Tijekom studiranja bila sam aktivna u me unarodnoj studentskoj organizaciji BEST Zagreb (Board of European Students of Technology at University in Zagreb; www.BEST.hr). Kao lanica Upravnoga odbora organizirala sam posao na projektima i sudjelovala u oblikovanju dugoronih ciljeva udruge, bila sam zadu ena za komunikaciju izme u me unarodne organizacijske razine i zagrebakog lanstva, pomagala sam voditelju Slu be za ljudske potencijale u primanju i izobrazbi novih lanova te sudjelovala u analizama sadanjih i buduih projekata. Koordinirala sam promocijske akcije te organizirala zbivanja za 20 50 ljudi, a u lipnju i srpnju 2007. godine bila sam voditeljica radnoga kampa. Iskustva steena dobrovoljnim radom u toj udruzi poboljala su moje komunikacijske, organizacijske i prezentacijske vjetine te pridonijela otvorenosti u prihvaanju novih ljudi i kultura. Tijekom studija, vo ena velikim osobnim zanimanjem za svoju struku, ovladala sam mnogim tehnikim i raunalnim vjetinama (ANSI C, Assembler, JAVA, PHP & MySOL, PLC programiranje, SCADA dizajn, Matlab, osnove grakog dizajna: Corel Draw, Corel PhotoPaint, osnovno poznavanje Linuxa, izvrsno poznavanje Microsoftova Ofcea i alata Open Ofcea: Word, Excel, PowerPoint). Imam vozaku dozvolu B-kategorije. Zavrila sam etiri razreda Osnovne kole za klasinu gitaru i sviram didjeridoo. Treniram ki-aikido. Veoma dobro vladam engleskim jezikom, a slu im se njemakim.
257
EUROPASS IVOTOPIS
Osobni podaci Prezime(na) / Ime(na) Adresa(e) Telefonski broj(evi) Broj(evi) faksa E-mail Dr avljanstvo Datum ro enja Spol eljeno zaposlenje/zanimanje Radno iskustvo Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti prosinac 2005. studeni 2006. tajnica u upravnome odboru Organizacija posla na projektima i uspostavljanje dugoronih ciljeva. Komunikacija izme u me unarodne razine organizacije i zagrebakog lanstva. Pomo voditelju Slu be za ljudske potencijale u primanju i izobrazbi novih lanova. Analiza sada njih i buduih projekata. BEST Zagreb (Board of European Students of Technology at University in Zagreb) www.BEST.hr me unarodna studentska organizacija Maja Horvat ire Truhelke 67, Zagreb, Hrvatska 01 111 222 01 111 223 mhorvat@gmail.hr hrvatsko 25. listopada 1984. ensko dizajner digitalnih sustava
Ime i adresa poslodavca
Vrsta djelatnosti ili sektor Obrazovanje i osposobljavanje Datumi Naziv dodijeljene kvalikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine
Ime i vrsta organizacije pru atelja obrazovanja i osposobljavanja
1. listopada 2003. 22. rujna 2009. diplomirani inenjer elektrotehnike studij automatike (sinteza sustava upravljanja, digitalni sustavi, nelinearni/ optimalni sustavi) rad s PLC-om rad s Matlabom (simulacije, analiza) dizajn digitalnih sustava programiranje (C, assembler, PLC, VDHL, Verilog, Matlab) Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuili ta u Zagrebu
Materinski jezik(ci) Drugi jezik(ci) Samoprocjena Europska razina (*)
hrvatski engleski, njemaki
Razumijevanje
Sluanje itanje C1 napredno A2 osnove
Govor
Govorna interakcija B2 samostalno A2 osnove Govorna produkcija B2 samostalno A2 osnove
Pisanje
E B2 NJ A2
samostalno osnove
B2 A2
samostalno osnove
(*) Zajedniki europski referentni okvir za jezike
Drutvene vjetine i kompetencije
Tehnike vjetine i kompetencije
Raunalne vjetine i kompetencije
Umjetnike vjetine i kompetencije Druge vjetine i kompetencije Vozaka dozvola Dodatne informacije
Otvorenost prilagodbi novoj sredini, prezentacijske vjetine, mogunost prilagodbe razliitim kulturnim okrujima. Iskustvo o tome steeno je dobrovoljnim radom u me unarodnoj studentskoj udruzi i me unarodnim radnim kampovima. Vjetina u virtualnoj (e-pota) komunikaciji. Kao lanica Upravnog odbora studentske udruge BEST Zagreb koja ima oko 40 lanova stekla sam iskustvo u koordinaciji promocijskih akcija (vo enje deseterolanoga tima; organizacije zbivanja za 20 50 ljudi); bila sam voditeljica radnoga kampa. Automatika i upravljaki sustavi; simulacije i analize u Matlabu, programiranje PLC-a, SCADA dizajn, FPGA dizajn Zavrila etiri godine Osnovne glazbene kole za klasinu gitaru.Sviram didjeridoo. Treniram ki-aikido. Imam vozaku dozvolu B-kategorije.
