Samopoimanje – slika o sebi

Znanje o sebi
Očekivanja od sebe
idealno ja
očekivano ja
Vrednovanje sebe
samopoštovanje
samopouzdanje
 Joharijev prozor
POZNATO NEPOZNATO
SEBI SEBI

POZNATO Arena
DRUGIMA Slijepa
pjega

NEPOZNATO Fasada
DRUGIMA Nepoznato
Struktura samopoimanja –
slike o sebi

opće
samopoimanje

školsko ne - školsko
samopoimanje samopoimanje

socijalno s. tjelesno s.

emocionalno s.
 Očekivanja od sebe
Stvarno ja - ono što jesam

Idealno ja - ono što bih želio biti

(želje, nade)
Očekivano ja - ono što bih trebao biti
(dužnosti, obveze, odgovornosti)
 Problemi
stvarno < idealno ja
= tuga, razočarenje, sram

stvarno < očekivano ja

= strah, tjeskoba, krivnja
 postignuti uspjeh
Samopouzdanje = ---------------------
očekivanja

• povećajte vjerojatnost uspjeha

• smanjite očekivanja

• uspoređujte se samo sa sobom

• naučite misliti pozitivno
Naučena bespomoćnost
 Strah od neuspjeha
Pokušaj je 1.
korak k
izbjegavanje posla neuspjehu!

preniski ciljevi
nerealno visoki ciljevi
stalno odlaganje posla
nedovoljan trud
pregorijevanje
varanje
 Manjak samopoštovanja
i strah od uspjeha
strah od nepoznatog
strah da uspjeh nije
zaslužen / nećemo
ispuniti očekivanja
strah od odbacivanja
strah od gubitka
slobode
 Posljedice niskog
samopoštovanja
Ne prihvaća
odgovornost za
(ne)uspjeh
Lako odustaje
Skloniji delinkvenciji
Ima više emocionalnih
problema
Popušta pritisku
(alkohol, droga…)
 Atribucije (ne)uspjeha

sreća
težina (lakoća)
zadatka
sposobnosti
zalaganje
 Unutarnje mjesto kontrole
uporni
bolje se suočavaju sa
stresom
manje podložni depresiji
otvoreni za nove
izazove
savlađuju prepreke
prevladavaju
ograničenja i
nedostatke
 Izvanjsko mjesto kontrole
lakše odustaju
teže podnose stres
podložniji depresiji
ne vole izazove
puštaju da se stvari
događaju
nisu skloni poduzeti
nešto da umanje svoje
nedostatke i
ograničenja
 Uzevši sve u obzir, koliko ste u
cjelini sretni sa svojim životom?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
jako nesretni jako sretni
 Cyprian Norwid
(poljski pjesnik iz 19. st.)

• Da bi čovjek bio, kao, sretan,

morao bi imati
(1) nešto od čega će živjeti,
(2) nešto za što će živjeti,
(3) nešto za što će umrijeti.
• Nedostatak jedne od tih
stvari dovodi do drame.
Nedostatak dviju vodi
tragediji.
Čemu se uopće truditi oko
sreće?
 Gustave Flaubert
(1821. – 1880.)
• Biti glup, sebičan
i zdrav su tri
nužna sastojka
sreće, no
nedostaje li
glupost – sve je
izgubljeno.
 Sreća je korisna
• Sretni ljudi
– su zdraviji
– duže žive (a tih
dodatnih godina i
ispunjenije)
 Sretniji
• manje ih je uopće
dobilo bolest
• manje objektivnih
znakova bolesti
• manje su cendrali
Tri tipa zdravlja

• Morbiditet: vjerojatnost da ćeš uopće

dobiti neku bolest

• Preživljavanje: koliko ćeš dugo živjeti

nakon što dobiješ opasnu bolest

• Dugovječnost: koliko ćeš dugo uopće

živjeti
 Morbiditet
30 godišnje istraživanje:
pozitivne emocije =
manje:
• kardiovaskularnih
oboljenja
• nesreća
• (samo)ubojstava
• ovisnosti
• ...
(izjednačeni po spolu,
dobi, stupnju
obrazovanja)
 Poboljšavanje zdravlja

• Pozitivne emocije
poništavaju štetne
učinke negativnih
(smanjuju puls,
krvni tlak)
Pozitivne emocije u mladosti i dužina
života
 Pozitivne emocije u
mladosti i dužina života
• N = 678 časnih sestara
• dob: 75 - 102 godine (M=83)
• dopustile pristup svojim
dosjeima i pristale na redovne
preglede svog tjelesnog i
mentalnog stanja u razdoblju od
1991. - 1993. god.
• u dobi od 22 god: osobni sastav o
svom životu
(Danner i sur., 2001.)
 Pozitivnost sadržaja

• sreća
• zainteresiranost
• ljubav
• nada
 Broj pozitivnih rečenica i dob

• Q1: 86,6 god.

