SOCIOLOGIJA HRVATSKOG DRUTVA

TRANZICIJSKI OBRISI
SUVREMENOGA
HRVATSKOG DRUTVA

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

PITANJA:
Koje obiljeja I podruja drutvenog ivota su
zahvaena tranzicijom?
Radi li se o drutvenoj reformi ili revoluciji?
Teite promjena: u drutvenoj strukturi ili
drutvenim vrijednostima?

Weberov kulturalisticki pristup: kultura -> drutvena

struktura
Marxov ekonomsko-deterministiki: drutvena
(ekonomska) struktura -> kultura (nadgradnja)

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

Sadraj predavanja:
DEFINICIJA TRANZICIJE
GLOBALNI SOCIJALNI KONTEKST TRANZICIJE
TEORIJSKI PRISTUPI TRANZICIJI
MODELI TRANZICIJE U HRVATSKOJ
PERIODI TRANZICIJE U HRVATSKOJ
TRANZICIJA KAO PROCES DEMOKRATIZACIJE

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

DEFINICIJA TRANZICIJE:

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

DEFINICIJATRANZICIJE:
tranzicija je pojam koji se moe definirati u irem
smislu kao proces drutvene promjene, kako
drutvene strukture tako i drutvenih vrijednosti,
s ciljem stvaranja nove strukture i novih
drutvenih vrijednosti
pojmovi tranzicija (cilj, norma) i transformacija
(praksa, realno) (Cifri, 1998)
tranzicija postsocijalistikih drutava se
razumijeva kao proces demokratizacije zemalja
nekadanjega istonoeuropskog, tj.
socijalistikog, bloka
od pada Berlinskoga zida

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

GLOBALNI SOCIJALNI KONTEKST

TRANZICIJE:

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

iri socijalni kontekst

postsocijalistike tranzicije: u vrijeme
dominacije ekonomskog neoliberalizma
nekritina primjena doktrine ekonomskog
neoliberalizma

nastaje drutvo s bitno razliitim

karakteristikama od prethodnog socijalistikog

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

naglasak na "divljem kapitalizmu i trinom

fundamentalizmu
Rast ljudskih prava i sloboda najvie je zakazalo
po osnovi socijalnih prava i pravde
ok zbog drastinog poveanja socijalnih razlika
razlika centar periferija
lokalni imperijalizmi

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

TEORIJSKI PRISTUPI TRANZICIJI :

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

TEORIJSKI PRISTUPI TRANZICIJI:

(Perakovi, 2002)

1) teorija ekonomske i politike tranzicije - kao

strukturalni pristup kojim se promatraju promjene u
drutvenoj (ekonomskoj, politikoj i pravnoj) strukturi

2) teorija drutvene transformacije - kao

sociokulturni pristup strukturalni model se iri
analizom promjena u drutvenim vrijednostima

3) teorija modernizacije - kao sociohistorijski

pristup zajedno stavlja u konkretan povijesni kontekst,
ukljuujui i aspekt tehnikog razvoja..

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

STRUKTURALNI PRISTUP EKONOMSKA I

POLITIKA TRANZICIJA

slom totalnoga birokratskog podravljenja

vlasnitva, upravljanja i politikog ivota
potreba radikalnog reorganiziranja
gospodarstva i drutva
proces prijelaza iz netrinih gospodarstava
(planskog gospodarstva) u trina
gospodarstva
ekonomska revolucija

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

usklaivanja s dostignuima visokorazvijenih

zemalja i potrebama modernoga znanstvenotehnolokog razvoja"
model tranzicije treba dovesti do
makroekonomske stabilizacije, liberalizacije,
privatizacije i prestrukturiranja tih gospodarstava
privatno vlasnitvo, otvoreno trite, slobodno
poduzetnitvo, stabilno i uravnoteeno gospodarstvo
Polany: trite koje jede drutvo?

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

iz jednostranakoga sustava viestranaki

parlamentarni demokratski
tranzicijski sindrom (Dubravi i Dujin)
iako postoji politiki i zakonski okvir za razvoj trine
privrede jo uvijek ima vie planskog gospodarstva nego
trinog
glavna obiljeja tranzicijskoga sindroma: ekonomska kriza,
makroekonomska nestabilnost i nepotpuno funkcioniranje
trita
generalno pitanje: odnos DRAVE i TRITA?

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

SOCIOKULTURNI PRISTUP - TEORIJA

TRANSFORMACIJE razmatra odnose institucionalnih, tehnikih i
gospodarskih promjena s promjenama u
kulturnoj (vrijednosnoj) dimenziji
zanemarivanje injenice da e na posljedice
strukturalnih promjena ljudi reagirati u skladu
s vrijednosnim sklopom svoje sociokulturne
batine
U socijalizmu: negativan stav spram
poduzetnitva, trita i privatnog vlasnitva

 legitimiranja institucija i vrijednosti modernizacije

+
demokracija, trite, obrazovanje, racionalna administracija,
samodisciplina, radni etos potivanja pravila i usklaenost
neformalnih pravilima s pravnim normama

u tranziciji: konotacija kategorija: privatizacija (!?)

i marketizacija, trite (!?)