Na 2. godini studija dobila sam dravnu stipendiju kao jedan od 10 % najuspjenijih studenata svoje godine na FER-u. U srednjoj i osnovnoj koli sudjelovala sam na dravnim natjecanjima iz informatike (programiranje i algoritmi) i pritom osvojila 2. mjesto u 4. razredu srednje kole. 1. Prijava na natjeaj 2. Diploma Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveulita u Zagrebu 3. Domovnica
Dodaci
poslovno pismo
Poslovno je pismo dokument kojim se komu obraamo prenosei odreenu poruku. Ono daje prvu sliku o nama. Mora biti kratko i jasno, a poruka jednoznana. U njemu svakako treba voditi rauna o pravopisnoj i gramatikoj tonosti. U poslovnome pismu cijeli tekst moe biti bez uvlaka, od adrese u zaglavlju do potpisa, tj. poravnan s lijeve strane.
Vano je potovati strukturu poslovnoga pisma. Njegovi su dijelovi zaglavlje, adresa primatelja, mjesto i datum, predmet, sadraj, pozdrav, potpis, prilozi, oznaka naina otpreme.
Zaglavlje Tvrtke u zaglavlju imaju memorandume pa nije potrebno posebno navoditi naziv tvrtke, adresu, broj telefona, faksa, registarski broj i adresu. Adresa Uvijek se ispisuje puna adresa primatelja, ime i prezime, a ako ga ne znamo, naziv radnoga mjesta primatelja. Mjesto i datum Mjesto i datum mogu se pisati iza adrese primatelja ili na kraju pisma. Poslovna se komunikacija sve ee odvija elektroniki i u zadanim obrascima u kojima je propisan i nain pisanja datuma (npr. 01 01 2009, nerijetko i tako da se na prvome mjestu pie mjesec, a na drugome dan). Ako je rije o komunikaciji u kojoj nema zadanih obrazaca, poslovni dopisi i pisma mogu se datirati na dva naina.: U Zagrebu 15. rujna 2009. Zagreb, 15. rujna 2009. Obiaj je da se ispisuje naziv mjeseca (sijenja, veljae, oujka ...). Taj je naziv u genitivu jer se tako zapisan datum razumije kao: 15. (dan mjeseca) rujna 2009. 3. sijeanj 2010. > 3. sijenja 2010. zakljuno s 3. sijenjom 2010. > zakljuno s 3. sijenja 2010. Meutim, mjesec se moe biljeiti i arapskim ili rimskim rednim brojem. U pisanju datuma ispisanoga brojevima esto se grijei tako da se izmeu
260
dana, mjeseca i godine ne stavlja razmak te da se ispred jednoznamenkastih brojeva pie nula, npr.: 15.09.2009. > 15. 9. 2009.; 15. ix. 2009. U datumu nulu ne treba pisati osim, naravno, ako se tako zahtijeva u kojemu obrascu. Predmet Predmet je tema pisma, a poslije imenice predmet stavlja se dvotoje, npr.: Predmet: Dodatni sati engleskoga jezika Sadraj Sadraj poslovnoga pisma sastoji se od uvodnoga dijela, sredinjega dijela i zavretka. Pozdrav Pozdrav zavrava uobiajenom formulacijom S potovanjem iza koje se ne stavlja zarez.Potpisnik se vlastoruno potpisuje iznad imena i prezimena te naziva radnoga mjesta. U sastavljanju poslovnoga pisma treba paziti na oslovljavanje. U oslovljavanju obino piemo: Potovani gospodine Potovana gospoo Potovani (ako je rije o vie osoba). Oslovljavanje s Dragi svi ne pripada poslovnoj komunikaciji. Nije dobro umjesto potovani pisati tovani (tovani gospodine, tovana gospoo). Glagol tovati i glagol potovati razjednaeni su s obzirom na kontekst u kojemu se pojavljuju. Vie o tome v. uz natuknicu tovati, a ovdje samo ukratko: tuju se sveci, a potuju ljudi. Ako se u oslovljavanju obraamo jednoj osobi s potovanjem, vi piemo velikim poetnim slovom iz potovanja. Poslije potovani piemo zarez i nastavljamo u iduemu retku malim poetnim slovom, a ako stavljamo usklinik, u iduemu retku stavljamo veliko poetno slovo. I zakljuna pozdravna formula mora biti paljivo oblikovana: Zahvaljujemo na razumijevanju i srdaan pozdrav > Zahvaljujemo na razumijevanju uz srdaan pozdrav, Zahvaljujemo na razumijevanju i srdano vas pozdravljamo Unaprijed puno zahvaljujemo na suradnji > Unaprijed zahvaljujemo na suradnji. Kratica lP ili lp (lijep pozdrav) takoer nije prikladna za slubenu komunikaciju (v. toku 2.7.).
261
Primjer poslovnoga pisma:
Unicef Radnika 41/7 10 000 Zagreb n/r Sanja Glovacki
Zagreb, 25. veljae 2010.
Predmet: Ugovor o suradnji Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o. i Svjetskog sporazuma Ujedninjenih naroda (UNGC-a) Ureda za Hrvatsku
Po tovana gospo o Glovacki, u privitku Vam dostavljam potpisane i ovjerene primjerke ugovora o suradnji. Za sve dodatne odgovore i pojanjenja moete se javiti kolegici Ani Majnari iz Odjela za pravne poslove.
S po tovanjem Petar Jambrei Odjel za komunikacije i odnose s javnou
P. Jambrei
262
2. dodatak tablica imena robnih marka