• Q2: 86,8 god.
• Q3: 90,0 god.
• Q4: 93,5 god.
Nun study - dugovječnost
Broj pozitivnih % još živih
rečenica u 85 god. 93 god.
autobiografiji

Najmanje 54% 18%

sretne

Najsretnije 79% 52%

Danner, Snowden & Friesen, 2001.
 8 putova od sreće do
zdravlja
1. Nesretni više • ALI, strah, tuga i
gunđaju ljutnja smanjuju
toleranciju na bol!
– vjerojatno ih više
i boli
 8 putova od sreće do
zdravlja
2. Dobre i loše • Nesretni imaju
navike VIŠE loših navika
(kojima
pokušavaju
pokrpati loša
raspoloženja)
 8 putova od sreće do
zdravlja
3. Moć imunološkog • učinkovitiji je kod
sustava sretnih
 8 putova od sreće do
zdravlja
4. Kardiovaskularni • više puta
problemi vjerojatniji kod:
– depresivnih
– stalno izloženih
stresu

• nesretni: 12 puta
viša razina
fibrinogena –
reakcija na stres,
najavljuje infarkt
 8 putova od sreće do
zdravlja
5. Oporavak od • organizam pod
ozljeda stresom zacjeljuje
sporije
 8 putova od sreće do
zdravlja
6. Stres i starenje Ispitivanje telomera
kod blizanaca:
• stresniji život = 7
godina stariji
telomeri
• niži SES = 9
godina
• kronično bolesno
dijete = 7 – 19
godina
 8 putova od sreće do
zdravlja
7. (Ne)sretni hormoni puno stresa =
puno kortizola
(prediktor
pretilosti, visokog
tlaka, dijabetesa 2)
 8 putova od sreće do
zdravlja
8. Obitelj i prijatelji • najbolji prediktor
oporavka od
bolesti = brižnost
supruge
• pružanje podrške
drugima je važnije
od primanja
 Optimalna sreća
• ravnoteža – s težnjom prema +
Intelektualni resursi Tjelesni resursi
• razvoj novih vještina • razvoj koordinacije
rješavanja problema • razvoj snage i
• nova učenja kardiovaskularnog zdravlja

Socijalni resursi Fiziološki resursi

• učvršćivanje postojećih veza • razvoj otpornosti i optimizma
• stvaranje novih veza • razvoj osjećaja identiteta
i ciljne orijentacije
 Sreća je korisna
• Sretni imaju bolje odnose s drugima
(a dobri nas odnosi čine sretnijima)
 Sreća je korisna
• Sreća može • veća kreativnost =
povećati našu bolje rješavanje
učinkovitost problema
• bolje zdravlje =
veća vjerojatnost
dolaska na posao
• manje smetnji
uzrokovanih
osobnim
problemima
 Pozitivne emocije na poslu =

• bolje mislimo
• veća produktivnost
• bolji međuljudski
odnosi
 U dobrom raspoloženju…
• Spremniji pomoći
• Pristupačniji
• Lakše
uspostavljamo
kontakte
• Manje usmjereni na
sebe
• Više povjerenja u
druge
sreća

učinak
 Pozitivne emocije

• Kreativnije i točnije
mišljenje
• Usmjereno je na
rješavanje
problema ne samo
trenutno nego i u
budućnosti
• Tolerantnije je
 Primjer djece
• Dobro raspoložena
djeca bolje su učila
geometrijske oblike
od loše raspoložene
djece
 Negativne emocije
• Ograničeno i
reaktivno
• Usmjereno na
trenutno
"preživljavanje" bez
puno razmišljanja o
budućnosti
• Usmjereno samo na
to kako "pobijediti"
drugu stranu
 Što je
sreća

• opći osjećaj da je život dobar – ispunjavajući,

smislen i ugodan
• duboki i trajni osjećaj: sve je dobro ili će biti
dobro - bez obzira na moguću trenutnu nesreću
Odrednice trajne razine sreće

10%

40% Okolnosti
Genetski faktori
50%
Vlastita aktivnost

(Lyubomirsky i sur., 2005.)

 Mitovi o sreći

Ništa što imamo

ne može nas
učiniti toliko
sretnim koliko
nas može učiniti
nesretnim ono
što nemamo.

Duško Radović, 1922. – 1984.