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

upanov: stav spram bogataa i bogaenja

procesi stvaranja nove, kapitalistike klase, tj.

formiranje poduzetnike elite
pitanje kontinuiteta ili diskontinuiteta u drutvenoj
strukturi

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

Povijesni razvoj klasinog kapitalizma

nastajali su stoljeima u predindustrijskim
drutvima
graanska klasa, trite, vlasnitvo,
manufakture, privatni kapital itd.
Weber: pretpostavka za razvoj takve strukture
prethodna i viestoljetna transformacija
drutvenih vrijednosti, protestantizam
poduzetnitvo

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

graanskim revolucijama dolo samo do

politikoga legitimiranja
kapitalizam odozdo
kapitalizam "odozgo", tj drava ima ulogu
stvaranja uvjeta za nastanak i razvoj
kapitalizma i kapitalista
politiki kapitalizam

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

SOCIOHISTORIJSKI PRISTUP - TEORIJA

(POST)MODERNIZACIJE

u konkretan prostor i vrijeme

razdoblje sloenijega sociohistorijskog
procesa - procesa modernizacije
povijesnog kontinuuma razvoja drutava od
tradicionalnih prema modernima
Procesi modernizacije: "industrijalizacije,
urbanizacije, racionalizacije, birokratizacije,
demokratizacije, individualizacije, motivacije
postignua, afirmacije razuma i znanosti kao i
niza drugih procesa" (Sztompka)

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

nelinearno i nije spontano

model nasilne tranzicije
socijalizam: sociokulturni sustav
-inkompatibilan s modernim ekonomskim
razvojem
nema kontinuiteta i spontanoga razvoja
kapitalistikih vrijednosti i institucija

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

"predloak usmjeravanja preobrazbe

postsocijalistikih zemalja ka periferijskom
kapitalizmu"
modernizacijsku ovisnost o razvijenim
graanskim zemljama
tampon zona europskog centra i njegovo novo rastue trite
modernizacija kao "kontingencijski proces (s
vie moguih ishoda) .

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

MODELI TRANZICIJE U HRVATSKOJ:

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

MODELI TRANZICIJE U HRVATSKOJ

I - dva modela/konteksta tranzicije (M. Kasapovi)
1. "stare" nacionalne drzave
problemi "iste" demokratske tranzicije (npr.
Maarska)
"uobiajeni" politiki i socijalni konflikti, izazvani
promjenom sustava

2. nove novonastale ili obnovljene nacionalne

drave
demokratska tranzicija bila najue povezana sa
"secesijom" i uspostavom nove drzave.

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

2. nove novonastale ili obnovljene nacionalne drave

demokratska tranzicija bila najue povezana sa "secesijom" i uspostavom
nove drzave

transformirati

politiki

privredni

sustav

teritorijalno ustrojiti, a katkad i obraniti, novu politiku

zajednicu

refleksije na prirodu i dinamiku unutarnjega politikog zivota

"Nacionalna politika" ovisna o utjecaju iz-vanjskih

(meunarodnih) politikih okolnosti i aktera (pitanje
suvereniteta i priznavanja)
Unutarnji akteri stoga su nesamostalniji i ogranieniji

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

trokovi i rizici su vii i neizvjesniji

naglaenije etnike napetosti i sukobi te militantni
karakter
Etnike manjine se lake pretvaraju u "iredentu drzave"
"etnicifikacija politike novih drzava
demokratizacijski potencijali stoga ugrozeniji i slabiji
vea izglednost autoritarnih rjeenja
suoene s militantnim sukobima (Hrvatska, BiH)

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

II - model u odnosu na socijalni pokreti i tranziciju

(Misztal)
1. pokrete koji su nastali prije sloma komunistikih
reima
prije izbora djelovali kao masovni "nacionalnooslobodilaki" pokret
nastajali su najee neautoritarni stranaki sustavi s
dominantnom strankom i bez alternativnih politika

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

2. pokrete koji su nastali poslije sloma

komunistikih reima
fenomen socijalnog protesta pojavili poslije, a ne prije
dravnog sloma
aparati socijalistike drzavesu ve bili fragmentirani i
pogodni za njezino potpuno onesposobljavanje
primjer Hrvatske