Osnovne robne marke
n
Coca-Cola Bistra Burn Cappy Fanta Illy Nestea Powerade Schweppes Sprite
g
Coca-Cole Bistre Burna Cappyja Fante Illyja Nesteaja Poweradea Schweppesa Spritea
dl
Coca-Coli Bistri Burnu Cappyju Fanti Illyju Nesteaju Poweradeu Schweppesu Spriteu
a
Coca-Colu Bistru Burn Cappy Fantu Illy Nestea Powerade Schweppes Sprite
i
Coca-Colom Bistrom Burnom Cappyjem Fantom Illyjem Nesteajem Poweradeom Schweppesom Spriteom
Izvedene robne marke (npr. Coca-Cola Zero, Coca-Cola light, Fanta Orange, Nestea Vitao, Schweppes Bitter lemon) sklanjaju se tako da se sklanja samo osnovno ime robne marke, a ostatak je imena nesklonjiv, npr.:
n
Coca-Cola Zero Fanta Orange Nestea Vitao
g
Coca-Cole Zero Fante Orange Nesteaja Vitao
dl
Coca-Coli Zero Fanti Orange Nesteaju Vitao Schweppesu Bitter Lemon
a
Coca-Colu Zero Fantu Orange Nestea Vitao
i
Coca-Colom Zero Fantom Orange Nesteajem Vitao
Schweppes Schweppesa Bitter Lemon Bitter Lemon
Schweppes Schweppesom Bitter Lemon Bitter Lemon
Ako se s kojeg razloga ime robne marke ne eli sklanjati, to se moe postii umetanjem imenice koju se sklanja, npr.: Oduevljen sam sokom Cappy. (umjesto Oduevljen sam Cappyjem.)
263
3. dodatak tablice pridjeva izvedenih od imena robnih marka