 Mitovi o sreći…
Samo da imam više novca…
Samo da ne moram ništa raditi…
Samo da imam više slobodnog
vremena…
Da sam barem mlađa/mlađi…
 Što je uspješno starenje?
• izbjegavanje
bolesti
• angažiranost
• održavanje
visoke razine
mentalnog i
tjelesnog
funkcioniranja

(Rowe & Kahn, 1998.)

 Mitovi o sreći…
Da sam barem ljepša/ljepši…
Muškarcima/ženama je bolje…
Samo da sam zdraviji
Samo da živim u nekoj drugoj državi…
poštivanje do 50% 50-70% više od 70%
GiPSa zadovoljnih zadovoljnih zadovoljnih
nisko Ukrajina Gruzija Nigerija Gana
Rusija Makedonija Kina
Rumunjska BiH
Bugarska SCG
srednje Litva Hrvatska Turska, Čile
Slovenija Poljska, Indija,
Meksiko,
Mađarska
Brazil,Pakistan

visoko F, D, GB, A, I,
CH, 4S, SAD,
Kanada,Japan,
Australija
 SRETNI SU:
boljeg općeg
raspoloženja
više se smiju
manje opsjednuti
sobom
manje agresivni
otporniji na
bolesti
 Jako su sretni
Češće u braku (vezi) nego sami
Češće sami nego rastavljeni
Češće vjernici nego ne
Na sreću utjecaja…
…IMA

samopoštovanje
optimizam
osjećaj kontrole
ekstraverzija
život pun užitaka
dobar život
smislen život
 Sreća je vještina
1. Trajna sreća ne postoji
2. Uživaj u postojećem trenutku
3. Nauči upravljati vremenom
 H I T N O
Da Ne

VAŽNO - HITNO VAŽNO - NIJE HITNO

V
Da 1 2
A
Ž
NIJE VAŽNO - HITNO NI VAŽNO - NI HITNO
N
Ne
O
3 4
KLJUČNA PODRUČJA
 Sreća je vještina
4. Ponašaj se sretno
5. Radi ono što radiš najbolje
 + ANKSIOZNOST FLOW
izazovi

APATIJA DOSADA

-
- vještine +
 Sreća je vještina
6. nauči postavljati ciljeve
 Ciljevi u životu
dugoročni:
15 – 20 godina
srednjoročni:
2 – 5 godina
kratkoročni:
1 godina ili manje

(nemogući)
 Vanjski Unutarnji
ciljevi ciljevi

Novac  Osobni rast i

Slava razvoj
Ljepota -  Doprinos
imidž zajednici
 Bliski odnosi s
ljudima
 Životni ciljevi i sreća
Kad ih se pita što ih čini sretnima ljudi spontano
navode ciljeve

Sreća je najčešće nusprodukt sudjelovanja u

značajnim projektima i aktivnostima kojima njeno
ostvarenje nije glavni zadatak (predstavnici
humanističke psihologije)

Mnogi psiholozi vjeruju kako životni ciljevi igraju

vitalnu ulogu u postizanju osjećaja sreće
Zašto je to važno?
Intrinzični ciljevi =
povećavaju psihološku
dobrobit

Ekstrinzični ciljevi = ne
povećavaju, a ponekad i
smanjuju PD
 Sreća
izravna posljedica zadovoljenja
temeljnih psiholoških potreba

Kompetentnost
Autonomija
Povezanost
Akumulacija ovih iskustava = povećanje
sreće
Ekstrinzični ciljevi
čine nas ovisnima o okolnostima
tjeraju nas na stalno natjecanje
možemo postati zarobljenici mode,
statusnih simbola, slobodnih aktivnosti
Američki san
 Manje bogate (i siromašne)
zemlje
za sreću su važni i
intrinzični, ali i
ekstrinzični ciljevi
Ekstrinzični ciljevi = put za ostvarenje
ostvarenje važnijih, intrinzičnih ciljeva

Ljudima u siromašnim zemljama novac je važan

zbog osiguranja temeljne sigurnosti obitelji

Loši ekonomski uvjeti = osjećaj nesigurnosti =

usmjeravanje na materijalističke ciljeve
 Postavljanje ciljeva
Formulirajte cilj u
pozitivnim terminima
Vizualizirajte cilj
Provjerite je li cilj
mjerljiv
Provjerite možete li
ga sami ostvariti
Razmislite o
posljedicama
ostvarenja cilja
Je li cilj dovoljno
izazovan?
 specifični
 pozitivni
 mjerljivi
 dostižni
 s rokom podciljevi
ostvarenja
 Sreća je vještina
7. Vježbaj
8. Odmori se
9. Njeguj odnose s bliskim ljudima
10. Ne zaboravi dušu…