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

Modeli u odnosu na karakter postranzicijskih vladavina

(V. Pusi)
1. SJEVERNI MODEL
Maarska, Poljska, eka, Slovenija*
barunaste revolucije
okrugli stolovi s prethodnim vlastima
masovne demonstracije
disidentski pokret krenu desetak godina ranije
suglasnost o dokidanju postojeeg politikog pretka ali i
zajednika dominantna vizija budue drave politike
zajednice
reformirane vladajue komunistike partije
naglasak na demokraciji i promoviranju demokratskih
standarda

UVODNI DIO MODELI TRANZICIJE

2. JUNI MODEL
Bugarska, Rumunjska, Srbija, Hrvatska , Albanija
nisu postojale dugogodinje alternativne politike
elite
nije postojao konsenzus o buduem ustroju
ponegdje: reformirane komunistike voe s novim
ideologijama i politikim identitetima

ponegdje: nove elite

naglaenije etniki nacionalizam

naglasak na povijesnoj nepravdi, antikomunizam

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

PERIODI TRANZICIJE U HRVATSKOJ

UVODNI DIO PERIODI TRANZICIJE

PERIODI TRANZICIJE U HRVATSKOJ

1. Demokratska tranzicija Hrvatske u Jugoslaviji
vremenski je otpoela u jednoj, a nastavila se u drugoj
drzavnoj zajednici
"domino-efekt" politikih dogaaja u srednjoeuropskim
zemljama
-ograniena liberalizacija politikog zivota dok je Hrvatska
jo bila dio bive jugoslavenske federacije;

UVODNI DIO PERIODI TRANZICIJE

relativno slaba oporba u usporedbi s pojedinim drugim

tranzicijskim zemljana
naglaenija u Sloveniji
Jugoslavija - privredno i politiki najliberalnija
komunistika zemlja
Vizije civilnog drutva tipini primjer
"protuideologije" socijalizmu

UVODNI DIO PERIODI TRANZICIJE

2. Tranzicija u samostalnoj Hrvatskoj

Zapoela je u miru, a produljena je u ratu
demokratizacija tijekom procesa
osamostaljenja i nakon njega.

dravnog

UVODNI DIO SOCIJALNI UVJETII TRANZICIJE

proces
demokratske
tranzicije

rat
proces
stvaranja
drzave

demokratska tranzicija omoguila oblikovanje i ostvarenje

drzavotvornog projekta izazvalo rat; radikalna sredstva;
bez drave ne moze ostvariti ni demokratska tranzicija

TRANZICIJSKI OBRISI HRVATSKOG DRUTVA

TRANZICIJA KAO PROCES

DEMOKRATIZACIJE

" valovi demokratizacije (Huntington)

1. od 1828. (SAD) do 1926, demokratizacija prava glasa za
mukarce i uspostava odgovornosti vlade parlamentu,

2. od 1943. (Italija, Z. Njemaka) do 1962 (1960. Nigerija),

3. od 1974. (Portugal i Grka, panjolska 1979), ist. Europa

1989-91.

reverzibilni valovi: 1922- 1942. i 1958-1975.

"trei val demokratizacije". obiljeene su:

a) padom desniarskih autoritarnih reima u junoj Europi

sredinom 1970-ih,
b) zamjenom vojnih diktatura izabranim civilnim vladama
diljem Latinske Amerike od kraja 1970-ih do kraja 1980-ih,
c) slabljenjem autoritarnih vladavina u dijelovima istone i
june Azije od sredine 1980-ih,
d) krizom komunizma i uruavanjem reima u istonoj
Europi krajem 1980-ih te raspadom SSSR-a i uspostavom
postsovjetskih republika poetkom 1990-ih (? etvrti val)
e) slabljenjem jednopartijskih reima u zemljama
supsaharske Afrike u prvoj polovici 1990-ih (usp.
Huntington, 1991.).
f) arapskim proljeem (?) (? peti val)

FAZE PROCESA DEMOKRATIZACIJE

Rustow: stvaranje demokracije proces - tri faze:

pripremnu fazu
fazu odluivanja u kojoj izbori i pregovori uskoga
kruga politikih elita
habituacijsku fazu, u kojoj se graani i elite
potpuno adaptiraju na novi sustav

 Fazom liberalizacije otpoinje otvaranje, tj. razdoblje

demokratskoga vrenja i politike liberalizacije.
faza demokratizacije, koju obiljeava raspad autoritarnoga
reima, uspostava novoga demokratskog sustava i nove
politike vlasti na temelju opih i slobodnih izbora,
uspostavljaju se demokratske institucije i novi ustav.
Trea faza jest demokratska konsolidacija, proces u
kojem se demokratske forme transformiraju u demokratski
sadraj reformom dravnih institucija, reguliranjem izbora,
jaanjem graanskoga drutva te adaptacijom drutva na
novi demokratski poredak. .