U ovome se dodatku donose sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od imena osnovnih robnih marka koje proizvodi tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska. Od imena izvedenih robnih marka (npr. Coca-Cola Zero, Coca-Cola light, Fanta Orange, Nestea Vitao, Schweppes Bitter lemon) posvojni se pridjevi ne mogu izvoditi, nego se na mjestu posvojnoga pridjeva upotrebljava genitiv imena. Govorimo stoga npr.: o Coca-Colinu okusu Fantinu osvjeavajuem uinku Schweppesovoj kvaliteti Nesteajevoj omiljenosti, ali o: okusu Coca-Cole Zero osvjeavajuem uinku Fante Orange kvaliteti Schweppesa Bitter lemon omiljenosti Nesteaja Vitao. Uz sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od robnih marka vano je napomenuti kada i kako treba upotrebljavati posvojni pridjev. Posvojni pridjev treba upotrebljavati npr. u sluajevima: etiri nova Cappyjeva okusa (ne: etiri nova Cappy okusa) Novi lan Schweppesove obitelji (ne: Novi lan Schweppes obitelji). Katkad se znaenjski razlikuju skupine s posvojnim pridjevom i genitivom, npr.: aa Coca-Cole aa Fante aa Schweppesa (aa napitka) i Coca-Colina aa Fantina aa Schweppesova aa (reklamna aa s oznakom robne marke), Coca-Colina promocija (promocija koju organizira tvrtka Coca-Cola) i promocija Coca-Cole (promocija napitka).
264
Pri donoenju odluke hoe li se upotrijebiti posvojni pridjev ili genitiv treba voditi rauna o njihovu znaenju. Uz posljednja dva primjera napomenimo da je jasno razgranienje mogue zato to se imenom Coca-Cola oznauje i tvrtka i napitak. Kad je rije o ostalim napicima, jednako je dobro upotrijebiti i posvojni pridjev i genitiv, npr.: Fantina promocija promocija Fante promocija Bistre Bistrina promocija, a mala bi se prednost mogla dati izrazima s posvojnim pridjevom, dakle: Fantina promocija Bistrina promocija.
jednina n
m. r.
dl
a*
Coca-Colin
Coca-Colina Coca-Colinu
Coca-Colin/ Coca-Colinim Coca-Colina Coca-Colino Coca-Colinim
. r. s. r.
Coca-Colina Coca-Coline Coca-Colinoj Coca-Colinu Coca-Colinom Coca-Colino Coca-Colina Coca-Colinu
mnoina n
m. r. . r. s. r.
*
dl
a*
Coca-Colini
Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Coline Coca-Colinim
Coca-Coline Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Coline Coca-Colinim Coca-Colina Coca-Colinih Coca-Colinim Coca-Colina Coca-Colinim
U mukome rodu akuzativa jednine razlikuje se akuzativ za ivo i akuzativ za neivo (npr.: Vidim Coca-Colin val, ali: Vidim Coca-Colina zaposlenika). Zbog toga se u svim tablicama za muki rod jednine navode oba oblika.
jednina n
m. r.
g
Bistrina Bistrine Bistrina
dl
Bistrinu Bistrinoj Bistrinu
a
Bistrin/ Bistrina Bistrinu Bistrino
i
Bistrinim Bistrinom Bistrinim
Bistrin Bistrina Bistrino
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Bistrinih Bistrinih Bistrinih
dl
Bistrinim Bistrinim Bistrinim
a
Bistrine Bistrine Bistrina
i
Bistrinim Bistrinim Bistrinim
Bistrini Bistrine Bistrino
265
jednina n
m. r.
g
Burnova Burnove Burnova
dl
Burnovu Burnovoj Burnovu
a
Burnov/ Burnova Burnovu Burnovo
i
Burnovim Burnovom Burnovim
Burnov Burnova Burnovo
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Burnovih Burnovih Burnovih
dl
Burnovim Burnovim Burnovim
a
Burnove Burnove Brunova
i
Burnovim Burnovim Burnovim
Burnovi Burnove Burnova
jednina n
m. r.
g
Cappyjeva Cappyjeve Cappyjeva
dl
Cappyjevu Cappyjevoj Cappyjevu
a
Cappyjev/ Cappyjeva Cappyjevu Cappyjevo
i
Cappyjevim Cappyjevoj Cappyjevim
Cappyjev Cappyjeva Cappyjevo
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Cappyjevih Cappyjevih Cappyjevih
dl
Cappyjevim Cappyjevim Cappyjevim
a
Cappyjeve Cappyjeve Cappyjeva
i
Cappyjevim Cappyjevim Cappyjevim
Cappyjevi Cappyjeve Cappyjeva
jednina n
m. r.
g
Fantina Fantine Fantina
dl
Fantinu Fantinoj Fantinu
a
Fantin/ Fantina Fantinu Fantino
i
Fantinom Fantinom Fantinom
Fantin Fantina Fantino
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Fantinih Fantinih Fantinih
dl
Fantinim Fantinim Fantinim
a
Fantine Fantine Fantina
i
Fantinim Fantinim Fantinim
Fantini Fantine Fantina
266
jednina n
m. r.
g
Illyjeva Illyjeve Illyjeva
dl
Illyjevu Illyjevoj Illyjevu
a
Illyjev/ Illyjeva Illyjevu Illyjevo
i
Illyjevim Illyjevom Illyjevim
Illyjev Illyjeva Illyjevo
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Illyjevih Illyjevih Illyjevih
dl
Illyjevim Illyjevim Illyjevim
a
Illyjeve Illyjeve Illyjeva
i
Illyjevim Illyjevim Illyjevim
Illyjevi Illyjeve Illyjeva
jednina n
m. r.
g
Nesteajeva Nesteajeve Nesteajeva
dl
Nesteajevu Nesteajevoj Nesteajevu
a
Nesteajev/ Nesteajeva Nesteajevu Nesteajevo
i
Nesteajevim Nesteajevom Nesteajevim
Nesteajev Nesteajeva Nesteajevo
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Nesteajevih Nesteajevih Nesteajevih
dl
Nesteajevim Nesteajevim Nesteajevim
a
Nesteajeve Nesteajeve Nesteajeva
i
Nesteajevim Nesteajevim Nesteajevim
Nesteajevi Nesteajeve Nesteajeva
jednina n
m. r.
dl
Poweradeov
Poweradeova Poweradeovu Poweradeov/ Poweradeovim Poweradeova
. r. s. r.
Poweradeova Poweradeove Poweradeovoj Poweradeovu Poweradeovom Poweradeovo Poweradeova Poweradeovu Poweradeovo Poweradeovim
mnoina n
m. r. . r. s. r.
dl
Poweradeovi Poweradeovih Poweradeovim Poweradeove Poweradeovim Poweradeove Poweradeovih Poweradeovim Poweradeove Poweradeovim Poweradeova Poweradeovih Poweradeovim Poweradeova Poweradeovim
267
jednina n
m. r.
dl
Schweppesov Schweppesova Schweppesovu Schweppesov/ Schweppesovim Schweppesova

Schweppesova Schweppesove Schweppesovoj Schweppesovu Schweppesovom Schweppesovo Schweppesova Schweppesovu Schweppesovo Schweppesovim
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
dl
Schweppesovi Schweppesovih Schweppesovim Schweppesove Schweppesovim Schweppesove Schweppesovih Schweppesovim Schweppesove Schweppesovim Schweppesova Schweppesovih Schweppesovim Schweppesova Schweppesovim
jednina n
m. r.
g
Spriteova Spriteove Spriteova
dl
Spriteovu Spriteovoj Spriteovu
a
Spriteov/ Spriteova Spriteovu Spriteovo
i
Spriteovim Spriteovom Spriteovim
Spriteov Spriteova Spriteovo
. r. s. r.
mnoina n
m. r. . r. s. r.
g
Spriteovih Spriteovih Spriteovih
dl
Spriteovim Spriteovim Spriteovim
a
Spriteove Spriteove Spriteova
i
Spriteovim Spriteovim Spriteovim
Spriteovi Spriteove Spriteova
268
4. dodatak etverorazinski ustroj coca-cole hbc hrvatska
Uprava
1.1 Ured glavnog direktora Ustrojbene jedinice 1. Odjel za prodaju 2. Odjel za marketing 3. Odjel za operativne poslove 4. Odjel za pravne poslove 5. Odjel za financije 6. Odjel za informatiku 7. Odjel za ljudske potencijale 8. Odjel za komunikacije i odnose s javnou 9. Odjel za osiguranje kvalitete 10. Odjel za upravljanje uinkom
Direktori ustrojbenih jedinica ine vodstvo tvrtke.
1. Odjel za prodaju
1.1 sluba za prodaju ugostiteljima 1.1.1 Jedinica za prodaju energijskih i alkoholnih pia 1.1.2 Jedinica za prodaju tvrtkama, obrazovnim ustanovama
i hotelima
1.2 sluba za operativnu prodaju 1.2.1 Jedinica za odnose s kupcima 1.2.1.1 Podjedinica za tehniki servis i rashladnu opremu 1.2.1.2 Pozivni centar za kupce 1.2.2 Prodajno podruje Zagreb 1.2.3 Prodajno podruje Juna Hrvatska 1.2.3 Prodajno podruje Zapadna Hrvatska 1.2.3 Prodajno podruje Istona Hrvatska 1.3 sluba za kljune kupce 1.3.1 Jedinica za razvoj kljunih kupaca 1.3.2 Jedinica za odnose s kljunim kupcima 1.3.3 Jedinica za razvoj kategorija proizvoda 1.4 sluba za prodajne procese 1.5 sluba za prodajnu podrku
269
1.6 sluba za planiranje prodaje 1.7 sluba za obrazovanje i razvoj prodajnog osoblja
2. Odjel za marketing
2.1 2.2 2.3 2.4
sluba za nacionalne inicijative sluba za razvoj kanala odgoene konzumacije sluba za razvoj kanala neposredne konzumacije sluba za marketinke operacije i inovacije
3. Odjel za operativne poslove

3.1 sluba za tehniko upravljanje i odravanje poslovnih objekata 3.2 punionica zagreb 3.2.1 Jedinica za proizvodnju 3.2.2 Jedinica za odravanje 3.2.3 Skladite repromaterijala 3.3 punionica solin 3.3.1 Jedinica za proizvodnju 3.3.2 Jedinica za odravanje 3.3.3 Skladite repromaterijala 3.4 punionica gotalovec 3.4.1 Jedinica za proizvodnju 3.4.2 Jedinica za odravanje 3.4.3 Skladite repromaterijala 3.5 sluba za distribuciju 3.6 sluba za planiranje 3.7 sluba za nabavu 3.8 skladite 3.8.1 Proizvodno skladite Zagreb 3.8.2 Proizvodno skladite Solin 3.8.3 Proizvodno skladite Gotalovec 3.8.4 Distribucijsko skladite Zagreb 3.8.5 Distribucijsko skladite Metkovi 3.8.6 Distribucijsko skladite Poega 3.8.7 Distribucijsko skladite Rijeka 3.8.8 Distribucijsko skladite Zadar
270
4. Odjel za pravne poslove

5. Odjel za financije
5.1 sluba za poslovno planiranje 5.2 sluba za naplatu i prodajno raunovodstvo 5.2.1 Jedinica za fakturne poslove 5.3 sluba za unutranji nadzor 5.4 sluba za financijsko raunovodstvo 5.4.1 Jedinica za nadzor nad zalihama
6. Odjel za informatiku
6.1 sluba za poslovne sustave 6.2 sluba za korisniku podrku
7. Odjel za ljudske potencijale

7.1 sluba za poslovnu podrku i razvoj 7.2 sluba za sustave plaa i nagraivanje 7.3 sluba za upravljanje uinkom
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnou 9. Odjel za osiguranje kvalitete

9.1 9.2 9.3 9.4 9.5
sluba za osiguranje kvalitete zagreb sluba za osiguranje kvalitete solin sluba za osiguranje kvalitete gotalovec sluba za zatitu zdravlja i sigurnost na radu sluba za upravljanje sustavima kvalitete, sigurnosti hrane i okolia
10. Odjel za upravljanje uinkom
271
Jezini prirunici
Babi, Ante. 2009. Englesko-hrvatski ekonomski rjenik. Mate. Zagreb. Ekonomski leksikon (ur. Zvonimir Balenti) 1995. Leksikografski zavod Miroslav Krlea. Zagreb. Englesko-hrvatski poslovni rjenik (ur. Vlasta elikovi) 2006. kolska knjiga. Zagreb. Hrvatski jezini savjetnik (ur. Lana Hudeek, Milica Mihaljevi i Luka Vukojevi) 1999. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine. Zagreb. Frani, Anela, Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica 2006. Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb. Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica 2010. Hrvatski terminoloki prirunik. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica, Vukojevi, Luka 2010. Jezini savjeti. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica. 2009. Jezik medija. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb. Ki, Miroslav 2006. informatiki rjenik. Andromeda. Rijeka
Matkovi, Maja. 2005. Ah, taj hrvatski! Jezini savjetnik za svakoga. Veernji list. Zagreb. Matkovi, Maja. 2006. Jezini savjetnik: iz prakse za praksu. korpion. Zagreb. Mihaljevi, Milica. 2003. Kako se na hrvatskome kae www? Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb. Opai, Nives 2006. Hrvatski u zagradama. Globalizacija jezine stranputice. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb. Opai, Nives 2007. Hrvatski jezini putokazi. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb. Opai, Nives, Niki-Ivanievi, Jasmina, Zlatar, Zoran 2006. Jezikomjer. Vodi za izbjegavanje najeih pogreaka u hrvatskom standardnom jeziku (knjiga + 2 tonska CD-a). Croma Co. Stobre. Opai, Nives 2009. Reci mi to kratko i jasno hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb Poslovni rjenik (ur. Pero Jurkovi i dr.) 1995. Masmedia. Zagreb. Rjenik menedmenta Rodek, Kosanovi Njemako-hrvatski poslovni rjenik. Masmedia. Zagreb.
272
273
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji
Izdava Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Pripremili Lana Hudeek i Maja Matkovi u suradnji s Igorom utukom Direktorica projekta Boka Trbojevi Recenzenti Milica Mihaljevi Kristian Lewis Korektor Domagoj Vidovi Urednik Igor utuk Oblikovanje Laboratorium, Zagreb Tisak Kersch Offset, Zagreb CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 770038 ISBN 978-953-55515-1-5 Zagreb, svibanj 2011. Tiskano u Hrvatskoj.
Zahvaljujemo svim zaposlenicima, odjelnim direktorima, kolegama i suradnicima koji su itali ovaj rukopis ili na bilo koji drugi nain pridonijeli ostvarivanju ovoga projekta.

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski

3. Ostala esta odstupanja od jezinih pravila

3.1.1. , , d, 3.1.2. Ije/je

administrativni funkcionalni stil

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Pleonazmi su esti i u reklamama, npr.:

0.5L gratis na dar! 0,5 L besplatno! 0,5 L na dar!

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

1.5.2. ustrojstva nepunoznani glagol + imenica

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

adresa e-pote e-adresa e-mail e-pota, e-adresa, e-poruka

cijena moe biti sniena

cijena ne moe biti sniena

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Objasniti zaposleniku/zaposlenici to je uinio/ uinila dobro i ohrabriti ga/ju da u tome nastavi.

Objasniti zaposleniku to je uinio dobro i ohrabriti ga da u tome nastavi,

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

kad je rije o konkretnoj osobi, svakako treba

oglasima za radna mjesta treba istaknuti funkciju (koja je

Trai se osoba za radno mjesto voditelja prodaje (m/)

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Brini se za sebe (v. toku 3.4.1.).

Izaberite najbolje za svoje dijete (v. toku 1.5.2.).

utjecaj engleskoga jezika na hrvatski

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

4pack, 2pack, 6pack

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Veliko i malo slovo

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Coca-Cola Klub Coca-Colin klub

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Pisanje rednoga broja

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Decimalna toka ili zarez

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Preuzimanje engleskih kratica i pokrata

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Kad je mogue, najbolje je engleski naziv prevesti ...

...i izvesti pokratu od hrvatskoga naziva.

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Ustrojstva poput Avon krema, Panasonic televizor

Coca-Cola ljetna promocija Coca-Colina ljetna promocija ljetna promocija Coca-Cole

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Coca-Cola Hellenic grupa Skupina Coca-Cola Hellenic

Motovun Film Festival Motovunski filmski festival

Coca-C strana Coca-C strana

Cola ivota Colina ivota

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska

Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska